3. Parametrizacija standardiziranih scenarija kamatnih šokova

Ako je za svaku valutu c određena veličina paralelnih, kratkih i dugih trenutnih šokova za „nerizičnu” kamatnu stopu, trebaju se primijeniti sljedeće parametrizacije šest scenarija kamatnih šokova:

• (i) Paralelni šok za valutu c : konstantni paralelni šok rasta ili pada u svim vremenskim razredima:
• (ii) Šok kratkih kamatnih stopa ∆𝑅𝑅 za 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 valutu c , 𝑐𝑐 : ( šok 𝑡𝑡 𝑘𝑘 )= rasta ± 𝑅𝑅 � ili 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 pada , koji 𝑐𝑐 je najveći u srednjoj točki

najkraćeg roka dospijeća. Taj se šok kroz oblikovnu skalarnu vrijednost −𝑡𝑡 k , pri čemu je , smanjuje prema nuli u roku dospijeća najdulje točke vremenske 𝑥𝑥 strukture¹³ . Pri čemu je t k srednja točka (u vremenu) razreda k th , a t K je 𝑆𝑆 srednja 𝑠𝑠ℎ𝑜𝑜𝑜𝑜𝑡𝑡 ( 𝑡𝑡 𝑘𝑘 ) točka = 𝑒𝑒 (u vremenu) posljednjeg 𝑥𝑥 = 4 razreda ):

𝐾𝐾 k

• (iii) Šok dugih ∆𝑅𝑅 kamatnih 𝑠𝑠ℎ𝑜𝑜𝑝𝑝𝑜𝑜 , 𝑐𝑐 ( 𝑡𝑡 stopa 𝑘𝑘 )= za ± 𝑅𝑅� valutu 𝑠𝑠ℎ𝑜𝑜𝑝𝑝𝑜𝑜 , 𝑐𝑐 c : ∙ ovaj 𝑆𝑆 𝑠𝑠ℎ𝑜𝑜𝑝𝑝𝑜𝑜 se ( šok 𝑡𝑡 𝑘𝑘 )= primjenjuje ± 𝑅𝑅� 𝑠𝑠ℎ𝑜𝑜𝑝𝑝𝑜𝑜 samo , 𝑐𝑐 ∙𝑒𝑒 𝑥𝑥 na rotacijske šokove. Šok je najveći u srednjoj točki najduljeg roka dospijeća i povezan je s kratkim faktorom skaliranja kao :

𝑆𝑆 𝑙𝑙𝑜𝑜𝑙𝑙𝑙𝑙 ( 𝑡𝑡 𝑘𝑘 ) = 1 − 𝑆𝑆 𝑠𝑠ℎ𝑜𝑜𝑜𝑜𝑡𝑡 ( 𝑡𝑡 𝑘𝑘 ) k

• (iv) Rotacijski ∆𝑅𝑅 šokovi 𝑝𝑝𝑜𝑜𝑙𝑙𝑙𝑙 , 𝑐𝑐 za ( 𝑡𝑡 𝑘𝑘 valutu )= ± c 𝑅𝑅� : 𝑝𝑝𝑜𝑜𝑙𝑙𝑙𝑙 uključuju , 𝑐𝑐 ∙ 𝑆𝑆 𝑝𝑝𝑜𝑜𝑙𝑙𝑙𝑙 rotacije ( 𝑡𝑡 𝑘𝑘 )= u vremenskoj ± 𝑅𝑅� 𝑝𝑝𝑜𝑜𝑙𝑙𝑙𝑙 , 𝑐𝑐 ∙� strukturi 1 −𝑒𝑒 𝑥𝑥 (odnosno � za šokove

steepener i flattener ) kamatnih stopa, pri čemu se dugoročne i kratkoročne stope mijenjaju, a pomak kamatnih stopa u svakoj središnjoj točki roka dospijeća dobiva se primjenom sljedećih formula na ove šokove:

