+POGLAVLJE III. OSNOVNI PRISTUP ZA UTVRĐIVANJE DODATNIH PRILAGODBI VREDNOVANJA
---+Članak 7. Pregled osnovnog pristupa
------+Article 7 1.
------+Article 7 2.
---+Članak 8. Opće odredbe za izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja na temelju osnovnog pristupa
------+Article 8 1.
------+Article 8 2.
------+Article 8 3.
------+Article 8 4.
---+Članak 9. Izračunavanje dodatne prilagodbe vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena
------+Article 9 1.
------+Article 9 2.
------+Article 9 3.
------+Article 9 4.
------+Article 9 5.
------+Article 9 6.
---+Članak 10. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija
------+Article 10 1.
------+Article 10 2.
------+Article 10 3.
------+Article 10 4.
------+Article 10 5.
------+Article 10 6.
------+Article 10 7.
---+Članak 11. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za rizik modela
------+Article 11 1.
------+Article 11 2.
------+Article 11 3.
------+Article 11 4.
------+Article 11 5.
------+Article 11 6.
------+Article 11 7.
---+Članak 12. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za nerealizirane kreditne raspone
------+Article 12 1.
------+Article 12 2.
---+Članak 13. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za troškove investiranja i financiranja
------+Article 13 1.
------+Article 13 2.
---+Članak 14. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za koncentrirane pozicije
------+Article 14 1.
------+Article 14 2.
------+Article 14 3.
---+Članak 15. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za buduće administrativne troškove
------+Article 15 1.
------+Article 15 2.
------+Article 15 3.
------+Article 15 4.
---+Članak 16. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za ranije zatvaranje pozicija
---+Članak 17. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za operativni rizik
------+Article 17 1.
------+Article 17 2.
------+Article 17 3.
|
POGLAVLJE III. OSNOVNI PRISTUP ZA UTVRĐIVANJE DODATNIH PRILAGODBI VREDNOVANJA
POGLAVLJE III. OSNOVNI PRISTUP ZA UTVRĐIVANJE DODATNIH PRILAGODBI VREDNOVANJA
1. Pregled
| Naslov |
Regulativa |
|
Članak 7. Pregled osnovnog pristupa
|
Članak 7. Pregled osnovnog pristupa 1. Dodatne prilagodbe vrednovanja na temelju osnovnog pristupa institucije izračunavaju primjenom sljedećeg pristupa u dva koraka:
(a)
izračunavaju dodatne prilagodbe vrednovanja za svaku kategoriju navedenu u članku 105. stavcima 10. i 11. Uredbe (EU) br. 575/2013 („dodatne prilagodbe vrednovanja na razini kategorije”) u skladu sa stavkom 2. ovog članka;
(b)
zbrajaju iznose koji proizlaze iz točke (a) za sve dodatne prilagodbe vrednovanja na razini kategorije kako bi dobile ukupne dodatne prilagodbe vrednovanja za potrebe članka 1.
2. Za potrebe stavka 1. točke (a) institucije izračunavaju dodatne prilagodbe vrednovanja na razini kategorije na jedan od sljedećih načina:
(a)
u skladu s člancima 9. do 17.;
(b)
ako za određene pozicije primjena članaka 9. do 17. nije moguća, u skladu sa „zamjenskim pristupom”, pri čemu utvrđuju povezane financijske instrumente i izračunavaju dodatnu prilagodbu vrednovanja kao zbroj sljedećega:
i.
100 % neto iznosa nerealizirane dobiti po povezanim financijskim instrumentima;
ii.
u slučaju izvedenica, 10 % zamišljene vrijednosti povezanih financijskih instrumenata;
iii.
u slučaju neizvedenih financijskih instrumenata, 25 % apsolutne vrijednosti razlike između fer vrijednosti i nerealizirane dobiti, kako je utvrđeno u točki i., povezanih financijskih instrumenata.
