8.1. Opća razmatranja

Nadležna tijela trebaju procijeniti značajne likvidnosne rizike i rizike izvora financiranja institucije te osiguravaju li likvidnost i izvori financiranja institucije odgovarajuće pokriće procijenjenih rizika. Svrha je ove glave pružiti metodologije koje je potrebno razmotriti pri procjeni pojedinačnih rizika, upravljanja rizicima i kontrola rizika. Namjera nije dati sveobuhvatan pregled i nadležna tijela imaju slobodu u obzir uzeti i dodatne kriterije koje mogu smatrati relevantnima na temelju vlastitog iskustva i posebnih obilježja institucije u procjeni njezine likvidnosti i izvora financiranja.

Pri procjeni inherentnog likvidnosnog rizika i rizika izvora financiranja te adekvatnosti okvira internih kontrola za te rizike, nadležna tijela trebaju, između ostalog, procijeniti cjelokupnu usklađenost institucije s pravnim aktima objavljenima zasebno na mrežnim stranicama EBA-e, na koje se poziva točka 12.

Ova metodologija sastoji se od šest glavnih komponenti:

• a. procjene inherentnog likvidnosnog rizika (odjeljak 8.2.);
• b. procjene inherentnog rizika izvora financiranja (odjeljak 8.3.);
• c. procjene okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom i rizikom izvora financiranja i njihovu kontrolu (odjeljak 8.4.);
• d. sažetka nalaza i ocjene adekvatnosti likvidnosti i izvora financiranja (odjeljak 8.5.);
• e. određivanja potencijalnih mjera za likvidnosni rizik i rizik izvora financiranja u okviru SREP- a (odjeljak 8.6.);
• f. usporedbe u odnosu na referentnu vrijednost i postavljanje kvantitativnih zahtjeva za likvidnost i izvore financiranja (odjeljak 8.7).

Tijek ove procjene grafički je prikazan na slici 3. Slika 3. Elementi procjene likvidnosnog rizika i rizika izvora financiranja

Pri procjeni likvidnosnog rizika i rizika izvora financiranja nadležna tijela trebaju, između ostaloga, preispitati koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) institucije, kako je navedeno u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/61⁴⁴ , i omjer neto stabilnih izvora financiranja (NSFR), kako je utvrđeno u dijelu šest glavi IV. Uredbe (EU) br. 575/2013, te ILAAP institucije. Također trebaju uzeti u obzir preporuke, smjernice i upute uključene u izvješća o primjeni LCR-a i NSFR- a koja je objavila EBA, kao i upozorenja i preporuke koje su izdala makrobonitetna tijela ili ESRB. Međutim, ovim se smjernicama proširuje područje primjene procjene u odnosu na te minimalne zahtjeve kako bi se nadležnim tijelima omogućio sveobuhvatan pregled tih rizika.

Nadležna tijela trebaju osigurati da se procjenom uzme u obzir način na koji poslovni model institucije utječe na njezin profil likvidnosnog rizika i rizika izvora financiranja, uzimajući u obzir ishod analize poslovnog modela provedene u skladu s glavom 4. Pritom bi trebala obratiti pozornost na to kako se poslovni model institucije promijenio tijekom vremena i je li to dovelo do povećanih rizika. Nadležna tijela trebala bi pratiti ključne kvantitativne pokazatelje kako bi zabilježila trendove i dobila informacije za ovu analizu.

Kao pomoć u kvantitativnoj procjeni likvidnosnog rizika i rizika izvora financiranja te adekvatnosti institucije, nadležna tijela trebaju se voditi dodatnim smjernicama iz odjeljka 8.7.

• o uspoređivanju u odnosu na referentnu vrijednost i određivanju kvantitativnih likvidnosnih zahtjeva i zahtjeva za izvore financiranja.

Nadležna tijela procjenjuju i sve informacije koje bi mogle utjecati na likvidnost i poziciju izvora financiranja (npr. koje dostave nadležna tijela za SPNFT).

Prilikom ocjenjivanja kvalitete organizacijskih mehanizama i mehanizama upravljanja rizicima institucije za upravljanje likvidnosnim rizikom i rizikom izvora financiranja, nadležna tijela trebaju osigurati da ti mehanizmi obuhvaćaju sve njezine značajne pravne osobe, podružnice i društva kćeri.

Nadležna tijela trebaju uzeti u obzir utjecaj ESG rizika na inherentne likvidnosne rizike i rizike izvora financiranja, kao i adekvatnost okvira za upravljanje i kontrole likvidnosnog rizika i rizika izvora financiranja koji se odnosi na ESG rizike, pri čemu prednost trebaju dati okolišnim rizicima.

Rezultat procjene svakog pojedinačnog rizika trebao bi se odraziti u sažetku nalaza i u objašnjenju glavnih pokretača rizika te u ocjeni rizika, kao što je objašnjeno u narednim odjeljcima.