376. Pri procjeni učinka šokova na likvidnosne potrebe institucije nadležna tijela trebaju uzeti u …

Pri procjeni učinka šokova na likvidnosne potrebe institucije nadležna tijela trebaju uzeti u obzir sve značajne izvore likvidnosnog rizika za instituciju, konkretno:

• a. mogućnost da bilo koji primjenjivi regulatorni zahtjevi EU-a neće na odgovarajući način utvrditi likvidnosne potrebe institucije u slučaju vrste stresnog scenarija koja se upotrebljava za zahtjev, uključujući slučajeve u kojima su dospijeća kraća od 30 dana;
• b. rizike povezane s velikim klijentima u pogledu bilančnih stavki i koncentracija izvora financiranja. Nadležna tijela trebaju uzeti u obzir volatilnost financiranja koje osiguravaju druge ugovorne strane koje sve pripadaju najznačajnijim sektorima kojima se pruža usluga, te potencijalne rizike prijenosa. U tom pogledu posebnu pozornost treba posvetiti financiranju prikupljenom putem novih poslovnih linija i distribucijskih kanala, kao i od klijenata koji obavljaju aktivnosti s povećanom razinom rizika (izdavatelji kriptoimovine i pružatelji usluga);
• c. rizike koji nastaju u odnosu na potencijalne novčane tokove/izvanbilančne stavke (na primjer, kreditne linije, zahtjevi za maržu) i aktivnosti (na primjer, likvidnosna potpora za nekonsolidirane subjekte posebne namjene izvan ugovornih obveza);
• d. bruto i neto priljeve i odljeve: kod vrlo visokih priljeva i odljeva nadležna bi tijela trebala obratiti posebnu pozornost na rizike kojima je institucija izložena kad priljevi ne dolaze na vrijeme, čak i kad je rizik neto odljeva ograničen;
• e. rizike koji nastaju u odnosu na male druge ugovorne strane, uključujući koncentracije izvora financiranja. U tu svrhu nadležna tijela trebaju upotrebljavati metodologiju o klasifikaciji depozita stanovništva u različite razrede rizika, u skladu s člancima 24. i 25. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/61;
• f. rizik da će prekomjerni rizici u srednjoročnom do dugoročnom profilu izvora financiranja negativno utjecati na ponašanje drugih ugovornih strana bitnih za kratkoročnu likvidnosnu poziciju;
• g. rizik koji nastaje u kontekstu fiducijarnih depozita⁴⁵ .

⁴⁵ Najbolji primjeri iz prakse dostupni su u izvješću EBA-e: Praćenje provedbe koeficijenta likvidnosne pokrivenosti u EU- u – drugo izvješće (EBA/REP/2021/07).

1. Pregled

1.1 Reference

• Članak 24. Odljevi iz stabilnih depozita stanovništva
• Članak 25. Odljevi iz drugih depozita stanovništva

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

3. Povezani standardi

• EBA -

  EN: Guidelines and other publications of the European Banking Authority (EBA), https://www.eba.europa.eu/. © European Banking Authority. Reproduction is authorised provided the source is acknowledged (EBA legal notice). Divided into sections and converted into the GRCA format, the wording unchanged. Only the versions published by the EBA are authoritative.

  DE: Leitlinien und weitere Veröffentlichungen der Europäischen Bankenaufsichtsbehörde (EBA), https://www.eba.europa.eu/. © European Banking Authority. Wiedergabe mit Quellenangabe gestattet (Rechtlicher Hinweis der EBA). In Abschnitte aufgeteilt und in das GRCA-Format umgewandelt, der Wortlaut unverändert. Maßgeblich sind allein die von der EBA veröffentlichten Fassungen.