|
+PRILOG X. POTENCIJAL ZA UČINKOVITOST U GRIJANJU I HLAĐENJU |
PRILOG X. POTENCIJAL ZA UČINKOVITOST U GRIJANJU I HLAĐENJU
PRILOG X. POTENCIJAL ZA UČINKOVITOST U GRIJANJU I HLAĐENJU Sveobuhvatna procjena nacionalnih potencijala za grijanje i hlađenje iz članka 25. stavka 1. uključuje sljedeće i temelji se na sljedećem: Dio I. PREGLED GRIJANJA I HLAĐENJA 1. potražnja za grijanjem i hlađenjem u smislu procijenjene korisne energije ( 20 ) i kvantificirane krajnje potrošnje energije u GWh godišnje ( 21 ) po sektoru:
(a)
domaćinstva;
(b)
usluge;
(c)
industrija;
(d)
svaki drugi sektor koji pojedinačno troši više od 5 % ukupne nacionalne potražnje za korisnim grijanjem ili hlađenjem; 2. utvrđivanje postojanja, odnosno, u slučaju iz podtočke (a) i., utvrđivanje postojanja ili procjena, trenutačne opskrbe grijanjem i hlađenjem:
(a)
po tehnologiji, u GWh godišnje ( 22 ), u sektorima iz točke 1., ako je to moguće, pri čemu se razlikuje energija dobivena iz fosilnih goriva i energija dobivena iz obnovljivih izvora:
i.
opskrba na lokaciji u poslovnim i stambenim zgradama, putem:
—
kotlova koji služe samo za grijanje,
—
visokoučinkovite kogeneracije toplinske i električne energije,
—
dizalica topline;
—
drugih tehnologija i izvora na lokaciji;
ii.
opskrba na lokaciji u zgradama koje nisu poslovne ni stambene, putem:
—
kotlova koji služe samo za grijanje,
—
visokoučinkovite kogeneracije toplinske i električne energije,
—
dizalica topline;
—
drugih tehnologija i izvora na lokaciji;
iii.
opskrba energijom generiranom izvan lokacije, putem:
—
visokoučinkovite kogeneracije toplinske i električne energije,
—
otpadne topline,
—
drugih tehnologija i izvora izvan lokacije;
(b)
utvrđivanje postojanja postrojenja koja proizvode otpadnu toplinu ili hladnoću i njihova potencijala za opskrbu grijanjem ili hlađenjem, u GWh godišnje:
i.
termoelektrane koje mogu proizvoditi otpadnu toplinu ili se mogu podvrgnuti naknadnoj ugradnji tako da mogu proizvoditi otpadnu toplinu s ukupnom toplinskom snagom većom od 50 MW;
ii.
kogeneracijska postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije u kojima se upotrebljavaju tehnologije iz dijela II. Priloga II. s ukupnom toplinskom snagom većom od 20 MW;
iii.
postrojenja za spaljivanje otpada;
iv.
pogoni za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s ukupnom toplinskom snagom većom od 20 MW, osim postrojenja iz podtočaka i. i ii., za opskrbu grijanjem ili hlađenjem uporabom energije iz obnovljivih izvora;
v.
industrijska postrojenja s ukupnom toplinskom snagom većom od 20 MW iz kojih se može dobivati otpadna toplina;
(c)
prijavljeni udio energije iz obnovljivih izvora i iz otpadne topline ili hladnoće u krajnjoj potrošnji energije u sektoru centraliziranog grijanja i hlađenja ( 23 ) u proteklih pet godina, u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001; 3. objedinjeni podaci o kogeneracijskim jedinicama u postojećim mrežama centraliziranoga grijanja i hlađenja u pet raspona kapaciteta koji obuhvaćaju:
(a)
potrošnju primarne energije;
(b)
ukupnu učinkovitost;
(c)
uštedu primarne energije;
(d)
faktore emisije CO2; 4. objedinjeni podaci o postojećim mrežama centraliziranoga grijanja i hlađenja koje se opskrbljuju iz kogeneracije u pet raspona kapaciteta koji obuhvaćaju:
(a)
sveukupnu potrošnju primarne energije;
(b)
potrošnju primarne energije kogeneracijskih jedinica;
(c)
udio kogeneracije u opskrbi centraliziranoga grijanja i hlađenja;
(d)
gubitke sustava centraliziranoga grijanja;
(e)
gubitke sustava centraliziranog hlađenja;
(f)
gustoću priključenja;
(g)
udjele sustavâ po različitim skupinama radne temperature; 5. karta čitavog državnog područja na kojoj je, uz istodobno očuvanje poslovno osjetljivih informacija, utvrđeno sljedeće:
(a)
područja potražnje za grijanjem i hlađenjem utvrđena na temelju analize iz točke 1., pri čemu se upotrebljavaju dosljedna mjerila za usredotočavanje na energetski bogata područja u općinama i konurbacijama;
