6.5. Procjena kamatnog rizika i rizika kreditne marže koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

Pri procjeni inherentnog kamatnog rizika koji proizlazi iz kamatno osjetljivih pozicija iz bilančnih i izvanbilančnih aktivnosti koje nisu trgovanje (obično se naziva kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje ili IRRBB) i rizika kreditne marže koji proizlazi iz pozicija u knjizi pozicija kojima se ne trguje (obično se naziva CSRBB) te primjerenosti okvira unutarnje kontrole nadležna tijela trebaju, među ostalim, ocijeniti usklađenost institucije s pravnim aktima koji se zasebno objavljuju na mrežnom mjestu EBA-e kako je navedeno u točki 12.

Nadležna tijela trebala bi procijeniti IRRBB, uključujući zaštite za te pozicije, bez obzira na njihovo priznavanje i mjerenje, te bez obzira na priznavanje i mjerenje gubitaka i dobitaka, u računovodstvene svrhe.

Pri procjeni IRRBB-a nadležna tijela trebala bi razmotriti relevantnost i značajnost barem sljedećih potkategorija³⁹ : rizik jaza, rizik osnove i rizik opcije.

³⁹ Vidjeti Prilog IV. za neisključiv pregled potkategorija IRRBB-a.

Procjenu IRRBB-a trebalo bi razlikovati od procjene CSRBB-a koju bi nadležna tijela također trebala provoditi u skladu s odjeljkom 6.5.3. Nadležna tijela posebno bi trebala uzeti u obzir jesu li interni sustavi institucija primjereno procijenili i pratili rizik od CSRBB-a iz perspektive ekonomske vrijednosti i neto kamatnih prihoda (uključujući promjene tržišne vrijednosti) te definiraju li na odgovarajući način CSRBB i njegovo područje primjene⁴⁰ .

⁴⁰ Uzimajući u obzir i smjernice EBA/2022/14.

Na temelju ukupne procjene inherentnog rizika IRRBB-a te upravljanja rizicima i kontrola rizika za IRRBB i CSRBB nadležna tijela trebala bi donijeti mišljenje o IRRBB-u i CSRBB-u, što bi dovelo do kombinirane ocjene primjenom kriterija utvrđenih u tablici 12. Rezultat procjene svakog pojedinačnog rizika trebao bi se odražavati u sažetku nalaza i objašnjenju glavnih pokretača rizika.

6.5.2. IRRBB

6.5.2.1. Procjena inherentnog IRRBB-a

Procjenom inherentne razine IRRBB-a nadležna tijela trebala bi odrediti glavne pokretače izloženosti institucije IRRBB-u i ocijeniti potencijalni bonitetni učinak ovog rizika na instituciju.

Preliminarna procjena

Kako bi odredila opseg procjene IRRBB-a, nadležna tijela trebaju prvo utvrditi izvore IRRBB-a kojima institucija jest ili bi mogla biti izložena te je li došlo do značajnih promjena. Kako bi to učinila, nadležna tijela trebaju iskoristiti saznanja stečena na temelju podataka prikupljenih u okviru ICAAP-a i ILAAP-a za potrebe SREP-a, izvješća sastavljenih na temelju IRRBB-a, procjene ostalih elemenata SREP-a, usporedbe položaja institucije s položajem usporedivih institucija i svih drugih nadzornih aktivnosti. U sklopu toga nadležna tijela trebaju razmotriti upravljanje institucije kamatnim rizikom, uključujući njezinu glavnu strategiju IRRBB-a i njezinu sklonost riziku u odnosu na IRRBB, te razinu unutarnjeg kapitala koju je institucija dodijelila za IRRBB.

Vrsta i struktura profila kamatnog rizika institucije

Nadležna tijela trebaju stvoriti jasnu sliku o tome kako promjene kamatnih stopa mogu negativno utjecati na neto kamatni prihod institucije (i, ako je primjenjivo, njezinu zaradu) i ekonomsku vrijednost institucije (sadašnja vrijednost očekivanih novčanih tokova) kako bi stekla predodžbu o kratkoročnim i dugoročnim potencijalnim prijetnjama adekvatnosti kapitala.

