PRILOG II. OPISI

Kategorija instrumenata

Opis glavnih obilježja

Držanje euronovčanica i novčanica u stranoj valuti te kovanica u optjecaju koje se obično upotrebljava za izvršavanje plaćanja i polaganje depozita kod monetarnih financijskih institucija od strane osiguravajućih društava. Oni mogu uključivati prekonoćne depozite, depozite s ugovorenim rokom dospijeća i iskupive depozite s otkaznim rokom te potraživanja na temelju obratnih repo ugovora ili pozajmljivanje vrijednosnih papira na temelju gotovinskog instrumenta osiguranja.

Prenosivi depoziti su depoziti koji su izravno prenosivi na zahtjev radi plaćanja drugim gospodarskim subjektima uobičajenim sredstvima plaćanja kao što su prijenosi kredita ili izravno terećenje, po mogućnosti također kreditnom ili debitnom karticom, transakcijama elektroničkim novcem, čekovima ili sličnim sredstvima bez znatnog odlaganja, ograničenja ili kazni. Depoziti koji se mogu upotrebljavati samo za podizanje gotovine i/ili depoziti s kojih se sredstva mogu samo podići ili prenijeti preko drugog računa istog vlasnika ne uključuju se u prenosive depozite.

Držanje dužničkih vrijednosnih papira koji su prenosivi financijski instrumenti koji služe kao dokaz o dugu kojima se obično trguje na sekundarnim tržištima. Također je moguć njihov prijeboj na tržištu i ne osiguravaju imatelju nikakva vlasnička prava nad institucijom izdavatelja.

Ova kategorija instrumenta uključuje:

Vrijednosni papiri pozajmljeni u okviru operacija pozajmljivanja vrijednosnih papira ili prodani prema repo ugovoru ostaju u bilanci izvornog vlasnika (i ne treba ih knjižiti u bilanci privremenog stjecatelja) ako postoji čvrsta obveza izvršenja obratne operacije, a ne samo takva mogućnost. Kada privremeni stjecatelj proda vrijednosni papir koji je primio, tu prodaju treba knjižiti kao izravnu transakciju s vrijednosnim papirima i unijeti u bilancu privremenog stjecatelja kao negativnu poziciju u portfelju vrijednosnih papira.

Za potrebe izvještajne sheme, ova kategorija obuhvaća sredstva koja su osiguravajuća društva pozajmila dužnicima ili kredite koje su osiguravajuća društva pribavila, a koja su dokumentirana u neprenosivim ispravama ili koja nisu dokumentirana u ispravama.

Uključene su sljedeće kategorije:

Ova kategorija isključuje imovinu u obliku depozita koje polažu osiguravajuća društva (koji su uključeni u kategoriju 1.).

Depoziti koje su kao instrument osiguranja plasirala društva za reosiguranje za osiguravajuća društva koja djeluju kao društva ustupitelji u transakcijama reosiguranja.

Financijska imovina koja predstavlja vlasnička prava u društvima ili kvazidruštvima. Takva financijska imovina općenito daje imateljima pravo na udio u dobiti društava ili kvazidruštava i na udio u njihovoj neto imovini u slučaju likvidacije.

Ova kategorija uključuje dionice koje kotiraju na burzi i dionice koje ne kotiraju na burzi te druge vlasničke udjele.

S vlasničkim vrijednosnim papirima pozajmljenim u okviru operacija pozajmljivanja vrijednosnih papira ili prodanim prema repo ugovoru postupa se u skladu kategorijom 2. „Dužnički vrijednosni papiri”.

Vlasnički vrijednosni papiri uvršteni na burzu. Burza može biti priznata burza ili neki drugi oblik sekundarnog tržišta. Uvrštene dionice nazivaju se i dionice koje kotiraju na burzi.

Dionice koje ne kotiraju na burzi su vlasnički vrijednosni papiri koji ne kotiraju na burzi.

Ostali vlasnički udjeli obuhvaćaju sve oblike vlasničkih udjela koji nisu uvrštene dionice i neuvrštene dionice.

Ova kategorija uključuje držanje dionica ili udjela koje izdaju novčani fondovi i nenovčani investicijski fondovi (tj. investicijski fondovi koji nisu novčani fondovi), koji su za statističke svrhe uključeni u popis ESB-a monetarnih financijskih institucija i investicijskih fondova.

