4.5 Nadzorno ispitivanje netipičnih vrijednosti

Institucije bi redovito, najmanje kvartalno, trebale izračunavati učinak iznenadnog paralelnog pomaka krivulje prinosa za ± 200 baznih bodova na njihov EVE. Institucije bi redovito, najmanje jednom godišnje, trebale izvješćivati nadležno tijelo o promjeni EVE -a koja proizlazi iz izračuna. Ako je pad EVE - a veći od 20 % regulatornog kapitala institucije, institucija bi trebala odmah obavijestiti nadležno ti jelo.

Institucije bi redovito, najmanje kvartalno, trebale izračunavati učinak šokova kamatnih stopa na njihov EVE uz primjenu scenarija od 1. do 6. kako je navedeno u Prilogu III. Institucije bi redovito, najmanje jednom godišnje, trebale izvješćivati nadležno tijelo putem izvješća ICAAP - a o promjeni EVE- a koja proizlazi iz izračuna. Ako je pad EVE - a veći od 15 % osnovnog kapitala institucije u sklopu bilo kojeg od šest scenarija, institucija treba obavijestiti nadležno tijelo.

Pri izračunu promjene EVE -a za potrebe stavaka 113. i 114. institucije trebaju posebno primjenjivati sljedeća načela:

• (a) Potrebno je uzeti u obzir sve pozicije instrumenata osjetljivih na kamatne stope.
• (b) Treba uključiti mali obujam poslova iz knjige trgovanja osim ako je njihov kamatni r izik obuhvaćen drugom mjerom rizika.
• (c) Sve instrumente redovnog osnovnog kapitala i ostali obnovljivi regulatorni kapital bez datuma opoziva treba isključiti iz izračuna standardnog ispitivanja netipičnih vrijednosti EVE-a.
• (d) Institucije bi u izračunu trebale odražavati automatske i bihevioralne opcije. Institucije bi trebale prilagoditi ključne pretpostavke bihevioralnog modela obilježjima različitih scenarija kamatnih stopa.
• (e) Mirovinske obveze i imovina mirovinskog plana trebaju se uključiti osim ako je njihov kamatni rizik obuhvaćen drugom mjerom rizika.
• (f) Novčani tokovi koji proizlaze iz instrumenata koji su osjetljivi na kamatne stope trebali bi uključivati svaku otplatu glavnice, bilo kakvo ponovno vrednovanje glavnice i plaćanje kamata.
• (g) Institucije čiji omjer neprihodujućih izloženosti (NPE)⁸ iznosi 2 % ili više trebale bi uključivati NPE - ove kao opće instrumente osjetljive na kamatne stope čije bi modeliranje trebalo odražavati očekivane novčane tokove i ročnost. NPE -ovi trebaju biti uključeni nakon umanjenj a vrijednosti i rezerviranja.
• (h) Institucije bi trebale razmotriti donje granice kamatnih stopa za pojedine instrumente.
• (i) Tretman komercijalnih marži i drugih sastavnica marži u plaćanjima kamata u smislu njihova isključivanja iz novčanih tokova ili uključivanja u novčane tokove trebao bi biti u skladu s pristupom internog upravljanja i mjerenja institucija za kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje. Institucije bi trebale obavijestiti nadležno tijelo o tome isključuju li komercijalne marže i druge sastavnice marži iz izračuna ili ne. Ako su komercijalne marže i druge sastavnice marži isključene, institucije bi trebale (i) primjenjivati transparentnu metodologiju za utvrđivanje nerizične stope s početka svakog instrumenta; (ii) primjenjivati metodologiju koja se dosljedno primjenjuje u svim poslovnim jedinicama te (iii) osigurati da je isključivanje komercijalnih marži i drugih sastavnica marži iz novčanih tokova u skladu s načinom na koji institucija upravlja IRRBB- om i štiti se od njega.
• (j) Promjena EVE- a trebala bi se izračunavati s bilancom s pretpostavkom isteka.
• (k) Za svaku valutu treba primjenjivati donju granicu kamatne stope nakon šoka, ovisne o dospijeću, počevši od -100 baznih bodova za trenutna dospijeća. Ta se donja granica treba povećavati za 5 baznih bodova godišnje i naposljetku treba doseći 0 % za dospijeća od 20 godina i više. Ako su zabilježene stope niže od trenutačne niže referentne stope od -100 baznih bodova, institucije bi trebale primijeniti nižu zabilježenu stopu⁹ .
• (l) Institucije trebaj u izračunati promjenu EVE -a barem za svaku valutu gdje imovina ili obveze izražene u toj valuti iznose 5 % ili više od ukupne financijske imovine u knjizi pozicija kojima se ne trguje (isključujući materijalnu imovinu) ili obveza, ili manje od 5 % ako je z broj imovine ili obveza uključenih u izračun niži od 90 % ukupne financijske imovine u knjizi pozicija kojima se ne trguje (isključujući materijalnu imovinu) ili obveza (materijalne pozicije).
• (m) Pri izračunavanju ukupne promjene EVE -a za svaki scenarij kamat nog šoka institucije bi trebale zbrojiti sve negativne i pozitivne promjene EVE-a koje se pojavljuju u svakoj valuti. Pozitivne promjene trebaju se ponderirati faktorom od 50 %.
• (n) Treba primijeniti odgovarajuću opća krivulja prinosa „bez rizika” (npr. krivul je kamatnih ugovora o razmjeni). Ta krivulja ne bi trebala uključivati kreditne marže specifične za instrument ili subjekt ni likvidnosne marže.
• (o) Pretpostavljeni bihevioralni datum ponovnog vrednovanja za depozite stanovništva i nefinancijske depozite velik ih klijenata bez određenih datuma ponovnog vrednovanja (depoziti bez ugovorenog roka dospijeća) trebao bi se ograničiti na prosječno najviše 5 godina. Gornja granica od 5 godina primjenjuje se pojedinačno za svaku valutu. Depoziti financijskih institucija bez ugovorenog roka dospijeća nisu podložni bihevioralnom modeliranju.

⁸ Omjer neprihodujućih izloženosti (neprihodujući dužnički vrijednosni papiri i krediti i predujmovi / ukupni bruto dužnički vrijednosni papiri i krediti i predujmovi), izračunat na razini institucije.

⁹ EBA može predvidjeti reviziju te donje granice kako bi se osiguralo da niža referentna stopa bude dovol jno razborita s obzirom na budući razvoj kamatnih stopa.

Pri izračunu učinaka standardnog testa netipičnih vrijednosti EVE -a institucije bi trebale primijeniti metode izračuna utvrđene prema ekonomskoj vrijednosti iz poglavlja o kapitalu u Prilogu I. i Prilogu II.