U tu svrhu nadležna tijela trebaju analizirati i steći jasnu sliku o strukturi i značajkama imovine, obveza i izvanbilančnih izloženosti institucije, uključujući njihovu osjetljivost na promjene kamatnih stopa, rokova dospijeća i datuma ponovnog određivanja kamatnih stopa, te udio proizvoda i pozicija s neizvjesnim rokovima dospijeća (npr. s ugrađenim opcijama ili značajkama prijevremenog otkupa) i sve povezane pretpostavke o ponašanju.

Osim toga, nadležna tijela trebala bi preispitati strategiju zaštite od rizika institucije i mjeru u kojoj se može primjenjivati prirodna zaštita od rizika (uzimajući u obzir i pouzdanost modeliranja dospijeća ponovnog vrednovanja kamatnih stopa za stavke s nedefiniranim dospijećem), iznos izvedenica koje se upotrebljavaju za zaštitu od rizika te može li se izvedenicama smanjiti osjetljivost u pogledu EVE-a, NII-ja ili drugih pokazatelja koje institucija interno upotrebljava.

Nadležna tijela također bi trebala obratiti pozornost na sve koncentracije (npr. u portfeljima kredita ili obveznica) u pogledu dospijeća ponovnog vrednovanja kamatnih stopa ili u proizvodima s automatskom opcijom ili opcijom povezanom s ponašanjem, neprihodujućih izloženosti te prirode IRRBB-a integriranog u instrumente po fer vrijednosti, uključujući manje likvidne instrumente poput imovine i obveza 3. razine.

Pri analizi utjecaja na prihode institucije nadležna tijela trebala bi biti svjesna koliko povrati institucije ovise o kamatno osjetljivim pozicijama te odrediti kako različite promjene kamatnih stopa mogu utjecati na neto kamatni prihod institucije, kao i odrediti učinke promjena tržišne vrijednosti instrumenata koji se – ovisno o računovodstvenom tretmanu – iskazuju u računu dobiti i gubitka ili izravno u kapitalu (npr. u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti).

Pri analizi utjecaja na ekonomsku vrijednost i zaradu institucije nadležna tijela trebala bi najprije razmotriti rezultate nadzornih testova netipičnih vrijednosti utvrđenih u članku 98. stavku 5. Direktive 2013/36/EU i dodatno određenih u Delegiranoj uredbi (EU) 2024/856 kako bi odredila početnu referentnu vrijednost za usporedbu utjecaja promjena kamatnih stopa na instituciju. Za ovu procjenu nadležna tijela trebala bi obratiti posebnu pozornost na osjetljivost novčanih tokova na ponovno određivanje cijene, u pogledu i vremena i iznosa, i promjene osnovnih ključnih pretpostavki (posebno za račune klijenata bez određenih datuma ponovnog određivanja cijene, račune klijenata sa stavkom s ugrađenom opcijom klijenta i/ili kapital).

Ako je institucija u nadzornom testu netipičnih vrijednosti neto kamatnih prihoda utvrđena kao netipična, nadležna tijela trebala bi razmotriti analizu dodatnih dimenzija radi nadopune procjene, ako se to smatra primjerenim (npr. s obzirom na poslovni model institucije). Dodatne dimenzije koje treba razmotriti mogu uključivati promjene tržišne vrijednosti instrumenata po fer vrijednosti, procjenu najgorih projekcija NII-ja u odnosu na trenutačni ostvareni NII i u odnosu na administrativne troškove / opće troškove i neto provizije / naknade za obuhvaćanje ugrađenih gubitaka / dobitaka zbog uočenih promjena kamatnih stopa i tržišnih uvjeta.

Nadležna tijela trebala bi obratiti posebnu pozornost na osjetljivost novčanih tokova na promjene u vrednovanju instrumenata koji se vode po fer vrijednosti u knjizi pozicija kojima se ne trguje, uključujući i kamatne izvedenice koje se upotrebljavaju za zaštitu instrumenata iz knjige pozicija kojima se ne trguje (npr. utjecaj promjene tržišnih vrijednosti instrumenata koji se vrednuju po fer vrijednosti na račun dobiti i gubitka, učinkovitost računa za zaštitu od rizika).