Za potrebe točke (b) podtočke i. prvog stavka „nerealizirana dobit” znači promjena, ako je pozitivna, fer vrijednosti od početka trgovanja utvrđena na osnovi FIFO („prvi unutra, prvi van”).
|
|
Članak 8. Opće odredbe za izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja na temelju osnovnog pristupa
|
Članak 8. Opće odredbe za izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja na temelju osnovnog pristupa 1. Kada je riječ o imovini i obvezama po fer vrijednosti kod kojih promjena u računovodstvenom vrednovanju ima djelomični utjecaj na redovni osnovni kapital ili nema utjecaja na njega, dodatne prilagodbe vrednovanja izračunavaju se razmjerno promjeni u računovodstvenom vrednovanju koja utječe na redovni osnovni kapital. 2. U slučaju dodatnih prilagodbi vrednovanja na razini kategorije iz članaka 14. do 17., institucije nastoje postići razinu pouzdanosti bonitetne vrijednosti istovjetnu onoj iz članaka 9. do 13. 3. Dodatnim prilagodbama vrednovanja smatraju se one prilagodbe vrednovanja potrebne za postizanje utvrđene bonitetne vrijednosti koje premašuju prilagodbe primijenjene u fer vrijednosti institucije za koje se može utvrditi da se odnose na isti izvor nesigurnosti vrednovanja kao dodatna prilagodba vrednovanja. Ako se ne može utvrditi da se prilagodba primijenjena u fer vrijednosti institucije odnosi na određenu kategoriju dodatne prilagodbe vrednovanja na razini na kojoj se izračunavaju odgovarajuće dodatne prilagodbe vrednovanja, ta se prilagodba ne uključuje u izračun dodatnih prilagodbi vrednovanja. 4. Dodatne prilagodbe vrednovanja uvijek su pozitivne, među ostalim i na razini izloženosti vrednovanja i na razini kategorije te prije i poslije zbrajanja.
|
|
Članak 9. Izračunavanje dodatne prilagodbe vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena
|
Članak 9. Izračunavanje dodatne prilagodbe vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena 1. Dodatne prilagodbe vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena izračunavaju se na razini izloženosti vrednovanja („pojedinačne dodatne prilagodbe vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena”). 2. Vrijednost dodatne prilagodbe vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena procjenjuje se kao nula samo ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
(a)
institucija ima čvrste dokaze o trgovinskoj cijeni za izloženost vrednovanja ili se cijena može utvrditi s pomoću pouzdanih podataka na temelju likvidnog dvosmjernog tržišta kako je navedeno u članku 338. stavku 1. drugom podstavku Uredbe (EU) br. 575/2013;
(b)
izvori tržišnih podataka iz članka 3. stavka 2. ne upućuju na značajnu nesigurnost vrednovanja.
3. Ako se ne može dokazati da dodatna prilagodba vrednovanja za izloženost vrednovanja iznosi nula, institucije pri procjeni dodatne prilagodbe vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena upotrebljavaju izvore podataka utvrđene u članku 3. U tom se slučaju izračun dodatne prilagodbe vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena provodi kako je navedeno u stavcima 4. i 5. 4. Institucije izračunavaju dodatne prilagodbe vrednovanja za izloženosti vrednovanja povezane sa svim ulaznim parametrima vrednovanja upotrijebljenima u odgovarajućem modelu vrednovanja.
(a)
Za procjenu tih dodatnih prilagodbi vrednovanja zahtijeva se sljedeća razina detaljnosti:
i.
ako su raščlanjeni, svi ulazni parametri vrednovanja potrebni za izračun izlazne cijene za poziciju koja se vrednuje; ili
▼C1
(b)
Svi ulazni parametri vrednovanja iz točke (a) podtočke i. tretiraju se zasebno. Ako se ulazni parametri vrednovanja sastoje od matrice parametara, dodatne prilagodbe vrednovanja izračunavaju se na temelju izloženosti vrednovanja povezanih sa svakim parametrom u toj matrici. Ako se ulazni parametri vrednovanja ne odnose na instrumente kojima se trguje, institucije raspoređuju ulazne parametre vrednovanja i povezanu izloženost vrednovanja na skup instrumenata kojima se trguje na tržištu. Institucije mogu smanjiti broj parametara ulaznih podataka vrednovanja za potrebe izračuna dodatnih prilagodbi vrednovanja koristeći se bilo kojom odgovarajućom metodologijom pod uvjetom da ti smanjeni parametri ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:
i.
ukupna vrijednost smanjene izloženosti vrednovanja jednaka je ukupnoj vrijednosti izvorne izloženosti vrednovanja;
ii.
smanjeni skup parametara može se rasporediti na skup instrumenata kojima se trguje na tržištu;
iii.
omjer mjere varijance 2 definirane u nastavku i mjere varijance 1 definirane u nastavku, na temelju povijesnih podataka iz posljednjih 100 dana trgovanja, manji je od 0,1.
