|
+PRILOG IX. MODUL ZA RAČUNE EKOSUSTAVA |
PRILOG IX. MODUL ZA RAČUNE EKOSUSTAVA
PRILOG IX. MODUL ZA RAČUNE EKOSUSTAVA Odjeljak 1. CILJEVI U računima ekosustava predstavljaju se podaci o obuhvatu i stanju imovine ekosustava i usluga koje oni pružaju društvu i gospodarstvu. Podaci su u skladu s SEEA EA-om i kompatibilni su s podacima o kojima se izvješćuje na temelju ESA-e 2010. U računima ekosustava upotrebljavaju se postojeće informacije, kad je to moguće, među ostalim dobivene promatranjem Zemlje, iz izvješćâ o okolišu i iz drugih izvora podataka. Odjeljak 2. OBUHVAT U računima ekosustava bilježe se obuhvat i stanje ekosustava te tokovi usluga ekosustava. Obuhvat ekosustava prostorne su dimenzije ekosustava na području. Računi obuhvata ekosustava obuhvaćaju kopnene (uključujući slatkovodne) i morske ekosustave na državnom području. Stanje ekosustava kvaliteta je ekosustava koja se mjeri prema njegovim abiotičkim, biotičkim i prostornim značajkama prema tipovima ekosustava. Usluge ekosustava dobrobiti su koje ekosustavi pružaju za gospodarske i druge ljudske aktivnosti. One uključuju i. opskrbu, ii. regulaciju i očuvanje te iii. kulturne usluge. U računima usluga ekosustava bilježe se ponuda i uporaba usluga ekosustava koje pružaju ekosustavi na državnom području. Tematski računi su računi u kojima se podaci organiziraju u skladu s posebnim temama politike kao što su bioraznolikost, klimatske promjene, oceani i urbana područja. Odjeljak 3. POPIS ZNAČAJKI Države članice pripremaju račune ekosustava u skladu sa značajkama u nastavku.
1.
Računi obuhvata ekosustava u kojima se bilježe površina i promjena površine svakog tipa ekosustava unutar državnog područja. Države članice o računima obuhvata ekosustava izvješćuju u tisućama hektara.
2.
Sastavni dio računa obuhvata ekosustava je matrica pretvorbe u kojoj se bilježe pretvorba iz jednog ekosustava u drugi u dva vremenska perioda u hektarima.
3.
Računi stanja ekosustava u kojima se bilježe značajke ekosustava kako slijedi:
(a)
za naselja i druga umjetna područja:
—
o zelenim površinama u gradovima te okolnim naseljima i predgrađima izvješćuje se kao postotak ukupne površine, izračunan za cijelu površinu gradova i okolnih naselja i predgrađa, uključujući sve tipove ekosustava na toj površini,
—
o koncentraciji lebdećih čestica, promjera do 2,5 μm u gradovima, izvješćuje se u μg/m3 kao nacionalni prosjek za razdoblje izvješćivanja;
(b)
za zemljište pod usjevima:
—
o zalihama organskog ugljika u površinskom sloju tla izvješćuje se u tonama/ha kao nacionalni prosjek za razdoblje izvješćivanja;
(c)
za travnjake:
—
o zalihama organskog ugljika u površinskom sloju tla izvješćuje se u tonama/ha kao nacionalni prosjek za razdoblje izvješćivanja;
(d)
za zemljište pod usjevima i travnjake zajedno:
—
o indeksu populacije čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima izvješćuje se kao ukupni nacionalni indeks za razdoblje izvješćivanja;
(e)
za šume i šumska područja:
—
o mrtvom drvu izvješćuje se u m3/ha kao nacionalni prosjek za razdoblje izvješćivanja,
—
o gustoći šumskog pokrova izvješćuje se u % kao nacionalni prosjek za razdoblje izvješćivanja;
—
o indeksu čestih vrsta ptica šumskih staništa; indeks za ptice šumskih staništa opisuje kretanja brojnosti čestih vrsta ptica šumskih staništa s obzirom na njihovu raširenost u Europi tijekom vremena; to je skupni indeks koji je nastao na temelju podataka dobivenih promatranjem vrsta ptica svojstvenih šumskim staništima u Europi; indeks se temelji na određenom popisu vrsta u svakoj državi članici.
