33. Dobre metodologije za procjenjivanje kreditnih rizika i mjerenje razina rezervacija (prema …

Dobre metodologije za procjenjivanje kreditnih rizika i mjerenje razina rezervacija (prema vrsti izloženosti, na primjer stanovništvu ili velikim klijentima) trebaju posebno:

• a. uključivati robustan postupak koji je osmišljen tako da osigura kreditnoj instituciji sposobnost identificiranja razine, prirode i pokretača kreditnih rizika nakon početnog priznavanja izloženosti u obliku financiranja kako bi se osiguralo da kasnije promjene kreditnog rizika mogu biti uočene i kvantificirane;
• b. uključivati kriterije kojima se na odgovarajući način uzima u obzir utjecaj informacija o budućim događajima, uključujući makroekonomske čimbenike. Bez obzira na to provodi li se procjenjivanje kreditnih rizika na skupnoj ili pojedinačnoj osnovi, kreditna institucija treba biti sposobna dokazati da je razmotrila navedeno tako da se priznavanje ECL-a ne odgađa. Navedeni kriteriji trebaju dovesti do identificiranja čimbenika koji utječu na otplatu, bez obzira jesu li povezani s poticajima, voljom ili sposobnošću dužnika da izvršava ugovorne obveze ili odredbama i uvjetima izloženosti u obliku financiranja. Ekonomski čimbenici koji se uzimaju u obzir (poput stope nezaposlenosti ili stope popunjenosti) trebaju biti relevantni za procjenu i, ovisno o okolnostima, mogu biti na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini;
• c. uključivati, za skupno procjenjivane izloženosti, opis osnove za stvaranje skupina portfelja izloženosti sa zajedničkim obilježjima kreditnog rizika;
• d. identificirati i dokumentirati metode procjenjivanja i utvrđivanja ECL-a (kao što je metoda stope gubitka, vjerojatnost nastupanja statusa neispunjenja obveza (engl. probability of default ; PD) / gubitak zbog neispunjenja obveza (engl. loss-given-default ; LGD) ili druga metoda) koje je potrebno primijeniti na svaku izloženost ili portfelj;
• e. dokumentirati razloge prikladnosti odabrane metode, posebno ako se na različite portfelje i vrste pojedinačnih izloženosti primjenjuju različite metode utvrđivanja ECL-a. Kreditne institucije trebaju biti sposobne objasniti nadležnim tijelima razloge svake promjene pristupa mjerenju (na primjer, prelazak s metode stope gubitka na metodu PD/LGD) i kvantitativne utjecaje takvih promjena;
• f. dokumentirati:
• i. ulazne vrijednosti, podatke i pretpostavke korištene u postupku procjenjivanja rezervacija kao što su povijesne stope gubitaka, procjene PD/LGD i ekonomske prognoze;
• ii. kako se određuje trajanje izloženosti ili portfelja (uključujući način na koji su uzeta u obzir očekivana prijevremena plaćanja i neispunjenja obveza);
• iii. vremensko razdoblje za koje se procjenjuje iskustvo ranijih gubitaka;
• iv. sva usklađenja nužna za procjenu ECL-a u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom. Na primjer, ako se postojeći i prognozirani ekonomski uvjeti razlikuju od onih koji su postojali tijekom korištenog razdoblja povijesne procjene, treba izvršiti prilagodbe koje dosljedno prate te razlike. Dodatno, kada je kreditna institucija pretrpjela malo stvarnih gubitaka ili ih uopće nije bilo u promatranom povijesnom razdoblju, a postojeći uvjeti ili uvjeti koji se odnose na buduće razdoblje mogu se razlikovati od uvjeta prisutnih tijekom povijesnog razdoblja, utjecaj tih promjena na ECL treba procjenjivati i mjeriti;
• g. uključivati postupak za procjenjivanje prikladnosti značajnih ulaznih podataka i pretpostavki u odabranoj metodi mjerenja ECL-a. Osnova za ulazne vrijednosti i pretpostavke korištene u postupku procjenjivanja rezervacija treba biti dosljedna iz razdoblja u razdoblje. Kada se ulazni podatci i pretpostavke ili osnova za njih promijeni, treba dokumentirati razloge za to;
• h. identificirati situacije koje bi općenito dovele do promjene metoda mjerenja ECL-a, ulaznih podataka ili pretpostavki iz razdoblja u razdoblje (na primjer, kreditna institucija može navesti da kredit koji je prethodno procijenjen na skupnoj osnovi koristeći metodu PD/LGD može biti pojedinačno vrednovan koristeći metodu diskontiranog novčanog toka po primitku novih informacija o dužniku kao što je gubitak zaposlenja);
• i. uzeti u obzir relevantne unutarnje i vanjske čimbenike koji mogu utjecati na procjenu ECL-a kao što su standardi odobravanja plasmana primijenjeni kod inicijalnog ugovaranja izloženosti u obliku financiranja kao i promjene industrijskih, geografskih, ekonomskih i političkih čimbenika;
• j. prikazati kako se određuju sastavnice ECL-a (na primjer, stope povijesnih gubitaka ili analiza migracija kao polazište, prilagođeno za informacije o postojećim i očekivanim uvjetima). Kreditna institucija treba imati nepristran pogled na nesigurnost i rizike u svojim aktivnostima davanja zajmova prilikom procjenjivanja ECL-a;
• k. identificirati čimbenike koji se razmatraju prilikom određivanja prikladnih povijesnih vremenskih razdoblja tijekom kojih se procjenjuje iskustvo prethodnih gubitaka. Kreditna institucija treba čuvati dovoljnu količinu povijesnih podataka o gubitcima kako bi se osigurala smislena analiza iskustva o kreditnim gubitcima radi upotrebe kao polazne točke pri procjenjivanju razine rezervacija na skupnoj ili pojedinačnoj osnovi;
• l. odrediti mjeru u kojoj vrijednost sredstava osiguranja i druga sredstva za smanjenje kreditnih rizika utječu na ECL;
• m. opisati politike i procedure kreditne institucije o otpisima i oporavku;
• n. zahtijevati da analize, procjene, provjere i drugi zadatci/postupci koji su ulazni podatci ili rezultat postupka procjenjivanja i mjerenja kreditnih rizika izvršava kompetentno i odgovarajuće osposobljeno osoblje, a validira osoblje koje je neovisno o aktivnosti odobravanja zajmova kreditne institucije. Navedeni ulazni podatci i rezultati dobiveni od tih funkcija trebaju biti dobro dokumentirani, a dokumentacija treba uključivati jasna objašnjenja kojima se potkrepljuju analize, procjene i pregledi;
• o. dokumentirati metode korištene za validaciju modela za mjerenje ECL-a (na primjer, retroaktivna testiranja);
• p. osigurati da procjene ECL-a na odgovarajući način uključuju podatke o budućim događajima, uključujući makroekonomske čimbenike koji nisu već uključeni u rezervacije mjerene na temelju pojedinačne izloženosti. Zbog toga može biti potrebno da rukovodstvo upotrijebi svoju iskustvenu kreditnu prosudbu kako bi se razmotrila opća kretanja u cijelom kreditnom portfelju, promjene poslovnog modela kreditne institucije, makroekonomske čimbenike itd.; i
• q. zahtijevati da postupak za procjenjivanje sveukupne prikladnosti rezervacija u skladu s relevantnim računovodstvenim okvirom, uključuje redovitu provjeru modela ECL-a.

1. Pregled

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

3. Povezani standardi

• EBA - Published by the European Banking Authority at https://www.eba.europa.eu/