4.3 Upravljanje

Strategija za IRRBB institucije, uključujući sklonost preuzimanju rizika za IRRBB i smanjenje IRRBB- a, trebala bi biti dio opće strategije, posebno strateških ciljeva i ciljeva koji se odnose na riz ik, koju upravljačko tijelo mora odobriti kako je propisano u članku 88., stavku 1., podstavku 2., točki (a) Direktive 2013/36/EU.

Sklonost institucije preuzimanju rizika za IRRBB treba biti iskazana kao prihvatljivi utjecaj fluktuacije kamatnih stopa na oboje, na dobit i na ekonomsku vrijednost te bi se trebala odraziti u limitima. Institucije sa značajnim izloženostima riziku nerazmjera, riziku osnove ili riziku opcija trebaju odrediti svoju sklonost preuzimanju rizika u odnosu na svaku od tih značajnih p odvrsta IRRBB-a.

Opća strategija za IRRBB također treba sadržavati odluku o tome u kojoj se mjeri poslovni model oslanja na ostvarivanje dobiti „praćenjem krivulje prinosa”, tj. financiranje imovine s relativno dugim razdobljem ponovnog vrednovanja obvezama s razmjerno kratkim razdobljem ponovnog vrednovanja. Ako se poslovni model u velikoj mjeri oslanja na taj izvor dobiti, upravljačko tijelo trebalo bi objasniti svoju strategiju za IRRBB i način na koji planira preživjeti razdoblja ravne ili inverzne krivulje prinosa.

Institucije bi trebale pažljivo procijeniti prijedloge za upotreb u novih proizvoda ili za sudjelovanje u novim aktivnostima, strategije preuzimanja ili zaštite od rizika, a prije stjecanja ili provedbe kako bi se osiguralo da su predviđena sredstva potrebna za uspostavu dobrog i učinkovitog upravljanja IRRBB- om proizvoda ili aktivnosti, da su predložene aktivnosti u skladu s općom sklonošću institucije preuzimanju rizika te da su uspostavljeni postupci za utvrđivanje, mjerenje, praćenje i kontrolu rizika predloženog proizvoda ili aktivnosti. Trebalo bi osigurati da su dobro prepoznata obilježja IRRBB -a za te nove proizvode i aktivnosti.

Institucije koje se koriste instrumentima izvedenica za smanjenje izloženosti IRRBB -u trebale bi posjedovati potrebno znanje i stručnost. Svaka institucija trebala bi dokazati da razumije posljedice zaštite od rizika kamatnim izvedenicama.

Institucije koje upotrebljavaju modele ponašanja klijenata kao ulazni parametar za mjerenje svojeg IRRBB-a trebale bi posjedo vati potrebno znanje i stručnost. Svaka institucija trebala bi moći dokazati da razumije posljedice modeliranja ponašanja svoje baze klijenata.

Pri donošenju odluka o aktivnostima zaštite od rizika institucije bi trebale biti upoznate s učincima računovodstvenih politika, ali računovodstveni tretman ne bi trebao biti presudan u određivanju njihova pristupa upravljanju rizicima. Upravljanje ekonomskim rizicima stoga bi trebalo biti prioritet, a računovodstveni učinci trebaju se tretirati kao sekundarni probl em.

Konsolidirajuće institucije trebale bi osigurati da su sustavi internog upravljanja i procesi upravljanja IRRBB-om dosljedni i dobro integrirani na konsolidiranoj i na potkonsolidiranoj osnovi.

4.3.2 Okvir i odgovornosti upravljanja rizicima

S obzirom na postojanje sustava internog upravljanja u skladu s člankom 74. i 88. Direktive 2013/36/EU, institucije bi trebale osigurati sljedeće u odnosu na IRRBB:

• (a) Da njihovo upravljačko tijelo snosi krajnju odgovornost za kontrolu okvira upravljanja IRRBB-om, okvira za sklonost preuzimanju rizika institucije te iznose, vrste i raspodjelu internoga kapitala kako bi se na odgovarajući način pokrili rizici. Upravljačko tijelo trebalo bi odrediti opću strategiju institucije za IRRBB i odobriti odgovarajuće politike i post upke. Međutim, upravljačko tijelo može delegirati praćenje IRRBB - a i upravljanje njime na više rukovodstvo, stručne osobe ili odbor za upravljanje imovinom i obvezama pod uvjetima koji su podrobnije navedeni u stavku 41.
• (b) Da imaju okvir upravljanja IRRBB-om kojim se uspostavlja jasna linija odgovornosti i koji se sastoji od sustava limita, politika, postupaka i unutarnjih kontrola, uključujući redovite i neovisne provjere i ocjene učinkovitosti okvira.