(f)
za morske obale, dine i močvarna područja uz more:
—
o udjelu umjetnog nepropusnog pokrova, koji se nalazi na morskoj obali koja uključuje ekosustave morske obale, dine i močvarna područja uz more, izvješćuje se u postocima kao nacionalni prosjek za razdoblje izvješćivanja.
Gradovi te gradovi i predgrađa su lokalne upravne jedinice kategorizirane u skladu s tipologijom stupnja urbanizacije utvrđenom u Uredbi (EU) 2017/2391 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ).
4.
Računi usluga ekosustava u kojima se bilježe ponuda i uporaba usluga ekosustava u tablicama ponude i uporabe. U tablici ponude bilježi se ponuda usluga ekosustava koje ekosustavi pružaju socioekonomskom sustavu. U tablici uporabe bilježi se uporaba usluga ekosustava po vrsti uporabe kako je definirano u odjeljku 5. Tablice ponude i uporabe dostavljaju se u fizičkim jedinicama u nastavku.
(a)
Usluge opskrbe
—
Opskrba usjeva definira se kao doprinos ekosustava rastu biljaka koji se približno izračunava na temelju količine požetih usjeva za različite namjene. To uključuje proizvodnju hrane i vlakana, krmne usjeve i energiju te biomasu za pašu, kako je utvrđeno u Prilogu III. tablici A odjeljcima 1.1. i 1.2.
—
Oprašivanje definira se kao doprinos divljih oprašivača u ekosustavu proizvodnji usjeva navedenih u prvoj alineji. O doprinosima se izvješćuje u tonama usjeva ovisnih o oprašivačima koji se mogu povezati s divljim oprašivačima po vrsti usjeva za glavne vrste usjeva ovisnih o oprašivačima, koji se sastoje od voćaka, bobica, rajčice, uljarice i „drugo”.
—
Opskrba drva definira se kao doprinos ekosustava rastu drveća i druge drvne biomase i dostavlja se kao neto porast kako je definirano u Prilogu VII. s korom i u tisućama m3.
(b)
Usluge regulacije i očuvanja
—
Filtriranje zraka definira se kao doprinos ekosustava filtriranju onečišćujućih tvari u zraku putem taloženja, apsorbiranja, vezanja i pohrane onečišćujućih tvari u komponente ekosustava (posebno drveće). Time se smanjuju štetni učinci onečišćujućih tvari. O doprinosima se izvješćuje u tonama adsorbiranih lebdećih čestica.
—
Globalna regulacija klime definira se kao doprinos ekosustava smanjenju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi uklanjanjem (neto sekvestracija) ugljika iz atmosfere i zadržavanjem (pohrana) ugljika u ekosustavima. O doprinosima se izvješćuje u tonama neto sekvestracije ugljika i tonama organskog ugljika pohranjenog u kopnenim ekosustavima, uključujući zalihe iznad zemlje i ispod zemlje.
—
Lokalna regulacija klime definira se kao doprinos ekosustava regulaciji okolnih atmosferskih uvjeta u urbanim područjima putem vegetacije koja poboljšava životne uvjete ljudi i podupire gospodarsku proizvodnju. To se izražava i priopćuje kao smanjenje temperature u gradovima kao posljedica gradske vegetacije u stupnjevima Celzija na dane kad je temperatura iznad 25 stupnjeva Celzija.
(c)
Kulturne usluge
—
Usluge povezane s turizmom koje se temelje na prirodi definiraju se kao doprinos ekosustava, posebno na temelju biofizičkih značajki i kvaliteta ekosustava, koji omogućuje ljudima da upotrebljavaju okoliš i u njemu uživaju putem izravnih, in situ, fizičkih i iskustvenih interakcija s okolišem. O tim se doprinosima izvješćuje kao broj noćenja u hotelima, hostelima, kampovima itd. koja se mogu pripisati posjetima ekosustavima.
