Prilog: popis mogućih kanala prijenosa koje institucije mogu razmotriti

Institucije bi trebale uzeti u obzir tranzicijske rizike koji proizlaze iz prelaska na održivo i niskougljično gospodarstvo. Ti rizici mogu uključivati političke i pravne rizike (npr. nove mehanizme određivanja cijene ugljika ili strože propise o zaštiti okoliša), tehnološke rizike (npr. zastarjelost imovine povezane s visokim emisijama) te tržišne rizike (npr. promjene u potrošačkim preferencijama ili obrascima potražnje).

Mikroekonomski kanali:

• • poduzeća više nisu profitabilna ili su prezadužena, odnosno postoji rizik da to postanu, zbog rastućih troškova povezanih s okolišem (npr. troškova prelaska na zelenije tehnologije, opskrbne lance i proizvodne procese, povećanja cijena energije, višeg oporezivanja emisija, nestabilnosti cijena sirovina, premija zbog oskudice resursa) i/ili promjena u preferencijama potrošača te tržišnoj dinamici.
• • imovina postaje neiskoristiva ili znatno umanjene vrijednosti, ili postoji rizik da će to postati, jer više nije usklađena s postojećim standardima ili potrošačkim preferencijama.
• • poduzeća su pravno odgovorna zbog djelomičnog neusklađivanja s procesom tranzicije.
• • kućanstva snose tranzicijske troškove (npr. troškove usklađivanja nekretnina sa standardima ili kapitalne gubitke pri prodaji, povećano oporezivanje, više cijene energije te veće troškove osnovnih proizvoda i usluga) koji znatno utječu na njihovo financijsko stanje i potražnju za kreditima.

Makroekonomski kanali:

• • temeljite promjene u strukturi energetske mješavine, razinama cijena energije i obrascima potrošnje energije – potaknute mjerama za ublažavanje klimatskih promjena, kontrolom onečišćenja, oskudicom resursa i sl. – koje utječu na cjelokupno gospodarstvo
• • značajne promjene cijena, osobito za energetski intenzivne proizvode ili proizvode štetne za okoliš
• • promjene u produktivnosti
• • poteškoće na tržištu rada koje dovode do nezaposlenosti te pritiska na sektore zbog nedostatka kvalificirane radne snage
• • promjene u preferencijama potrošača i tržišta
• • ostali učinci na međunarodnu trgovinu, državne prihode, fiskalni prostor, kamatne stope i tečajne stope.

Institucije bi trebale uzeti u obzir akutne rizike koji proizlaze iz sve češćih i težih ekstremnih klimatskih ili vremenskih događaja (npr. toplinski valovi, poplave ili onečišćenje izvora vode) te kronične rizike koji proizlaze iz dugotrajnih promjena klimatskih i vremenskih obrazaca (npr. povećanje prosječnih temperatura, porast razine mora ili smanjenje oprašivanja).

Mikroekonomski kanali:

• • na profitabilnost poduzeća utječu ozbiljni poremećaji u poslovanju ili lancima vrijednosti zbog izrazito nepovoljnih okolišnih uvjeta, postupno pogoršanje radnih uvjeta ili rast troškova (npr. troškovi prilagodbe, cijene ključnih ulaganja)
• • na dohodak kućanstava utječu poremećaji u okolišu, postupno pogoršanje gospodarskih aktivnosti ili negativni učinci na zdravlje
• • imovina poduzeća ili kućanstava oštećena je zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta ili se postupno pogoršava (npr. promjene obujma glinenih tijela)
• • poduzeća i kućanstva snose veće troškove održavanja i prilagodbe, pa čak i troškove obnove.

Makroekonomski kanali:

• • Posljedice lančanih učinaka izrazito nepovoljnih vremenskih prilika, incidenata onečišćenja, nestašice vode te drugih učinaka globalnog zagrijavanja i degradacije ekosustava na cjelokupno gospodarstvo određenog zemljopisnog područja
• • značajne promjene cijena uzrokovane šokovima na strani ponude koji stvaraju inflacijski pritisak
• • smanjena produktivnost radne snage i pogoršanje zdravstvenog stanja
• • poremećaji u opskrbnim lancima i nedostatak resursa
• • migracije i raseljavanje.