Osim primjene nadzornog testa netipičnih vrijednosti propisanog u članku 98. stavku 5. Direktive 2013/36/EU i dodatno određenog u Delegiranoj uredbi (EU) 2024/856, nadležna tijela mogu zahtijevati od institucija da uzmu u obzir druge scenarije šoka kamatnih stopa.

U svojoj kvantitativnoj procjeni nadležna tijela trebaju također uzeti u obzir rezultate internih ili standardiziranih metodologija institucije za mjerenje IRRBB-a, pri čemu trebaju procijeniti, za one institucije koje posluju u različitim valutama, utjecaj na pokazatelje ekonomske vrijednosti i dobiti koji potječu iz različitih valuta te, kada se primjenjuje interna metodologija, pristupe koje institucije koriste za agregaciju tih valuta. Analizom tih metodologija nadležna tijela trebala bi bolje shvatiti glavne čimbenike rizika na kojima se temelji profil IRRBB-a institucije.

Pri analizi rezultata učinka nadzornih testova netipičnih vrijednosti te internih ili standardiziranih metodologija institucije, nadležna tijela trebaju razmotriti vrijednosti u određenom trenutku kao i povijesne trendove. Te bi stope trebalo usporediti s usporedivim institucijama i razmotriti u kontekstu situacije na globalnom tržištu.

Scenariji šoka i testiranje otpornosti na stres

Nadležna tijela trebaju procijeniti i uzeti u obzir rezultate scenarija šoka kamatnih stopa za kontinuirano upravljanje i testiranja otpornosti na stres u pogledu IRRBB-a koje provodi institucija kao dio svojeg kontinuiranog internog procesa upravljanja. U ovom kontekstu nadležna tijela trebala bi biti svjesna glavnih izvora IRRBB-a institucije, a osobito učinka promjena u pretpostavkama o ponašanju, kao što je depozit bez ugovorenog roka dospijeća.

Ako se pregledom rezultata scenarija šoka i testiranja otpornosti institucije na stres otkriju određena gomilanja ponovnog određivanja cijena / dospijeća u različitim točkama krivulje ili se na njih sumnja, nadležna tijela možda će trebati provesti dodatne analize.

6.5.2.2 Procjena okvira upravljanja i kontrole IRRBB-a

Radi potpunog razumijevanja profila kamatnog rizika institucije u knjizi pozicija kojima se ne trguje nadležna tijela trebaju preispitati upravljanje i okvir koji čine osnovu njezinih izloženosti kamatnom riziku.

Strategija za IRRBB i sklonost preuzimanju IRRBB-a

Nadležna tijela trebaju procijeniti ima li institucija pouzdanu, jasno formuliranu i dokumentiranu strategiju za IRRBB i sklonost preuzimanju IRRBB-a koje je odobrilo upravljačko tijelo. Pri toj procjeni nadležna tijela trebaju, među ostalim, uzeti u obzir ulogu upravljačkog tijela u utvrđivanju, odobravanju i preispitivanju strategije za IRRBB i sklonosti preuzimanju IRRBB-a, pravilnu provedbu te strategije od strane višeg rukovodstva, kao i njezinu prikladnost za instituciju s obzirom na njezin poslovni model, njezino tržišno okruženje i ulogu u financijskom sustavu te adekvatnost kapitala.

Organizacijski okvir i okvir interne kontrole

Nadležna tijela trebaju procijeniti ima li institucija primjeren organizacijski okvir za funkcije mjerenja, praćenja i kontrole IRRBB-a te upravljanja njime, uz dostatne ljudske i tehničke resurse, te jesu li odgovornosti u tom smislu jasno dodijeljene. Pri toj procjeni nadležna tijela trebaju uzeti u obzir primjerenost linija odgovornosti za opće upravljanje IRRBB-om te za preuzimanje, praćenje i kontrolu IRRBB-a te izvještavanje o njemu, uključujući neovisnost područja kontrole IRRBB-a.