5.
U računima ekosustava upotrebljava se sljedeća tablica vrsta ekosustava:
Odjeljak 4. PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI DOSTAVLJANJA 1. Statistički podaci pripremaju se i dostavljaju:
—
svake tri godine za račune obuhvata i stanja ekosustava; podaci upućuju na reprezentativni prosjek u referentnoj godini i matricu pretvorbe za promjenu tijekom te tri godine između dvije referentne godine;
—
na godišnjoj osnovi, pod uvjetom da je Komisija (Eurostat) stavila na raspolaganje alate za modeliranje za izračun usluga ekosustava za račune usluga ekosustava; svake 3 godine za račune usluga ekosustava ako ti alati nisu na raspolaganju.
2. Statistički podaci dostavljaju se u roku od 24 mjeseca od kraja referentne godine. 3. Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, Komisija (Eurostat) izrađuje procjene ukupnih iznosa na razini EU-a čim na raspolaganju ima dovoljno podataka o pojedinačnim zemljama. Kad god je to moguće, Komisija (Eurostat) izrađuje i objavljuje procjene podataka koje države članice nisu dostavile u roku utvrđenom u točki 2. 4. Prva referentna godina je 2024. Za matricu pretvorbe prva je referentna godina 2027. 5. Države članice pri prvom dostavljanju podataka uključuju podatke od 2024. za račune obuhvata i stanja te za tablice ponude i uporabe usluga ekosustava u fizičkim jedinicama. Za matricu pretvorbe podaci pokazuju promjene od 2024. do 2027. 6. Pri svakom sljedećem dostavljanju podataka Komisiji države članice za usluge ekosustava dostavljaju podatke o računima obuhvata i stanja za godine n–3 i n, pri čemu je n referentna godina. Države članice ponovno dostavljaju podatke od 2024. nadalje svaki put kad se podaci izmijene. Države članice mogu dostaviti dostupne podatke za godine prije 2024. Odjeljak 5. TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE 1. Računi obuhvata ekosustava: za sve tipove ekosustava iz odjeljka 3. pri prvom slanju dostavljaju se podaci za prvu referentnu godinu. Pri svakom sljedećem dostavljanju podataka dostavljaju se sljedeći podaci:
—
površina u prethodnoj referentnoj godini,
—
povećanja,
—
smanjenja,
—
površina u aktualnoj referentnoj godini.
U matrici pretvorbe bilježe se pretvorbe svih tipova ekosustava iz odjeljka 3. od prethodne do aktualne referentne godine. 2. Računi usluga ekosustava: za usluge ekosustava iz odjeljka 3. podaci se dostavljaju u tablicama ponude i uporabe na sljedeći način:
(a)
tablica ponude u kojoj se bilježi godišnja ponuda usluga kako je navedeno u odjeljku 3. za sve vrste ekosustava kako je navedeno u odjeljku 3., osim kategorija 10. i 12.;
(b)
tablica uporabe u kojoj se bilježi uporaba usluga ekosustava u skladu sa sljedećom raščlambom:
—
intermedijarna potrošnja gospodarskih djelatnosti;
—
krajnja potrošnja države,
—
krajnja potrošnja kućanstava,
—
bruto investicije,
—
izvoz.
3. Država članica nije obvezna izvješćivati podatke ako njezina ukupna površina zemljišta ne prelazi 0,3 % ukupne površine zemljišta Unije. Odjeljak 6. NAJDULJE TRAJANJE PRIJELAZNIH RAZDOBLJA Najdulje trajanje prijelaznog razdoblja za primjenu odredbi ovog Priloga je dvije godine od prvog roka dostavljanja. 1. Pregled
1.1 Reference1.2 Utvrđeni zahtjevi1.3 Povezani standardi2. Utvrđeni zahtjevi
3. Povezani standardi
|