8.4. Procjena okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom i rizikom izvora financiranja i njihovu kontrolu

Kako bi u potpunosti razumjela profil rizičnosti institucije kad je riječ o likvidnosti i izvorima financiranja te njihovu međusobnu povezanost, nadležna tijela trebaju preispitati i cjelokupan okvir upravljanja i okvir upravljanja rizicima na kojem se temelje likvidnosni rizik i rizik izvora financiranja. U tu svrhu nadležna tijela trebaju procijeniti sljedeće:

• a. strategiju za likvidnosni rizik i izvore financiranja te sklonost preuzimanju likvidnosnog rizika i rizika izvora financiranja;
• b. organizacijski okvir, politike i postupke;
• c. utvrđivanje, mjerenje i praćenje rizika, upravljanje rizicima i izvještavanje o riziku;
• d. testiranje otpornosti institucije na likvidnosni stres / stres specifičan za izvore financiranja;
• e. okvir unutarnje kontrole za upravljanje likvidnosnim rizikom i rizikom izvora financiranja;
• f. planove postupanja u kriznim situacijama i oporavka u pogledu likvidnosti;
• g. planove izvora financiranja institucije.

Strategija za likvidnosni rizik i rizik izvora financiranja te sklonost preuzimanju rizika

Nadležna tijela trebaju procijeniti ima li institucija dobru, jasno formuliranu, dokumentiranu i priopćenu strategiju za likvidosni rizik / rizik izvora financiranja i sklonost preuzimanju likvidosnog rizika / rizika izvora financiranja, koje je odobrilo upravljačko tijelo. Pri toj procjeni nadležna tijela trebaju, među ostalim, uzeti u obzir ulogu upravljačkog tijela u utvrđivanju, odobravanju i preispitivanju strategije za likvidnosni rizik / rizik izvora financiranja i njegove sklonosti preuzimanju (uključujući glavne temeljne pretpostavke), ispravnu provedbu te strategije od strane upravljačkog tijela te njezinu prikladnost za instituciju s obzirom na njezin poslovni model, ukupnu toleranciju rizika, ulogu u financijskom sustavu, financijsko stanje i sposobnost financiranja.

Organizacijski okvir, politike i postupci

Nadležna tijela trebaju procijeniti ima li institucija odgovarajući organizacijski okvir i mehanizme upravljanja za upravljanje likvidnosnim rizikom i rizikom izvora financiranja, uključujući pouzdan okvir ILAAP-a u skladu s glavom 5. točkom 91. ovih smjernica. Nadalje, trebala bi procijeniti je li institucija uspostavila odgovarajuće funkcije mjerenja i kontrole te ima li dovoljno ljudskih i tehničkih resursa za razvoj i provedbu tih funkcija te za izvršavanje potrebnih zadataka praćenja. Kontrola i nadzor likvidnosnog rizika sustava i procesa trebali bi biti u nadležnosti neovisne funkcije.

Nadležna tijela trebaju procijeniti ima li institucija odgovarajuće politike i postupke za upravljanje likvidnosnim rizikom i rizikom izvora financiranja te jesu li oni u skladu sa sklonošću institucije preuzimanju likvidnosnog rizika. To uključuje procjenu jesu li politike i postupci pravilno definirani, formalizirani i učinkovito priopćeni na razini cijele institucije. Upravljačko tijelo treba odobriti i redovito preispitivati politike i postupke, a njih bi trebalo provoditi više rukovodstvo.

Nadležna tijela trebaju procijeniti adekvatnost pristupa institucije održavanju pristupa tržištu na njezinim značajnim tržištima financiranja, uključujući bilo kakvo testiranje pristupa tržištu koje je provedeno, pristup institucije održavanju kontinuirane prisutnosti na tržištima (za određene male institucije ili specijalizirane poslovne modele testiranje pristupa tržištima možda nije relevantno), pristup institucije razvoju snažnih odnosa s pružateljima financiranja i sve dokaze da će institucija i dalje imati kontinuiran pristup tržištu u stresnim uvjetima.

