1. Kad procjenjuju je li primjena internog modela primjerena u skladu s člankom 325.bi stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u odnosu na izračun mjera djelomičnog očekivanog manjka iz članka 325.bc te uredbe, nadležna tijela dužna su:
(a)
provjeriti je li procjenitelj koji institucija primjenjuje za procjenu mjera rizika očekivanog manjka konceptualno pouzdan i dovoljno točan;
(b)
provjeriti da li institucija pri izračunu mjera djelomičnog očekivanog manjka
i
, kako je propisano u članku 325.bc stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrđuje efektivno razdoblje likvidnosti faktora rizika određene pozicije, vodeći računa o dospijeću pozicije u skladu s člankom 325.bd stavkom 4. te uredbe;
(c)
provjeriti je li institucija u internim politikama iz članka 325.bi stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrdila objektivne kriterije primjerene za odabir faktora rizika koji čine podskup faktora rizika koji se mogu modelirati iz članka 325.bc stavka 2. točke (a) te uredbe;
(d)
provjeriti jesu li pri izračunu
i
faktori rizika koji nisu dijelom podskupa faktora rizika koji se mogu modelirati koje je institucija odabrala u skladu s člankom 325.bc stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 ostali konstantni;
(e)
provjeriti jesu li za izračun
primijenjene iste tehnike kao i za
, osim za odstupanja nužna da se osigura ispunjenje zahtjeva iz članka 325.bc stavaka od 2. do 4. Uredbe (EU) br. 575/2013;
(f)
provjeriti da li institucija pri izračunu
primjenjuje podatke s jednakim ponderom u razdoblju opažanja;
(g)
u vezi s određivanjem razdoblja stresa, provjeriti je li neprekinuto razdoblje od proteklih 12 mjeseci koje je testirano da se odredi razdoblje stresa počelo najmanje od 1. siječnja 2007., kako je navedeno u članku 325.bc stavku 2. točki (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, i je li u internim politikama institucije jasno utvrđena učestalost ažuriranja razdoblja stresa za izračun mjera djelomičnog očekivanog manjka, i drugi kriteriji za njegovo ažuriranje.
Za potrebe točke (e), nadležna tijela moraju dobiti pregled razlika u tehnikama koje institucija primjenjuje za izračun mjera djelomičnog očekivanog manjka kalibriranih u posljednjem razdoblju od 12 mjeseci i u razdoblju stresa, i provjeriti jesu li te razlike veće od onoga što je potrebno da se postigne usklađenost sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 575/2013.
Za potrebe točke (g), nadležna tijela dužna su provjeriti, i na temelju ranijih ažuriranja, ažurira li se razdoblje stresa najmanje jednom u tri mjeseca i je li institucija primjenjivala sve moguće kriterije navedene u internim politikama.
2. Za potrebe stavka 1. točke (a), nadležna tijela:
(a)
dužna su provjeriti kako i na temelju koje analize institucija odlučuje koje će procjenitelje primijeniti;
(b)
provjeravaju odgovara li procjenitelj očekivanog manjka integralu procjenitelja vrijednosti adherentne riziku iz članka 325.bf Uredbe (EU) br. 575/2013 koji se promatra kao funkcija vjerojatnosti repa od nula do jedan minus relevantna razina značajnosti podijeljenog s jedan minus relevantna razina značajnosti, ili odgovara konzervativnijem izboru;
(c)
mogu usporediti procjenitelje vrijednosti adherentne riziku i procjenitelje očekivanog manjka koje institucija primjenjuje s onima iz tablice 1.
Tablica 1.
Procjenitelji vrijednosti adherentne riziku
Procjenitelji očekivanog manjka
;
Pri čemu:
označava i-tu najnižu vrijednost u uzorku za procjenu, tj. je najozbiljniji gubitak u uzorku dobiti i gubitka i obično je velik negativan broj;
N označava broj vrijednosti u uzorku
za procjenu;
α označava vjerojatnost repa, tj. jedan minus razina značajnosti;
označava najveći cijeli broj manji ili jednak danom broju;
i za očekivani manjak uz pretpostavku , tj. izračun za procjenu lijevog repa uzorka;
i za očekivani manjak uz pretpostavku da , tj. uα repu uzorka dobiti i gubitka ima više od jednog gubitka;
.
(d)
kad se izračun mjera rizika očekivanog manjka temelji na Monte Carlo simulacijama, provjeriti je li broj simulacija takav da osigurava konvergenciju prema stabilnim rezultatima.
