5.6. Okvir upravljanja rizicima

Pri procjeni okvira upravljanja rizicima institucije nadležna tijela trebaju procijeniti usklađenost institucije sa Smjernicama EBA-e o internom upravljanju, Uredbom DORA i drugim smjernicama EBA-e izdanima u skladu s člankom 74. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU o sustavima, procesima i mehanizmima internog upravljanja. U tom kontekstu nadležna tijela trebala bi, među ostalim, razmotriti sljedeće:

• a. je li institucija uspostavila odgovarajući okvir i procese upravljanja rizicima, koji obuhvaćaju odgovarajuću i provedenu strategiju upravljanja rizicima, sklonost riziku, uključujući politiku upravljanja rizicima trećih strana, okvire ICAAP-a i ILAAP-a te sposobnosti za testiranje otpornosti na stres i rezultate;
• b. gdje je primjenjivo, obuhvaća li okvir upravljanja rizicima na razini grupe sve značajne rizike, bez obzira na to proizlaze li rizici iz subjekata koji nisu predmet konsolidacije, i uspostavlja li sveobuhvatan pregled svih rizika kojima je institucija izložena ili bi mogla biti izložena;
• c. ima li upravljačko tijelo konačnu odgovornost za strategiju upravljanja rizicima, sklonost riziku i okvir upravljanja rizicima te osigurava li odgovarajuće smjernice i nadzor;
• d. je li institucija, a gdje je primjenjivo i konsolidirajuća institucija, dokumentirala i provela odgovarajuću strategiju upravljanja rizikom i sklonost riziku, koje obuhvaćaju sve značajne rizike institucije, sadrže granice i tolerancije rizika te odražavaju financijske resurse institucije;
• e. uspostavljaju li se okvirom upravljanja rizicima primjereni postupci za utvrđivanje, mjerenje, smanjenje i praćenje rizika te u kojoj je mjeri okvir ugrađen u ukupnu strategiju institucije i kako utječe na nju;
• f. jesu li procesi donošenja odluka jasni, transparentni i adekvatno dokumentirani te uzimaju u obzir odgovarajuća razmatranja rizika, kao i to obavještava li se o politikama i izmjenama politika na ispravan i pravovremen način;
• g. postoje li odgovarajuće i dosljedne poveznice između poslovne strategije, strategije upravljanja rizikom, strategije digitalne operativne otpornosti, sklonosti preuzimanju rizika i okvira upravljanja rizicima te okvira za upravljanje kapitalom i likvidnošću, kao i plana institucije za odgovaranje na ESG rizike u skladu s člankom 76. stavkom 2. Direktive 2013/36/EU.

Nadležna tijela trebaju procijeniti ima li institucija dobro dokumentiranu politiku odobravanja novih proizvoda koju je odobrilo upravljačko tijelo, a koja se odnosi na razvoj novih i značajne promjene postojećih tržišta, proizvoda i usluga te na izvanredne transakcije. Nadležna tijela također trebaju razmotriti jesu li funkcije upravljanja rizicima i funkcije u pogledu usklađenosti primjereno uključene u procjenu i odobravanje novih proizvoda ili značajnih promjena postojećih, pri čemu se odobrenja povezuju s adekvatnošću odgovarajućih kontrola. Okviri ICAAP-a i ILAAP-a

Pri procjeni okvira ICAAP-a i ILAAP-a institucije nadležna tijela trebaju procijeniti usklađenost institucije sa Smjernicama EBA-e o informacijama o postupku procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) i postupku procjene adekvatnosti interne likvidnosti (ILAAP)²² . Procjena okvira ICAAP-a i ILAAP-a institucije trebala bi obuhvatiti periodički pregled ICAAP-a i ILAAP-a te utvrđivanje njihove ispravnosti, učinkovitosti i sveobuhvatnosti. U tom pogledu nadležna tijela trebaju:

• a. procijeniti na koji su način ICAAP i ILAAP integrirani u opće prakse upravljanja rizicima i strateškog upravljanja institucije, uključujući planiranje kapitala i likvidnosti, kao i u kojoj su mjeri anticipativni;
• b. razmotriti prikladnost ICAAP-a i ILAAP-a za procjenu i održavanje adekvatne razine internog kapitala i likvidnosti za pokriće rizika institucije i za donošenje ispravnih poslovnih odluka (npr. u vezi s raspodjelom kapitala prema poslovnom planu), uključujući i u uvjetima stresa;
• c. procijeniti jesu li ICAAP i ILAAP integrirani u procese donošenja odluka i upravljanja na svim razinama institucije (npr. postavljanje ograničenja, mjerenje učinka);
• d. provjeriti podliježu li okviri ICAAP-a i ILAAP-a redovitu nadzoru upravljačkog tijela, uključujući odobrenje tih okvira i njihovih ishoda;
• e. procijeniti provode li se ICAAP i ILAAP dosljedno i proporcionalno u svim poslovnim linijama i pravnim subjektima institucije te obuhvaćaju li sve značajne rizike kojima je institucija izložena ili bi mogla biti izložena;
• f. procijeniti usklađenost s povezanim zakonskim i regulatornim zahtjevima te razmotriti utvrđuje li ICAAP institucije nove rizike i/ili rizike niske vjerojatnosti i visokog utjecaja, uključujući rizike povezane s IKT-om, okolišne rizike i geopolitičke neizvjesnosti;
• g. procijeniti jesu li odstupanja od standardnog ICAAP-a ili ILAAP-a institucije za jedan ili više njenih pravnih subjekata ili poslovnih linija opravdana.