Za potrebe ovog stavka „mjera varijance 1” znači varijanca dobiti i gubitka izloženosti vrednovanja na temelju nesmanjenih ulaznih parametara vrednovanja, a „mjera varijance 2” znači varijanca dobiti i gubitka izloženosti vrednovanja na temelju nesmanjenih ulaznih parametara vrednovanja, umanjeno za izloženost vrednovanja na temelju smanjenih ulaznih parametara vrednovanja.
(c)
Ako se za potrebe izračuna dodatnih prilagodbi vrednovanja koristi smanjeni broj parametara, zaključak da su kriteriji iz točke (b) ispunjeni podliježe provjeri metodologije netiranja koju provodi neovisna kontrolna funkcija te internoj validaciji barem jedanput godišnje.
▼B
5. Dodatne prilagodbe vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena utvrđuju se kako slijedi:
(a)
ako ima dovoljno podataka za formiranje niza uvjerljivih vrijednosti za ulazne parametre vrednovanja:
i.
za ulazne parametre vrednovanja kod kojih se niz uvjerljivih vrijednosti temelji na izlaznim cijenama institucije procjenjuju točku unutar tog niza za koju s 90 %tnom pouzdanošću mogu utvrditi da bi pri izlasku iz izloženosti vrednovanja mogle postići tu cijenu ili bolju;
ii.
za ulazne parametre vrednovanja kod kojih se niz uvjerljivih vrijednosti temelji na srednjim tržišnim cijenama institucije procjenjuju točku unutar tog niza za koju s 90 %tnom pouzdanošću mogu utvrditi da bi srednja vrijednost koju bi mogle postići pri izlasku iz izloženosti vrednovanja bila na razini te cijene ili bolja od nje;
(b)
ako za pojedini ulazni parametar vrednovanja nema dovoljno podataka za formiranje uvjerljivog niza vrijednosti, institucije primjenjuju pristup temeljen na stručnoj procjeni koristeći se raspoloživim kvalitativnim i kvantitativnim podacima kako bi postigle razinu pouzdanosti bonitetne vrijednosti ulaznog parametra koja odgovara onoj koja se zahtijeva u točki (a). Institucije obavješćuju nadležna tijela o izloženostima vrednovanja u odnosu na koje se primjenjuje taj pristup te metodologiji primijenjenoj za utvrđivanje dodatne prilagodbe vrednovanja;
(c)
institucije izračunavaju dodatne prilagodbe vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena primjenom jednog od sljedećih pristupa:
i.
primjenom razlike između ulaznih parametara vrednovanja procijenjenih u skladu s točkom (a) ili točkom (b) i ulaznih parametara vrednovanja upotrijebljenih za izračun fer vrijednosti na izloženost vrednovanja svake pozicije koja se vrednuje;
ii.
kombiniranjem ulaznih parametara vrednovanja procijenjenih u skladu s točkom (a) ili točkom (b) i ponovnim vrednovanjem pozicija koje se vrednuju na temelju tih vrijednosti. Institucije zatim uzimaju razliku između ponovno vrednovanih pozicija i pozicija po fer vrijednosti.
6. Institucije izračunavaju ukupne dodatne prilagodbe vrednovanja na razini kategorije za neizvjesnost tržišnih cijena primjenom formule za metodu 1 ili metodu 2 iz Priloga na pojedinačne dodatne prilagodbe vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena.
