6.6 Procjena drugih rizika

Nadležna tijela trebaju procijeniti važnost drugih rizika za kapital investicijskog društva koji nisu obuhvaćeni kapitalnim zahtjevima u sklopu prvog stupa u skladu s člancima 36. i 40. Direktive (EU) 2019/2034. Pri procjeni tih drugih rizika nadležna tijela trebaju uzeti u obzir vrstu i složenost aktivnosti investicijskog društva, koje utječu na značajnost tih rizika.

6.6.2 Procjena inherentnih rizika

Procjenom inherentnih rizika koji nisu obuhvaćeni kapitalnim zahtjevima u sklopu prvog stupa nadležna tijela trebaju utvrditi glavne činitelje rizika investicijskog društva i procijeniti značaj učinka koji ti rizici imaju na investicijsko društvo. Procjena tih rizika trebala bi obuhvaćati sljedeće glavne korake:

• a. preliminarnu procjenu;

69

• b. procjenu vrste i opsega investicijskih aktivnosti koje investicijsko društvo izlažu riziku koji nije obuhvaćen kapitalnim zahtjevima u sklopu prvog stupa;
• c. procjenu sustava i procesa koji se odnose na te aktivnosti.

Nadležna tijela trebaju provesti procjenu rizika koji nisu obuhvaćeni kapitalnim zahtjevima u sklopu prvog stupa s aspekta postojećeg i potencijalnog rizika.

Prema potrebi nadležna tijela trebala bi provesti i procjenu drugih rizika koji nisu navedeni u ovom poglavlju.

Preliminarna procjena

Kako bi odredila opseg procjene rizika koji nisu obuhvaćeni kapitalnim zahtjevima u sklopu prvog stupa, nadležna tijela trebaju najprije utvrditi izvore rizika kojima investicijsko društvo jest ili bi moglo biti izloženo.

Nadležna tijela trebaju razmotriti barem sljedeće:

• a. poslovni model i sklonost preuzimanju rizika;
• b. interni razvoj ili eksternalizaciju IT rješenja;
• c. funkcije podrške, na primjer za praćenje usklađenosti te pravna i porezna pitanja (i eksternalizirane);
• d. troškove sudskih sporova;
• e. ukupne operativne gubitke, uključujući troškove unutarnjih i vanjskih prijevara;
• f. opseg poslova u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Nadležna tijela trebaju provesti preliminarnu analizu s obzirom na promjene prethodno navedenog tijekom vremena kako bi donijela utemeljeno mišljenje o glavnim činiteljima drugih rizika investicijskog društva.

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

Nadležna tijela trebaju procijeniti kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, a kojem je investicijsko društvo izloženo.

Nadležna tijela trebala bi procijeniti na koji način promjene kamatnih stopa mogu nepovoljno utjecati na imovinu, obveze i izvanbilančne izloženosti investicijskog društva. Za bolje određivanje složenosti i profila kamatnog rizika investicijskog društva nadležna tijela trebala bi razumjeti i glavna obilježja imovine, obveza i izvanbilančnih izloženosti investicijskog društva.

U svojoj kvantitativnoj procjeni nadležna tijela trebala bi razmotriti rezultate internih metodologija investicijskog društva za mjerenje kamatnog rizika koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje. Nadalje, nadležna tijela trebaju razmotriti

70 odgovarajuće scenarije šoka s obzirom na vrstu izloženosti kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova investicijskog društva u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Operativni rizici koji nisu obuhvaćeni prvim stupom

Nadležna tijela trebaju provesti procjenu operativnih rizika koji nisu obuhvaćeni minimalnim kapitalnim zahtjevima u skladu s Uredbom (EU) 2019/2033. Ti rizici mogli bi dovesti do izravnih operativnih gubitaka te neizravnih gubitaka koji proizlaze iz pritužbi i sudskih sporova. Veliki operativni rizici mogu dovesti i do manjka osoblja na ključnim položajima. U procjeni bi trebalo uzeti u obzir ne samo operativne gubitke, već i izbjegnute gubitke te događaje povezane s operativnim rizikom koji su završili dobitko m.

