5.7 Praćenje

Institucije trebaju pratiti ESG rizike s pomoću učinkovitih okvira za interno izvješćivanje kojima se višem rukovodstvu i upravnom tijelu prenose odgovarajuće informacije i agregirani podatci, primjerice, uključivanjem ESG rizika u redovita izvješća o rizicima ili u obliku prikaza s pokazateljima kojima se podržava učinkovit nadzor.

Institucije trebaju kontinuirano pratiti ESG rizike i osigurati da održavaju pregled na razini institucije kojim su na odgovarajući način obuhvaćeni priroda , veličina i složenost njihovih aktivnosti te, za najznačajnije portfelje utvrđene na temelju procjene značajnosti, pregled portfelja njihove osjetljivosti na ESG rizike. Nadalje, institucije trebaju provoditi granularno i učestalo praćenje drugih ugovornih strana, izloženosti i portfelja za koje je procijenjeno da su značajno izloženi ESG rizicima, uključujući uključivanjem razmatranja ESG rizika u postupak praćenja kreditnog rizika za kategoriju stanovništva, kao i u redovite kreditne provjere za srednje i velike druge ugovorne strane i/ili povećanjem učestalosti i granularnosti tih provjera zbog ESG rizika.

Institucije trebaju utvrditi pokazatelje i pragove za rano upozoravanje te uspostaviti postupke za eskalaciju upozorenja, odstupanja i kršenja te poduzimanje korektivnih mjera i/ili mjera ublažavanja u slučaju prekoračenja ograničenja, među ostalim prilagodbom poslovne strategije i alatâ za upravljanje rizicima.

Institucije trebaju pratiti niz mjerila i pokazatelja ESG rizika usmjerenih na prethodna i buduća razdoblja. Velike institucije trebaju pratiti barem sljedeće pokazatelje:

• a) iznos i udio izloženosti i prihoda (kamate, naknade i provizije) koji proizlaze iz poslovnih odnosa s drugim ugovornim stranama koje posluju u sektorima koji u velikoj mjeri doprinose klimatskim promjenama u skladu s uvodnom izjavom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818, odnosno, u sektorima navedenima u odjeljcima od A do H i odjeljku L Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006.

Institucije trebaju primjenjivati što detaljniju sektorsku diferencijaciju. Konkretno, stupanj granularnosti treba institucijama omogućiti praćenje iznosa i udjela izloženosti i prihoda koji proizlaze iz odnosa s određenim drugim ugovornim stranama, kao što su subjekti iz sektora fosilnih goriva i/ili poduzeća isključena iz referentnih vrijednosti EU - a usklađenih s Pariškim sporazumom¹⁷

• b) pokazatelje za usklađivanje portfelja koji na sektorskoj razini pokazuju u kojoj su mjeri izloženosti i proizvodni kapaciteti kojima upravljaju klijenti usklađeni ili se predviđa da će biti (ne)usklađeni s putanjom koja je u skladu s primjenjivim klimatskim pravnim i regulatornim ciljem, kao što je postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050., na temelju parametara usklađivanja relevantnih za odabrane sektore i primjenom metoda opisanih u odjeljku 4.2.3.b.

Institucije te pokazatelje trebaju dopuniti informacijama koje se odnose na procjenu mogućih učinaka financijskih rizika koji proizlaze iz neusklađenosti

• c) financirane emisije stakleničkih plinova s raščlambom prema emisijama iz opsega 1., 2. i 3. u apsolutnoj vrijednosti i, ako je to potrebno, intenzitetu u odnosu na proizvodne jedinice ili prihode, podijeljene po sektorima, uz primjenu što granularnije sektorske diferencijacije koja je utvrđena na temelju procjene značajnosti, barem za odabrane sektore

Institucije te pokazatelje trebaju dopuniti kvalitativnim ili kvantitativnim informacijama i kriterijima kojima je potkrijepljeno tumačenje njihova kretanja tijekom vremena, uključujući, primjerice, privremeno povećanje zbog osiguranja financiranja tranzicije za druge ugovorne strane koje stvaraju značajne emisije stakleničkih plinova i utvrđivanje temeljnih pokretača promjena u emisijama.