∆𝑅𝑅 𝑠𝑠𝑜𝑜𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑙𝑙𝑝𝑝𝑝𝑝 , 𝑐𝑐 ( 𝑡𝑡 𝑘𝑘 )= − 0.65 ∙ ∣ ∆𝑅𝑅 𝑠𝑠ℎ𝑜𝑜𝑝𝑝𝑜𝑜 , 𝑐𝑐 ( 𝑡𝑡 𝑘𝑘 ) ∣ +0.9 ∙ ∣ ∆𝑅𝑅 𝑝𝑝𝑜𝑜𝑙𝑙𝑙𝑙 , 𝑐𝑐 ( 𝑡𝑡 𝑘𝑘 ) ∣

Primjeri: ∆𝑅𝑅 𝑓𝑓𝑝𝑝𝑝𝑝𝑜𝑜𝑜𝑜𝑝𝑝𝑙𝑙𝑝𝑝𝑝𝑝 , 𝑐𝑐 ( 𝑡𝑡 𝑘𝑘 )= +0.8 ∙ ∣ ∆𝑅𝑅 𝑠𝑠ℎ𝑜𝑜𝑝𝑝𝑜𝑜 , 𝑐𝑐 ( 𝑡𝑡 𝑘𝑘 ) ∣ − 0.6 ∙ ∣ ∆𝑅𝑅 𝑝𝑝𝑜𝑜𝑙𝑙𝑙𝑙 , 𝑐𝑐 ( 𝑡𝑡 𝑘𝑘 ) ∣ .

Šok kratkih kamatnih stopa : pretpostavimo da banka upotrebljava vremenske raspone i t K = 25 godina (srednja točka (u vremenu) razreda s najduljim rokom dospijeća ), pri čemu je srednja točka (u vremenu) za razred k. Za s vrijednošću 𝐾𝐾 = t k 19 = 3,5 godina, skalarno

podešavanje za kratki šok iznosilo bi: 𝑘𝑘 = −3 10 .⁵ = 0,417. Banke bi tu vrijednost pomnožile s vrijednošću kratkog šoka kako bi se dobio iznos koji⁴ treba dodati ili oduzeti od krivulje prinosa u toj točki roka dospijeća. Ako je kratki 𝑆𝑆 kamatni 𝑠𝑠ℎ𝑜𝑜𝑝𝑝𝑜𝑜 ( 𝑡𝑡 𝑘𝑘 šok )= iznosio 𝑒𝑒 +250 baznih bodova, povećanje krivulje

prinosa u točki t k = 3,5 godina iznosilo bi 104,2 baznih bodova.

Šok nakošenja (engl. steepener): pretpostavimo istu točku na krivulji prinosa kao gore, t k = 3,5 godina. Ako je apsolutna vrijednost šoka kratkih kamatnih stopa iznosila 250 baznih bodova, a apsolutna vrijednost dugog kamatnog šoka 100 baznih bodova (kao za euro), promjena krivulje prinosa u točki t k = 3,5 godina bila bi zbroj učinka šoka kratkih kamatnih stopa uvećan za učinak šoka dugih kamatnih stopa u baznim bodovima: . − 0.65 ∙ 250 bps ∙ 0.417+0.9 ∙ 100 bps ∙ (1 − 0.417)= − 15.3 bps Šok izravnanja (engl. flattener): odgovarajuća promjena krivulje prinosa s obzirom na šokove u gore navedenom primjeru u točki t k = 3,5 godine iznosila bi: . + 0.8 ∙ 250 bps ∙ 0.417 − 0.6 ∙ 100 bps ∙ (1 − 0.417)= 48.4 bps

¹³ Vrijednost u nazivniku funkcije −𝑡𝑡 k kontrolira stopu opadanja šoka. 𝑥𝑥 𝑥𝑥 𝑒𝑒 42

1. Pregled

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

3. Povezani standardi

• EBA - Published by the European Banking Authority at https://www.eba.europa.eu/