Nadležna tijela trebala bi razmotriti sljedeće izvore inherentnog rizika i prema potrebi usmjeriti procjenu na one aspekte koji se smatraju najznačajnijima za investicijsko društvo:

• a. zaštitu na radu;
• b. štetu na materijalnoj imovini;
• c. unutarnje prijevare;
• d. vanjske prijevare;
• e. rizike IKT - a;
• f. rizik nesavjesnog ponašanja;
• g. regulatorne, pravne i fiskalne rizike;
• h. rizik modela, u odnosu na modele koji se upotrebljavaju u poslovne svrhe;
• i. (kvalitativno i kvantitativno) nedostatne ljudske i tehničke resurse na ključnim položajima;
• j. reputacijski rizik.

U okviru svih procjena na temelju SREP - a nadležna tijela trebaju donijeti mišljenje o stupnju rizika IKT - a i o usklađenosti aktivnosti IKT - a s poslovnom strategijom. Nadležna tijela trebaju u svoju procjenu uključiti sve relevantne aspekte rizika IKT - a, kao što su sigurnosni rizik, rizik IT projekata i rizik upravljanja IKT - om, u mjeri u kojoj oni već nisu obuhvaćeni drugim dijelovima ovih smjernica te uzimajući u obzir Smjernice EBA -e o rizicima IKT - a i sigurnosnim rizicima¹⁹ i Smjernice ESMA- e o izdvajanju poslova pružateljima usluga računalstva u oblaku²⁰ .

Nadležna tijela trebaju donijeti mišljenje o stupnju rizika nesavjesnog ponašanja povezanog s investicijskim i tržišnim aktivnostima investicijskog društva u mjeri u kojoj nije obuhvaćen kapitalnim zahtjevima u sklopu prvog stupa. Rizik nesavjesnog ponašanja trebalo bi tumačiti kao postojeći ili budući rizik za klijente, tržišta ili samo investicijsko

19 Smjernice EBA- e o upravljanju rizicima IKT - a i sigurnosnim rizicima (EBA/GL/2019/04).

20 Smjernice ESMA- e o izdvajanju poslova pružateljima usluga računalstva u oblaku (ESMA50 -164- 4285). 71 društvo koji nastaje zbog neprimjerenog ponašanja društva ili njegova osoblja. Taj rizik može proizići iz slučajeva zlonamjernog ponašanja ili nehaja (uključujući neprimjereno pružanje financijskih usluga) u mjeri u kojoj bi oni mogli imati nepovoljan financijski učinak ili nepovoljno utjecati na ugled društva. Reputacijski rizik može pak dovesti do gubitka tržišnih udjela ili ključnih klijenata i povećanja broja pritužbi klijenata.

Nadležna tijela trebala bi se prema potrebi usredotočiti na sljedeće izvore inherentnog rizika nesavjesnog ponašanja:

• a. zatvaranje ili obustavu fonda;
• b. broj slučajeva neprimjerenog postupanja: zavaravajuća prodaja proizvoda, manipuliranje tržištem;
• c. izrečene regulatorne sankcije.

Nadležna tijela trebaju donijeti mišljenje o regulatornim, pravnim i fiskalnim rizicima koji proizlaze iz neusklađenosti sa zakonima ili propisima. Ti rizici mogu dovesti do sudskih sporova i kazni za investicijsko društvo. Korektivni programi isto tako mogu prouzročiti velike troškove zbog usklađivanja sa zakonima i propisima.

Nadležna tijela trebala bi se prema potrebi usredotočiti na sljedeće izvore inherentnih regulatornih, pravnih i fiskalnih rizika:

• a. troškove postizanja usklađenosti s primjenjivim propisima;
• b. plaćanje novčanih kazni ili druge sankcije zbog neusklađenosti;
• c. ponovno utvrđivanje porezne obveze ili plaćanje zakašnjelih naknada, novčanih i drugih kazni;
• d. predviđanje regulatornih promjena relevantnih za investicijsko društvo.