Nadležna tijela trebaju procijeniti je li institucija jasno definirala politike i postupke za upravljanje IRRBB-om koje su u skladu s njezinom strategijom za IRRBB i sklonošću preuzimanju IRRBB-a, a koje upravljačko tijelo redovito odobrava i pregledava. Politike bi trebale biti jasno formalizirane, komunicirane i dosljedno primjenjivane unutar institucije, kao i unutar bankarskih grupa. Nadležna tijela trebaju provjeriti da politike definiraju postupke za razvoj novih proizvoda, značajne inicijative za zaštitu od rizika ili upravljanje rizikom, osiguravajući da su one podložne odgovarajućim postupcima i kontrolama prije njihove primjene te da je institucija provela analizu njihovog mogućeg utjecaja na svoj ukupni profil rizika.

Nadležna tijela trebaju procijeniti ima li institucija primjeren okvir za utvrđivanje, procjenjivanje i smanjenje IRRBB-a te upravljanje njime, u skladu s razinom, složenošću i rizičnošću pozicija izvan knjige trgovanja te veličinom i složenošću institucije. Procjena bi trebala obuhvaćati interne modele, kao što su modeli povezani s ponašanjem potrošača (npr. modeli stabilnosti depozita i prijevremene otplate kredita). U toj procjeni nadležna tijela trebaju procijeniti razumiju li upravitelji rizika i više rukovodstvo institucije pretpostavke na kojima se temelje sustavi mjerenja te jesu li svjesni razine rizika modela koji prevladava u tehnikama mjerenja rizika institucije.

Osim toga, trebaju razmotriti omogućuju li informacijski sustavi i tehnike mjerenja rukovodstvu da izmjeri inherentni IRRBB u svim značajnim bilančnim i izvanbilančnim izloženostima (prema potrebi na razini grupe), uključujući interne zaštite od rizika, u koncentracijama prema dospijećima i drugim ugovornim stranama, u portfelju knjige pozicija kojima se ne trguje. Okvir za IRRBB trebao bi podlijegati redovitim preispitivanjima i procjenama djelotvornosti okvira. Nadležna tijela trebaju usporediti interne preglede i procjene s informacijama iz COREP-a.

Nadležna tijela trebaju procijeniti pristup institucije modeliranju ponašanja depozita bez ugovorenog roka dospijeća, uključujući uzima li se time u obzir relevantne čimbenike rizika koji utječu na ponašanje institucije pri ponovnom određivanju cijena depozita bez ugovorenog roka dospijeća. Nadležna tijela trebaju koristiti odgovarajuće analitičke alate za ovu procjenu, uzimajući u obzir poslovni model institucije. Pristupi koji mogu biti relevantni uključuju procjenu načina na koji institucija segmentira depozite bez ugovorenog roka dospijeća primjenom čimbenika rizika povezanih s profilom stranke, institucije ili tržišta i usporedbu s usporedivim institucijama koje imaju sličan profil rizika. Osim toga, nadležna tijela trebala bi razmotriti način na koji institucija usklađuje povijesne podatke s pristupima usmjerenima na budućnost i stručnom prosudbom te preispitati učinak na NII i EVE u slučaju prilagodbe pretpostavki o ponašanju.

Nadležna tijela trebaju razmotriti uzimaju li se u obzir internim sustavima mjerenja institucije svi značajni oblici kamatnog rizika kojima je institucija izložena (npr. rizik jaza, rizik osnove i rizik opcije). Interni sustav mjerenja trebao bi biti pravilno kalibriran, neovisno validiran, retrospektivno testiran i pregledavan s odgovarajućom učestalošću. Nadležna tijela trebaju uzeti u obzir je li interni sustav mjerenja potkrijepljen dokumentacijom, uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost IRRBB-a svojstvenog poslovnom modelu i aktivnostima institucije.

