14.2.2 Prethodni ispravak vrijednosti za rizike u postupku dodjele

248.Institucije bi trebale odrediti skup bonusa i varijabilne primitke koje treba dodijeliti na temelju procjene uspješnosti i preuzetih rizika. Ispravak vrijednosti za rizike prije dodjele („prethodni ispravak vrijednosti za rizike”) trebao bi se temeljiti na pokazateljima rizika i osigurati da su dodijeljeni varijabilni primitci u potpunosti u skladu s preuzetim rizicima. Kriteriji koji se koriste za prethodni ispravak vrijednosti za rizike trebali bi biti dovoljno granularni kako bi odrazili sve relevantne rizike.

249.Ovisno o raspoloživosti kriterija ispravka vrijednosti za rizike, institucije bi trebale odrediti na kojoj razini primjenjuju prethodni ispravak vrijednosti za rizike na izračun skupa bonusa. To bi trebalo biti na razini poslovne jedinice ili na razini njezinih organizacijskih podstruktura, npr. stola za trgovanje ili pojedinačnog zaposlenika.

250.Usklađenje za rizike trebalo bi se postići korištenjem kriterija uspješnosti koji su usklađeni za rizike, uključujući kriterije uspješnosti koji su usklađeni za rizike na temelju posebnih pokazatelja rizika. Trebali bi se koristiti kvalitativni i kvantitativni kriteriji.

251.U slučaju kada se temelje na kvantitativnim kriterijima, prethodni ispravci vrijednosti za rizike institucija bi se trebali većinom oslanjati na postojeće mjere unutar institucija, koje se koriste za druge potrebe upravljanja rizicima. U slučaju kada se u okviru postupka upravljanja rizicima vrše prilagodbe takvih mjera, institucije bi također trebale provesti dosljedne promjene u okviru primitaka. Kvantitativni kriteriji uključuju:

• a. ekonomski kapital, ekonomsku dobit, povrat na ponderiranu imovinu i povrat od dodijeljenog kapitala;
• b. trošak i količinu kapitala koji je potreban za rizike njezinih aktivnosti, pri čemu bi raspodjela troškova kapitala trebala odražavati profil rizičnosti institucije i cjelokupan kapital institucije trebao bi biti u potpunosti raspodijeljen i zadužen;
• c. trošak i količinu likvidnosnog rizika preuzetog u tijeku poslovanja;
• d. neizravne troškove likvidnosti (neusklađenost troškova likvidnosti, trošak potencijalnog likvidnosnog rizika i druge moguće izloženosti institucije likvidnosnom riziku).

252.Kod mjerenja profitabilnosti institucije i njezinih poslovnih jedinica, mjerenja se trebaju temeljiti na neto prihodu s uključenim svim izravnim i neizravnim troškovima povezanim s djelatnošću. Institucije ne bi trebale isključiti troškove korporativnih funkcija, npr. troškove informacijske tehnologije, grupne režijske troškove ili prestanka poslovanja. 253.Institucije bi trebale provesti ispravke vrijednosti za rizike pri određivanju skupa bonusa i primitaka identificiranih zaposlenika, primjerice upotrebom uravnoteženih karti postignuća koje izričito uključuju rizik i kontrolnih razmatranja poput kršenja usklađenosti, kršenja ograničenja rizika i pokazatelja unutarnje kontrole (npr. na temelju nalaza unutarnje revizije) i drugih sličnih metoda.

1. Pregled

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

3. Povezani standardi

• EBA - Published by the European Banking Authority at https://www.eba.europa.eu/