PRILOG VII. POPIS PRIMJERA MJERA OBNOVE IZ ČLANKA 14. STAVKA 16.

1.   

Obnoviti močvarna područja ponovnim natapanjem isušenih tresetišta, uklanjanjem struktura za isušivanje tresetišta ili uklanjanjem poldera te prestankom vađenja treseta.

2.   

Poboljšati hidrološke uvjete povećanjem količine, kvalitete i dinamike površinskih voda i razina podzemnih voda za prirodne i poluprirodne ekosustave.

3.   

Ukloniti neželjene makije ili nezavičajne plantaže na travnjacima, močvarnim područjima, u šumama i na zemljištima s oskudnom vegetacijom.

4.   

Primijeniti paludikulturu.

5.   

Vratiti riječne meandre i ponovno povezati umjetno odvojene meandre ili mrtvaje.

6.   

Ukloniti longitudinalne i lateralne pregrade, kao što su nasipi i brane, dati više prostora riječnoj dinamici i ponovno uspostaviti dionice rijeka sa slobodnim tokom.

7.   

Ponovno naturalizirati riječna korita i jezera te nizinske vodotoke, npr. uklanjanjem umjetnih metoda za učvršćivanje korita, optimiranjem sastava podloge te poboljšanjem ili razvojem pokrova staništa.

8.   

Ponovno uspostaviti prirodne procese sedimentacije.

9.   

Uspostaviti riparijske zone, kao što su riparijske šume, zaštitne pojaseve, livade ili pašnjake.

10.   

Povećati broj ekoloških obilježja u šumama, kao što su velika stabla, stara stabla i umiruća stabla (stanišna stabla) i količine ležećeg i stojećeg mrtvog drva.

11.   

Raditi na diverzifikaciji strukture šume s obzirom na, primjerice, sastav vrsta i starost, omogućiti prirodnu obnovu i sukcesiju vrsta drveća.

12.   

Pomoći pri migraciji podrijetla i vrsta tamo gdje bi to moglo biti potrebno uslijed klimatskih promjena.

13.   

Povećati raznolikost šume obnavljanjem mozaika nešumskih staništa kao što su otvorene površine travnjaka ili vrištine, jezerca ili stjenovita područja.

14.   

Primijeniti pristup šumarstva u skladu s prirodom ili pristup trajnog šumskog pokrova; uvesti zavičajne vrste drveća.

15.   

Unaprijediti razvoj zavičajnih starih šuma i zrelih sastojina, primjerice, odustajanjem od sječe ili aktivnim upravljanjem u kojem se prednost daje razvoju samoregulatornih funkcija i odgovarajućoj otpornosti.

16.   

Uvesti obilježja krajobraza velike raznolikosti na obradivim zemljištima i travnjacima koji se intenzivno upotrebljavaju, kao što su zaštitni pojasevi, cvjetne trake, živice, stabla, šumarci, terase, jezerca, stanišni koridori, povezne točke itd.

17.   

Povećati poljoprivrednu površinu na kojoj se primjenjuju agroekološki pristupi upravljanju, kao što su organska poljoprivreda ili agrošumarstvo, sadnja više usjeva i plodored te integrirano upravljanje štetnicima i hranjivim tvarima.

18.   

Prema potrebi smanjiti intenzitet ispaše ili režime košnje na travnjacima i ponovno uspostaviti ekstenzivnu ispašu domaće stoke i ekstenzivne režime košnje ako ih se prestalo primjenjivati.

19.   

Zaustaviti ili smanjiti uporabu kemijskih pesticida te kemijskih i stajskih gnojiva.

20.   

Prestati s oranjem travnjaka i uvođenjem sjemena produktivnih trava.

21.   

Ukloniti plantaže na bivšim dinamičnim sustavima kontinentalnih sipina kako bi se ponovno omogućila prirodna dinamika vjetra u korist otvorenih staništa.

22.   

Poboljšati povezanost među staništima kako bi se omogućili razvoj populacija vrsta te dostatna razmjena jedinki ili gena, kao i migracije vrsta i njihova prilagodba klimatskim promjenama.

23.   

Omogućiti da ekosustavi razviju vlastitu prirodnu dinamiku, npr. odustajanjem od sječe i promicanjem prirodnosti i divljine.

24.   

Ukloniti i nadzirati invazivne strane vrste te spriječiti ili smanjiti uvođenje novih.

25.   

Smanjiti negativne učinke ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav, na primjer uporabom opreme koja manje utječe na morsko dno.

26.   

Ponovno uspostaviti važna mrijestilišta i rastilišta ribe.

27.   

Osigurati strukture ili podloge za poticanje povratka morskog života u potporu obnovi koraljnih ili kamenih grebena ili grebena kamenica.

28.   

Obnoviti livade morskih cvjetnica i šume kelpa aktivnom stabilizacijom morskog dna, smanjenjem i, ako je moguće, uklanjanjem pritisaka ili aktivnim razmnožavanjem i sadnjom.

29.   

Obnoviti ili poboljšati stanje karakterističnih populacija zavičajnih vrsta koje su ključne za ekologiju morskih staništa provedbom pasivnih ili aktivnih mjera obnove, primjerice uvođenjem juvenilnih jedinki.

30.   

Smanjiti različite oblike morskog onečišćenja, kao što su opterećenje hranjivim tvarima, onečišćenje bukom i plastični otpad.

31.   

Povećati urbane zelene površine s ekološkim obilježjima, kao što su parkovi, drveće i šumske površine, zeleni krovovi, travnjaci s divljim cvijećem, vrtovi, gradska hortikultura, drvoredi uz ceste, gradske livade i živice, jezerca i vodotoci, uzimajući u obzir, među ostalim, raznolikost vrsta, zavičajne vrste, lokalne uvjete i otpornost na klimatske promjene.

32.   

Zaustaviti, smanjiti ili sanirati onečišćenja nastala zbog farmaceutskih proizvoda, opasnih kemikalija, gradskih i industrijskih otpadnih voda i drugog otpada, uključujući otpatke i plastiku, kao i svjetlosnog onečišćenja u svim ekosustavima.

33.   

Pretvoriti neiskorištene nekretnine, bivša industrijska područja i kamenolome u prirodna područja.