4.3.2 Ciljevi

Prije početka postupka utvrđivanja ciljeva za kratkoročno i srednjoročno razdoblje, kreditne institucije trebaju zauzeti stajalište o razumnim dugoročnim razinama neprihodujućih izloženosti, na razini portfelja i na agregiranoj osnovi. Kreditne institucije trebaju uzeti u obzir povijesne ili međunarodne referentne vrijednosti radi definiranja razumnih dugoročnih razina neprihodujućih izloženosti.

Kreditne institucije trebaju u svoje strategije za neprihodujuće izloženosti najmanje uključiti jasno definirane real ne , ali ambiciozne, kvantitativne ciljeve, uključujući, prema potrebi, ciljeve povezane s ovršen om imovinom . Ti bi ciljevi najmanje u srednjem roku trebali dovesti do konkretnog smanjenja, neprihodujućih izloženosti, prije i nakon umanjenja vrijednosti. Iako očekivanja u pogledu promjene makroekonomskih uvjeta, kad se temelje na čvrstim vanjski m predviđanjima, mogu imati ulogu u određivanju ciljnih vrijednosti, ona ne bi trebala biti jedini pokretač za uspostavljene ciljeve smanjenja neprihodujućih izloženosti.

Kreditne institucije trebaju odrediti ciljeve na sljedeće načine:

• a) po vremenskim okvirima (kratkoročno (indikativno godinu dana), srednjoročno (indikativno tri godine) i moguće dugoročno);
• b) po glavnim portfeljima (npr. stambeni krediti, potrošački krediti, stanovništvo, mala i srednja poduzeća (MSP - ovi), poduzeća, velika poduzeća, poslovne nekretnine);
• c) po opcijama provedbe (npr. gotovinske naplate iz strategije držanja, preuzimanje kolaterala, naplata iz pravnog postupka, prihodi od prodaje neprihodujućih izloženosti ili otpisa).

Ciljevi kreditnih institucija u pogledu neprihodujućih izloženosti trebali bi uključivati najmanje predviđeno apsolutno ili relativno smanjenje neprihodujućih izloženosti, prije i nakon umanjenja vrijednosti, ne samo sveukupno već i za glavne portfelje neprihodujućih izloženosti. Ako je ovršena imovina materijalna, trebalo bi definirati strategiju u pogledu ovršene imovine ili bi trebalo uključiti barem ciljeve smanjenja ovršene imovine u strategiju za neprihodujuće izloženosti.

Ciljevi u pogledu neprihodujućih izloženosti moraju se uskladiti s konkretnijim operativnim ciljevima. Dodatni pokazatelji za praćenje mogu se uvesti kao dodatni ciljevi ako se to smatra primjerenim.