5.3 PD calibration

Za potrebe izračuna jednogodišnje stope nastanka statusa neispunjavanja obveza definirane u točki 78. članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, institucije trebaju osigurati potpunost kvalitativnih i kvantitativnih podataka te ostalih informacija povezanih s nazivnikom i brojnikom kako je opisano u stavcima 73. i 74 . i upotrijebljenih za izračun opažene prosječne stope nastanka statusa neispunjavanja obveza. Posebice, institucije trebaju osigurati da najmanje sl jedeći podatci za relevantno promatrano razdoblje iz stavaka 82. i 83. budu pravilno pohranjeni i dostupni:

• (a) kriteriji za identificiranje relevantne vrste izloženosti obuhvaćene razmatranim PD modelom;
• (b) kriteriji za utvrđivanje kalibracijskih segmenata;
• (c) pokretači rizika upotrijebljeni za diferencijaciju rizika; ako je u model uključen pokretač rizika koji je nedavno postao relevantan, a za njega nema povijesnih podataka, institucije trebaju uložiti napore da tijekom vremena svedu nedostajuće podatke o pokretačima rizika na minimum kako je opisano u stavku 51 . točki (a) te primijeniti odgovarajuću prilagodbu i maržu konzervativn osti u skladu s odjeljkom 4.4 ;
• (d) svi identifikacijski brojevi dužnika i izloženosti relevantni za izračun stope nastanka statusa neispunjavanja obveza, uzimajući u obzir situacije gdje je identifikacijski broj mi jenjan tijekom vremena, uključujući promjene zbog restrukturiranja izloženosti.

Isključenje opservacija iz izračuna jednogodišnje stope nastanka statusa neispunjavanja obveza treba izvršiti samo u sljedeće dvije situacije:

• (a) dužnici koji su pogrešno uključen i u skup podataka o nastanku statusa neispunjavanja obveza jer kod njih nije nastao status neispunjavanja obveza u smislu definicije statusa neispunjavanja obveza sukladne članku 178. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja je dodatno određena Smjernicama o primjeni definicije nastanka statusa neispunjavanja obveza dužnika temeljem tog članka, ne bi trebali biti uključeni u brojnik jednogodišnje stope nastanka statusa neispunjavanja obveza;
• (b) dužnici koji su pogrešno uključeni u razmatrani rejting -model premda ne pripadaju u područje primjene tog rejting - modela trebaju biti isključeni iz brojnika i iz nazivnika jednogodišnje stope nastanka statusa neispunjavanja obveza.

Institucije trebaju dokumentirati svako čišćenje podataka u skladu s člankom 32. stavkom 3. točke (b) RTS- a o metodologiji procjene IRB pristupa, povezano s izračunom jednogodišnje stope nastanka statusa neispunjavanja obveza i to posebno:

• (a) za PD modele koji se ne odnose na kategoriju izloženosti prema stanovništvu, popis svih opservacija u skupu podataka koji su isključeni sukladno stavku 71., s opravdanjem za svaki slučaj;
• (b) za PD modele koji se odnose na kategoriju izloženosti prema stanovništvu, informacije o razlozima i količini isključenih opservacija u sklad u sa stavkom 71.

5.3.2 Izračun jednogodišnje stope nastanka statusa neispunjavanja obveza

Za potrebe izračuna jednogodišnje stope nastanka statusa neispunjavanja obveza iz točke 78. članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, institucije trebaju osigurati obje sljedeće stavke:

• (a) da se nazivnik sastoji od broja dužnika koji se nalaze u statusu ispunjavanja obveza po bilo kojoj kreditnoj obvezi na početku jednogodišnjeg razdoblja opažanja; u tom kontekstu kreditna obvez a odnosi se na obje sljedeće stavke:
• (i) svaka bilančna stavka, uključujući svaki iznos glavnice, kamate i naknada;
• (ii) svaka izvanbilančna stavka, uključujući garancije koje je institucija izdala kao pružatelj garancije.
• (b) da brojnik uključuje sve one dužnike uključene u nazivnik kod kojih je bar jednom nastao status neispunjavanja obveza tijekom promatranog jednogodišnjeg razdoblja.