Upravljačko tijelo posebno bi trebalo biti odgovorno za sljedeće:

• (a) Razumijevanje prirode i razine izloženosti IRRBB - u. Upravljačko tijelo trebalo bi osigurati da postoje jasne smjernice u pogledu sklonosti preuzimanju rizika za IRRBB s obzirom na poslovne strategije institucije.
• (b) Utvrđivanje da su poduzete odgovarajuće mjere za utvrđivanje, mjerenje, praćenje i kontrolu IRRBB-a, u skladu s odobrenim strategijama i politikama. U tom su pogledu upravljačko tijelo ili njegovi predstavnici odgovorni za uspostavljanje:
• i. odgovarajuć ih limita za IRRBB, uključujući utvrđiv anje posebnih postupaka i odobrenja potrebnih za iznimke te osiguravanje usklađenosti s tim limitima,
• ii. sustava i standarda za mjerenje IRRBB-a, vrednovanje pozicija i ocjenjivanje učinkovitosti, uključujući postupke za ažuriranje šoka i stresnih scenarija k amatnih stopa te ključnih temeljnih pretpostavki koje usmjeravaju analizu IRRBB -a institucije,
• iii. sveobuhvatnog postupka izvješćivanja i p rovjere IRRBB-a te
• iv. učinkovitih unutarnjih kontrola i informacijskih sustava za podršku upravljanju (MIS).
• (c) Odobravanje gla vnih inicijativa za zaštitu od rizika ili preuzimanje rizika prije provedbe. Pozicije koje se odnose na interne prijenose rizika između knjige pozicija kojima se ne trguje i knjige trgovanja trebaju biti pravilno dokumentirane.
• (d) Provođenje kontrole nad odob ravanjem, provedbom i provjerom politika, postupaka i limita koji se odnose na upravljanje IRRBB- om. Razinu i promjene izloženosti institucije IRRBB- u treba redovito priopćavati upravljačkom tijelu (najmanje kavrtalno).
• (e) Osiguravanje da su validacija metoda mjerenja IRRBB- a i procjena odgovarajućeg rizika modela uključene u formalni proces politike koji mora preispitati i odobriti upravljačko tijelo ili njegovi predstavnici.
• (f) Razumijevanje i procjena funkcioniranja njegovih predstavnika u praćenju i kontroli IRRBB-a, u skladu s politikama koje je odobrilo upravljačko tijelo, na temelju redovitih provjera pravodobnih i dovoljno detaljnih informacija.
• (g) Razumijevanje posljedica strategija institucije za IRRBB i njihovih potencijalnih veza s tržišnim, likvidnosnim, kreditnim i operativnim rizikom, a da se pritom ne zahtijeva od svih članova upravljačkog tijela da budu stručnjaci u tom području. Neki od članova trebali bi imati dovoljno tehničkog znanja za preispitivanje i osporavanje izvješća upućenih upravljačkom tijelu. Institucija bi trebala utvrditi da su članovi upravljačkog tijela odgovorni za osiguravanje da je više rukovodstvo dovoljno stručno da razumije IRRBB i da se za upravljanje IRRBB- om osiguravaju odgovarajuća sredstva.

Institucije bi trebale imati uspostavljene procese i postupke o delegiranju za svako delegiranje od strane upravljačkog tijela poslova praćenja IRRBB -a ili upravljanja IRRBB-om , uključujući, ali ne ograničavajući se na sljedeće:

• (a) Osobe ili odbori kojima se delegiraju zadatci upravljačkog tijela za razvoj politika i postupaka u vezi s IRRBB- om, kao što su više rukovodstvo, stručne osobe ili odbor za upravljanje imovinom i obvezama (ALCO), trebaju biti imenovani i imati jasne ciljeve koje je utvrdilo upravljačko tijelo.
• (b) Upravljačko tijelo tr eba osigurati primjereno razdvajanje odgovornosti u postupku upravljanja rizikom za IRRBB. Funkcije utvrđivanja, mjerenja, praćenja i kontrole IRRBB -a trebaju imati jasno definirane odgovornosti, trebaju bi biti neovisne od funkcija preuzimanja rizika za IRRBB te trebaju izvještavati o izloženostima IRRBB -u izravno upravljačkom tijelu ili njegovim predstavnicima.
• (c) Institucija treba osigurati da predstavnici upravljačkog tijela imaju jasne linije nadležnosti nad jedinicama odgovornima za preuzimanje rizika za IRRBB. Komunikacijski kanal za prijenos uputa predstavnika tim linijskim jedinicama trebao bi biti jasan.
• (d) Upravljačko tijelo treba utvrditi da struktura institucije omogućuje njegovim predstavnicima obavljanje svojih dužnosti te da olakšava učinkovito donošenje odluka i upravljanje. U tom se pogledu ALCO treba redovito sastajati, a njegov sastav treba odražavati svaki važan odjel povezan s IRRBB - om. Upravljačko tijelo treba poticati raspravu
• o procesu upravljanja IRRBB- om, između svojih članova i predstavnika te između svojih predstavnika i drugih u instituciji. Upravljačko tijelo treba osigurati da redovita komunikacija između područja upravljanja rizikom i područja strateškog planiranja olakšava praćenje rizika koji proizlazi iz budućeg poslovanja.

