5. Kriteriji za procjenu sistemske značajnosti rizika koji proizlaze iz podskupina sektorskih izloženosti

Pri utvrđivanju podskupine sektorskih izloženosti na koje relevantna tijela mogu primijeniti zaštitni sloj za sistemski rizik, relevantna tijela trebala bi razmotriti je li opravdano aktivirati sektorski zaštitni sloj za sistemski rizik na temelju sistemske relevantnosti rizika koji proizlaze iz podskupine sektorskih izloženosti na koje ciljaju, uzimajući u obzir različite izvore iz kojih ti rizici mogu proizaći iz perspektive nacionalne financijske stabilnosti, te izbjeći pretjerano granularnu primjenu sektorskog zaštitnog sloja za sistemski rizik.

Za potrebe stavka 15 ., relevantna tijela trebala bi provesti kvantitativnu i kvalitativnu procjenu sistemske relevantnosti rizika koji proizlaze iz podskupine sektorskih izloženosti, uključujući, ako je to prikladno, utvrđivanje pragova značajnosti.

Pri provedbi procjene iz stavka 16. relevantna tijela trebala bi uzeti u obzir sljedeće kriterije:

• a. veličinu
• b. rizičnost i
• c. međusobnu povezanost.

5.1. Veličina

Relevantna tijela trebala bi razmotriti može li veličina ciljane podskupine sektorskih izloženosti dovesti do nastanka ozbiljnog rizika za financijski sustav i realno gospodarstvo u određenoj državi članici. U te svrhe relevantna tijela mogu uzeti u obzir relativnu veličinu podskupine u odnosu na ukupnu imovinu domaćeg bankarskog sustava, ukupnu imovinu ponderiranu rizikom domaćeg bankarskog sustava, ukupni kapital domaćeg bankarskog sustava i BDP domaćeg gospodarstva. Ako to bude potrebno, relevantna tijela mogu također uzeti u obzir ostala razmatranja, kao što je tržišna struktura za određene izloženosti.

5.2. Rizičnost

Relevantna tijela trebala bi razmotriti jesu li kreditni, tržišni i likvidnosni rizik ciljane podskupine izloženosti povezani s razmjerom gubitaka koji proizlaze iz te podskupine. Mogućim mjerenjima rizičnosti mogu se uzeti u obzir povijesni gubitak / stope umanjenja vrijednosti, promjene u pogledu vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza / gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, vrijednosna usklađenja i tržišna kretanja. S obzirom na preventivan karakter makrobonitetnih zaštitnih slojeva, mogu se razmotriti i anticipativni pokazatelji, uključujući gubitke u uvjetima nepovoljnih makroekonomskih kretanja. 5.3. Međusobna povezanost

Relevantna tijela trebaju razmotriti ovise li drugi podskupovi izloženosti ili subjekti financijskih tržišta izravno i/ili neizravno o ciljanoj podskupini sektorskih izloženosti te može li ostvarenje rizika u ciljanoj podskupini dovesti do negativnih izravnih i/ili neizravnih materijalno značajnih učinaka prelijevanja na ostale izloženosti ili subjekte financijskih tržišta.