Držanje dionica ili udjela koje izdaju novčani fondovi kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

Držanje dionica ili udjela koje izdaju investicijski fondovi koji nisu novčani fondovi kako je utvrđeno u članku 1. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38).

Izvedeni financijski instrumenti su financijski instrumenti povezani s određenim financijskim instrumentom, indikatorom ili robom, pomoću kojih se na financijskim tržištima može trgovati s određenim financijskim rizicima kao takvima.

Ova kategorija uključuje:

Izvedeni financijski instrumenti iskazuju se po tržišnoj vrijednosti u bilanci na bruto osnovi. Pojedinačni ugovori o izvedenim financijskim instrumentima s pozitivnim tržišnim vrijednostima knjiže se u bilanci na strani imovine, a ugovori s negativnim tržišnim vrijednostima knjiže se na strani obveza.

Bruto buduće preuzete obveze koje proizlaze iz ugovora o izvedenim financijskim instrumentima ne smiju se knjižiti kao bilančna stavka.

Ova kategorija ne uključuje izvedene financijske instrumente koji u skladu s nacionalnim pravilima ne podliježu knjiženju u bilanci.

Financijska potraživanja osiguravajućih društava prema društvima za reosiguranje utemeljena na policama životnog i neživotnog reosiguranja.

Materijalna ili nematerijalna imovina osim financijske imovine.

Ova kategorija uključuje stambene zgrade, druge zgrade i objekte, strojeve i opremu, dragocjenosti i proizvode intelektualnog vlasništva kao što su računalni programi i baze podataka.

Ovo je preostala kategorija na strani imovine u bilanci, koja se određuje kao „imovina koja nije drugdje uključena”. Nacionalne središnje banke mogu zahtijevati dostavljanje podataka o posebnim podstavkama koje su uključene u tu kategoriju. Preostala imovina uključuje:

Kategorija instrumenta

Opis glavnih obilježja

Vrijednosni papiri osim vlasničkih udjela koje je izdalo osiguravajuće društvo i koji su obično prenosivi instrumenti kojima se trguje na sekundarnim tržištima ili je moguć njihov prijeboj na tržištu te koji imatelju ne osiguravaju nikakva vlasnička prava nad institucijom izdavateljem.

Iznosi koje osiguravajuća društva duguju vjerovnicima, osim onih koji proizlaze iz izdavanja prenosivih vrijednosnih papira. Ova se kategorija sastoji od:

Depoziti koje društva ustupitelji primaju kao instrument osiguranja od društva za reosiguranje.

Vidjeti kategoriju 4.

Vidjeti kategoriju 4.1.

Vidjeti kategoriju 4.2.

Vidjeti kategoriju 4.3.

Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva za namirivanje budućih potraživanja osiguranja svojih imatelja polica osiguranja.

Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva za namirivanje budućih potraživanja osiguranja svojih imatelja polica životnog osiguranja.

Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva za namirivanje budućih potraživanja osiguranja svojih imatelja polica životnog osiguranja vezanih uz jedinicu. Buduća potraživanja imatelja police osiguranja na temelju ugovora o životnom osiguranju vezanog uz jedinicu ovise o svojstvima skupa imovine u koji su uložena sredstva imatelja police osiguranja.

Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva za namirivanje budućih potraživanja osiguranja svojih imatelja polica životnog osiguranja koji nisu vezani uz jedinicu. Buduća potraživanja imatelja police osiguranja na temelju ugovora o životnom osiguranju koji nije vezan uz jedinicu ne ovise o svojstvima niti jednog utvrđenog skupa imovine.

Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva kako bi namirila buduća potraživanja iz svojih programa mirovinskog osiguranja. Ova kategorija se odnosi samo na programe strukovnog mirovinskog osiguranja. Pojedinačni programi mirovinskog osiguranja koji nisu u vezi s radnim odnosom ne svrstavaju se u ovu kategoriju.

Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva kako bi namirila buduće odštetne zahtjeve svojih imatelja polica unutar programa utvrđenih doprinosa.

