Članak 181. Posebni zahtjevi za vlastitu procjenu LGD-a

institucije su dužne procjenjivati LGD po rejting-kategorijama proizvoda ili po skupovima izloženosti na temelju prosječnih ostvarenih LGD-a u svakoj rejting-kategoriji proizvoda ili skupu izloženosti uzimajući pritom u obzir sve zabilježene statuse neispunjavanja obveza u izvorima podataka (prosjek ponderiran statusima neispunjavanja obveza);

institucije su dužne koristiti procjene LGD-a koje su primjerene ekonomskoj recesiji ako su one konzervativnije od dugoročnog prosjeka. U onoj mjeri u kojoj se od rejting-sustava očekuje da tijekom vremena daje konstantne ostvarene LGD-e po rejting-kategorijama ili skupovima izloženosti, institucije su dužne prilagoditi svoje procjene parametara rizika po rejting-kategorijama ili skupovima izloženosti da bi se ograničio utjecaj ekonomske recesije na kapitalni zahtjev;

institucija razmatra postoji li povezanost između rizika dužnika, s jedne strane, i rizika materijalne kreditne zaštite, osim standardiziranih sporazuma o netiranju i bilančnog netiranja kredita i depozita, ili njezina pružatelja, s druge strane;

valutne neusklađenosti između odnosne obveze i materijalne kreditne zaštite, osim standardiziranih sporazuma o netiranju i bilančnog netiranja kredita i depozita, institucija u svojoj procjeni LGD-a tretira na konzervativan način;

ako se u procjenama LGD-a uzima u obzir postojanje materijalne kreditne zaštite, osim standardiziranih sporazuma o netiranju i bilančnog netiranja kredita i depozita, te se procjene ne smiju temeljiti samo na procijenjenoj tržišnoj vrijednosti materijalne kreditne zaštite;

ako se u procjenama LGD-a uzima u obzir postojanje materijalne kreditne zaštite, osim standardiziranih sporazuma o netiranju i bilančnog netiranja kredita i depozita, institucije uvode interne zahtjeve za upravljanje tom materijalnom kreditnom zaštitom, pravnu sigurnost i upravljanje rizicima te materijalne kreditne zaštite, koji su u skladu sa zahtjevima iz poglavlja 4. odjeljka 3. pododjeljka 1.;

ako institucija priznaje materijalnu kreditnu zaštitu, osim standardiziranih sporazuma o netiranju i bilančnog netiranja kredita i depozita, pri utvrđivanju vrijednosti izloženosti za kreditni rizik druge ugovorne strane u skladu s poglavljem 6. odjeljkom 5. ili 6., u procjenama LGD-a ne uzima u obzir iznose za koje očekuje da će biti naplaćen iz te materijalne kreditne zaštite;

za izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza, institucija je dužna primjenjivati zbroj najbolje procjene očekivanoga gubitka za svaku izloženost, s obzirom na postojeće ekonomske uvjete i status izloženosti, i svoje procjene povećanja stope gubitka koje je posljedica mogućih dodatnih neočekivanih gubitaka tijekom razdoblja naplate, tj. između datuma nastanka statusa neispunjavanja obveza i konačnog prestanka izloženosti;

ako su naknade za zakašnjela plaćanja, zaračunate dužniku prije nastanka statusa neispunjavanja obveza, priznate u računu dobiti i gubitka institucije, dodaju se izloženosti i gubitku institucije u iznosu u kojem su priznate u računu dobiti i gubitka;

za izloženosti prema trgovačkim društvima, institucijama i središnjim državama i središnjim bankama te prema jedinicama područne (regionalne) i lokalne samouprave i prema subjektima javnog sektora procjene LGD-a moraju se temeljiti na podacima za razdoblje od najmanje pet godina, Razdoblje koje podaci trebaju obuhvatiti povećavat će se, od trenutka uvođenja IRB pristupa, za jednu godinu svake godine sve dok podaci ne obuhvate razdoblje od minimalno sedam godina za barem jedan izvor podataka; ako raspoloživi podaci iz bilo kojeg izvora obuhvaćaju duže razdoblje i ako su relevantni, koristi se to duže razdoblje.

izvesti procjene LGD-a iz ostvarenih gubitaka i odgovarajućih procjena PD-a;

iskazati buduća povlačenja sredstava ili u konverzijskim faktorima ili u svojim procjenama LGD-a;

za izloženosti prema stanovništvu s osnove otkupljenih potraživanja, institucija se pri procjeni LGD-a može koristiti referentnim podacima iz vanjskih izvora te vlastitim referentnim podacima.

priroda, ozbiljnost i trajanje ekonomske recesije iz stavka 1.;

uvjeti pod kojima nadležno tijelo može odobriti instituciji da u skladu sa stavkom 2., u trenutku uvođenja IRB pristupa, upotrebljava relevantne podatke koji obuhvaćaju razdoblje od dvije godine.

u pogledu slučajeva koji se vraćaju u status ispunjavanja obveza, navodi se kako bi se trebalo tretirati umjetni novčani tok i razmatra je li prikladnije da institucije diskontiraju samo umjetni novčani tok tijekom stvarnog razdoblja neispunjavanja obveza;

procjeni primjerenosti kalibracije i primjene diskontne stope za izračun ekonomskog gubitka na razini svih izloženosti.