(b)
postojeće opskrbne točke za grijanje i hlađenje utvrđene u točki 2. podtočki (b) i postrojenja za prijenos centraliziranog grijanja;
(c)
planirane opskrbne točke za grijanje i hlađenje čiji je tip utvrđen u točki 2. podtočki (b) i utvrđena nova područja za centralizirano grijanje i hlađenje; 6. predviđanje kretanja potražnje za grijanjem i hlađenjem kako bi se u vidu imao razvoj situacije u sljedećih 30 godina, u GWh, posebice uzimajući u obzir predviđanja za sljedećih 10 godina, promjene u potražnji povezanoj sa zgradama i različitim sektorima industrije te učinke politika i strategija povezanih s upravljanjem potražnjom, poput dugoročnih strategija obnova zgrada u skladu s Direktivom (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća ( 24 ); Dio II. CILJEVI, STRATEGIJE I MJERE POLITIKE 7. planirani doprinos države članice svojim nacionalnim ciljevima i doprinosima koji se odnose na pet dimenzija energetske unije, kako je navedeno u članku 3. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) 2018/1999, putem učinkovitosti u grijanju i hlađenju, posebice u vezi s člankom 4. točkom (b) podtočkama od 1. do 4. i člankom 15. stavkom 4. točkom (b) te uredbe, pri čemu se utvrđuje kojim se od tih elemenata dopunjuju integrirani nacionalni energetski i klimatski plan priopćen na temelju članka 3. i članaka od 7. do 12. te uredbe; 8. opći pregled postojećih politika i mjera opisanih u najnovijem izvješću koje se dostavlja u skladu s člancima 3., 20., i 21. te člankom 27. točkom (a) Uredbe (EU) 2018/1999; Dio III. ANALIZA GOSPODARSKOG POTENCIJALA UČINKOVITOG GRIJANJA I HLAĐENJA 9. analiza gospodarskog potencijala ( 25 ) različitih tehnologija za grijanje i hlađenje provodi se za cijelo državno područje putem analize troškova i koristi iz članka 25. stavka 3. te se njome utvrđuju alternativni scenariji za učinkovitije tehnologije za grijanje i hlađenje uporabom energije iz obnovljivih izvora, pri čemu se, ako je primjenjivo, razlikuje energija dobivena iz fosilnih goriva i energija dobivena iz obnovljivih izvora. U obzir bi trebalo uzeti sljedeće tehnologije:
(a)
industrijska otpadna toplina i hladnoća;
(b)
spaljivanje otpada;
(c)
visokoučinkovita kogeneracija;
(d)
obnovljivi izvori energije, poput geotermalne energije, solarne toplinske energije i energije iz biomase, osim onih koji se upotrebljavaju za visokoučinkovitu kogeneraciju;
(e)
dizalice topline;
(f)
smanjivanje gubitka topline i hladnoće iz postojećih centraliziranih mreža;
(g)
centralizirano grijanje i hlađenje; 10. analiza gospodarskog potencijala uključuje sljedeće korake i razmatranja:
(a)
razmatranja:
i.
analiza troškova i koristi za potrebe članka 25. stavka 3. uključuje gospodarsku analizu u kojoj se uzimaju u obzir socioekonomski i okolišni čimbenici ( 26 ) te financijsku analizu provedenu radi procjene projekata iz stajališta ulagatelja, pri čemu se i u gospodarskoj i financijskoj analizi kao kriterij za procjenu upotrebljava neto sadašnja vrijednost;
ii.
osnovni scenarij trebao bi služiti kao referentna točka i u njemu bi se trebale uzeti u obzir postojeće politike u trenutku pripremanja ove sveobuhvatne procjene ( 27 ) te bi trebao biti povezan s podacima prikupljenima u skladu s dijelom I. i dijelom II. točkom 6. ovog Priloga;
iii.
u alternativnim scenarijima u odnosu na osnovni scenarij uzimaju se u obzir ciljevi u pogledu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz Uredbe (EU) 2018/1999., pri čemu se u svakom scenariju navode sljedeći elementi u odnosu na osnovni scenarij:
—
gospodarski potencijal analiziranih tehnologija, pri čemu se kao mjerilo uzima neto sadašnja vrijednost,
—
smanjivanje emisija stakleničkih plinova,
—
ušteda primarne energije u GWh godišnje,
—
utjecaj na udio obnovljivih izvora energije u nacionalnoj kombinaciji izvora energije.