U programu utvrđenih doprinosa naknade koje se isplaćuju ovise o svojstvima imovine stečene programom utvrđenih doprinosa. Obveza programa utvrđenih doprinosa je tekuća tržišna vrijednost sredstava fondova.

Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva kako bi namirila buduće odštetne zahtjeve svojih imatelja polica unutar programa utvrđenih naknada.

Zajamčena visina utvrđenih mirovinskih naknada obećanih zaposlenicima u programu utvrđenih mirovinskih naknada određuje se unaprijed dogovorenom formulom. Obveza programa utvrđenih mirovinskih naknada jednaka je sadašnjoj vrijednosti obećanih naknada.

Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva kako bi namirila buduća potraživanja iz svojih programa koji kombiniraju elemente utvrđenih doprinosa i programa utvrđenih naknada.

Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva za namirivanje budućih potraživanja osiguranja svojih imatelja polica neživotnog osiguranja.

Obveze iz osiguranja troškova liječenja kod kojeg se osnovni posao ne obavlja na tehničkoj osnovi sličnoj onoj životnog osiguranja, koje nisu obveze uključene u vrstu posla 13.2.3.

Obveze iz osiguranja zaštite dohotka kod kojih se osnovni posao ne obavlja na tehničkoj osnovi sličnoj onoj životnog osiguranja, koje nisu obveze uključene u vrstu posla 13.2.3.

Obveze iz zdravstvenog osiguranja koje se odnose na nesreće na radnom mjestu, ozljede na radu i profesionalna oboljenja i kod kojeg se osnovni posao ne obavlja na tehničkoj osnovi sličnoj onoj životnog osiguranja.

Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju sve odgovornosti koje proizlaze iz uporabe kopnenih motornih vozila (uključujući odgovornost prijevoznika).

Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju svu štetu ili gubitak kopnenih vozila (uključujući željezničke vagone).

Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju svu štetu ili gubitak pomorskih, jezerskih, riječnih i kanalskih plovila, zrakoplova, i štetu ili gubitak robe u tranzitu ili prtljage neovisno o obliku prijevoza. Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju odgovornosti koje proizlaze iz uporabe zrakoplova, morskih, riječnih, jezerskih plovila i plovila za plovidbu kanalima (uključujući odgovornost prijevoznika).

Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju svu štetu ili gubitak imovine koja nije uključena u vrste posla 13.2.5. i 13.2.6., uslijed vatre, eksplozije, prirodnih sila uključujući oluju, tuču ili mraz, nuklearnu energiju, pomicanje zemljišta i svakog događaja kao što je krađa.

Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju sve odgovornosti koje nisu u poslovnim linijama 13.2.4. i 13.2.6.

Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju insolventnost, kredite za izvoz, kredite na rate, hipoteke, poljoprivredne kredite i izravnu i neizravnu kauciju.

Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju troškove pravne zaštite i sudske troškove.

Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju pomoć osobama koje zapadnu u poteškoće za vrijeme putovanja, kada se nalaze izvan mjesta stanovanja ili izvan svog mjesta boravišta.

Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju rizik zapošljavanja, nedostatne prihode, loše vremenske uvjete, gubitak koristi, dugotrajne opće troškove, nepredviđene troškove trgovanja, gubitak tržišne vrijednosti, gubitak najamnine ili prihoda, neizravne trgovinske gubitke koji nisu prethodno spomenuti, ostali financijski gubici (netrgovinski) kao i svaki drugi rizik neživotnog osiguranja koji nije obuhvaćen vrstama poslova od 13.2.1. do 13.2.11.

Obveze iz reosiguranja.

Vidjeti kategoriju 6.

Ovo je preostala stavka na strani obveza u bilanci, koja se određuje kao „obveze koje nisu drugdje uključene”. Nacionalne središnje banke mogu zahtijevati dostavljanje podataka o posebnim podstavkama koje su uključene u tu kategoriju. Preostale obveze mogu uključivati:

Polje

Opis

Identifikacijska oznaka vrijednosnog papira

Oznaka koja jednoznačno označava vrijednosni papir, ovisno o uputama NSB-a (npr. identifikacijski broj NSB-a, CUSIP, SEDOL).

