PRILOG II.

1.

Opis cijelog sustava ponovne upotrebe vode, od trenutka kad otpadne vode uđu u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda do trenutka upotrebe, uključujući izvore otpadnih voda, faze pročišćavanja i tehnologije koje se upotrebljavaju u postrojenju za obradu vode, infrastrukturu za opskrbu, distribuciju i skladištenje, predviđenu upotrebu, mjesto i razdoblje upotrebe (npr. privremena ili ad hoc upotreba), metode navodnjavanja, vrstu poljoprivredne kulture, druge izvore vode ako se namjerava upotrijebiti kombinacija te količinu obrađene vode koju treba isporučiti.

2.

Utvrđivanje svih strana koje sudjeluju u sustavu ponovne upotrebe vode i jasan opis njihovih uloga i odgovornosti.

3.

Utvrđivanje potencijalnih opasnosti, posebno prisutnosti onečišćujućih tvari i patogena, te mogućnosti nastajanja opasnih događaja kao što su neuspješno pročišćavanje ili slučajna istjecanja ili kontaminacija sustava ponovne upotrebe vode.

4.

Utvrđivanje okoliša i stanovništva za koje postoji rizik te načina izloženosti u odnosu na utvrđene potencijalne opasnosti, uzimajući u obzir posebne okolišne čimbenike kao što su lokalni hidrogeološki uvjeti, topografski uvjeti, vrsta tla i ekologija te čimbenike povezane s vrstom poljoprivredne kulture te poljoprivrednim praksama i praksama navodnjavanja. Razmatranje mogućih nepovratnih ili dugotrajnih negativnih učinaka procesa obrade vode na okoliš i zdravlje, potkrijepljeno znanstvenim dokazima.

5.

Procjena rizika za okoliš te za zdravlje ljudi i životinja, uzimajući u obzir vrstu utvrđenih potencijalnih opasnosti, trajanje predviđenih upotreba, utvrđeni okoliš i stanovništvo za koje postoji rizik od izloženosti tim opasnostima te težinu mogućih učinaka tih opasnosti s obzirom na načelo predostrožnosti, kao i sveukupno relevantno zakonodavstvo Unije i nacionalno zakonodavstvo, smjernice i minimalne zahtjeve u pogledu hrane, hrane za životinje i sigurnosti radnika. Procjena rizika mogla bi se temeljiti na pregledu dostupnih znanstvenih studija i podataka.

Procjena rizika sastoji se od sljedećih elemenata:

Procjena rizika može se provesti upotrebom kvalitativne ili polukvantitativne procjene rizika. Kvantitativna procjena rizika upotrebljava se kada postoji dovoljno popratnih podataka ili u projektima s potencijalno visokim rizikom za okoliš ili javno zdravlje.

Pri procjeni rizika u obzir se uzimaju najmanje sljedeći zahtjevi i obveze:

6.

Razmatranje zahtjeva u pogledu kvalitete vode i praćenja koji su dodatni onima navedenima u odjeljku 2. Priloga I. ili stroži od njih, ili oboje, kada je to potrebno i primjereno radi osiguravanja primjerene zaštite okoliša te zdravlja ljudi i životinja, posebno ako postoje jasni znanstveni dokazi da rizik proizlazi iz obrađene vode, a ne iz drugih izvora.

Ovisno o ishodu procjene rizika iz točke 5. ti se dodatni zahtjevi mogu posebno odnositi na:

7.

Utvrđivanje preventivnih mjera koje su već na snazi ili koje bi trebalo poduzeti radi ograničavanja rizika tako da se svim utvrđenim rizicima može upravljati na odgovarajući način. Posebnu pozornost posvećuje se vodnim tijelima koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju i relevantnim zaštitnim zonama.

Te preventivne mjere mogu uključivati:

Posebne preventivne mjere koje mogu biti relevantne navedene su u tablici 1.

Tablica 1. – Posebne preventivne mjere

8.

Odgovarajući sustavi i postupci kontrole kvalitete, uključujući praćenje obrađene vode u odnosu na relevantne parametre, te odgovarajući programi održavanja opreme.

Preporučuje se da operater postrojenja za obradu vode uspostavi i održava sustav upravljanja kvalitetom certificiran u skladu s normom ISO 9001 ili jednakovrijednom normom.

9.

Sustavi za praćenje stanja okoliša kojima se osigurava da se pružaju povratne informacije iz postupka praćenja te da su svi procesi i postupci validirani i dokumentirani na primjeren način.

10.

Odgovarajući sustavi za upravljanje incidentima i izvanrednim situacijama, uključujući postupke obavješćivanja svih relevantnih strana o takvim događajima na primjeren način te redovito ažuriranje plana za odgovor na izvanredne situacije.

Države članice mogle bi iskoristiti postojeće međunarodne smjernice ili norme kao što su Smjernice ISO 20426:2018 za procjenu zdravstvenih rizika i upravljanje njima za ponovnu upotrebu vode koja nije za piće, Smjernice ISO 16075:2015 za upotrebu pročišćenih otpadnih voda u projektima navodnjavanja ili druge jednakovrijedne norme prihvaćene na međunarodnoj razini ili smjernice WHO-a kao instrumente za sustavno utvrđivanje opasnosti, evaluaciju rizika i upravljanje njima na temelju prioritetnog pristupa koji se primjenjuje na cijeli lanac (od pročišćavanja komunalnih otpadnih voda za ponovnu upotrebu do distribucije i upotrebe za navodnjavanje poljoprivrednih površina te kontrole učinaka) i na temelju posebne procjene rizika na terenu.

11.

Osiguranje uspostave mehanizama koordinacije među različitim akterima kako bi se zajamčila sigurna proizvodnja i upotreba obrađene vode.