Primjeri metodologija ili baza podataka koje institucijama mogu pomoći pri izračunu tih pokazatelja uključuju globalni standard obračunavanja emisija stakleničkih plinova i izvješćivanja o tim emisijama za financijsku industriju, koji je razvilo Partnerstvo za financije povezane s obračunavanjem emisija ugljika (engl. Partnership for Carbon Accounting Financials (PCAF))

• d) razinu napretka postignutog u provedbi ključnih strategija financiranja koje je institucija utvrdila kako bi osigurala svoju otpornost na ESG rizike i pripravnost za prijelaz na održivije gospodarstvo, primjerice, praćenjem financijskih tokova prema financijskoj imovini ili drugim ugovornim stranama koje dijele zajednički skup značajki relevantnih za ciljeve institucije ili njezinu sklonost preuzimanju rizika u odnosu na ESG rizike
• e) pokazatelje suradnje s klijentima kojima se pružaju informacije o:
• i. postotku drugih ugovornih strana za koje je provedena procjena ESG rizika, također s obzirom na njihove tranzicijske strategije te, ako je to dostupno, tranzicijske planove te njihove usklađenosti s ciljevima institucije, uz navođenje opsega odabranih sektora, proizvoda i poslovnih linija obuhvaćenih tim procjenama
• ii. rezultatima i ishodima takve suradnje, kao što su pozitivne (ili bilo koja potkategorija u toj kategoriji) ili negativne (ili bilo koja potkategorija u toj kategoriji) procjene prilagodljivosti i otpornosti tih drugih ugovornih strana na prijelaz na održivo gospodarstvo, napretku u pogledu usklađivanja s ciljnim vrijednostima i ciljevima institucije te daljnjim mjerama koje je poduzela institucija
• f) raščlambu portfelja osiguranih nekretninama u skladu s razinom energetske učinkovitosti kolaterala
• g) omjer financiranja niskougljične tehnologije za opskrbu energijom u odnosu na financiranje tehnologije za opskrbu energijom iz fosilnih goriva
• h) h) omjer okolišno održivih izloženosti koje financiranju djelatnosti kojima se doprinosi ostvarenju, odnosno kojima se omogućuje ostvarenje okolišnog cilja ublažavanja klimatskih promjena iz članka 9. točke (a) Uredbe (EU) 2020/852¹⁸ u odnosu na izloženosti s intenzivnim emisijama stakleničkih plinova
• i) razine fizičkog rizika kojima je institucija izložena i njihov utjecaj na financijske rizike, uzimajući u obzir nekoliko scenarija i sve opasnosti relevantne za aktivnost institucije, dopunjeno informacijama o napretku postignutom u provedbi mjera za smanjenje rizika
• j) mjere koncentracijskog rizika povezane s pokretačima fizičkog rizika (npr. mjerenje izloženosti i/ili kolaterala u područjima visokog rizika od poplava, nedostatka vode ili požara) i pokretačima tranzicijskih rizika (npr. izloženosti u sektorima s povišeni m tranzicijskim rizicima), primjenom dovoljno granularne zemljopisne podjele izloženosti
• k) iznos povijesnih gubitaka povezanih s ESG rizicima i na temelju metoda različitih scenarija procjena rizičnih izloženosti usmjerenih na budućnost i potencijalnih budućih financijskih gubitaka povezanih s ESG rizicima
• l) mjeru praćenja reputacijskog rizika povezanog s ESG čimbenicima kojom se prati kako propisi, komunikacija, obveze ili javne kontroverze u vezi s postojećim i budućim poslovnim aktivnostima izravno ili neizravno utječu na instituciju, razmatranjem interakcije s operativnim rizikom te strateškim rizicima i rizicima poslovnih modela, kao što su gubitak poslovnih prilika ili strateških partnerstava
• m) sudske sporove povezane s ESG čimbenicima u kojima je institucija sudjelovala ili bi mogla sudjelovati na temelju dostupnih informacija
• n) status jačanja kapaciteta povezanih s ESG rizicima, kao što je postotak osoblja koje je prošlo posebno osposobljavanje
• o) pokazatelje povezane s neklimatskim čimbenicima, kao što su ovisnosti na razini portfelja i učinci na usluge ekosustava ili izloženosti drugim ugovornim stranama koje imaju značajne ovisnosti ili negativne učinke na biološku raznolikost, uzimajući u obzir i sektorske informacije i informacije o zemljopisnoj lokaciji
• p) napredak u odnosu na sve ciljeve institucije utvrđene u pogledu ESG rizika te ESG ciljeva, među ostalim u okviru plana institucije kako je navedeno u odjeljku 6. ili u okviru drugih obveza u pogledu održivosti koje je institucija preuzela.

¹⁷ U skladu s člankom 12. stavkom 1. točkama od (d) do (g) i člankom 12. stavkom 2. Uredbe o standardima za referentne klimatske vrijednosti.

¹⁸ Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)

Male i jednostavne institucije i druge institucije koje nisu velike institucije trebaju pratiti niz pokazatelja navedenih u točki 81. odabranih na temelju rezultata njihove procjene značajnosti te trebaju poduzeti korake za proširenje popisa praćenih pokazatelja tijekom vremena.

Institucije trebaju uspostaviti jasne i dobro dokumentirane metodologije koje se odnose na njihove parametre i pokazatelje za praćenje. Ako podatci potrebni za izračun pokazatelja u početku nedostaju, institucije trebaju slijediti korake navedene u točkama 26., 27. i 29.