Nadležna tijela trebaju procijeniti ima li institucija odgovarajući okvir za praćenje IRRBB-a i interno izvješćivanje o IRRBB-u, koji prema potrebi omogućuje provođenje pravodobnih radnji na odgovarajućoj razini višeg rukovodstva ili upravljačkog tijela institucije. Sustav za praćenje trebao bi uključivati posebne pokazatelje i relevantne okidače kako bi omogućio učinkovite znakove ranog upozorenja (npr. za prekoračenja limita IRRBB-a). Nadležna tijela trebaju uzeti u obzir izvješćuje li područje upravljanja i kontrole rezultate praćenja redovito upravljačkom tijelu i višem rukovodstvu, s odgovarajućom učestalošću ovisno o razmjeru, složenosti i razini izloženosti IRRBB-u.

Nadležna tijela trebaju procijeniti je li institucija uspostavila snažan i sveobuhvatan okvir kontrole i pouzdane zaštitne mjere za smanjenje izloženosti IRRBB-u u skladu sa svojom strategijom rizika i sklonošću preuzimanju rizika, uključujući odgovarajući sustav limita za obje mjere IRRBB-a. Funkcija unutarnje kontrole trebala bi uključivati sve konsolidirane subjekte, sve geografske lokacije i sve financijske aktivnosti. Nadležna tijela trebala bi procijeniti funkcionalnost funkcije unutarnje revizije, uključujući činjenicu provode li se njezine provjere dovoljno često i obuhvaćaju li glavne elemente okvira IRRBB-a.

6.5.3. CSRBB

6.5.3.1. Procjena inherentnog CSRBB-a

Procjenom inherentne razine CSRBB-a nadležna tijela trebala bi razumjeti glavne pokretače izloženosti institucije CSRBB-u i ocijeniti potencijalni bonitetni učinak tog rizika na instituciju.

Kako bi odredila opseg procjene CSRBB-a, nadležna tijela trebaju prvo utvrditi izvore CSRBB-a kojima institucija jest ili bi mogla biti izložena te je li došlo do značajnih promjena. U tom smislu nadležna tijela trebaju uzeti u obzir upravljanje institucije rizikom kreditne marže, uključujući njezinu strategiju za CSRBB i njezinu sklonost riziku u odnosu na CSRBB, te način na koji se CSRBB tretira u kontekstu ICAAP-a.

Nadležna tijela trebaju stvoriti jasnu sliku o tome kako promjene kreditnih marži mogu negativno utjecati na neto kamatni prihod institucije (i, ako je primjenjivo, njezinu zaradu) i ekonomsku vrijednost institucije kako bi stekla predodžbu o kratkoročnim i dugoročnim potencijalnim prijetnjama adekvatnosti kapitala. U tu svrhu nadležna tijela trebaju razmotriti pristup koji je institucija primijenila kako bi stvorila jasan uvid u strukturu i značajke imovine, obveza i izvanbilančnih izloženosti institucije te kako oni utječu na razinu i smjer CSRBB-a.

Pri analizi utjecaja na prihode institucije nadležna tijela trebaju uzeti u obzir utjecaj pozicija osjetljivih na kreditnu maržu na povrat institucije, utjecaj promjena kreditnih marži na neto kamatni prihod institucije te učinke promjena tržišne vrijednosti instrumenata – ovisno o načinu njihova računovodstvenog tretmana – koji se iskazuju u računu dobiti i gubitka ili izravno u kapitalu (npr. putem ostale sveobuhvatne dobiti).

Nadležna tijela trebaju, gdje je to prikladno, uzeti u obzir rezultate metodologija institucije za mjerenje CSRBB-a. Analizom tih metodologija nadležna tijela trebala bi bolje shvatiti glavne čimbenike rizika na kojima se temelji profil CSRBB-a institucije.

6.5.3.2. Procjena okvira upravljanja i kontrole CSRBB-a

Radi potpunog razumijevanja profila kreditne marže institucije u knjizi pozicija kojima se ne trguje nadležna tijela trebaju preispitati upravljanje i okvir koji čine osnovu njezinih izloženosti kamatnom riziku.