Utvrđivanje, mjerenje i praćenje rizika, upravljanje rizicima i izvješćivanje o njima

Nadležna tijela trebaju procijeniti ima li institucija primjeren okvir i informacijske sustave za utvrđivanje i mjerenje likvidnosnog rizika i rizika izvora financiranja, koji su u skladu s veličinom i složenosti institucije, njezinom sklonošću preuzimanju rizika i sposobnosti preuzimanja rizika. U obzir trebaju uzeti sljedeće čimbenike:

• a. primjenjuje li institucija odgovarajuće metode za projiciranje svojih novčanih tokova tijekom odgovarajućeg niza vremenskih razdoblja, što podrazumijeva uobičajene poslovne situacije i stresne situacije, te sveobuhvatno, prema značajnim pokretačima rizika;
• b. upotrebljava li institucija odgovarajuće ključne pretpostavke i metodologije koje se redovito preispituju i koje omogućuju prepoznavanje interakcije između različitih rizika (kreditnog, tržišnog, IRRBB itd.) koji proizlaze iz bilančnih i izvanbilančnih stavki;
• c. razumije li institucija svoju mogućnost pristupa financijskim instrumentima bez obzira na to gdje se drže, uzimajući u obzir sva pravna, regulatorna ili operativna ograničenja za njihovu upotrebu, uključujući, na primjer, nedostupnost imovine zbog opterećenosti u različitim vremenskim razdobljima.

Nadležna tijela trebaju procijeniti imaju li institucije odgovarajući okvir izvještavanja o likvidnosnom riziku i riziku financiranja koji je odobrilo više rukovodstvo. Trebaju uzeti u obzir kvalitetu informacijskih sustava i internih tokova informacija koji se upotrebljavaju za generiranje izvješća te je li izvještavanje razumljivo ciljanoj publici, točno i upotrebljivo (npr. pravodobno, ne pretjerano složeno, u ispravnom opsegu). Izvješća bi trebalo redovito dostavljati odgovarajućim primateljima (kao što su upravljačko tijelo, više rukovodstvo ili odbor za imovinu i obveze).

Nadležna tijela trebaju procijeniti adekvatnost postupka mjerenja rizika unutardnevne likvidnosti, posebno za one institucije koje sudjeluju u sustavima plaćanja, namire i kliringa. Trebaju uzeti u obzir prati li i kontrolira li institucija adekvatno novčane tokove i likvidne resurse dostupne za ispunjavanje unutardnevnih zahtjeva i predviđanja kada će novčani tokovi nastati tijekom dana te provodi li institucija adekvatno specifično testiranje otpornosti na stres za unutardnevne poslove, također uzimajući u obzir poslovna kretanja (npr. mogućnost trenutačnih plaćanja).

Nadležna tijela trebaju procijeniti ima li institucija adekvatan skup pokazatelja likvidnosti i financiranja. U obzir treba uzeti sljedeće:

• a. odražavaju li pokazatelji adekvatno profil likvidnosnog rizika institucije, uključujući stupanj diversifikacije imovine u zaštitnom sloju likvidnosti i usklađenost između valutne denominacije njihove likvidne imovine i raspodjele njihovih likvidnosnih odljeva po valutama;
• b. pokrivaju li pokazatelji adekvatno ključne aspekte likvidnosnog rizika povezane s potencijalnim rizikom od efekta nesrazmjernog pozitivnog ili negativnog utjecaja određenog događaja, kao što su koncentracija dospijeća odljeva sredstava (uzimajući u obzir i potencijalnu prijevremenu otplatu obveza) te programi potpore središnje banke;
• c. omogućuju li pokazatelji utvrđivanje ranjivosti institucije u pogledu strukturnog financiranja, uključujući sve koncentracije u određenim tržištima, valutama, drugim ugovornim stranama i dospijećima;
• d. pružaju li pokazatelji uvid u „postojanost” izvora financiranja institucija (neovisno o tome što se pretpostavlja u LCR-u ili NSFR-u), uključujući raščlambu na homogene kategorije u skladu s njihovim rizičnim svojstvima i udio depozita izvan područja primjene sustava jamstva/osiguranja.

Institucije bi trebale dokazati da su pokazatelji adekvatno dokumentirani, redovito se preispituju, upotrebljavaju se kao ulazni parametri za definiranje sklonosti institucije preuzimanju rizika, dio su izvještavanja rukovodstva i upotrebljavaju se za određivanje operativnih limita.