Odjeljak I. Procjena „mogućnosti oporavka specifične za scenarij”

Kako bi procijenila „mogućnost oporavka specifičnu za scenarij” koju su dostavile institucije u okviru svakog ozbiljnog makroekonomskog i financijskog stresa, nadležna tijela trebala bi preispitati ukupnu primjerenost scenarija koje su predložile institucije u skladu s člankom 5. stavkom 6. i člankom 7. stavkom 6. Direktive 2014/59, kako je navedeno u Smjernicama EBA - e

• o rasponu scenarija koji će se primjenjivati u planovima oporavka⁹ i u skladu s glavom 4. ovih smjernica.

⁹ EBA/GL/2014/06 od 18. srpnja 2014.

Nadležna tijela posebno bi trebala procijeniti jesu li scenariji dovoljno ozbiljni s obzirom na kriterije definirane u stavku 20. U iznimnom slučaju iz stavka 2 1 . nadležna tijela trebala bi procijeniti detaljno objašnjenje koje su dostavile institucije (kako bi se takav scenarij i dalje smatrao dovoljno ozbiljnim) i odlučiti je li ozbiljnost scenarija dovoljna uzimajući u obzir, među ostalim, ukupni profil rizičnosti institucija. U slučajevima kada nadležna tijela smatraju da scenarij koji su institucije predvidjele nije dovoljno ozbiljan, od institucija bi prema potrebi mogla tražiti provedbu prilagodbi, uključujući ponovno podnošenje plana oporavka kao rezultat procjene značajnih nedostataka u skladu s člankom 6. Direktive 2014/59/EU. Pri procjeni ORC - a nadležna tijela ne bi trebala uzimati u obzir „mogućnost oporavka specifičnu za scenarij” institucija na temelju takvog scenarija.

Nadležna tijela trebala bi procijeniti vjerodostojnost i provedivost, uključujući vremenski okvir, učinke i sve ograničavajuće čimbenike mjera oporavka koje su odabrale institucije te bi trebala, u kontekstu ozbiljnog makroekonomskog i financijskog stresa, dovesti u pitanje mjeru u kojoj bi institucije mogle ponovno uspostaviti svoju održivost i financijski položaj.

Nadležna tijela trebala bi, ako je to primjereno i provedivo, preispitati procjenu i izračun koji su provele institucije, posebno u sljedećim područjima:

• a. provedivost/vjerojatnost uspješne provedbe mjere oporavka, među ostalim preispitivanjem provedbe mjera oporavka ako se pretpostavlja da su nerealne ili nisu procijenjene u skladu sa stavcima od 16. do 18 .
• b. vremenski okvir za provedbu mjera oporavka, uključujući produljenje očekivanoga vremenskog okvira za njihovu provedbu ako se procjena institucije smatra nerealnom. U slučajevima kada bi vremenski okvir za provedbu mjera oporavka premašio vremenski okvir kako je definiran u stavku 2 4 ., nadležno bi tijelo za procjenu ORC - a trebalo uzeti u obzir samo učinke uočene u relevantnim vremenskim okvirima
• c. procjenu kvantitativnog učinka mjera oporavka, uključujući prilagodbu učinka na nižu vrijednost ili primjenom korektivnih faktora na kvantifikaciju koju su dostavile institucije, ako se vjerojatni učinak mjera oporavka ne temelji na realističnim i vjerodostojnim pretpostavkama i kvantifikacijama
• d. dodatne ograničavajuće čimbenike povezane s istodobnom ili uzastopnom provedbom mjera oporavka, kako je navedeno u stavku 29., među ostalim uklanjanjem ili prilagodbom učinka određenih mjera na niže vrijednosti ako se utvrdi njihova međusobna povezanost , dajući prednost, među ostalim, mjerama s najvišom razinom provedivosti i/ili s najznačajnijim učinkom u danom provedbenom razdoblju.

Ako je to primjereno i dostupno, nadležna bi tijela trebala uzeti u obzir analizu skupina usporedivih institucija kako bi se, među ostalim, olakšalo:

• a. međuinstitucijsku usporedbu vrsta mogućnosti oporavka koje bi se provele u različitim scenarijima, čime se utvrđuje je li institucija propustila uvrstiti određene vrste mjera
• b. usporedbu očekivanih financijskih učinaka svake vrste mjera oporavka u različitim stresnim scenarijima u grupi usporedivih institucija
• c. međuinstitucijsku usporedbu očekivanog vremena potrebnog za provedbu mjere oporavka i utvrđivanje njezinih koristi
• d. međuinstitucijsku usporedbu očekivanih prepreka i pripremnih mjera za svaku vrstu mjere oporavka.