Nadležna tijela trebala bi procijeniti rizik povezan s modelima koji se upotrebljavaju u poslovne svrhe, uključujući modele vrednovanja odnosno određivanja cijena, modele za algoritamsko trgovanje i druge modele koji mogu znatno utjecati na poslovne odluke i aktivnosti investicijskog društva.

Uzimajući u obzir posebnosti investicijskog društva, nadležna tijela pri provedbi proc jene rizika koji nisu obuhvaćeni kapitalnim zahtjevima u sklopu prvog stupa mogu razmotriti i druge izvore rizika koji nisu uključeni u prethodno navedene kategorije.

Sistemski rizik

Nadležna tijela trebaju na temelju kvantitativnih i kvalitativnih kriterija donijeti mišljenje o sistemskom riziku investicijskog društva. Na temelju te procjene nadležna tijela trebaju utvrditi bi li propast investicijskog društva mogla prouzročiti velike poremećaje na financijskim tržištima na kojima to društvo posluje.

Procjena sistemskog rizika može se prema potrebi provesti skupno za grupu investicijskih društava sa sličnim poslovnim modelom i profilom rizičnosti. Pri provedbi

72 takve skupne procjene nadležna tijela trebala bi razmotriti moguće učinke istodobne propasti određenog broja/udjela tih investicijskih društava na financijskim tržištima na kojima posluju. U tu svrhu nadležna tijela mogu razmotriti jedan ili više scenarija.

6.6.3 Procjena upravljanja rizicima i njihovih kontrola

Kako bi u potpunosti razumjela profil rizičnosti investicijskog društva u pogledu rizika koji nisu obuhvaćeni kapitalnim zahtjevima u sklopu prvog stupa, nadležna tijela trebaju preispitati njegov okvir upravljanja i okvir upravljanja rizicima kojima se smanjuje rizik koji proizlazi iz drugih izvora rizika. U tu svrhu nadležna tijela trebala bi procijeniti sljedeće elemente uzimajući u obzir opseg, vrstu i složenost aktivnosti investicijskog društva:

• a. odražava li strategija investicijskog društva na pravilan način sklonost društva preuzimanju tih rizika te je li u skladu s njegovom ukupnom sklonošću preuzimanju rizika;
• b. ima li investicijsko društvo interne smjernice i politike kojima osigurava dobru kulturu rizika;
• c. ima li investicijsko društvo primjeren okvir za upravljanje kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova u knjizi pozicija kojima se ne trguje te za njegovo mjerenje, praćenje i kontrolu;
• d. ima li investicijsko društvo primjeren okvir za upravljanje rizicima IT - a te za njihovo mjerenje, praćenje i kontrolu, kao i (kvalitativno i kvantitativno) dostatne ljudske i tehničke resurse;
• e. ima li investicijsko društvo jasno definirane politike i postupke za kontrolu operativnog rizika.

6.6.4 Sažetak nalaza i ocjena

Nakon provedbe prethodno opisane procjene nadležna tijela trebaju donijeti mišljenje

• o drugim rizicima investicijskog društva. Mišljenje bi se trebalo odraziti u sažetku nalaza i poduprijeti ocjenom rizika utemeljenom na razmatranjima navedenima u Tablici 8. Ako na temelju značajnosti određenih čimbenika rizika nadležna tijela odluče te čimbenike procijeniti i ocijeniti na pojedinačnoj osnovi, potrebno je analogijom primijeniti upute iz te tablice u mjeri u kojoj je to moguće.

Nadležna tijela trebala bi paralelno, a ne zasebno razmotriti sve te čimbenike te razumjeti činitelje rizika koji nisu obuhvaćeni kapitalnim zahtjevima u sklopu prvog stupa.