Preispitivanje upravljanja CSRBB-om koje provodi institucija trebalo bi uključivati sljedeće elemente:

• a. strategiju za CSRBB i sklonost preuzimanju CSRBB-a;
• b. organizacijski okvir institucije i raspodjelu odgovornosti u pogledu funkcija upravljanja, mjerenja, praćenja i kontrole CSRBB-a;
• c. politike i postupke institucije za upravljanje CSRBB-om.

Za procjenu ovih područja nadležna tijela trebaju se pozvati na odjeljak 6.5.2.2 o procjeni okvira upravljanja i kontrole IRRBB-a, pri čemu se načela iz tog odjeljka također primjenjuju na procjenu upravljanja CSRBB-om.

Pri analizi opsega imovine i obveza obuhvaćenih procjenom CSRBB-a, kao što je razmotreno u metodologijama institucije, nadležna tijela trebaju procijeniti je li bilo kakvo potencijalno isključivanje instrumenata iz relevantnog opsega učinjeno samo u nedostatku osjetljivosti na rizik kreditne marže te je li to primjereno dokumentirano i opravdano, kako se zahtijeva u stavku 124. Smjernica EBA o IRRBB-u i CSRBB-u⁴¹ . Čimbenici koje treba uzeti u obzir:

• a. uključuje li institucija svu imovinu i obveze koje se mjere po fer vrijednosti;
• b. uključuje li institucija svu imovinu i obveze čiji se rizik kreditne marže može izvesti iz izravne/neizravne ili čak modelirane tržišne cijene, bez obzira na njihovo računovodstveni tretman;
• c. potencijalna relevantnost kreditnih marži u praksi određivanja cijena institucije za različitu imovinu/obveze (na primjer kroz eksplicitne reference na promatrane tržišne cijene ili posredniju relevantnost);
• d. razlike, ako postoje, koje institucija primjenjuje između opsega za EVE i NII pri mjerenju CSRBB-a (npr. zbog vremenskog razdoblja NII-ja ili iz drugih razloga).

⁴¹ Smjernice izdane na temelju članka 84.stavka 6. Direktive 2013/36/EU kojima se određuju kriteriji za prepoznavanje, procjenu, upravljanje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa, kao i za procjenu i praćenje rizika kreditne marže, u okviru poslova institucija koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje (EBA/GL/2022/14).

Kako bi analizirala mjerenje CSRBB-a koje provodi institucija, nadležna tijela trebaju, gdje je to primjereno, razmotriti koje scenarije šoka institucija uzima u obzir te kako i zašto se ti šokovi mogu razlikovati među stavkama bilance.

Nadležna tijela trebaju provjeriti izuzeće idiosinkrastične marže pri mjerenju CSRBB-a institucije ili njezino uključivanje isključivo iz razloga proporcionalnosti i bez obzira na kategorizaciju institucije u okviru SREP-a, sve dok je jasno da će mjere rezultirati konzervativnijim rezultatima.

Nadležna tijela trebaju procijeniti ima li institucija primjeren okvir za utvrđivanje, procjenjivanje i smanjenje CSRBB-a te upravljanje njime, u skladu s razinom, složenošću i rizičnošću pozicija izvan knjige trgovanja te veličinom i složenošću institucije. Trebaju razmotriti omogućuju li informacijski sustavi i tehnike mjerenja rukovodstvu da izmjeri inherentni CSRBB u svim značajnim bilančnim i izvanbilančnim izloženostima (prema potrebi na razini grupe) u portfelju knjige pozicija kojima se ne trguje. Okvir CSRBB-a trebao bi podlijegati redovitim preispitivanjima i procjenama njegove učinkovitosti. U tom kontekstu nadležna tijela trebaju procijeniti preispituju li se značajne pretpostavke mjerenja najmanje jednom godišnje i češće tijekom tržišnih uvjeta koji se brzo mijenjaju.

Nadležna tijela trebala bi razmotriti uzimaju li se u okviru internih sustava mjerenja institucije u obzir svi izvori CSRBB-a koji su relevantni za poslovni model institucije. Interni sustav mjerenja trebao bi biti pravilno kalibriran, neovisno validiran, retrospektivno testiran i pregledavan s odgovarajućom učestalošću. Nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir je li interni sustav mjerenja potkrijepljen dokumentacijom, uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost CSRBB-a svojstvenog poslovnom modelu i aktivnostima institucije.

