10. Nadzorna ocjena upravljanja neprihodujućim izloženosti ma i restrukturiranim izloženostima

U okviru svoje suradnje s kreditnim institucijama na temelju SREP - a, nadležna tijela trebala bi pratiti primjenu ovih smjernica u kreditnim institucijama, a posebno kad je riječ o donošenju i provedbi strategija za neprihodujuće izloženosti te povezanim okvirima upravljanja i operativnim okvirima kako je opisano u odjeljcima 4. i 5. Procjenama nadležnih tijela trebalo bi se utvrditi, među ostalim, je li strategija za neprihodujuće izloženosti kreditne institucije:

• a) uključena u cjelokupnu strategiju kreditne institucije i podliježe li odgovarajućem upravljanju neprihodujućim izloženostima, uključujući okvir upravljanja rizicima i okvir unutarnjih kontrola;
• b) zasnovana na vjerodostojnoj samoprocjeni unutarnjih sposobnosti kreditne institucije;
• c) na odgovarajući način uzela u obzir operativno okruženje kreditne institucije, vanjske uvjete i stanje kapitala;
• d) uz kratkoročni vremenski okvir obuhvatila i srednjoročni i dugoročni vremenski okvir;
• e) uključila vremenski ograničene, realistične, ali ipak ambiciozne, ciljeve u pogledu neprihodujućih izloženosti i ciljeve u pogledu ovršene imovine kad je to primjereno te je li podržana operativnim planom.

Ako nadležno tijelo zaključi da strategiji za neprihodujuće izloženosti kreditne institucije nedostaje jedan od elemenata iz stavka 23 5. točaka od (a) do (e) ili više njih, smatrat će da strategija za neprihodujuće izloženosti ima znatne nedostatke. U tom bi slučaju nadležna tijela trebala zatražiti hitno revidiranje strategije za neprihodujuće izloženosti.

Ako nadležno tijelo svojom procjenom zaključi da strategija za neprihodujuće izloženosti ispunjava zahtjeve iz stavka 236. točaka od (a) do (e), ali otkrije određene nedostatke, nadležno tijelo trebalo bi osigurati da kreditna institucija dostavi akcijski plan za uklanjanje nedostataka i uspostavi djelotvoran i pravodoban okvir upravljanja neprihodujućim izloženostima.

Nadležna tijela trebala bi nadzornu ocjenu primjenjivati razmjerno, uzimajući u obzir posebne okolnosti institucija (npr. veličinu, prirodu, složenost). U svojim procjenama strategija za neprihodujuće izloženosti i pratećih postupaka upravljanja i operativnih postupaka u okviru SREP- a nadležna tijela trebala bi razmotriti i poslovne modele institucija, posebno ako je jedina djelatnost institucije kupoprodaja neprihodujućih izloženosti.

Kad je riječ o nadzornoj procjeni strategije za neprihodujuće izloženosti manje i manje složene kreditne institucije (npr. institucije iz treće ili četvrte kategorije SREP -a³⁴ ), proporcionalnost se m ože ostvariti usklađivanjem procjene s ciklusom provođenja SREP - a čime se osigurava pristup nadzoru utemeljen na rizicima i uzima se obzir sistemska važnost međunarodnih i nacionalnih institucija.

³⁴ Kako je opisano u odjeljku 2.1.1., „Kategorizacija institucija”, Smjernica EBA -e o SREP-u (EBA/GL/2014/13).

Nadležna tijela trebala bi preispitati sljedeće elemente kreditnih institucija:

• a) operativni plan i organizacijsku strukturu ako je ispunjen bilo koji od sljedećih kriterija:
• i. okvir za otkrivanje, mjerenje, praćenje i umanjenje neprihodujućih izloženosti i restrukturiranih izloženosti te za upravljanje njima, uključujući okvir za rano otkrivanje neprihodujućih izloženosti i odgovarajuće aktivnosti naplate, smatraju se neprikladnima uzme li se u obzir veličina i složenost problema neprihodujućih izloženosti u kreditnoj instituciji,
• ii. nisu dodijeljeni potrebni ljudski i tehnički resursi (niti je predviđena njihova dodjela u budućnosti) te nije predviđena odgovarajuća pokrivenost operativnog plana i organizacijske strukture funkcijom unutarnje kontrole i
• iii. operacionalizacija postupka praćenja neprihodujućih izloženosti nije d ostatno opisana.
• b) strategiju za neprihodujuće izloženosti, ako kombinacija strateških opcija za različite portfelje i segmente, uključujući ovršenu imovinu kad je to primjenjivo, prema mišljenju nadležnog tijela ne rezultira najdjelotvornijom i najučinkovitijom strategijom za smanjenje neprihodujućih izloženosti;
• c) plan kapitala, ako se u njemu ne utvrđuje na odgovarajući način planirano smanjenje neprihodujućih izloženosti u bilanci u skladu sa strategijom za neprihodujuće izloženosti i ako ne uključuje odgovarajuće aktivnosti kojima se osigurava dostupnost dostatne količine kapitala i zaštitnih slojeva kapitala, kao i predviđanje pravodobnih i odgovarajućih umanjenja vrijednosti i otpisa;
• d) sustav za procjenu uspješnosti ako poticajima za upravljačko tijelo i odgovarajuće rukovoditelje te zaposlenike nedostaju određeni kvantitativni elementi povezani s ciljevima za smanjenje neprihodujućih izloženosti, definiranima u strategiji za neprihodujuće izloženosti kreditne institucije.

Imajući na umu važnost ranog otkrivanja i sprječavanja pogoršanja kreditne kvalitete, nadležna tijela trebala bi procijeniti jesu li u unutarnje procedure kreditnih institucija uključeni mehanizmi za rano otkrivanje.

Nadležna tijela trebala bi procijeniti jesu li kreditne institucije:

• a) provele politiku restrukturiranja i povezane postupke za procjenu održivosti mjera restrukturiranja i praćenje učinkovitosti i djelotvornosti mjera restrukturiranja;
• b) prepoznale i klasificirale neprihodujuće izloženosti i restrukturirane izloženosti, uključujući ulazne i izlazne kriterije, dosljedno na razini grupe kreditnih institucija i na temelju definicija iz Priloga V. uredbi Komisije (EU) br. 680/2014;
• c) uspostavile politike i metodologije za osiguravanje mjerenja umanjenja vrijednosti i otpisa u svrhu pravodobnog prepoznavanja umanjenja vrijednost i i otpisa.

Nadležna tijela trebala bi osigurati da kreditne institucije imaju odgovarajuće pisane politike i procedure u pogledu procjene vrijednosti imovine, kako je opisano u odjeljku 9. Konkretno, nadležna tijela trebala bi provjeriti obuhvaćaju li te politike sve vrste nekretnina i pokretne imovine koje se upotrebljavaju za osiguravanje kreditnih izloženosti, kriterije za provođenje procjene vrijednosti na pojedinačnoj razini ili indeksiranog vrednovanja i zahtjeve u pogledu prihvatljivih procjenitelja .

Ako kreditne institucije prijave materijalna odstupanja od operativnog plana u skladu s odjeljkom 4.4., nadležna tijela trebala bi provjeriti jesu li predložene korektivne aktivnosti dovoljne za uklanjanje odstupanja od plana. Nadležno tijelo trebalo bi zatražiti od kreditne institucije da provede dodatne korake ako postoje zabrinutosti u pogledu djelotvornosti predloženih mjera.

Prethodno navedeni zahtjevi u pogledu nadzorne ocjene upravljanja neprihodujućim izloženostima i restrukturiranim izloženostima nadopunjuju i dodatno utvrđuju procjenu neprihodujućih izloženosti i restrukturiranih izloženosti u okviru upravljanja rizicima utvrđenog u Smjernicama EBA - e o zajedničkim postupcima i metodologijama za postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP). Nalazi te nadzorne ocjene uključuju se u procjenu kreditnog rizika na temelju Glave 6.2. Smjernica EBA - e o zajedničkim postupcima i metodologijama za postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) te se primjenjuju za utvrđivanje ocjene kreditnog rizika.