8.2 Procjena likvidnosnog rizika

Nadležna tijela trebaju procijeniti učinak na likvidnu imovinu pod ozbiljnim, ali mogućim uvjetima i način na koji je investicijsko društvo spremno ublažiti odljeve u razdoblju stresa u skladu s okvirom za upravljanje likvidnosnim rizikom iz odjeljka 8.4. ovih smjernica.

Nadležna tijela trebaju procijeniti iznos likvidne imovine koja je potrebna kako bi se osiguralo da investicijsko društvo održava odgovarajuće razine likvidnih sredstava za rješavanje pitanja značajnih izvora rizika investicijskog društva, uključujući rizik za klijente, rizik za tržište i rizik za investicijsko društvo u uobičajenim i ozbiljnim, ali mogućim uvjetima, koji obuhvaćaju idiosinkratičke i kombinirane šokove te šokove na cijelom tržištu.

Pri provedbi ocjene učinka ozbiljnih, ali mogućih uvjeta na potrebe investicijskog društva za likvidnošću, nadležna tijela trebala bi procijeniti sve značajne izvore likvidnosnog rizika, uključujući rizik za klijente, rizik za tržište i rizik za investicijsko društvo, te likvidna sredstva potrebna za moguću urednu likvidaciju investicijskog društva. Nadležna tijela posebno trebaju procijeniti sve od sljedećeg:

• a. drži li investicijsko društvo imovinu ili novčana sredstva klijenata i njegovu sposobnost pravodobnog povrata takve imovine u ozbiljnim, ali mogućim scenarijima;

90

• b. procjenjuje li investicijsko društvo svoje likvidnosne potrebe za druge izvanbilančne aktivnosti uzimajući u obzir da nepredviđena priroda izvanbilančnih instrumenata povećava složenost upravljanja povezanim novčanim tokovima;
• c. ostale moguće izvore novčanih odljeva, uključujući ugovore o razmjeni, otpisane ili pro dane OTC opcije, druge kamatne ugovore, devizne terminske ugovore, pozive za uplatu iznosa nadoknade i ugovore o prijevremenom raskidu ugovora;
• d. postoje li poteškoće u pristupu određenim tržištima;
• e. postoji li možda nedostatak likvidnosti na deviznim tržištima;
• f. može li doći do nagle deprecijacije tečaja kada investicijsko društvo provodi transakcije znatnog opsega u stranoj valuti i
• g. je li investicijsko društvo koje svoje pozicije financira financijskom polugom izloženo likvidnosnom riziku zbog rizika smanjenja tržišne vrijednosti pozicije, što bi izazvalo potrebu za dodatnim kolateralom ili maržom koja bi zahtijevala brzu likvidaciju njegovih pozicija.

Procjena rizika unutardnevne likvidnosti

U slučaju investicijskih društava koja trguju za vlastiti račun nadležna tijela trebaju procijeniti ima li investicijsko društvo dostatnu razinu likvidne imovine visoke kvalitete i drugih likvidnosnih priljeva za pokriće svakodnevnih likvidnosnih odljeva, uključujući unutardnevne odljeve. Investicijska društva koja se bave aktivnostima održavanja tržišta nadležna bi tijela trebala sveobuhvatnije procijeniti. Međutim, trebalo bi uzeti u obzir smanjenje likvidnosnog rizika koje proizlazi iz transakcija poravnanja preko člana sustava poravnanja.

Nadležna tijela trebala bi u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (d) Direktive (EU) 2019/2034 temeljiti svoju procjenu na analizi rizika unutardnevne likvidnosti koju je provelo investicijsko društvo. Unutardnevnu likvidnost treba procjenjivati u uobičajenim i ozbiljnim, ali mogućim uvjetima.

Za potrebe procjene rizika unutardnevne likvidnosti nadležna tijela trebaju procijeniti obavlja li investicijsko društvo poravnanje svojih pozicija preko članova sustava poravnanja ili posluje na izvanburzovnom tržištu. Ako za investicijsko društvo jamči član sustava poravnanja ili bilo koja druga osoba, nadležno tijelo treba procijeniti učinkovitost jamstava u smanjenju likvidnosnog rizika.

Za potrebe provedbe procjene likvidnosnih potreba u uobičajenim uvjetima i procjene rizika unutardnevne likvidnosti nadležna tijela trebaju potkrijepiti analizu dokazima iz internih izvješća i informacija investicijskog društva te iz podataka nadzornog izvješćivanja

91 kako je navedeno u provedbenom propisu donesenom u skladu s člankom 54. stavkom 3. Uredbe (EU) 2019/2033.

Nadležna tijela trebaju procijeniti izloženost investicijskog društva riziku unutardnevne likvidnosti, uključujući unutardnevnu raspoloživost likvidne imovine. Nadležna tijela trebaju procijeniti hoće li biti ispunjeni zahtjevi za dnevnu namiru, uključujući procjenu raspoložive unutardnevne likvidnosti ili dostupne likvidnosti u uobičajenim uvjetima, kao i tijekom financijskih ili operativnih događaja koji mogu utjecati na pristup likvidnosti, kao što su kvarovi informacijske tehnologije, pravna ograničenja za prijenos sredstava ili neispunjavanje obveza drugih ugovornih strana u trgovanju.