Scenariji koji nisu izvedivi zbog tehničkih razloga, financijskih razloga ili nacionalnih propisa mogu se isključiti u ranoj fazi analize troškova i koristi ako je to opravdano na temelju pažljivih, jasnih i dobro dokumentiranih razmatranja. Prilikom procjene i donošenja odluka trebalo bi uzeti u obzir troškove i uštedu energije proizišle iz povećanja fleksibilnosti u opskrbi energijom te iz optimalnijeg rada elektroenergetskih mreža, uključujući izbjegnute troškove i uštedu proizišle iz smanjenja ulaganja u infrastrukturu, u analiziranim scenarijima;
(b)
troškovi i koristi Troškovi i koristi iz podtočke (a) uključuju barem sljedeće troškove i koristi:
i.
troškovi:
—
kapitalni troškovi postrojenja i opreme,
—
kapitalni troškovi povezanih energetskih mreža,
—
varijabilni i fiksni operativni troškovi,
—
troškovi energije,
—
troškovi povezani s okolišem, zdravljem i sigurnošću, u mjeri u kojoj je to moguće,
—
troškovi povezani s tržištem rada, energetskom sigurnošću i konkurentnošću, u mjeri u kojoj je to moguće;
ii
koristi:
—
vrijednost proizvodnje za potrošača (grijanje, hlađenje i električna energija),
—
vanjske koristi kao što su koristi za okoliš, koristi u pogledu emisija stakleničkih plinova te koristi za zdravlje i sigurnost, u mjeri u kojoj je to moguće,
—
učinci na tržište rada, energetsku sigurnost i konkurentnost, u mjeri u kojoj je to moguće;
(c)
relevantni scenariji u odnosu na osnovni scenarij: Razmatraju se svi relevantni scenariji u odnosu na osnovni scenarij, uključujući ulogu učinkovitog individualnog grijanja i hlađenja. Analiza troškova i koristi može obuhvaćati procjenu projekta ili skupine projekata u pogledu šire lokalne, regionalne ili nacionalne procjene s ciljem utvrđivanja troškovno najučinkovitije i najkorisnije opcije grijanja ili hlađenja u odnosu na osnovni scenarij na određenom zemljopisnom području za potrebe planiranja.
(d)
granice i integrirani pristup:
i.
geografska granica obuhvaća odgovarajuće jasno definirano zemljopisno područje;
ii.
u analizama troškova i koristi uzimaju se u obzir svi relevantni centralizirani ili decentralizirani izvori opskrbe koji su dostupni u okviru sustava i zemljopisnih granica, uključujući tehnologije iz dijela III. točke 9. ovog Priloga te kretanja i značajke potražnje za grijanjem i hlađenjem;
(e)
pretpostavke:
i.
za potrebe analiza troškova i koristi države članice pružaju pretpostavke o cijenama glavnih ulaznih i izlaznih čimbenika i diskontnoj stopi;
ii.
diskontna stopa koja se u gospodarskoj analizi upotrebljava za izračun neto sadašnje vrijednosti odabire se u skladu s europskim ili nacionalnim smjernicama;
iii.
države članice upotrebljavaju predviđanja u vezi s kretanjem nacionalnih, europskih ili međunarodnih cijena energije ako je to potrebno u njihovu nacionalnom, regionalnom ili lokalnom kontekstu;
iv.
cijene koje se upotrebljavaju u gospodarskoj analizi odražavaju socioekonomske troškove i koristi. Vanjski troškovi, kao što su učinci na zdravlje i okoliš, trebalo bi se uključiti u mjeri u kojoj je to moguće, odnosno ako tržišna cijena već postoji ili ako je uključena u europske ili nacionalne propise;
(f)
analiza osjetljivosti: uključuje se analiza osjetljivosti radi procjene troškova i koristi projekta ili skupine projekata, a temelji se na varijabilnim čimbenicima koji imaju značajan učinak na ishod izračuna, poput različitih cijena energije, potražnje, diskontnih stopa i drugih; Dio IV. POTENCIJALNE NOVE STRATEGIJE I MJERE POLITIKE 11. pregled novih zakonodavnih i nezakonodavnih mjera politike ( 28 ) kako bi se ostvario gospodarski potencijal utvrđen u skladu s točkama 9. i 10., zajedno s predviđanjem:
(a)
smanjivanja emisija stakleničkih plinova;
(b)
uštede primarne energije u GWh godišnje;
(c)
utjecaja na udio visokoučinkovite kogeneracije;
(d)
utjecaja na udio obnovljivih izvora energije u nacionalnoj kombinaciji izvora energije te u sektoru grijanja i hlađenja;
(e)
veza s nacionalnim financijskim programiranjem i uštede troškova za državni proračun i sudionike na tržištu;
(f)
procijenjenih mjera javne potpore, ako postoje, uz godišnji proračun i utvrđivanje mogućeg elementa potpore. 1. Pregled
1.1 Reference1.2 Utvrđeni zahtjevi1.3 Povezani standardi2. Utvrđeni zahtjevi
3. Povezani standardi
|