Prilikom raspoređivanja dužnika ili izloženosti u rejting - kategorije ili skupove izloženosti za potrebe izračuna jednogodišnje stope nastanka statusa neispunjavanja obveza, institucije trebaju uzeti u obzir korekcije, ali ne bi trebale u raspoređivanju uzeti u obzir učinke zamjene uslijed smanjenja kreditnog rizika ili bilo kakve ex post konzervativne prilagodbe u skladu s odjeljkom 8.1 . Ako se jednogodišnja stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza izračunava po rejting- kategoriji ili skupu izloženosti, nazivnik se treba odnositi na sve dužnike raspoređene u tu rejting-kategoriju ili skup izloženosti na početku promatranog razdoblja. Ako se jednogodišnja stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza izračunava na razini portfelja, nazivnik se treba odnositi na sve dužnike raspoređene u relevantan kalibracijski segment na početku promatranog razdoblja.

Institucije trebaju izračunati jednogodišnju stopu nastanka statusa neispunjavanja obveza i za podskup dužnika s kreditnom obvezom koji nisu imali rejting na početku relevantnog razdoblja promatranja, ali koji su bili unutar područja primjene razmatranog modela („nedostajući rejting”), čak i ako su ti dužnici raspoređeni u rejting - kategoriju ili skup izloženosti na konzervativan način za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva. Dužnici čiji se rejting temelji na nedostajućim ili djelomično nedostajućim informacijama, ili gdje je rejting zastario, ali ga institucija još smatra valjanim, ne treba smatrati slučajevima nedostajućeg rejtinga.

Za potrebe stavaka od 73. do 75 ., dužnik mora biti uključen u nazivnik te, ako je relevantno, u brojnik i u slučaju migracije u različitu rejting - kategoriju, skup izloženosti ili rejting -model, rejting- sustav ili pristup izračunu kapitalnih zahtjeva u promatranom razdoblju ili a ko su pripadajuće kreditne obveze prodane, otpisane, otplaćene ili na drugi način zatvorene tijekom promatranog razdoblja. Institucije trebaju analizirati uvode li takve migracije ili prodaje kreditnih obveza pristranost u stopu nastanka statusa neispunjavanja obveza i, ako je tome tako, trebaju to odraziti u odgovarajućoj prilagodbi te razmotriti prikladnu maržu konzervativnosti.

U svakom slučaju institucije trebaju osigurati da se svaki dužnik kod kojega je nastao status neispunjavanja obveza samo jednom uključi u brojnik i nazivnik izračuna jednogodišnje stope nastanka statusa neispunjavanja obveza, čak i ako je kod dužnika status neispunjavanja obveza nastao više puta tijekom relevantnog jednogodišnjeg razdoblja.

Kako bi izabrale odgovarajući pristup izračunu prema zahtjevima iz stavka 80., institucije trebaju evaluirati opažene jednogodišnje stope nastanka statusa neispunjavanja obveza unutar povijesnog razdoblja promatranja najmanje jednom tromjesečno.

5.3.3 Izračun opažene prosječne stope nastanka statusa neispunjavanja obveza

Opaženi prosjek jednogodišnjih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza („opažena prosječna stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza”) treba izračunati za svaku rejting - kategoriju ili skup izloženosti te dodatno za vrstu izloženosti obuhvaćenu relevantnim PD modelom kao i za svaki relevantni kalibracijski segment.

Institucije trebaju izabrati prikladan pristup između pristupa temeljenog na preklapajućem i pristupa temeljenog na neprek lapajućem jednogodišnjem vremenskom okviru radi izračuna opažene prosječne stope nastanka statusa neispunjavanja obveza na temelju dokumentirane analize. Analiza treba obuhvaćati barem sljedeće:

• (a) analizu moguće pristranosti zbog udjela kratkoročnih i raskinutih ugovora koje nije moguće opaziti tijekom relevantnih jednogodišnjih razdoblja;
• (b) analizu moguće pristranosti zbog odabira specifičnih datuma izračuna;
• (c) za institucije koje koriste preklapajuće jednogodišnje vremenske okvire, analizu potencijalno značajn e pristranosti zbog implicitnog prekomjernog ponderiranja preklapajućeg razdoblja;
• (d) analizu potencijalno značajne pristranosti zbog sezonskog učinka povezanog s odabranim datumima izračuna.

Za potrebe stavaka 79. i 80 ., institucije trebaju izračunati opažene prosječne stope nastanka statusa neispunjavanja obveza kao aritmetičku sredinu svih jednogodišnjih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza izračunatih u sklad u sa stavcima od 73. do 76 . U slučaju PD modela za kategoriju izloženosti prema stanovništvu, institucije mogu izračunati opaženu prosječnu stopu nastanka statusa nei spunjavanja obveza kao ponderirani prosjek jednogodišnjih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza u kojem institucija ne pridaje jednaku važnost povijesnim podatcima jer noviji podatci bolje predviđaju gubitke u skladu s člankom 180. stavkom 2. točkom (e) Uredbe (EU) br. 575/2013.

