6.3 Planiranje tranzicije

Institucije trebaju razumjeti svoju osjetljivost na ESG rizike, osobito na okolišne tranzicijske i fizičke rizike u različitim scenarijima, uključujući one koji podrazumijevaju višu razinu fizičkog rizika ili neurednu tranziciju. Institucije trebaju razumjeti kako različiti scenariji mogu utjecati na njihove napore u planiranju tranzicije.

Za potrebe praćenja i otklanjanja specifičnih okolišnih rizika koji mogu proizaći iz procesa postupka prilagodbe klimatskim i okolišnim regulatornim ciljevima država u kojima posluju, institucije trebaju pažljivo odabrati scenarije na način da poduzmu sve korake navedene u nastavku:

• a) institucije trebaju procijeniti moguće posljedice ciljeva EU - a, država članica i, ako je to relevantno, zemalja izvan EU - a za tranzicijske postupke, barem za odabrane sektore utvrđene na temelju procjene značajnosti. U tom postupku institucije trebaju uzeti u obzir vjerojatne postupke koji proizlaze iz europskog zelenog plana, prava EU - a o klimi te najnovijih izvješća i mjera koje je propisao Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene
• b) institucije trebaju razmotriti znanstveno utemeljene i ažurirane scenarije koje su izradile nacionalne organizacije, organizacije EU - a ili međunarodne organizacije, kako je navedeno u točki 38.
• c) institucije trebaju uzeti u obzir dobrovoljne ili regulatorne ciljeve ili obveze institucije u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama.

Zemljopisne reference okvir i granularnost, primjerice u smislu regionalne raščlambe, scenarija i postupaka kojima se koriste institucije, trebaju biti relevantni za njihov poslovni model i izloženosti.

Opseg i složenost scenarija koje upotrebljavaju institucije trebaju biti razmjerni njihovoj veličini i složenosti. Male i jednostavne institucije i druge institucije koje nisu velike institucije mogu se osloniti na pojednostavnjeni skup glavnih parametara i pretpostavki, uključujući rizike, razmatrana vremenska razdoblja i regionalnu raščlambu učinaka. Velike institucije svoje planove (uključujući konačne i posredne ciljeve) trebaju usporediti sa scenarijem koji je u skladu s ograničenjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom i s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050., kako je utvrđeno pravom EU - a o klimi.

Institucije trebaju osigurati da su scenariji i putevi koji se upotrebljavaju kao dio njihovih planova dosljedni u cijeloj organizaciji i tijekom razmatranih razdoblja, primjerice, pri oblikovanju poslovnih strategija i određivanju ciljeva za kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje. Institucije trebaju dokumentirati postupak odabira scenarija i razloge promjena ili drugačije upotrebe. Odluke o upotrebi različitih scenarija u različite svrhe, kao i odluke o izmjeni scenarija, trebaju biti jasno obrazložene. Odluke o upotrebi različitih scenarija u različite svrhe, kao i odluke o izmjeni scenarija, trebaju biti jasno obrazložene.

6.3.2. Vremenska razdoblja i ključne točke

Institucije trebaju uspostaviti skup različitih vremenskih razdoblja u okviru svojih planova, koji treba uključivati kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje planiranja od najmanje deset godina. U mehanizmima uspostavljenim u svrhu praćenja i otklanjanja ESG rizika u različitim vremenskim razdobljima trebaju se uzeti u obzir načela opisana u točki 19.

Institucije trebaju utvrditi ključne točke u redovitim vremenskim razmacima za praćenje i otklanjanje ESG rizika koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih regulatornih ciljeva država u kojima posluju. To uključuje ciljeve EU - a za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. i postizanje nulte neto stope emisija do 2050., druge klimatske ciljeve u pojedinoj fazi utvrđene zakonodavstvom EU - a ili, ako je to primjenjivo, nacionalnim zakonodavstvom, kao i ciljeve povezane s drugim okolišnim čimbenicima kao što su obnova prirode¹⁹ ili deforestacija.²⁰

¹⁹ Uredba (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 (SL L, 2024./1991., 29.7.2024.)

