6.3.2.1 Historical observation period

Povijesno razdoblje promatranja treba biti što je šire moguće i treba sadržavati podatke iz različitih razdoblja s različitim gospodarskim okolnostima. U tu svrhu institucije trebaju barem odabrati povijesno razdoblje promatranja na takav način da:

• (a) duljina povijesnog razdoblja promatranja, tj. vremenski raspon između najstarijeg nastanka statusa neispunjavanja obveza razmatranog u referentnom skupu podataka i trenutka procjenjivanja LGD- a, obuhvaća barem minimalno razdoblje iz članka 181. stavka 1. točke
• (j) Uredbe (EU) br. 575/2013 za izloženosti prema trgovačkim društvima, institucijama, središnjim državama i središnjim bankama i, za izloženosti prema stanovništvu, razdoblje iz članka 181. stavka 2. podstavka 2. te Uredbe i, ako je primjenjivo, Delegirane uredbe Komisije kojom se donose tehnički standardi iz članka 181. stavka 3. točke (b) te Uredbe;
• (b) ono osigurava da referentni skup podataka uključuje dovoljan broj završenih procesa naplate za potrebe pružanja robusnih procjena LGD - a;
• (c) ono se sas toji od uzastopnih razdoblja i uključuje najnovija razdoblja prije trenutka procjenjivanja LGD- a;
• (d) ono uključuje čitavo razdoblje za koje je institucija u mogućnosti smisleno simulirati trenutačno važeću definiciju statusa neispunjavanja obveza;
• (e) svi dostupn i interni podatci smatraju se „relevantnima” sukladno članku 181. stavku 1. točki
• (j) i članku 181. stavku 2. podstavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 i uključeni su u povijesno razdoblje promatranja.

Pri procjenjivanju uključuje li referentni skup podataka dovoljan broj završenih procesa naplate u skladu sa stavkom 147 . točke (b) , institucije trebaju uzeti u obzir broj završenih procesa naplate u ukupnom broju opservacija.