4.3.3 Sklonost preuzimanju rizika i politika limita

Institucije trebaju izraziti svoju sklonost preuzimanju rizika za IRRBB u pogledu obaju rizika, za ekonomsku vrijednost i za dobit, točnije:

• (a) Institucije trebaju imati jasno definirane izjave o sklonosti preuzimanju rizika koje je odobrilo njihovo upravljačko tijelo i koje se provode putem sveobuhvatnih okvira za sklonost preuzimanju rizika, tj. politike i postupke za limitiranje i kontrolu IRRBB-a.
• (b) U okvirima za sklonost preuzimanju rizika trebaju biti utvrđene delegi rane ovlasti, linije odgovornosti i odgovornost za odluke o upravljanju IRRBB-om te trebaju biti pobrojani instrumenti, strategije zaštite i mogućnosti preuzimanja rizika odobrene za IRRBB.
• (c) Pri utvrđivanju svoje sklonosti preuzimanju rizika institucije trebaju voditi računa o rizicima za dobit koji mogu nastati kao posljedica računovodstvenog tretmana transakcija iz knjige pozicija kojima se ne trguje. Rizik za dobit nije ograničen samo na pr ihode od kamata i rashode: potrebno je odvojeno uzeti u obzir učinke promjena kamatnih stopa na tržišnu vrijednost instrumenata koji se, ovisno o računovodstvenom tretmanu, odražavaju ili u računu dobiti i gubitka ili izravno u kapitalu (kroz ostalu sveobu hvatnu dobit). Institucije posebno trebaju uzeti u obzir učinak na dobit povezan s ugrađen im opcijama instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti u okviru kontinuiranih šokova i stresnih scenarija kamatnih stopa. Institucije bi trebale uzeti u obzir i potencijalni učinak kamatnih izvedenica kojima se štite od rizika na račune dobiti i gubitaka ako je njihova učinkovitost bila umanjena zbog promjena kamatnih stopa.

Institucije trebaju uspostaviti limite kojima se održavaju izloženosti IRRBB -u u skladu sa svojom sklonošću preuzimanju rizika i cjelokupnim pristupom za mjerenje IRRBB - a, a posebno sljedeće:

• (a) Skupne rizi čne limite kojima se jasno određuje da se iznos IRRBB - a prihvatljiv za upravljačko tijelo treba primijeniti na konsolidiranoj osnovi i, prema potrebi, na razini pojedinačnih povezanih društava.
• (b) Limiti mogu biti povezani s posebnim scenarijima promjena kamatnih stopa i struktura dospijeća, kao što su njihovo povećanje ili smanjenje ili promjena oblika krivulje prinosa. Kretanja kamatnih stopa koja se upotrebljavaju za određivanje tih limita trebaju odražavati dovoljno nepovoljne situacije šoka i stresa, uzimajući u obzir povijesnu volatilnost kamatne stope i vrijeme potrebno upravljačkom tijelu za smanjivanje tih rizičnih izloženosti.
• (c) Politika limita treba biti primjerena prirodi, veličini, složenosti i adekvatnosti kapitala institucije te njezinoj sposobnosti mjerenja vlastitih rizika i upravljanja njima.
• (d) Ovisno o vrsti poslovanja i poslovnom modelu institucije, mogu se utvrditi i podlimiti za pojedinačne poslovne jedinice, portfelje, vrste instrumenata, posebne instrumente ili materijalno značajne podvrste rizika IRRBB, kao što su rizik nerazmjera, rizik osnove i rizik opcije.
• (e) Treba uspostaviti sustave koji omogućuju trenutačno izvještavanje rukovodstva kada pozicije premaše ili je vjerojatno da će premašiti limite koje je odredilo upravljačko tijel o ili njegovi predstavnici te podizanje problema na višu razinu bez odgode. Treba uspostaviti jasnu politiku o tome tko će biti obaviješten, kako će se odvijati komunikacija i koje će se mjere poduzeti.
• (f) Izvješćivanje upravljačkog tijela ili njegovih predst avnika o mjerama rizika treba se odvijati najmanje jednom tromjesečno, a u njemu treba usporediti trenutačnu izloženost s politikom limita.

