5.5 Primjena nadzornih mjera i sankcija

Konsolidirajuće nadzorno tijelo ili matično nadležno tijelo trebalo bi na instituciju primijeniti nadzorne mjere kako je predviđeno člancima 104. i 105. Direktive 2013/36/EU na temelju nalaza SREP - a i posebnih nalaza procjene rizika podružnice kada se mjere primjenjuju u vezi s rizicima koje institucija preuzima kroz značajnu - plus podružnicu ili nedostacima utvrđenima u takvoj podružnici.

Ne dovodeći u pitanje članak 41. Direktive 2013/36/EU, konsolidirajuće nadzorno tijelo, matično nadležno tijelo i nadležno tijelo domaćin trebali bi koordinirati primjenu nadzornih mjera i preventivnih mjera koje se poduzimaju za značajnu - plus podružnicu u okviru kolegija nadzornih tijela, uzimajući u obzir osobito sljedeće:

• a. vrstu mjera koje će se poduzeti;
• b. vremenski okvir za mjere i njihovo trajanje;
• c. opseg mjera u pogledu predmetnih izloženosti ili upravljanja ili drugih relevantnih pitanja ili pojedinaca, ako su usmjerene na pojedince i
• d. povezanost s nalazima nadzora istaknutima u procjeni rizika podružnice.

Konsolidirajuće nadzorno tijelo, matično nadležno tijelo i nadležno tijelo domaćin trebali bi se redovito međusobno obavještavati o svim makrobonitetnim i drugim mjerama koje se primjenjuju na institucije ili podružnice radi zaštite financijske stabilnosti, a koje bi mogle biti važne za instituciju ili značajnu - plus podružnicu.

Konsolidirajuće nadzorno tijelo ili matično nadležno tijelo trebalo bi razmotriti informacije o makrobonitetnim mjerama, primljene u skladu s prethodnim stavkom radi donošenja odluke o tome treba li proširiti predmetne mjere na cij elu instituciju na temelju odredbi o dobrovoljnoj uzajamnosti za makrobonitetne mjere koje je propisao Europski odbor za sistemske rizike (ESRB)⁸ .

⁸ Vidjeti Preporuku ESRB - a o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (ESRB/2015/2).

Pri odlučivanju o uzajamnim makrobonitetnim mjerama koje se u državi članici domaćinu primjenjuju na instituciju koja posluje kroz podružnicu konsolidirajuće nadzorno tijelo ili matično nadležno tijelo trebalo bi razmotriti i sljedeće:

• a. vrstu, opseg i prirodu makrobonitetnih mjera te je li riječ o „mjerama iz 1. Stupa” (npr. promjene pondera rizika u skladu s čla nkom 124. Uredbe (EU) br. 575/2013) ili „mjerama iz 2. Stupa” (npr. primjena donje granice pondera rizika u skladu s člankom 103. Direktive 2013/36/EU);
• b. opseg i vrstu poslovanja podružnice, a osobito bi li makrobonitetna mjera utjecala na njezino poslovanje ili izloženosti kada bi institucija u državi članici domaćinu bila izložena ili poslovala kroz društvo kći umjesto kroz podružnicu;
• c. makrobonitetni okvir i sve postojeće makrobonitetne mjere u matičnoj državi članici koje su primjenjive na instituciju (a time i na njezine podružnice) te jesu li one usmjerene na tretman istih rizika kao i mjere koje primjenjuje nadležno tijelo domaćin;
• d. preporuke ESRB - a o određivanju minimalnih standarda za uzajamnost u makrobonitetnim pitanjima⁹ .

⁹ Ibidem