+115. Pri izračunu promjene EVE -a za potrebe stavaka 113. i 114. institucije trebaju posebno …

115. Pri izračunu promjene EVE -a za potrebe stavaka 113. i 114. institucije trebaju posebno …

Pri izračunu promjene EVE -a za potrebe stavaka 113. i 114. institucije trebaju posebno primjenjivati sljedeća načela:

  • (a) Potrebno je uzeti u obzir sve pozicije instrumenata osjetljivih na kamatne stope.
  • (b) Treba uključiti mali obujam poslova iz knjige trgovanja osim ako je njihov kamatni r izik obuhvaćen drugom mjerom rizika.
  • (c) Sve instrumente redovnog osnovnog kapitala i ostali obnovljivi regulatorni kapital bez datuma opoziva treba isključiti iz izračuna standardnog ispitivanja netipičnih vrijednosti EVE-a.
  • (d) Institucije bi u izračunu trebale odražavati automatske i bihevioralne opcije. Institucije bi trebale prilagoditi ključne pretpostavke bihevioralnog modela obilježjima različitih scenarija kamatnih stopa.
  • (e) Mirovinske obveze i imovina mirovinskog plana trebaju se uključiti osim ako je njihov kamatni rizik obuhvaćen drugom mjerom rizika.
  • (f) Novčani tokovi koji proizlaze iz instrumenata koji su osjetljivi na kamatne stope trebali bi uključivati svaku otplatu glavnice, bilo kakvo ponovno vrednovanje glavnice i plaćanje kamata.
  • (g) Institucije čiji omjer neprihodujućih izloženosti (NPE)8 iznosi 2 % ili više trebale bi uključivati NPE - ove kao opće instrumente osjetljive na kamatne stope čije bi modeliranje trebalo odražavati očekivane novčane tokove i ročnost. NPE -ovi trebaju biti uključeni nakon umanjenj a vrijednosti i rezerviranja.
  • (h) Institucije bi trebale razmotriti donje granice kamatnih stopa za pojedine instrumente.
  • (i) Tretman komercijalnih marži i drugih sastavnica marži u plaćanjima kamata u smislu njihova isključivanja iz novčanih tokova ili uključivanja u novčane tokove trebao bi biti u skladu s pristupom internog upravljanja i mjerenja institucija za kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje. Institucije bi trebale obavijestiti nadležno tijelo o tome isključuju li komercijalne marže i druge sastavnice marži iz izračuna ili ne. Ako su komercijalne marže i druge sastavnice marži isključene, institucije bi trebale (i) primjenjivati transparentnu metodologiju za utvrđivanje nerizične stope s početka svakog instrumenta; (ii) primjenjivati metodologiju koja se dosljedno primjenjuje u svim poslovnim jedinicama te (iii) osigurati da je isključivanje komercijalnih marži i drugih sastavnica marži iz novčanih tokova u skladu s načinom na koji institucija upravlja IRRBB- om i štiti se od njega.
  • (j) Promjena EVE- a trebala bi se izračunavati s bilancom s pretpostavkom isteka.
  • (k) Za svaku valutu treba primjenjivati donju granicu kamatne stope nakon šoka, ovisne o dospijeću, počevši od -100 baznih bodova za trenutna dospijeća. Ta se donja granica treba povećavati za 5 baznih bodova godišnje i naposljetku treba doseći 0 % za dospijeća od 20 godina i više. Ako su zabilježene stope niže od trenutačne niže referentne stope od -100 baznih bodova, institucije bi trebale primijeniti nižu zabilježenu stopu9 .
  • (l) Institucije trebaj u izračunati promjenu EVE -a barem za svaku valutu gdje imovina ili obveze izražene u toj valuti iznose 5 % ili više od ukupne financijske imovine u knjizi pozicija kojima se ne trguje (isključujući materijalnu imovinu) ili obveza, ili manje od 5 % ako je z broj imovine ili obveza uključenih u izračun niži od 90 % ukupne financijske imovine u knjizi pozicija kojima se ne trguje (isključujući materijalnu imovinu) ili obveza (materijalne pozicije).
  • (m) Pri izračunavanju ukupne promjene EVE -a za svaki scenarij kamat nog šoka institucije bi trebale zbrojiti sve negativne i pozitivne promjene EVE-a koje se pojavljuju u svakoj valuti. Pozitivne promjene trebaju se ponderirati faktorom od 50 %.
  • (n) Treba primijeniti odgovarajuću opća krivulja prinosa „bez rizika” (npr. krivul je kamatnih ugovora o razmjeni). Ta krivulja ne bi trebala uključivati kreditne marže specifične za instrument ili subjekt ni likvidnosne marže.
  • (o) Pretpostavljeni bihevioralni datum ponovnog vrednovanja za depozite stanovništva i nefinancijske depozite velik ih klijenata bez određenih datuma ponovnog vrednovanja (depoziti bez ugovorenog roka dospijeća) trebao bi se ograničiti na prosječno najviše 5 godina. Gornja granica od 5 godina primjenjuje se pojedinačno za svaku valutu. Depoziti financijskih institucija bez ugovorenog roka dospijeća nisu podložni bihevioralnom modeliranju.

8 Omjer neprihodujućih izloženosti (neprihodujući dužnički vrijednosni papiri i krediti i predujmovi / ukupni bruto dužnički vrijednosni papiri i krediti i predujmovi), izračunat na razini institucije.

9 EBA može predvidjeti reviziju te donje granice kako bi se osiguralo da niža referentna stopa bude dovol jno razborita s obzirom na budući razvoj kamatnih stopa.

1. Pregled

,
Naslov Regulativa

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

Zahtjevi
Izvor Zahtjev

3. Povezani standardi

Standardi
Izvor Zahtjev
  • EBA - Published by the European Banking Authority at https://www.eba.europa.eu/