Treba uspostaviti okvir za praćenje razvoja strategija zaštite od rizika koje se oslanjaju na instrumente kao što su izvedenice i za kontrolu rizika tržišnih cijena instrumenata koji se vode po tržišnoj vrijednosti.

4.3.4 Politike, postupci i kontrole u vezi s rizikom

• a. Politike i postupci u vezi s rizikom

Upravljačko tijelo treba, na temelju svoje opće strategije za IRRBB, usv ojiti sveobuhvatne politike, postupke i sustave u vezi s rizikom kojima se treba osigurati sljedeće:

• (a) da su uspostavljani postupci za ažuriranje scenarija mjerenja i procjene IRRBB -a,
• (b) da su pristup mjerenja i odgovarajuće pretpostavke za mjerenje i procjenu IRRBB-a, uključujući raspodjelu internog kapitala za rizike IRRBB -a, primjereni i razmjerni,
• (c) da se pretpostavke primijenjenih modela redovito preispituju i, prema potrebi, mijenjaju,
• (d) da su definirani standardi za procjenu pozicija i mjerenje učinkovitosti ,
• (e) da postoji odgovarajuća dokumentacija i kontrola nad dopuštenim strategijama zaštite od rizika i instrumentima zaštite od rizika te
• (f) da su definirane linije ovlaštenja i odgovornosti za upravljanje izloženostima IRRBB -u.

Politike trebaju biti dobro utemeljene, sveobuhvatne i dokumentirane te bi trebale obuhvatiti sve sastavnice IRRBB- a koje su važne za pojedinačne okolnosti institucije. Ne dovodeći u pitanje načelo razmjernosti, politike IRRBB - a trebaju uključivati sljedeće:

• (a) Primjenu granice između „knjige pozicija kojima se ne trguje” i „knjige trgovanja”. Interni prijenosi rizika između knjige banke i knjige trgovanja treb aju se pravilno dokumentirati i pratiti u okviru šireg praćenja IRRBB -a koji proizlazi iz instrumenata kamatnih izvedenica.
• (b) Podrobniju definiciju ekonomske vrijednosti i njezinu usklađenost s metodom koja se primjenjuje za vrednovanje imovine i obveza (npr. na temelju diskontirane vrijednosti budućih novčanih tokova i diskontirane vrijednosti buduće dobiti), a koja je usvojena za internu uporabu.
• (c) Detaljniju definiciju rizika dobiti i njezinu usklađenost s pristupom institucije razvoju financijskih planova i financijskih predviđanja, usvojenim za internu uporabu.
• (d) Veličinu i oblik različitih kamatnih šokova koji se primjenjuju za interne izračune IRRBB -a.
• (e) Primjenu pristupa za modeliranje uvjetovanih ili bezuvjetnih novčanih tokova.
• (f) Tretman „odobrenih, neiskorištenih transakcija”⁷ (uključujući bilo koju povezanu zaštitu od rizika).
• (g) Agregiranje viševalutnih kamatnih izloženosti.
• (h) Mjerenje i u pravljanje rizikom osnove koji proizlazi iz različitih indeksa kamatnih stopa.
• (i) Jesu li nekamatonosna imovina i obveze iz knjige pozicija kojima se ne trguje (uključujući kapital i pričuve) uključene u izračun kojim se mjeri IRRBB za ICAAP.
• (j) Bihevioralni tre tman tekućih i štednih računa (tj. dospijeće koje se pretpostavlja za obveze s kratkim ugovornim dospijećem koje se ponašaju kao dugoročne obveze).
• (k) Mjerenje IRRBB-a koji proizlazi iz bihevioralnih i automatskih opcija imovine i obveza, uključujući učinke k onveksnosti i nelinearne profile isplate.
• (l) Stupanj granularnosti upotrijebljen u izračunima mjerenja (npr. uporaba vremenskih razreda).
• (m) Interna definicija komercijalne marže i odgovarajuća metodologija za interno postupanje s komercijalnim maržama.