Procjena raspoloživih likvidnih sredstava

U slučaju investicijskih društava koja su održavatelji tržišta kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (k) Uredbe (EU) br. 236/2012 nadležna tijela trebaju procijeniti raspoloživa likvidna sredstava. Nadležna tijela trebaju provoditi slične procjene investicijskih društava koja se ne smatraju održavateljima tržišta u mjeri u kojoj to nadležna tijela smatraju primjerenim.

Nadležna tijela trebaju procijeniti adekvatnost likvidnih sredstava investicijskih društava koja su održavatelji tržišta potrebna za zadovoljenje njihovih likvidnosnih potreba u različitim razdobljima, uključujući unutardnevno razdoblje. Tom procjenom trebalo bi u obzir uzeti sve sljedeće kriterije:

• a. likvidnu imovinu koja je pravodobno raspoloživa za održivost investicijskog društva u uobičajenim i ozbiljnim, ali mogućim uvjetima;
• b. ukupnu likvidnu imovinu koja je investicijskom društvu dostupna tijekom cijelog razdoblja trajanja relevantnih ozbiljnih, ali mogućih uvjeta;
• c. obilježja različitih ozbiljnih, ali mogućih uvjeta, kao što su ozbiljnost i trajanje, te razdoblja koja se uzimaju u obzir pri procjeni likvidnosnih potreba investicijskog društva;
• d. iznos imovine koja bi se trebala unovčiti kroz relevantna vremenska razdoblja i
• e. jesu li stvarna likvidna sredstva, uključujući kvalitetu likvidne imovine, u skladu sa sklonošću investicijskog društva preuzimanju likvidnosnog rizika;
• f. raspo loživost i količinu likvidnih sredstava koje osigurava član sustava poravnanja.

Nadležna tijela trebaju procijeniti sposobnost investicijskih društava koji su održavatelji tržišta da pravodobno unovče svoju likvidnu imovinu kako bi odgovorila na svoje likvidnosne potrebe u stresnom razdoblju. Nadležna tijela trebaju u obzir uzeti sve sljedeće kriterije:

92

• a. testira li investicijsko društvo povremeno svoj pristup tržištu kroz prodaju ili repo poslove;
• b. postoje li visoke koncentracije koje mogu predstavljati rizik od pogrešno predviđenih likvidnih sredstava;
• c. jesu li likvidna sredstva lako dostupna relevantnom osoblju i pod njegovom kontrolom;
• d. je li nominacija likvidne imovine usklađena s raspodjelom likvidnosnih potreba prema valuti;
• e. ako je investicijsko društvo posudilo likvidnu imovinu, može li se dogoditi da mu više ne bude dostupna za pokrivanje odljeva u teškim, ali mogućim uvjetima s obzirom na neto učinak transakcije i
• f. pouzdanost obvezujućih likvidnosnih linija ako se investicijsko društvo njima služi.

Procjena financiranja

Pri procjeni rizika za likvidnost nadležna tijela trebaju procijeniti aranžmane financiranja investicijskog društva i stabilnost izvora financiranja i u uobičajenim i u ozbiljnim, ali mogućim uvjetima.

Nadležna tijela trebaju procijeniti primjerenost profila izvora financiranja investicijskog društva uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:

• a. ispunjavaju li se obveze investicijskog društva adekvatno stabilnim izvorima financiranja;
• b. postoje li, u slučaju da investicijsko društvo pripada grupama, redoviti unutargrupni tokovi likvidnosti i jesu li oni propisani ugovorima i još uvijek na snazi i
• c. ima li investicijsko društvo pristup kreditnim linijama kreditne institucije ili drugog subjekta unutar grupe ili alternativnim izvorima financiranj a.

Nadležna tijela trebaju procijeniti raznolikost izvora financiranja. U procjeni bi trebalo razmotriti je li financiranje osigurano ili neosigurano, na primjer upotrebom repo ugovora, poslovima na tržištu pozajmljivanja vrijednosnih papira, izdavanjem dugoročnih dužničkih instrumenata na javnim i privatnim tržištima, nizom instrumenata kratkoročnog financiranja kao što su bankovni krediti te, prema potrebi, raznolikost regionalnih tržišta.

Nadležna tijela trebaju procijeniti mogu li potencijalni nedostatci koji proizlaze iz profila izvora financiranja investicijskog društva, kao što su neusklađenosti priljeva i odljeva u

93 tržišnim aktivnostima kojima se krše prihvatljive granice, ili prekomjerne koncentracije izvora financiranja dovesti do likvidnosnog rizika. Nadležna tijela trebaju procijeniti razinu oslanjanja investicijskog društva na određene izvore financiranja koji se temelje na investicijskim uslugama te prirodu i pružatelja tih sredstava.

Nadležna tijela trebaju razmotriti čimbenike koji mogu smanjiti stabilnost financiranja u odnosu na vrstu i obilježja i imovine i obveza.

Nadležna tijela trebaju procijeniti rizik za održivost profila izvora financiranja investicijskog društva koji proizlazi iz koncentracija u izvorima financiranja. Trebala bi uzeti u obzir jesu li druge ugovorne strane investicijskog društva pojedinačni ili povezani subjekti i drugi koncentracijski rizik koji bi mogao utjecati na pristup investicijskog društva financiranju u budućnosti. Procjena bi trebala uključivati pouzdanost alternativnih strategija financiranja investicijskog društva i njihovu primjerenost za zaštitu društva.