112. Pri određivanju bihevioralnih pretpostavki o računima bez određenih datuma ponovnog …

Pri određivanju bihevioralnih pretpostavki o računima bez određenih datuma ponovnog vrednovanja za potrebe upravljanja kamatnim rizikom, institucije bi trebale:

• (a) moći utvrditi „osnovna” salda, tj. depozite koji su stabilni i koji se vjerojatno neće ponovno vrednovati čak ni pod utjecajem znatnih promjena kamatnih stopa i/ili druge depozite čiju bi ograničenu elastičnost na promjene kamatnih stopa banke mogle modelirati;
• (b) pretpostavke modeliranja za te depozite trebale bi odražavati značajke deponenata (npr. stanovništvo/poduzeća) i značajke računa (npr. transakcijski/netransakcijski). Detaljan opis prethodno navedenih kategorija naveden je u nastavku:
• i. transakcijski depoziti stanovništva uključuju nekamatonosne i druge račune stanovništva čija sastavnica naknade nije relevantna za odluku klijenta da drži novac na računu;
• ii. netransakcijski depoziti stanovništva uključuju račune stanovništva (uključujući regulirane račune) čija je sastavnica naknade relevantna za odluku klijenta da drži novac na računu;
• iii. depoziti velikih klijenata uključuju račune korporativnih i drugih poslovnih klijenata, isključujući međubankovne račune ili druge potpuno cjenovno osjetljive račune;
• (c) procijeniti moguću migraciju između depozita bez konkretnih datuma ponovnog vrednovanja i drugih depozita koji bi, u različitim scenarijima kamatnih stopa, mogli promijeniti ključne bihevioralne pretpostavke modeliranja;
• (d) razmotriti potencijalna ograničenja u pogledu ponovnog vrednovanja depozita stanovništva u okruženjima s niskim ili negativnim kamatnim stopama i učinak koji takva ograničenja mogu imati na stabilnost depozita prema različitim scenarijima kamatnih stopa;
• (e) osigurati da su pretpostavke o smanjenju osnovnih i drugih modeliranih salda razborite i primjerene za uravnoteženje koristi za neto kamatne prihode u odnosu na dodatni rizik ekonomske vrijednosti prisutan pri zamrzavanju budućeg povrata od kamatne stope na imovinu koja se financira iz tih salda te mogući propušteni prihod u okruženju rastućih kamatnih stopa;
• (f) naglašavajući važnost statističkih ili kvantitativnih metoda za određivanje bihevioralnih datuma ponovnog vrednovanja i profila novčanog toka depozita bez ugovorenog roka dospijeća, određivanje odgovarajućih pretpostavki modeliranja za depozite bez ugovorenog roka dospijeća može zahtijevati (tj. iz perspektive budućnosti) dodatni doprinos različitih stručnjaka unutar institucije (npr. odjeli za upravljanje rizicima i kontrolu rizika, prodaja i riznica);
• (g) imati odgovarajuću dokumentaciju o tim pretpostavkama u svojim politikama i postupcima te postupak za njezino redovito preispitivanje;
• (h) razumjeti učinak pretpostavki na odabrane rezultate vlastitog mjerenja rizika institucije kao i na odluke o raspodjeli internog kapitala, među ostalim i periodičkim izračunavanjem analiza osjetljivosti po ključnim parametrima (npr. postotak i dospijeće osnovnih salda računa i stopa prolaznih salda), i mjera u kojima se upotrebljavaju ugovorni uvjeti, a ne bihevioralne pretpostavke, za utvrđivanje učinka pretpostavki na različite mjere IRRBB - a;
• (i) provoditi testiranje otpornosti na stres kako bi se razumjela osjetljivost odabranih mjera rizika na promjene ključnih pretpostavki, uzimajući u obzir rezultate tih testova pri donošenju odluka o raspodjeli internog kapitala.

1. Pregled

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

3. Povezani standardi

• EBA - Published by the European Banking Authority at https://www.eba.europa.eu/