⁷ Izloženosti prema odobrenim, neiskorištenim transakcijama (npr. ako je kredit odobren i klijent može odlučiti hoće li povući tranšu ili ne) zapravo pružaju klijentu opciju koja će se najvjerojatnije izvršiti kada tržišni uvjeti najmanje odgovaraju instituciji (negativna konveksnost). Upravljanje izloženostima prema odobrenim, neiskorištenim transakcijama oslanja se na točne podatke o primljenim zahtjevima i modeliranju očekivanih povlačenja tranše.

Sve politike za IRRBB trebale bi se redovito preispitivati, najmanje jednom godišnje, i prema potrebi revidirati.

Kako bi se osiguralo da su politike i postupci institucije za upravljanje IRRBB-om primjereni i ispravni, upravljačko tijelo ili njegovi predstavn ici trebaju preispitati politike i postupke upravljanja IRRBB- om u kontekstu rezultata redovitih izvješća.

Upravljačko tijelo ili njegovi predstavnici trebaju osigurati da aktivnosti analize i upravljanja rizicima u vezi s IRRBB-om provodi dovoljan broj kv alificiranog osoblja sa stručnim znanjem i iskustvom, u skladu s prirodom i područjem aktivnosti institucije.

• b. Unutarnje kontrole

S obzirom na politike i postupke kontrole IRRBB- a, institucije trebaju imati odgovarajuće postupke odobravanja, limite izloženosti, provjere i druge mehanizme osmišljene za pružanje razumnoga jamstva da se ostvaruju ciljevi upravljanja rizikom.

Institucije bi trebale provoditi redovite provjere i ocjene svojih sustava unutarnje kontrole i postupaka upravljanja rizicima, tražeći potvrdu da se osoblje pridržava utvrđenih politika i postupaka. Takve provjere trebaju obuhvatiti i značajne promjene koje bi mogle utjecati na učinkovitost kontrola, uključujući promjene tržišnih uvjeta, osoblja, tehnologije i struktura za usklađenost s limitima izloženosti te osigurati da postoje odgovarajući postupci za podizanje na višu razinu bilo kojeg prekoračenja limita. Provjere i ocjene trebaju redovito provoditi pojedinci ili jedinice koji su neovisni o funkciji koja se provjerava. Kada su revizije ili poboljšanja unutarnjih kontrola opravdani, treba postojati mehanizam unutarnje provjere kako bi se osiguralo da se provode pravodobno.

Institucije bi trebale imati svoje postupke utvrđivanja, mjerenja, praćenja i kontrole za IRRBB koje se redovito provjeravaju u okviru neovisne revizorske funkcije , koju može obavljati unutarnji ili vanjski revizor. U takvim slučajevima izvješća koja sastavljaju unutarnji ili vanjski revizori ili druge jednakovrijedne vanjske strane trebaju biti dostupna relevantnim nad ležnim tijelima.

• c. Informatički sustav za IRRBB i kvaliteta podataka

Informatički sustavi i aplikacije koje institucija upotrebljava za provođenje, obradu i evidentiranje operacija, za utvrđivanje, mjerenje i agregiranje izloženosti IRRBB -u te za izradu izvj ešća trebali bi moći na pravovremen i točan način podržati upravljanje IRRBB -om. Sustavi bi posebno trebali:

• (a) Prikupljati podatke o kamatnom riziku za sve značajne izloženosti institucije IRRBB -u, uključujući izloženosti riziku nerazmjera, osnove i opcija. Time bi se trebao poduprijeti sustav mjerenja institucije za utvrđivanje, mjerenje i agregiranje glavnih izvora izloženosti IRRBB-u.
• (b) Biti u stanju u potpunosti i jasno evidentirati sve transakcije koje je institucija izvršila, uzimajući u obzir njihove kar akteristike IRRBB-a.
• (c) Biti posebno prilagođeni složenosti i broju transakcija zbog kojih nastaje IRRBB.
• (d) Omogućiti dovoljnu fleksibilnost za uključivanje razumnog broja šokova i stresnih scenarija te svih dodatnih scenarija.
• (e) Omogućiti institucijama da u potpunosti mjere, procjenjuju i prate doprinos pojedinačnih transakcija svojoj ukupnoj izloženosti.
• (f) Moći izračunati mjere ekonomske vrijednosti i mjere dobiti za IRRBB -a, kao i druge mjere IRRBB- a koje propišu njihova nadležna tijela na temelju šokova i st resnih scenarija kamatnih stopa utvrđenih u odjeljcima 4.4.3. i 4.4.4.
• (g) Biti dovoljno fleksibilni da uključuju nadzorna ograničenja za pretpostavke internih parametara rizika institucija.