|
|
Članak 10. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija
|
Članak 10. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija 1. Dodatne prilagodbe vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija izračunavaju se na razini izloženosti vrednovanja („pojedinačne dodatne prilagodbe vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija”). 2. Ako je institucija dodatnu prilagodbu vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena za izloženost vrednovanja izračunala na temelju izlazne cijene, vrijednost pojedinačne dodatne prilagodbe vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija može se procijeniti kao nula. 3. Ako institucija primjenjuje odstupanje iz članka 105. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, vrijednost dodatne prilagodbe vrednovanja za pojedinačne troškove zatvaranja pozicija može se procijeniti kao nula pod uvjetom da institucija pruži dokaze da je s 90 %tnom pouzdanošću utvrdila da postoji dovoljna likvidnost koja omogućuje izlazak iz povezanih izloženosti vrednovanja po srednjoj tržišnoj cijeni. 4. Ako se za izloženost vrednovanja ne može utvrditi da dodatna prilagodba vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija iznosi nula, institucije upotrebljavaju izvore podataka utvrđene u članku 3. U tom se slučaju dodatne prilagodbe vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija izračunavaju kako je navedeno u stavcima 5. i 6. ovog članka. 5. Institucije izračunavaju dodatne prilagodbe vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija za izloženosti vrednovanja povezane sa svim ulaznim parametrima vrednovanja upotrijebljenima u odgovarajućem modelu vrednovanja.
(a)
Za procjenu dodatnih prilagodbi vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija zahtijeva se sljedeća razina detaljnosti:
i.
ako su raščlanjeni, svi ulazni parametri vrednovanja potrebni za izračun izlazne cijene za poziciju koja se vrednuje; ili
(b)
Svi ulazni parametri vrednovanja iz točke (a) podtočke i. tretiraju se zasebno. Ako se ulazni parametri vrednovanja sastoje od matrice parametara, institucije procjenjuju dodatnu prilagodbu vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija na temelju izloženosti vrednovanja povezanih sa svakim parametrom u toj matrici. Ako se ulazni parametri vrednovanja ne odnose na instrumente kojima se trguje, institucije izrijekom raspoređuju ulazne parametre vrednovanja i povezanu izloženost vrednovanja na skup instrumenata kojima se trguje na tržištu. Institucije mogu smanjiti broj ulaznih parametara vrednovanja za potrebe izračuna dodatnih prilagodbi vrednovanja primjenom bilo koje odgovarajuće metodologije pod uvjetom da ti smanjeni parametri ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:
i.
ukupna vrijednost smanjene izloženosti vrednovanja jednaka je ukupnoj vrijednosti izvorne izloženosti vrednovanja;
ii.
smanjeni skup parametara može se rasporediti na skup instrumenata kojima se trguje na tržištu;
iii.
omjer mjere varijance 2 i mjere varijance 1, na temelju povijesnih podataka iz posljednjih 100 dana trgovanja, manji je od 0,1.
Za potrebe ovog stavka mjera varijance 1 znači varijanca dobiti i gubitka izloženosti vrednovanja na temelju nesmanjenih ulaznih parametara vrednovanja, a mjera varijance 2 znači varijanca dobiti i gubitka izloženosti vrednovanja na temelju nesmanjenih ulaznih parametara vrednovanja, umanjeno za izloženost vrednovanja na temelju smanjenih ulaznih parametara vrednovanja.
(c)
Ako se za potrebe izračuna dodatnih prilagodbi vrednovanja koristi smanjeni broj parametara, zaključak da su kriteriji iz točke (b) ispunjeni podliježe neovisnoj provjeri koju provodi kontrolna funkcija te internoj validaciji barem jedanput godišnje.
6. Dodatne prilagodbe vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija utvrđuju se kako slijedi:
(a)
ako ima dovoljno podataka za formiranje niza uvjerljivih podataka o razlikama između ponuđene i tražene cijene za ulazne parametre vrednovanja, institucije procjenjuju točku unutar tog niza za koju s 90 %tnom pouzdanošću mogu utvrditi da bi razlika koju bi mogle postići pri izlasku iz izloženosti vrednovanja bila na razini te cijene ili bolja;
(b)
ako nema dovoljno podataka za formiranje niza uvjerljivih podataka o razlikama između ponuđene i tražene cijene, institucije primjenjuju pristup temeljen na stručnoj procjeni koristeći se kvalitativnim i kvantitativnim podacima kako bi postigle razinu pouzdanosti bonitetne vrijednosti istovjetnu onoj koja se zahtijeva u slučaju kada je raspoloživ niz uvjerljivih vrijednosti. Institucije obavješćuju nadležna tijela o izloženostima vrednovanja u odnosu na koje se primjenjuje taj pristup te metodologiji primijenjenoj za utvrđivanje dodatne prilagodbe vrednovanja;
(c)
institucije izračunavaju dodatnu prilagodbu vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija primjenom iznosa od 50 % procijenjene razlike između ponuđene i tražene cijene u skladu s točkom (a) ili (b) na izloženosti vrednovanja povezane s ulaznim parametrima vrednovanja iz stavka 5.