²² Smjernice EBA-e o informacijama o postupku procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) i postupku procjene adekvatnosti interne likvidnosti (ILAAP) koje se prikupljaju za potrebe postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP) (EBA/GL/2016/10).

Te bi procjene trebale pridonijeti izračunu zahtjeva u sklopu drugog stupa i procjeni adekvatnosti kapitala kako je opisano u glavi 7., kao i procjeni likvidnosti i adekvatnosti izvora financiranja kako je opisano u glavi 8.

Procjena testiranja otpornosti institucije na stres

Pri procjeni testiranja otpornosti institucije na stres nadležna tijela trebaju procijeniti usklađenost institucije sa Smjernicama EBA-e za testiranje otpornosti institucija na stres²³ i Smjernice EBA-e o analizi okolišnih scenarija radi uključivanja okolišnih rizika. Ta procjena obuhvaća pregled programa testiranja otpornosti institucije na stres, uzimajući u obzir veličinu i unutarnju organizaciju te vrstu, opseg i složenost aktivnosti institucije.

²³ EBA-ine smjernice za testiranje otpornosti institucija na stres (EBA/GL/2018/04).

Nadležna tijela trebaju provesti kvalitativnu procjenu programa testiranja otpornosti na stres institucije, kao i kvantitativnu procjenu rezultata testiranja otpornosti na stres. Nadležna tijela trebaju razmotriti rezultate kvalitativne i kvantitativne procjene usporedno s rezultatima nadzornih testiranja otpornosti na stres (vidjeti glavu 11.) za potrebe procjene adekvatnosti kapitala i likvidnosti i utvrđivanja odgovarajućeg nadzornog odgovora na utvrđene nedostatke. Ako se pregledom testiranja otpornosti na stres utvrde nedostatci u upravljanju institucijom i kontrolama na razini institucije, nadležna tijela trebala bi ih uzeti u obzir pri procjeni tih područja. Nadalje, rezultati testiranja otpornosti institucije na stres mogu se upotrijebiti za procjenu planiranja kapitala institucije i za kvantifikaciju likvidnosnih zahtjeva za procjenu adekvatnosti likvidnosti.

Nadležna tijela trebaju procijeniti u kojoj je mjeri testiranje otpornosti na stres integrirano u okvir upravljanja rizicima institucije, uključujući način na koji se testiranje otpornosti na stres uzima u obzir u postupcima utvrđivanja sklonosti institucije preuzimanju rizika i limita rizika. Nadalje, nadležna tijela trebaju procijeniti sudjelovanje višeg rukovodstva i upravljačkog tijela institucije u programu testiranja otpornosti na stres, uključujući povezano interno izvještavanje, i stupanj integracije testiranja otpornosti na stres i njegovih rezultata u postupke donošenja odluka.

Pri procjeni programa testiranja otpornosti na stres, rezultata testiranja otpornosti na stres i predloženih upravljačkih mjera, nadležna tijela trebaju razmotriti situaciju na pojedinačnoj razini i na razini sustava. Nadležna tijela trebaju razmotriti izvedivost upravljačkih mjera u stresnim situacijama, uključujući jesu li rokovi za provedbu tih mjera realni, te uzeti u obzir specifičnosti institucije. Pri preispitivanju programa testiranja otpornosti na stres prekograničnih grupa nadležna tijela trebaju uzeti u obzir moguće prepreke prenosivosti kapitala i likvidnosti unutar grupe te funkcioniranje svih unutargrupnih aranžmana financijske potpore, koji mogu nastati u stresnim uvjetima.

Nadležna tijela trebaju procijeniti rezultate testiranja otpornosti na stres²⁴ i može li institucija u nepovoljnom scenariju u svakom trenutku održavati primjenjivi TSCR te je li institucija utvrdila niz upravljačkih mjera za rješavanje mogućih kršenja TSCR-a. Nadležna tijela trebaju razmotriti i utjecaj testiranja otpornosti na stres na omjer financijske poluge institucije, kao i na njezine prihvatljive obveze namijenjene za potrebe ispunjavanja minimalnih zahtjeva za prihvatljive obveze (MREL), kako je navedeno u Direktivi 2014/59/EU.

²⁴ Za potrebe ovog stavka, testiranja otpornosti na stres ne obuhvaćaju povratno testiranje otpornosti na stres.

Tijekom procjene rezultata testiranja otpornosti na stres nadležna tijela trebala bi razmotriti i sve poznate buduće regulatorne izmjene koje će utjecati na instituciju unutar obuhvata i vremenskog horizonta testa otpornosti na stres.