Informatički sustav i transakcijski sustav trebaju imati mogućnost ev identiranja profila neusklađenosti ponovnog vrednovanja, obilježja kamatnih stopa (uključujući maržu) i značajki opcija proizvoda kako bi se omogućilo mjerenje rizika nerazmjera, rizika osnove i rizika opcija. Točnije, transakcijskim bi se sustavom trebalo moći prikupiti detaljne informacije o datumu (ili datumima) ponovnog vrednovanja određene transakcije, vrsti kamatne stope ili indeksu, bilo kakvim opcijama (uključujući prijevremenu otplatu ili otkup) i naknadama povezanima s izvršavanjem tih opcija.

Sustavi koji se upotrebljavaju za mjerenje IRRBB- a trebaju imati mogućnost evidentiranja značajki IRRBB - a svih proizvoda. Sustavi bi također trebali omogućiti disagregiranje utjecaja pojedinačnih instrumenata i portfelja IRRBB -a na razini rizika iz knjige pozicija kojima se ne trguje.

Za složene, strukturirane proizvode, transakcijski sustav trebao bi moći prikupiti informacije o zasebnim dijelovima proizvoda i obuhvatiti njihove značajke koje se odnose na IRRBB (npr. značajke imovine i obveza grupirane prema određenim značajkama, kao što su datumi ponovnog vrednovanja ili elementi stavki s ugrađenom opcijom). Institucija bi trebala osigurati da informatički sustav bude u stanju popratiti uvođenje novih proizvoda.

Treba uspostaviti odgovarajuće organizacijske kontrole informatičkih sustava kako bi se spriječilo kvarenje podataka kojima se koriste računalni sustavi i aplikacije za IRRBB i kako bi se kontrolirale promjene kodova koji se upotrebljavaju u tim aplikacijama, kako bi se posebno osiguralo sljedeće:

• (a) pouzdanost podataka koji se upotrebljavaju kao ulazni parametri te cjelovitost sustava obrade za modele IRRBB-a,
• (b) da je vjerojatnost pojave pogrešaka u informatičkom sustavu, uključujući one koje se javljaju tijekom obrade i agregiranja podataka, svedena na naj manju moguću mjeru te
• (c) da se poduzimaju odgovarajuće mjere u slučaju pojave tržišnog poremećaja ili naglog pada.

Mjere rizika trebale bi se temeljiti na pouzdanim tržišnim i internim podatcima. Institucije trebaju detaljno ispitati kvalitetu vanjskih izvora informacija upotrijebljenih za utvrđivanje povijesnih baza podataka o kamatnim stopama, kao i učestalost ažuriranja baza podataka.

Kako bi se osigurala visoka kvaliteta podataka, institucije treba ju provoditi odgovarajuće postupke kojima se osigurava točnost podataka unesenih u informatički sustav. Ulazne parametre treba što je više moguće automatizirati kako bi se smanjile administrativne pogreške, a mapiranje podataka trebalo bi povremeno provjeravati i ispitivati s obzirom na odobrenu verziju modela. Osim toga, potrebna je dostatna dokumentacija o glavnim izvorima podataka koji se upotrebljavaju u procesu mjerenja rizika institucije. Institucije također treb aju uspostaviti odgovarajuće mehanizme za provjeru točnosti postupka agregiranja i pouzdanosti rez ultata modela. Tim bi se mehanizmima trebala potvrditi točnost i pouzdanost podataka.

Ako institucije rasporede novčane tokove u različite vremenske razrede (npr. za analize nerazmjera) ili rasporede novčane tokove u različite vršne točke kako bi se uzel a u obzir različita dospijeća krivulje kamatnih stopa, kriteriji raspoređivanja trebaju biti stabilni tijekom vremena kako bi se omogućila smislena usporedba vrijednosti rizika u različitim razdobljima.

Institucije bi trebale utvrditi moguće razloge odstupan ja i nepravilnosti koji se mogu pojaviti u vrijeme obrade podataka. Institucije bi trebale imati uspostavljene postupke za rješavanje tih odstupanja i nepravilnosti, uključujući postupke za uzajamno usklađivanje pozicija kako bi se ta odstupanja i nepravilnosti mogli ukloniti.

Institucije trebaju uspostaviti odgovarajuće postupke kako bi osigurale da ulazni podatci modela kojima se mjeri IRRBB u cijeloj grupi – na primjer za simuliranje dobiti – budu usklađeni s podatcima koji se upotrebljavaju za financijsko planiranje.

• d. Interno izvješćivanje

Interni sustavi izvješćivanja o rizicima institucija trebali bi pružati pravovremene, točne i sveobuhvatne informacije o njihovim izloženostima IRRBB - u. Učestalost internih izvješća trebala bi biti najmanje kvartalna.