7. Institucije izračunavaju ukupne dodatne prilagodbe vrednovanja na razini kategorije za troškove zatvaranja pozicija primjenom formule za metodu 1 ili metodu 2 iz Priloga na pojedinačne dodatne prilagodbe vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija.
|
|
Članak 11. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za rizik modela
|
Članak 11. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za rizik modela 1. Institucije procjenjuju dodatnu prilagodbu vrednovanja za rizik modela za svaki model vrednovanja („pojedinačna dodatna prilagodba vrednovanja za rizik modela”) uzimajući u obzir rizik modela vrednovanja koji proizlazi iz mogućeg postojanja niza različitih modela ili kalibracija modela koje primjenjuju tržišni sudionici te nedostatka fiksne izlazne cijene za određeni proizvod koji se vrednuje. Institucije ne uzimaju u obzir rizik modela vrednovanja koji proizlazi iz kalibracija na temelju tržišnih parametara i koji je obuhvaćen člankom 9. 2. Dodatna prilagodba vrednovanja za rizik modela izračunava se primjenom jednog od pristupa iz stavaka 3. i 4. 3. Ako je moguće, institucije izračunavaju dodatnu prilagodbu vrednovanja za rizik modela utvrđivanjem niza uvjerljivih vrednovanja dobivenih odgovarajućim alternativnim modelima i kalibracijama. U tom slučaju institucije procjenjuju točku unutar dobivenog niza vrednovanja za koju s 90 %tnom pouzdanošću mogu utvrditi da bi pri izlasku iz izloženosti vrednovanja mogle postići tu cijenu ili bolju. 4. Ako institucije ne mogu primjenjivati pristup utvrđen u stavku 3., one za procjenu dodatne prilagodbe vrednovanja za rizik modela primjenjuju pristup temeljen na stručnoj procjeni. 5. Pristupom temeljenim na stručnoj procjeni uzimaju u obzir svi sljedeći elementi:
(a)
složenost proizvoda relevantnih za model;
(b)
raznolikost mogućih matematičkih pristupa i parametara modela, ako ti parametri modela nisu povezani s tržišnim varijablama;
(c)
mjera u kojoj je tržište relevantnih proizvoda „jednosmjerno”;
(d)
postojanje rizika u relevantnim proizvodima od kojih zaštita nije moguća;
(e)
prikladnost modela za utvrđivanje ponašanja isplate proizvoda u portfelju.
Institucije obavješćuju nadležna tijela o modelima na koje se primjenjuje taj pristup te metodologiji primijenjenoj za utvrđivanje dodatne prilagodbe vrednovanja. 6. Ako institucije primjenjuju metodu opisanu u stavku 4., razboritost metode potvrđuje se godišnje usporedbom sljedećega:
(a)
dodatnih prilagodbi vrednovanja izračunanih metodom iz stavka 4. da se primjenjuje na značajan uzorak modela vrednovanja za koje institucija primjenjuje metodu iz stavka 3.; i
(b)
dodatnih prilagodbi vrednovanja dobivenih metodom iz stavka 3. za isti uzorak modela vrednovanja.