²⁰ Uredba (EU) 2023/1115 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 995/2010 (SL L 150, 9.6.2023., str. 20.)

Institucije trebaju osigurati da su kratkoročni, srednjoročni i dugoročni ciljevi međusobno povezani i dobro artikulirani. To podrazumijeva da trebaju osigurati da se dugoročni ciljevi, kao što su obveze postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova, pretoče u srednjoročne strategije (primjerice, srednjoročne sektorske politike ili ciljeve rasta za poslovne linije), odnosno da su kratkoročni financijski pokazatelji ili ciljevi (npr. pokazatelji profitabilnosti, troškovi rizika, ključni pokazatelji uspješnosti, ključni pokazatelji rizika, ograničenja rizika, okviri za određivanje cijena) usklađeni i dosljedni sa srednjoročnim i dugoročnim ciljevima.

6.3.3. Osnova za procjenu značajnosti

Postupak planiranja tranzicije institucija treba biti usmjeren na upravljanje značajnim ESG rizicima, osobito okolišnim tranzicijskim i fizičkim rizicima utvrđenima na temelju pouzdane i redovito ažurirane procjene značajnosti ESG rizika koja se provodi u skladu s odjeljkom 4.1. Institucije trebaju uspostaviti namjenske mjere za praćenje i otklanjanje značajnih ESG rizika koji proizlaze iz izloženosti, portfelja te gospodarskih aktivnosti i proizvodnih kapaciteta koji se financiraju i mogu biti posebno osjetljivi na postupak prilagodbe gospodarstva primjenjivim pravnim i regulatornim ciljevima povezanima s ESG čimbenicima.

6.3.4. Pokazatelji

Institucije se trebaju koristiti nizom pokazatelja, uključujući pokazatelje usmjerene na budućnost, kako bi potkrijepile postavljanje ciljeva te potaknule i pratile provedbu svojih planova.

Za potrebe postavljanja ciljeva institucije trebaju primjenjivati skup mjerila i pokazatelja uzimajući u obzir one uključene u točku 81. Uzimajući u obzir svoje poslovne strategije i sklonost preuzimanju rizika, institucije trebaju utvrditi koje će druge pokazatelje i ciljeve koji se temelje na riziku i koji su usmjereni prema budućnosti uključiti u svoje planove u cilju praćenja i otklanjanja ESG rizika. To uključuje procjenu, izračun i upotrebu pokazatelja za procjenu financijskih posljedica planiranja tranzicije za poslovanje i profil rizičnosti institucija u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, među ostalim mjerenjem učinka planiranja tranzicije na financijske rezultate, izvore prihoda, profitabilnost i razinu rizika portfelja.

Ako podatci potrebni za izračun pokazatelja i potkrepljivanje postavljanja ciljeva nedostaju, institucije trebaju slijediti korake opisane u točkama 26., 27. i 29.

Male i jednostavne institucije i druge institucije koje nisu velike institucije mogu se osloniti na manji raspon pokazatelja za uporabu parametara i postavljanje posebnih ciljeva te u većoj mjeri oblikovati kvalitativne ciljeve.

Iako institucije trebaju primjenjivati barem kombinaciju pokazatelja povezanih s klimatskim rizicima, trebaju poduzeti korake kako bi postupno uključile pokazatelje kojima su potkrijepljeni procjena rizika i strateško usmjeravanje u vezi s izloženošću institucija okolišnim rizicima koji nisu povezani s klimatskim rizicima i upravljanjem njima, primjerice, rizicima koji proizlaze iz degradacije ekosustava i gubitka bioraznolikosti i njihovim mogućim utjecajem na klimatske rizike, kao i socijalnim i upravljačkim rizicima.