Interna izvješća trebala bi se dostaviti upravljačkom tijelu ili njegovim predstavnicima s informacijama na relevantnim razinama agregiranja (prema razini konsolidacije i valuti) te bi se trebala redovito provjeravati. Izvješća trebaju sadržavati razinu informacija koja je prilagođena pojedinoj razini upravljanja (npr. upravljačko tijelo, više rukovodstvo) i specifičnoj situaciji institucije i gospodarskog okruženja.

U izvješćima o IRRBB - u trebali bi se pružiti agregirani podatci i dovoljno popratnih inform acija kako bi upravljačko tijelo ili njegovi predstavnici mogli procijeniti osjetljivost institucije na promjene tržišnih uvjeta i druge važne čimbenike rizika. Izvješća trebaju odražavati promjene profila rizičnosti institucije i gospodarskog okruženja te bi trebala usporediti trenutačnu izloženost s politikama limita.

Izvješća o IRRBB - u trebaju redovito uključivati rezultate provjera i revizija modela, kao i usporedbe prethodnih prognoza ili procjena rizika sa stvarnim rezultatima radi informiranja o mogu ćim nedostacima modeliranja. Institucije posebno trebaju procijeniti modelirane gubitke prijevremene otplate u odnosu na povijesne ostvarene gubitke. Potrebno je jasno utvrditi portfelje koji mogu biti izloženi znatnim promjenama tržišne vrijednosti, a uči nak bi se trebao pratiti unutar sustava MIS institucije i podlijegati kontroli u skladu s drugim portfeljima izloženima tržišnom riziku.

Iako se vrste izvješća pripremljenih za upravljačko tijelo ili njegove predstavnike razlikuju ovisno

• o sastavu portfelj a institucije, izvješća bi trebala uključivati sljedeće, uzimajući u obzir stavak 65.:
• (a) Sažetke agregiranih izloženosti institucije IRRBB - u, uključujući informacije o izloženostima riziku nerazmjera, osnove i opcija. Potrebno je utvrditi i objasniti imovinu , obveze, novčane tokove i strategije kojima se određuje razina i smjer IRRBB -a.
• (b) Izvješća kojima se dokazuje usklađenost institucije s politikama i limitima.
• (c) Ključne pretpostavke modela, kao što su značajke depozita bez ugovorenog roka dospijeća (NMD), prijevremene otplate kredite s fiksnom kamatnom stopom, prijevremene isplate oročenih depozita, povlačenje obveza, agregiranje valuta i tretman komercijalnih marži.
• (d) Podatke o utjecaju ključnih pretpostavki modeliranja na mjerenje IRRBB -a u pogledu obje vrs te mjere, mjera ekonomske vrijednosti i mjera dobiti, uključujući promjene pretpostavki u različitim kamatnim scenarijima.
• (e) Podatke o utjecaju kamatnih izvedenica na mjerenje IRRBB-a u pogledu obje vrste mjere, mjera ekonomske vrijednosti i mjera dobiti.
• (f) Po datke o utjecaju instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti, uključujući imovinu i obveze razine 3, na mjerenje IRRBB-a u pogledu obje vrste mjere, mjera ekonomske vrijednosti i mjera dobiti.
• (g) Rezultate testiranja otpornosti na stres kako je navedeno u odjeljku 4.4.4., šokova iz odjeljka 4.4.3., nadzornog ispitivanja netipičnih vrijednosti kako je navedeno u odjeljku 4.5. i procjene osjetljivosti na ključne pretpostavke i parametre te
• (h) Sažetke provjere politika IRRBB -a, postupaka i primjerenosti sustava mj erenja, uključujući zaključke internih i vanjskih revizora ili drugih jednakovrijednih vanjskih strana (kao što su konzultanti).

Na temelju tih izvješća upravljačko tijelo ili njegovi predstavnici trebali bi moći procijeniti osjetljivost institucije na pro mjene tržišnih uvjeta i druge važne faktore rizika, s posebnim naglaskom na portfelje koji možda podliježu značajnim promjenama tržišne vrijednosti.

Internim sustavom mjerenja treba izrađivati izvješća u obliku koji omogućuje da različite razine rukovodstv a institucije lako razumiju izvješća i da pravovremeno donesu odgovarajuće odluke. Izvješća trebaju predstavljati osnovu za redovito praćenje kojim se utvrđuje posluje li institucija u skladu sa usvojenom strategijom i limitima za kamatni rizik.