7. Institucije izračunavaju ukupne dodatne prilagodbe vrednovanja na razini kategorije za rizik modela primjenom formule za metodu 1 ili metodu 2 iz Priloga na pojedinačne dodatne prilagodbe vrednovanja za rizik modela.
|
|
Članak 12. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za nerealizirane kreditne raspone
|
Članak 12. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za nerealizirane kreditne raspone 1. Institucije izračunavaju dodatnu prilagodbu vrednovanja za nerealizirane kreditne raspone koja odražava nesigurnost vrednovanja u prilagodbi potrebnoj u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom kako bi se uključila sadašnja vrijednost očekivanih gubitaka zbog statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane u vezi s pozicijama izvedenica. 2. Element dodatne prilagodbe vrednovanja koji se odnosi na neizvjesnost tržišnih cijena institucije uključuju u okviru kategorije dodatnih prilagodbi vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena. Element dodatne prilagodbe vrednovanja koji se odnosi na neizvjesnost troškova zatvaranja pozicija uključuje se u okviru kategorije dodatnih prilagodbi vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija. Element dodatne prilagodbe vrednovanja koji se odnosi na rizik modela uključuje se u okviru kategorije dodatnih prilagodbi vrednovanja za rizik modela.
|
|
Članak 13. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za troškove investiranja i financiranja
|
Članak 13. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za troškove investiranja i financiranja 1. Institucije izračunavaju dodatnu prilagodbu vrednovanja za troškove investiranja i financiranja koja odražava nesigurnost vrednovanja u troškovima financiranja koji se upotrebljavaju pri procjeni izlazne cijene u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom. 2. Element dodatne prilagodbe vrednovanja koji se odnosi na neizvjesnost tržišnih cijena institucije uključuju u okviru kategorije dodatnih prilagodbi vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena. Element dodatne prilagodbe vrednovanja koji se odnosi na neizvjesnost troškova zatvaranja pozicija uključuje se u okviru kategorije dodatnih prilagodbi vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija. Element dodatne prilagodbe vrednovanja koji se odnosi na rizik modela uključuje se u okviru kategorije dodatnih prilagodbi vrednovanja za rizik modela.
|
|
Članak 14. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za koncentrirane pozicije
|
Članak 14. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za koncentrirane pozicije 1. U slučaju koncentriranih pozicija koje se vrednuju institucije procjenjuju dodatnu prilagodbu vrednovanja za koncentrirane pozicije („pojedinačne dodatne prilagodbe vrednovanja za koncentrirane pozicije”) primjenom sljedećeg pristupa u tri koraka:
(a)
utvrđivanje koncentriranih pozicija koje se vrednuju;
(b)
procjena razboritog izlaznog razdoblja za svaku utvrđenu koncentriranu poziciju koja se vrednuje ako za veličinu pozicije koja se vrednuje nije raspoloživa tržišna cijena;
(c)
ako je razborito izlazno razdoblje duže od 10 dana, procjena dodatne prilagodbe vrednovanja uzimajući u obzir volatilnost ulaznih parametara vrednovanja, volatilnost razlike između ponuđene i tražene cijene i utjecaj hipotetske izlazne strategije na tržišne cijene.
2. Za potrebe stavka 1. točke (a) pri utvrđivanju koncentriranih pozicija koje se vrednuju uzimaju se u obzir svi sljedeći elementi:
(a)
veličina svih pozicija koje se vrednuju u odnosu na likvidnost povezanog tržišta;
(b)
sposobnost institucije da trguje na tom tržištu;
(c)
prosječni dnevni promet tržišta i uobičajeni protrgovani dnevni promet institucije.
Institucije utvrđuju i dokumentiraju metodologiju primijenjenu za utvrđivanje koncentriranih pozicija koje se vrednuju za koje se izračunava dodatna prilagodba vrednovanja za koncentrirane pozicije.
3. Institucije izračunavaju ukupnu dodatnu prilagodbu vrednovanja na razini kategorije za dodatne prilagodbe vrednovanja za koncentrirane pozicije kao zbroj pojedinačnih dodatnih prilagodbi vrednovanja za koncentrirane pozicije.
