(viii) Izmjene smjernice 9.: Sektorska smjernica za banke koje posluju s građanstvom

Smjernica 9.3. zamjenjuje se sljedećim tekstom:

„9.3. Banke bi, uz čimbenike rizika i mjere utvrđene Glavom I. ovih Smjernica, trebale uzeti u obzir i sljedeće: banke koje pružaju usluge upravljanja imovinom trebale bi upućivati i na sektorsku smjernicu br. 12, usluge iniciranja plaćanja ili usluge pružanja informacija o računu trebale bi upućivati i na sektorsku smjernicu br. 18, a banke koje pružaju usluge povezane s kriptoimovinom trebale bi upućivati na sektorsku smjernicu 21.”

Smjernica 9.16. zamjenjuje se sljedećim tekstom:

„9.16. Ako stranka banke otvori „zbirni/omnibus račun” kako bi upravljala sredstvima ili kriptoimovinom koja pripada vlastitim klijentima stranke, banka bi trebala primijeniti potpune mjere dubinske analize stranke, uključujući postupanje prema klijentima stranke kao prema stvarnim vlasnicima sredstava na zbirnom računu i provjeravanje njihovih identiteta.”

Smjernica 9.17. zamjenjuje se sljedećim tekstom:

„9.17. Ako je banka na temelju svoje procjene rizika od pranja novca / financiranja terorizma provedene u skladu s ovim smjernicama utvrdila da je razina rizika od pranja novca / financiranja terorizma povezana s poslovnim odnosom visoka, trebala bi prema potrebi primijeniti pojačane mjere dubinske analize utvrđene u članku 18. Direktive (EU) 2015/849.”

U smjernici 9.18. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećom:

„9.18. Međutim, u mjeri u kojoj je to dopušteno nacionalnim zakonodavstvom, ako je, u skladu s pojedinačnom procjenom rizika od pranja novca / financiranja terorizma stranke, rizik povezan s poslovnim odnosom nizak, banka može primijeniti pojednostavnjene mjere dubinske analize (SDD) pod uvjetom da:”

Naslov smjernica od 9.20. do 9.24. zamjenjuje se sljedećim:

„Stranke koje nude usluge povezane s kriptoimovinom”

Brišu se smjernice od 9.20. do 9.23.

Umeću se sljedeće smjernice 9.20. i 9.21.:

„9.20. Pri uspostavi poslovnog odnosa sa strankom koja nudi usluge povezane s kriptoimovinom, a nije obuhvaćena definicijom pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom iz Uredbe (EU) 2023/1114⁵ , banke mogu biti izložene povećanom riziku od pranja novca i financiranja terorizma. Rizik se može smanjiti u okolnostima u kojima je takav pružatelj definiran i nadziran na temelju regulatornog okvira sličnog onom utvrđenom u Uredbi (EU) 2023/1114 ili Direktivi (EU) 2015/849. Banke bi trebale provesti procjenu rizika od pranja novca / financiranja terorizma tih stranaka prije uspostave poslovnog odnosa s njima. Kao dio toga, banke bi također trebale razmotriti rizik od pranja novca / financiranja terorizma povezan s određenom vrstom kriptoimovine koju pružaju ti pružatelji usluga.”

„9.21. Kako bi se osiguralo smanjenje rizika od pranja novca / financiranja terorizma povezanog sa strankama opisanima u smjernici 9.20., kao dio svojih mjera dubinske analize stranke, banke bi trebale barem:

• a) komunicirati sa strankom kako bi razumjela prirodu poslovanja i rizike od pranja novca / financiranja terorizma kojima je izložena
• b) osim provjere identiteta stvarnih vlasnika stranke, provesti dubinsku analizu višeg rukovodstva u mjeri u kojoj se oni razlikuju, uključujući uzimanje u obzir svih nepovoljnih informacija
• c) razumjeti u kojoj mjeri te stranke primjenjuju vlastite mjere dubinske analize na svoje klijente na temelju zakonske obveze ili na dobrovoljnoj osnovi
• d) utvrditi je li stranka registrirana ili ima li dozvolu za rad u državi članici EU - a/EGP - a ili državi izvan EU - a te, u slučaju države koja nije članica EU - a, zauzeti stajalište o primjerenosti regulatornog i nadzornog sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te države koja nije članica EU - a u skladu sa smjernicom 2.11.
• e) utvrditi jesu li usluge koje pruža stranka obuhvaćene opsegom registracije ili licence stranke
• f) utvrditi pruža li stranka usluge različite od onih za koje je registrirana ili ima dozvolu kao kreditna ili financijska institucija
• g) ako poslovanje stranke uključuje izdavanje kriptoimovine radi prikupljanja sredstava, kao što su inicijalne ponude povezane s kriptovalutama, banke bi trebale utvrditi obavlja li se takvo poslovanje u skladu s postojećim pravnim zahtjevima i, prema potrebi, je li regulirano za potrebe SPNFT - a u skladu s međunarodno dogovorenim standardima, kao što su standardi koje je objavila Stručna skupina za financijsko djelovanje.”

⁵ Uredba (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine i o izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937.