• e. Upravljanje modelima

Institucije trebaju osigurati da su validacija metoda mjerenja IRRBB-a – koje treba provjeriti i validirati neovisno o njihovu razvoju – i procjena odgovarajućeg rizika modela uključeni u formalni proces politike koji mora preispitati i odobriti upravljačko tijelo ili njegovi predstavnici. Ta bi politika trebala biti integrirana u upravljačke procese za upravljanje rizikom modela te bi se njome trebalo utvrditi sljedeće:

• (a) uloge upravljanja i odrediti tko je odgovoran za razvoj, validaciju, dokumentiranje, puštanje u rad i uporabu modela te
• (b) odgovornosti i politike za kontrolu modela, između ostalog za razvoj početnih i kontinuiranih postupaka validacije, ocjenjivanja rezultata, postupaka odobrenja, kontrole verzija, iznimke, eskalacije, izmjene i po vlačenja modela.

Okvir za validaciju trebao bi uključivati sljedeća četiri ključna elementa:

• (a) ocjenjivanje konceptualne i metodološke pouzdanosti, uključujući dokaze o razvoju,
• (b) kontinuirano praćenje modela, uključujući provjeru procesa i određivanje referen tne vrijednosti (engl. benchmarking ),
• (c) analizu rezultata, uključujući retroaktivno testiranje ključnih internih parametara (npr. stabilnost depozita, stope prijevremene otplate kredita, prijevremeno razročenje depozita, određivanje cijena instrumenata) te
• (d) d etaljnu procjenu svih stručnih mišljenja i prosudbi koje su upotrijebljene u internim modelima.

S obzirom na očekivane početne i kontinuirane aktivnosti validacije, politikom bi se trebao uspostaviti hijerarhijski postupak za određivanje pouzdanosti rizika modela na temelju kvantitativnih i kvalitativnih dimenzija kao što su veličina, utjecaj, prijašnja uspješnost i stručnost osoblja u pogledu tehnike modeliranja koja se primijenila.

U upravljanju rizikom modela za mjere IRRBB- a treba slijediti holistički pristup koji započinje s motiviranjem , razvojem i puštanje m u rad od strane vlasnika modela i korisnika. Prije dobivanja internog odobrenja za uporabu treba provjeriti i validirati, neovisno o razvoju modela IRRBB-a, proces utvrđivanja ulaznih parametara mo dela, pretpostavke, metodologiju modeliranja i izlazne podatke.

Rezultate provjere i validacije te sve preporuke za upotrebu modela treba predstaviti upravljačkom tijelu ili njegovim predstavnicima radi odobrenja. Nakon odobrenja model treba kontinuirano p rovjeravati, sustavno potvrđivati i validirati, učestalošću koja je u skladu s razinom rizika modela koju je institucija utvrdila i odobrila.

U okviru postupka kontinuirane provjere potrebno je utvrditi niz iznimnih događaja, koji obvezuju ispitivače modela da pravovremeno obavijeste upravljačko tijelo ili njegove predstavnike kako bi se utvrdile korektivne mjere i ograničenja uporabe modela. Prema potrebi, trebalo bi dodijeliti jasna odobrenja za kontrolu verzije vlasnicima modela.

Na temelju opažanja i novih podataka prikupljenih tijekom vremena odobreni model može se izmijeniti ili povući. Institucije trebaju izraditi politike za prijelaz modela, uključujući odobrenja za promjenu i kontrolu verzije te dokumentaciju.

Institucije se mogu osloniti na modele IRRBB- a treće strane za upravljanje i kontrolu IRRBB -a, pod uvjetom da su ti modeli primjereno prilagođeni kako bi na odgovarajući način odražavali posebnosti dotične institucije. Očekuje se da institucije u potpunosti razumiju temeljnu analitiku, pretpo stavke i metodologije modela trećih strana te da osiguraju da su one primjereno integrirane u opće sustave i postupke upravljanja rizicima institucija. Ako treće strane pruže ulazne parametre za tržišne podatke, bihevioralne pretpostavke ili postavke model a, institucija treba imati uspostavljen postupak za utvrđivanje jesu li ti ulazni parametri primjereni za njezino poslovanje i karakteristike rizika njezinih aktivnosti. Institucije trebaju osigurati da postoji odgovarajuća dokumentacija o njihovoj upotrebi modela treće strane, između ostalog o svim posebnim prilagodbama.

U postupak validacije treba uključiti ulazne parametre ili pretpostavke modela, bilo da oni proizlaze iz procesa internog modela ili dolaze od trećih strana. Institucija treba dokumentirati i objasniti odluke o specifikacijama modela u okviru procesa validacije.