Broj jedinica ili agregirani nominalni iznos

Broj udjela vrijednosnog papira ili ukupni nominalni iznos ako se vrijednosnim papirom trguje u iznosima, a ne u udjelima, isključujući obračunate kamate.

Cijena

Tržišna cijena po jedinici vrijednosnog papira ili postotak ukupnog nominalnog iznosa u slučaju da se vrijednosnim papirom trguje u iznosima, a ne u jedinicama. Nacionalne središnje banke mogu u okviru ove pozicije tražiti i da se iskazuju obračunate kamate.

Osnova za kotaciju

Označava kotira li vrijednosni papir u postotcima ili udjelima.

Ukupan iznos

Ukupna tržišna vrijednost vrijednosnog papira. U slučaju vrijednosnih papira kojima se trguje u jedinicama, ovaj iznos jednak je broju vrijednosnih papira pomnoženom s cijenom po jedinici. Ako se vrijednosnim papirima trguje u iznosima, a ne u jedinicama, ovaj iznos jednak je ukupnom nominalnom iznosu pomnoženom s cijenom izraženom kao postotkom nominalnog iznosa.

Nacionalne središnje banke moraju u načelu zahtijevati da se obračunate kamate iskazuju pod ovom pozicijom ili odvojeno. Međutim, nacionalne središnje banke mogu na temelju svojeg diskrecijskog prava zahtijevati da se podaci iskažu bez obračunatih kamata.

Financijske transakcije

Ukupan iznos kupnji umanjen za iznos prodaje (vrijednosni papiri na strani imovine) ili izdanja umanjena za otkupe (vrijednosni papiri na strani obveza) vrijednosnog papira koji se knjiži po transakcijskim vrijednostima.

Kupljeni vrijednosni papiri

Ukupan iznos kupnji vrijednosnog papira koji se knjiži po vrijednosti transakcije.

Prodani vrijednosni papiri

Ukupan iznos prodaja vrijednosnog papira koji se knjiži po vrijednosti transakcije.

Valuta knjiženja vrijednosnog papira

Oznaka ISO ili ekvivalent valute koja se koristi za izražavanje cijene i/ili nepodmirenog iznosa vrijednosnog papira.

Ostale promjene u obujmu po nominalnoj vrijednosti

Ostale promjene u obujmu vrijednosnog papira koji se drži, po nominalnoj vrijednosti u nominalnoj valuti/udjelu ili euru.

Ostale promjene u obujmu po tržišnoj vrijednosti

Ostale promjene u obujmu vrijednosnog papira koji se drži, po tržišnoj vrijednosti u eurima.

Portfeljna ulaganja ili izravna ulaganja

Funkcija investicije prema njenoj klasifikaciji u statistici platne bilance (1).

Država izdavatelja

Rezidentnost izdavatelja. U slučaju dionica/udjela u investicijskim fondovima, država izdavatelja odnosi se na mjesto gdje je investicijski fond rezident, a ne gdje je upravitelja fonda rezident.

Kategorija

Opis

Obračunate premije

Bruto obračunate premije obuhvaćaju sve dospjele iznose tijekom financijske godine u odnosu na ugovore o osiguranju, neovisno o činjenici da se ti iznosi mogu odnositi u cijelosti ili djelomično na kasniju financijsku godinu.

Odštetni zahtjevi

Zbroj plaćenih odštetnih zahtjeva u financijskoj godini i rezervacije za odštetne zahtjeve za tu financijsku godinu, umanjeno za rezervacije za odštetne zahtjeve za prethodnu financijsku godinu.

Provizije

Troškovi stjecanja koje osiguravajuća društva plaćaju drugim subjektima radi prodaje svojih proizvoda.

Sektor

Opisi

Monetarne financijske institucije definirane su u članku 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Sektor monetarnih financijskih institucija obuhvaća nacionalne središnje banke, kreditne institucije kako su određene pravom Unije, novčane fondove, druge financijske institucije čija je djelatnost primanje depozita i/ili bliskih zamjena za depozite od subjekata koji nisu monetarne financijske institucije i, za svoj vlastiti račun, barem u ekonomskom smislu, odobravanje kredita i/ili ulaganje u vrijednosne papire i institucije za elektronički novac koje s prvenstveno bave financijskim posredovanjem u obliku izdavanja elektroničkog novca.