Nadležna tijela trebaju procijeniti ima li institucija odgovarajući okvir za praćenje CSRBB-a i interno izvještavanje o CSRBB-u, koji prema potrebi omogućuje provođenje pravodobnih radnji na odgovarajućoj razini višeg rukovodstva ili upravljačkog tijela institucije. Nadležna tijela trebaju uzeti u obzir izvješćuje li područje upravljanja i kontrole rezultate praćenja redovito upravljačkom tijelu i višem rukovodstvu, s odgovarajućom učestalošću ovisno o razmjeru, složenosti i razini izloženosti CSRBB-u.

Nadležna tijela trebaju procijeniti je li institucija uspostavila snažan i sveobuhvatan okvir kontrole i pouzdane zaštitne mjere za smanjenje izloženosti CSRBB-u u skladu sa svojom strategijom rizika i sklonošću preuzimanju rizika. Funkcija unutarnje kontrole trebala bi uključivati sve konsolidirane subjekte, sve geografske lokacije i sve financijske aktivnosti. Nadležna tijela trebala bi procijeniti funkcionalnost funkcije unutarnje revizije, uključujući činjenicu provode li se njezine provjere dovoljno često i obuhvaćaju li glavne elemente okvira CRSBB-a.

6.5.4. Sažetak nalaza, ocjena i nadzorne mjere

Nakon provedbe prethodno opisanih procjena nadležna tijela trebaju donijeti mišljenje o IRRBB-u i CSRBB-u institucije. Mišljenje bi se trebalo odraziti u sažetku nalaza i poduprijeti ocjenom utemeljenoj na razmatranjima navedenima u tablici 12. Ako na temelju značajnosti određenih potkategorija rizika nadležno tijelo odluči te potkategorije procijeniti i ocijeniti na pojedinačnoj osnovi, potrebno je analogijom primijeniti razmatranja iz ove tablice u mjeri u kojoj je to moguće.

Tablica 12. Razmatranja nadzornih tijela za dodjelu ocjene za IRRBB i CSRBB Ocjen Mišljenje Razmatranja o odgovarajućem a nadzornih tijela Razmatranja o inherentnom riziku upravljanju i kontrolama rizika

Postoji

Ocjen a Mišljenje Razmatranja o inherentnom riziku Razmatranja o odgovarajućem

U tablici u nastavku prikazan je neisključiv popis nadzornih mjera koje nadležna tijela mogu poduzeti u slučaju utvrđenih nedostataka u okviru upravljanja IRRBB-om i CSRBB-om institucije. Nadležna tijela trebaju odlučiti o vrsti mjere na temelju njezine učinkovitosti u odnosu na određeni utvrđeni nedostatak. Nadležna tijela mogu primijeniti dodatne nadzorne mjere (uključujući kvantitativne mjere u skladu s člankom 104. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2013/36/EU) ili njihovu kombinaciju ako se to smatra prikladnijim za otklanjanje utvrđenih nedostataka.

Tablica 13. Potencijalne i neisključive nadzorne mjere za IRRBB i CSRBB Potencijalne nadzorne mjere za nadležna tijela u skladu s člankom 104. stavkom 1. točkama (b), (d), (e), (f), (j) i (l) i člankom 84. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU – Nadležna tijela mogu zahtijevati od institucije da: A. poboljša svoje sposobnosti za testiranje otpornosti na stres; B. poboljša izvještavanje o IRRBB-u upravljačkom tijelu i višem rukovodstvu; C. primijeni varijacije na interne limite kako bi se smanjio rizik koji proizlazi iz aktivnosti, proizvoda i sustava; D. omogući dodatno ili češće izvještavanje o pozicijama institucije u pogledu IRRBB-a; E. koristi standardiziranu metodologiju za IRRBB; F. navede pretpostavke modela i parametara, osim onih utvrđenih regulatornim tehničkim standardima EBA-e (u skladu s posljednjim podstavkom članka 98. stavka 5. Direktive 2013/36/EU).