4.5 Ugradnja strategije za neprihodujuće izloženosti

Budući da će razvoj i provedba strategije za neprihodujuće izloženosti uključivati brojna različita područja unutar kreditne institucije i ovisiti o njima, trebalo bi je ugraditi u procese na svim razinama organizacije, uključujući stratešku i operativnu razinu te uključujući odbor za rizike kako je definiran u članku 76. stavku 3. Direktive 2013/36/EU.

Kreditne institucije trebaju svim relevantnim zaposlenicima naglasiti koji su ključni elementi strategije za neprihodujuće izloženosti u skladu s pristupom sveukupnoj strategiji institucije, a posebno strategiji upravljanja rizicima kako je definirana u članku 76. Direktive 2013/36/EU. To je posebno važno ako će provedba strategije za neprihodujuće izloženosti uključivati sveobuhvatne promjene poslovnih proce dura.

Kreditne institucije trebaju jasno definirati i dokumentirati uloge, odgovornosti i službene linije izvješćivanja o provedbi strategije za neprihodujuće izloženosti i operativnog plana.

Zaposlenicima i članovima rukovodstva kreditne institucije uključenima u aktivnosti naplate neprihodujućih izloženosti trebalo bi dati jasne pojedinačne (ili zajedničke) ciljeve i poticaje usmjerene na postizanje ciljeva dogovorenih u strategiji za neprihodujuće izloženosti i operativnom planu. Ciljeve u pogledu neprihodujućih izloženosti trebalo bi uzeti u obzir u okviru povezanih politika primitaka, ciljeva razvoja karijere i okvira praćenja uspješnosti kako bi se osigurala uključenost svih zaposlenika i članova rukovodstva u smanjenje neprihodujućih izloženosti te bi trebalo posvetiti pozornost pravednom postupanju s potrošačima. Sustav poticaja za zaposlenike i rukovoditelje u funkcijama za odobravanje kredita i poslovnim funkcijama isto bi tako trebao uzeti u obzir povratne informacije dobivene iz aktivnosti naplate te kvalitetu izloženosti kreditne institucije kako bi se spriječilo preuzimanje prevelikih rizika. Kad je riječ o izloženostima prema stanovništvu, te bi politike primitaka trebalo razviti u skladu sa Smjernicama EBA -e o politikama i praksama primitaka po vezanima s ponudom i prodajom proizvoda i usluga namijenjenih potrošačima¹² .

¹² Smjernice o politikama i praksama primitaka povezanima s ponudom i prodajom proizvoda i usluga namijenjenih potrošačima (EBA/GL/2016/06).

Svi relevantni elementi strategije za neprihodujuće izloženosti trebali bi biti u potpunosti usklađeni s poslovnim planom i proračunom te ugrađeni u njih, uključujući sve relevantn e troškove povezane s provedbom operativnog plana, kao i moguće gubitke koji proizlaze iz aktivnosti naplate neprihodujućih izloženosti.

Strategija za neprihodujuće izloženosti trebala bi biti u potpunosti ugrađena u okvir upravljanja rizicima. U tom bi kontekstu posebnu pozornost trebalo posvetiti:

• a) postupku procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP -a)¹³ : svi relevantni elementi strategije za neprihodujuće izloženosti trebali bi biti u potpunosti usklađeni s postupkom procjene adekvatnosti internog kapitala i ugrađeni u njega. Kreditne institucije trebaju provesti kvantitativne i kvalitativne procjene kretanja neprihodujućih izloženosti u redovnim i stresnim uvjetima, uključujući učinak na planiranje kapitala;
• b) okvir sklonosti preuzimanju rizika¹⁴ : okvir s klonosti preuzimanju rizika i strategije za neprihodujuće izloženosti blisko su povezani. Stoga bi se trebali jasno definirati pokazatelji i limiti okvira sklonosti preuzimanju rizika, koje je odobrilo upravljačko tijelo, a koji su usklađeni s glavnim elementima i ciljevima koji čine strategiju za neprihodujuće izloženosti;
• c) planu oporavka¹⁵ : ako su vrijednosti pokazatelja i aktivnosti povezane s neprihodujućim izloženostima sastavni dio plana oporavka, kreditne institucije trebaju osigurati njihovo usklađivanje s ciljevima strategije za neprihodujuće izloženosti i operativnim planom.

¹³ Kako je definiran u članku 108. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

¹⁴ Kako je opisana u „Načelima za učinkovit okvir sklonosti preuzimanju rizika” Odbora za financijsku stabilnost.

¹⁵ Kako se zahtijeva Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30 /EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12. 6. 2014., str. 190.).

Kreditne institucije trebaju osigurati visoku razinu praćenja i nadzora koju provodi funkcija upravljanja rizicima u pogledu izrade i provedbe strategije za neprihodujuće izložen osti i operativnog plana.