|
|
Članak 15. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za buduće administrativne troškove
|
Članak 15. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za buduće administrativne troškove 1. Ako institucija za izloženost vrednovanja izračunava dodatne prilagodbe vrednovanja za neizvjesnost tržišnih cijena i troškove zatvaranja pozicija, koje podrazumijevaju potpuni izlazak iz izloženosti, ona može iznos dodatne prilagodbe vrednovanja za buduće administrativne troškove procijeniti kao nula. 2. Ako se ne može dokazati da dodatna prilagodba vrednovanja za izloženost vrednovanja iznosi nula u skladu sa stavkom 1., institucije izračunavaju dodatnu prilagodbu vrednovanja za buduće administrativne troškove („pojedinačna dodatna prilagodba vrednovanja za buduće administrativne troškove”) uzimajući u obzir administrativne troškove i buduće troškove zaštite tijekom očekivanog trajanja izloženosti vrednovanja za koje se pri dodatnoj prilagodbi vrednovanja za troškove zatvaranja pozicija ne primjenjuje izravna izlazna cijena, diskontirane primjenom stope koja približno odgovara stopi bez rizika. 3. Za potrebe stavka 2. budući administrativni troškovi uključuju sve dodatne troškove osoblja i fiksne troškove koji će vjerojatno nastati upravljanjem portfeljem, s time da se sa smanjenjem veličine portfelja može pretpostaviti i smanjenje tih troškova. 4. Institucije izračunavaju ukupnu dodatnu prilagodbu vrednovanja na razini kategorije za dodatne prilagodbe vrednovanja za buduće administrativne troškove kao zbroj pojedinačnih prilagodbi vrednovanja za buduće administrativne troškove.
|
|
Članak 16. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za ranije zatvaranje pozicija
|
Članak 16. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za ranije zatvaranje pozicija Institucije procjenjuju dodatnu prilagodbu vrednovanja za ranije zatvaranje pozicija uzimajući u obzir potencijalne gubitke koji proizlaze iz izvanugovornog ranijeg zatvaranja pozicija u trgovanjima klijenata. Dodatna prilagodba vrednovanja za ranije zatvaranje pozicija izračunava se uzimajući u obzir postotak trgovanja klijenata kod kojih je u prošlosti došlo do ranijeg zatvaranja pozicija te gubitke koji nastaju u tim slučajevima.
|
|
Članak 17. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za operativni rizik
|
Članak 17. Izračunavanje dodatnih prilagodbi vrednovanja za operativni rizik 1. Institucije procjenjuju dodatnu prilagodbu vrednovanja za operativni rizik procjenom potencijalnih gubitaka koji mogu nastati kao posljedica operativnog rizika povezanog s procesima vrednovanja. Ta procjena uključuje procjenu pozicija koje se vrednuju za koje se tijekom procesa potvrđivanja bilance ocijenilo da su izložene riziku, među ostalim i zbog pravnih sporova. 2. Ako institucija primjenjuje napredni pristup za operativni rizik kako je navedeno u dijelu trećem glavi III. poglavlju 4. Uredbe (EU) br. 575/2013, ona može navesti da dodatna prilagodba vrednovanja operativnog rizika iznosi nula pod uvjetom da pruži dokaz da je operativni rizik u vezi s procesima vrednovanja, kako je određeno u skladu sa stavkom 1, u cijelosti uzet u obzir u izračunu na temelju naprednog pristupa mjerenja. 3. U slučajevima koji nisu obuhvaćeni stavkom 2. institucija izračunava dodatnu prilagodbu vrednovanja za operativni rizik u iznosu od 10 % zbroja ukupnih dodatnih prilagodbi vrednovanja na razini kategorije za neizvjesnost tržišnih cijena i troškove zatvaranja pozicija.
|
,
1.1 Reference
1.2 Utvrđeni zahtjevi
1.3 Povezani standardi
2. Utvrđeni zahtjevi
3. Povezani standardi
- Builddate: 26.06.2020 00:00:00 -Doknr: CELEX:32016R0101
- EULAW -
EN: Legal acts of the European Union from EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © European Union. Re-use is authorised by Decision 2011/833/EU, provided the source is acknowledged; the consolidated texts are licensed under CC BY 4.0 (EUR-Lex legal notice). Divided into sections and converted into the GRCA format, the wording unchanged. Only the legislation published in the Official Journal of the European Union is deemed authentic.
DE: Rechtsakte der Europäischen Union aus EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © Europäische Union. Weiterverwendung nach Beschluss 2011/833/EU mit Quellenangabe gestattet; die konsolidierten Fassungen stehen unter CC BY 4.0 (Rechtlicher Hinweis von EUR-Lex). In Abschnitte aufgeteilt und in das GRCA-Format umgewandelt, der Wortlaut unverändert. Verbindlich sind allein die im Amtsblatt der Europäischen Union veröffentlichten Rechtsakte.
|