Za potrebe točke (d), nadležna tijela dužna su preispitati testove na temelju kojih je institucija utvrdila broj simulacija i statističke testove kojima se osigurava odgovarajuća nasumičnost nizova za generiranje simulacije. Ako smatra da su ti testovi nedovoljni, nadležno tijelo može primijeniti metodu procjene iz stavka 4.
3. Za potrebe stavka 1. točke (b), nadležna tijela dužna su:
(a)
zatražiti da institucija dostavi statističku pogrešku Monte Carlo simulacija za razinu značajnosti 95 % i provjeriti je li primijenjena metoda za mjerenje takve statističke pogreške pouzdana;
(b)
zatražiti da institucija izračuna mjere rizika očekivanog manjka s nekoliko različitih ulaznih podataka, a da sve druge pretpostavke budu jednake;
(c)
procijeniti jesu li razlike u mjerama rizika očekivanog manjka s različitim ulaznim podacima koje su rezultat izračuna u skladu s točkom (b) usklađene sa statističkom pogreškom iz točke (a);
(d)
ako nadležna tijela smatraju da rezultati iz točke (c) nisu usklađeni, dužna su utvrditi glavni razlog neusklađenosti i broj simulacija potrebnih da se osigura statistička pogreška manja od 5 %.
4. Za potrebe stavka 1. točke (c) nadležna tijela dužna su:
(a)
ishoditi pregled faktora rizika koje je institucija odabrala i provjeriti:
i.
jesu li kriteriji takvi da osiguravaju dovoljan obuhvat odabranih vrsta faktora rizika koji se mogu modelirati u odnosu na cijeli skup faktora rizika koji se mogu modelirati kojima je institucija izložena;
ii.
jesu li kriteriji takvi da se očekuje da će prag iz članka 325.bc stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 s vremenom biti premašen;
iii.
testira li institucija alternativne podskupove faktora rizika koji se mogu modelirati kako bi zajamčila da svojim odabirom neće podcijeniti kapitalne zahtjeve;
iv.
da li institucija u svojem odabiru prednost daje faktorima rizika za koje u razdoblju stresa postoje podaci pred faktorima rizika za koje se koriste zamjenske vrijednosti, a ako to nije slučaj, nadležna tijela dužna su utvrditi razlog zbog kojeg institucija ne primjenjuje taj kriterij te bi li drugačiji odabir doveo do poboljšanja kvalitete mjere neograničenog i djelomičnog očekivanog manjka;
(b)
provjeriti je li, ako je rok dospijeća pozicije kraći od 10 dana, efektivno razdoblje likvidnosti svih faktora rizika postavljeno na 10 dana, i provjeriti da ta pozicija ne utječe na izračun
za
;
(c)
ako pozicija ima rok dospijeća od Mat, pri čemu
, provjeriti:
i.
jesu li svi faktori rizika te pozicije s razdobljem likvidnosti
bili raspoređeni u efektivno razdoblje likvidnosti koje je najkraće razdoblje likvidnosti iz tablice 1 u članku 325.bc stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 koje je dulje od ili jednako Mat;
ii.
da pozicija ne utječe na izračun
za sve koji odgovaraju razdoblju likvidnosti koje je dulje od najkraćeg razdoblja likvidnosti iz tablice 1 u članku 325.bc stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 koje je dulje od ili jednako j;
(d)
ako je rok dospijeća pozicije Mat dana, pri čemu je
, provjeriti je li institucija sve faktore rizika te pozicije rasporedila u efektivno razdoblje likvidnosti koje odgovara razdoblju likvidnosti SubCatLH pripisanom faktorima rizika;
(e)
provjeriti jesu li pri institucijinu izračunu
ostali konstantni faktori rizika s efektivnim razdobljem likvidnosti kraćim od razdoblja likvidnosti koje odgovara indeksu j.
Za potrebe točke (a) podtočke ii., nadležno tijelo dužno je procijeniti za koliko je institucija u prethodnim tromjesečjima premašila taj prag.
Za potrebe točke (a) podtočke iii., nadležno tijelo može, ako smatra nedovoljnim testiranje alternativnih podskupova koje je institucija provela, zatražiti da institucija testira alternativne podskupove i utvrditi jesu li alternativni odabiri uzrokovali značajne razlike u smislu kapitalnih zahtjeva.
