8.5. Sažetak nalaza, ocjena i nadzorne mjere

Nakon provedbe prethodno opisane procjene nadležna tijela trebaju donijeti mišljenje o likvidnosnom riziku i riziku izvora financiranja institucije te o sposobnosti likvidnosnih sredstava institucije da ih pokrije/ublaži. Mišljenje bi se trebalo odraziti u sažetku nalaza i poduprijeti ocjenom adekvatnosti likvidnosti i izvora financiranja utemeljenom na razmatranjima navedenima u tablici 17. Ocjena adekvatnosti likvidnosti i izvora financiranja trebala bi odražavati mišljenje nadležnih tijela o tome osiguravaju li postojeća likvidnosna sredstva odgovarajuće pokriće likvidnosnog rizika i rizika izvora financiranja. Nadležna tijela mogu razmotriti primjenu međuocjena za likvidnosni rizik i rizik izvora financiranja ako se to smatra relevantnim.

Pri određivanju ocjene adekvatnosti likvidnosti i izvora financiranja nadležna tijela trebaju, gdje je primjenjivo, uzeti u obzir ocjenu ukupne sposobnosti oporavka likvidnosti u planiranju oporavka (slaba, primjerena s prostorom za poboljšanje, zadovoljavajuća) kako je navedeno u točkama od 41. do 43. Smjernica EBA-e o ukupnoj mogućnosti oporavka u planiranju oporavka⁴⁸ . Razmatranje ukupne ocjene sposobnosti oporavka u kontekstu adekvatnosti likvidnosti posebno je relevantno u slučaju „slabe” ukupne ocjene sposobnosti oporavka za likvidnost.

Tablica 17. Razmatranja nadzornih tijela za dodjelu ocjene adekvatnosti likvidnosti i izvora financiranja

Ocjena Mišljenje Razmatranja o inherentnom riziku Razmatranja o odgovarajućem rizika nadzornih upravljanju i kontrolama tijela

Ocjena Mišljenje Razmatranja o inherentnom riziku Razmatranja o odgovarajućem rizika nadzornih upravljanju i kontrolama tijela

Ocjena Mišljenje Razmatranja o inherentnom riziku Razmatranja o odgovarajućem rizika nadzornih upravljanju i kontrolama tijela

Ocjena Mišljenje Razmatranja o inherentnom riziku Razmatranja o odgovarajućem rizika nadzornih upravljanju i kontrolama tijela

⁴⁸ EBA/GL/2023/06

Nakon bodovanja adekvatnosti likvidnosti i izvora financiranja iz odjeljka 8.5., nadležna tijela utvrditi je li potrebno postaviti posebne zahtjeve za likvidnost i izvore financiranja kako bi se pokrili rizici za likvidnost i izvore financiranja kojima je institucija izložena ili bi mogla biti izložena.

U sljedećoj tablici naveden je neisključiv popis kvalitativnih i kvantitativnih nadzornih mjera koje nadležna tijela mogu primijeniti u slučaju utvrđenog nedostatka. Nadležna tijela mogu primijeniti dodatne nadzorne mjere, uključujući kvantitativne mjere u skladu s člankom 104. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2014/36/EU ili kombinaciju tih mjera ako se one smatraju prikladnijima za otklanjanje utvrđenih nedostataka.

Ako nadležna tijela utvrde da bi kvantitativne mjere mogle biti potrebne, trebala bi se voditi dodatnim smjernicama iz sljedećeg odjeljka o usporedbi u odnosu na referentnu vrijednost i određivanju kvantitativnih mjera likvidnosti i financiranja.

Važno je napomenuti da je dio mjera navedenih u tablici 18. kvalitativne prirode. Ako se pojave temeljne slabosti, posebno u pogledu upravljanja likvidnošću i izvorima financiranja, prednost bi trebalo dati kvalitativnim mjerama, ako je to moguće.

Tablica 18. Potencijalne i neisključive nadzorne mjere za likvidnosni rizik i rizik izvora financiranja

Potencijalne nadzorne mjere za nadležna tijela u skladu s člankom 102., člankom 104. stavkom 1. točkama (b), (e), (f), (j), (k), (i) i (n) i člankom 105. Direktive 2013/36/EU, člankom 8. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/61 i člankom 428.b stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 – Nadležna tijela mogu: A. zahtijevati od institucija LCR veći od regulatornog minimuma, takve veličine da se utvrđeni nedostatci u dovoljnoj mjeri ublažavaju; B. zahtijevati minimalno razdoblje preživljenja koje omogućuje dostatno smanjenje utvrđenih nedostataka; C. zahtijevati od institucija minimalni ukupni iznos likvidne imovine ili kapaciteta likvidnosne pokrivenosti, takve veličine da se utvrđeni nedostaci u dovoljnoj mjeri ublažavaju; D. zahtijevati od institucija NSFR veći od regulatornog minimuma, takve veličine da se utvrđeni nedostatci u dovoljnoj mjeri ublažavaju; E. zahtijevati od institucija minimalni ukupni iznos dostupnih stabilnih izvora financiranja, takve veličine da se utvrđeni nedostatci u dovoljnoj mjeri ublažavaju; F. odrediti posebne likvidnosne zahtjeve, uključujući ograničenja ročnih neusklađenosti između imovine i obveza; G. primijeniti administrativne kazne ili druge administrativne mjere, uključujući bonitetne zahtjeve; H. odrediti zahtjeve u pogledu koncentracije likvidne imovine, uključujući:

• - zahtjeve u pogledu strukture profila likvidne imovine institucije u odnosu na druge ugovorne strane, valute.; i/ili
• - gornje granice, limite ili ograničenja koncentracija izvora financiranja. I. uvesti ograničenja u pogledu kratkoročnih ugovornih ili bihevioralnih ročnih neusklađenosti između imovine i obveza, uključujući:
• - limite ročne neusklađenosti (u određenim vremenskim razredima) između imovine i obveza;
• - limite minimalnih razdoblja preživljenja i/ili
• - limite ovisnosti o određenim izvorima kratkoročnog financiranja, kao što je financiranje na tržištu novca.

J. uvesti zahtjeve za dodatno ili češće izvještavanje o likvidnosnim pozicijama, uključujući:

• - učestalost regulatornog izvještavanja o LCR-u; i/ili
• - učestalost i granularnost ostalih izvješća o likvidnosti, kao što su „dodatna nadzorna izvješća”. K. zahtijevati poduzimanje mjera za otklanjanje nedostataka utvrđenih u odnosu na sposobnost institucije da utvrdi, mjeri, prati i kontrolira likvidnosni rizik, među ostalim na sljedeće načine:
• - poboljšanjem sposobnosti institucije za testiranje otpornosti na stres kako bi se unaprijedila njezina mogućnost utvrđivanja i kvantifikacije značajnih izvora likvidnosnog rizika za instituciju;
• - poboljšanjem njezinih mogućnosti unovčenja likvidne imovine;
• - poboljšanjem njezinog plana postupanja u kriznim situacijama u pogledu likvidnosti i okvira znakova ranog upozorenja za likvidnost i/ili Potencijalne nadzorne mjere za nadležna tijela u skladu s člankom 102., člankom 104. stavkom 1. točkama (b), (e), (f), (j), (k), (i) i (n) i člankom 105. Direktive 2013/36/EU, člankom 8. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/61 i člankom 428.b stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 – Nadležna tijela mogu:
• - poboljšanjem izvješćivanja upravljačkog tijela i višeg rukovodstva institucije o informacijama za upravljanje likvidnošću.

L. zahtijevati poduzimanje mjera za izmjenu profila izvora financiranja institucije, uključujući:

• - smanjenje njezine ovisnosti o određenim (potencijalno volatilnim) tržištima financiranja, kao što je financiranje iz velikih izvora;
• - smanjenje koncentracije njezinog profila financiranja u odnosu na druge ugovorne strane, maksimalne iznose dugoročnog dospijeća, (neusklađenosti) valuta itd. i/ili
• - smanjenje iznosa opterećene imovine institucije, uz moguće razlikovanje između ukupnog opterećenja i prekomjerne kolateralizacije (npr. za pokrivene obveznice, zahtjevi za maržu). M. zahtijevati dodatno ili češće izvještavanje o pozicijama izvora financiranja institucije, uključujući:
• - povećanu učestalost regulatornog izvještavanja relevantnog za praćenje profila financiranja (poput NSFR izvješća i „dodatnih pokazatelja praćenja”) i/ili
• - povećanu učestalost izvještavanja nadzornog tijela o planu financiranja institucije. N. zahtijevati poduzimanje mjera za otklanjanje nedostataka utvrđenih u vezi s kontrolom rizika izvora financiranja u instituciji, uključujući:
• - poboljšanje izvješćivanja upravljačkog tijela i višeg rukovodstva institucije o riziku izvora financiranja;
• - ažuriranje ili poboljšanje plana financiranja i/ili
• - određivanje limita za sklonost preuzimanju rizika;
• - poboljšanje sposobnosti institucije za testiranje otpornosti na stres tako što će se od institucije zahtijevati da pokrije dulje stresno razdoblje.

Pri određivanju strukturnih, dugoročnih nadzornih zahtjeva nadležna tijela trebaju razmotriti potrebu za dodatnim kratkoročnim/srednjoročnim zahtjevima za likvidnošću i/ili kapitalnih zahtjevima kao privremenim rješenjem za smanjenje prisutnih rizika dok se strukturnim zahtjevima ne postignu željeni učinci.

Ako nadležna tijela zaključe da postoji visok rizik od znatnog povećanja troškova izvora financiranja institucije, trebala bi razmotriti mogućnost zahtijevanja promjena u strukturi izvora financiranja radi smanjenja rizika troškova izvora financiranja ili čak mjera regulatornog kapitala (kako je navedeno u glavi 7.) kako bi se nadoknadio učinak na račun dobiti i gubitka ako institucija ne može prenijeti povećane troškove izvora financiranja na svojeg klijenta.