Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti trebali bi biti takvi da je njima omogućeno upozoravanje institucije na moguće ili stvarno pogoršanje sposobnosti institucije da ispuni svoje tekuće i predviđene potrebe za likvidnošću i financiranjem.

Pokazatelji likvidnosti institucije trebali bi se odnositi na kratkoročne i dugoročne potrebe za likvidnošću i financiranjem institucije te obuhvaćati ovisnost institucije o međubankovnim tržištima i depozitima stanovništva, kao i prema potrebi razlučiti likvidnost u glavnim valutama.

Pokazatelji likvidnosti trebali bi biti uključeni u strategije, politike, procese i sustave koje je uspostavila svaka institucija u skladu s člankom 86. Direktive 2013/36/EU te u njezin postojeći okvir upravljanja rizicima.

Pokazatelji likvidnosti također bi trebali obuhvaćati i druge moguće potrebe za likvidnošću i financiranjem, kao što su izloženosti s osnove unutargrupnog financiranja i one koje proizlaze iz izvanbilančnih struktura.

Institucija bi trebala kalibrirati pragove za pokazatelje likvidnosti na odgovarajućoj razini kako bi pravodobno upućivali na potencijalne i/ili stvarne rizike koji proizlaze iz neusklađenosti s tim minimalnim zahtjevima (uključujući dodatne zahtjeve za likvidnost u skladu s člankom 105. Direktive 2013/36/EU, ako je to primjenjivo).

Stoga bi pragovi za pokazatelje koji se temelje na regulatornim likvidnosnim zahtjevima (pokazatelji LCR (koeficijent likvidnosne pokrivenosti) i NSFR (omjer neto stabilnih izvora financiranja)) trebali biti kalibrirani iznad minimalnih zahtjeva od 100 %.

Kako bi kalibrirala pragove likvidnosne pozicije, institucija bi trebala uzeti u obzir mjerne parametre likvidnosti koji se upotrebljavaju za interno praćenje, koji odražavaju vlastite pretpostavke o likvidnosti koje bi se realno mogle temeljiti na izvorima koji se ne uzimaju u obzir u regulatornim zahtjevima. U tu bi svrhu institucija mogla uzeti u obzir iznose kapaciteta likvidnosne pokrivenosti (CBC), druge izvore likvidnosti (npr. depozite pri drugim kreditnim institucijama) i sva ostala relevantna usklađenja. Prilikom uspostavljanja anticipativnih pokazatelja institucija bi trebala ocijeniti koja dospijeća treba uzeti u obzir, u skladu s profilom rizičnosti institucije, a potom uzeti u obzir procijenjene priljeve i odljeve.