Sektor opće države (S.13) sastoji se od institucionalnih jedinica, koje su netržišni proizvođači čija je proizvodnja namijenjena pojedinačnoj i zajedničkoj potrošnji te koje su financirane obveznim plaćanjima koja su izvršile jedinice koje pripadaju drugim sektorima te institucionalne jedinice koje se uglavnom bave preraspodjelom nacionalnog dohotka i bogatstva (ESA 2010 stavci od 2.111 do 2.113).

Podsektor ostali financijski posrednici, osim podsektora osiguravajućih društava i mirovinskih fondova (S.123), sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava, koja prvenstveno obavljaju poslove financijskog posredovanja preuzimanjem obveza u oblicima različitim od gotovine, depozita (ili bliskih zamjene za depozite), dionica/udjela u investicijskim fondovima ili u odnosu na osiguranje, programe mirovinskog osiguranja i standardnih garancija od institucionalnih jedinica. Financijska društva posebne namjene kako su definirana u Uredbi (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40) uključena su u ovaj podsektor (ESA 2010, stavci od 2.86 do 2.94).

Nenovčani investicijski fondovi definirani su u članku 1. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38).

Podsektor pomoćnih financijskih institucija (S.126) sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave aktivnostima usko povezanim s financijskim posredovanjem, ali koja sama po sebi nisu financijski posrednici. Ovaj podsektor također uključuje glavne urede čija su sva ili većina društava kćeri financijska društva (ESA 2010, stavci od 2.95 do 2.97).

Podsektor vlastitih financijskih institucija i zajmodavaca (S.127) sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se ne bave niti financijskim posredovanjem niti pružaju pomoćne financijske usluge, a većina njihove imovine ili obveza nisu predmet transakcija na otvorenim tržištima. Ovaj podsektor uključuje holding društva koja drže kontrolni paket vlasničkih udjela u grupi društava kćeri i čija je glavna djelatnosti vlasništvo nad grupom bez pružanja bilo kakvih drugih usluga subjektima u kojima se drže vlasnički udjeli; što znači da ne administriraju niti ne upravljaju drugim jedinicama (ESA 2010, stavci od 2.98 do 2.99).

Osiguravajuća društva definirana su u članku 1. ove Uredbe.

Podsektor mirovinskih fondova (S.129) sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave financijskim posredovanjem kao posljedice udruživanja socijalnih rizika i potreba osiguranih osoba (socijalno osiguranje). Mirovinski fondovi kao programi socijalnog osiguranja osiguravaju prihod u mirovini, a često i primanja u slučaju smrti i invalidnosti (ESA 2010, stavci od 2.105 do 2.110). Fondovi socijalnog osiguranja koji ulaze u sektor opće države isključeni su.

Sektor nefinancijskih društava (S.11) sastoji se od institucionalnih jedinica koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači, čija je osnovna djelatnost proizvodnja robe i pružanje nefinancijskih usluga. Ovaj sektor također uključuje nefinancijska kvazidruštva (ESA 2010, stavci od 2.45 do 2.50).

Sektor kućanstava (S.14) sastoji se od pojedinaca ili skupina pojedinaca kao potrošača i poduzetnika koji proizvode tržišna dobra i pružaju financijske i nefinancijske usluge (tržišni proizvođači), pod uvjetom da proizvodnju dobara i pružanje usluga ne obavljaju zasebni subjekti koji su kvazidruštva. Također uključuje pojedince ili skupine pojedinaca koji proizvode dobra i pružaju nefinancijske usluge isključivo za vlastitu konačnu uporabu. Sektor kućanstava uključuje trgovce pojedince i društva osoba koja nisu neovisni pravni subjekti, osim onih koji se tretiraju kao kvazidruštva, i koji su tržišni proizvođači (ESA 2010, stavci od 2.118 do 2.128).

Sektor neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.15) sastoji se od neprofitnih institucija koje su zasebni pravni subjekti, služe kućanstvima i koji su privatni netržišni proizvođači. Njihova glavna sredstva su dobrovoljni doprinosi u gotovini ili u naravi kućanstava u svojstvu potrošača, plaćanja opće države i prihodi od imovine (ESA 2010, stavci od 2.129 do 2.130).