5.3.4 Dugoročna prosječna stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza

Za potrebe određivanja povijesnog razdoblja promatranja podataka iz članka 180. stavka 1. točke (h) i članka 180. stavka 2. točke (e) Uredbe (EU) br. 575/2013, osim podataka za posljednjih 5 godina, u trenutku kalibracije treba smatrati relevantnim i dodatne podatke kada su ti podatci potrebni kako bi povijesno razdoblje promatranja odražavalo vjerojatan raspon varijabilnosti stopa nastanka statusa neispunjavanj a obveza te vrste izloženosti sukladno članku 49. stavka 3. RTS-a o metodologiji procjene IRB pristupa.

Za potrebe ocjene reprezentativnosti povijesnog razdoblja promatranja iz stavka 82. za vjerojatan raspon va rijabilnosti jednogodišnjih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza institucije trebaju procijeniti sadržava li povijesno razdoblje promatranja reprezentativnu kombinaciju dobrih i loših godina te pritom trebaju uzeti u obzir sljedeće:

• (a) varijabilnost s vih opaženih jednogodišnjih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza;
• (b) postojanje, izostanak ili prevladavanje jednogodišnjih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza koje se odnose na loše godine što je vidljivo iz gospodarskih pokazatelja koji su relevantni za razmatranu vrstu izloženosti unutar povijesnog razdoblja promatranja;
• (c) značajne promjene u gospodarskom, pravnom ili poslovnom okruženju unutar povijesnog razdoblja promatranja.

Ako je povijesno razdoblje promatranja iz stavka 82. reprezentativno u odnosu na vjerojatan raspon varijabilnosti stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza, dugoročnu prosječnu stopu nastanka statusa neispunjavanja obveza treba izračunati kao prosjek opaženih jednogodišnji h stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza u tom razdoblju.

Ako povijesno razdoblje promatranja iz stavka 82. nije reprezentativno u odnosu na vjerojatan raspon varijabilnosti stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza iz članka 49. stavka 4. RTS- a o metodologiji procjene IRB pristupa, institucije trebaju primijeniti sljedeće:

• (a) ako loše godine nisu uključene u povijesno razdoblje promatranja ili ih nema dovoljno, prosjek opaženih jednogodišnjih stopa nastan ka statusa neispunjavanja obveza treba prilagoditi kako bi se procijenila dugoročna prosječna stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza;
• (b) ako su loše godine prekomjerno zastupljene u povijesnom razdoblju promatranja, prosjek opaženih jednogodišnjih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza može se prilagoditi u svrhu procjene dugoročne prosječne stope nastanka statusa neispunjavanja obveza ako postoji značajna korelacija između gospodarskih pokazatelja iz stavka 83 . točke
• (b) i dostupnih jednogodišnjih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza.

Institucije trebaju osigurati da, zbog prilagodbi iz točaka (a) i (b), prilagođena dugoročna prosječna stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza odražava vjerojatan raspon varijabilnosti stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza.

U iznimnom slučaju kada je dugoročna prosječna stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza manja od prosjeka svih opaženih jednogodišnjih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza zbog prilagodbe izvršene u skladu sa stavkom 85., institucije trebaju usporediti svoje prilagođene dugoročne prosječne stope nastanka statusa neispunjavanja obveza s višom vrijednosti među sljedećima:

• (a) opaženi prosjek jednogodišnjih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza za posljednjih 5 godina;
• (b) opaženi prosjek svih dostupnih jednogodišnjih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza.

Institucije trebaju opravda ti smjer i veličinu prilagodbe, uključujući adekvatnost razmatrane marže konzervativnosti, u skladu sa zahtjevima iz članka 49. stavka 4. točke (b) RTS -a o metodologiji procjene IRB pristupa i odjeljkom 4.4. Osi m toga, ako je prilagođena prosječna dugoročna stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza niža u odnosu na višu među vrijednostima iz točaka (a) i (b), institucije trebaju posebno opravdati zašto te dvije vrijednosti nisu prikladne.

5.3.5 Kalibracija na dugoročnu prosječnu stopu nastanka statusa neispunjavanja obveza

Institucije trebaju imati uspostavljene smislene i dobro definirane procese kojima se osigurava smislena kalibracija uključivanjem svega sljedećega u proces kalibracije:

• (a) kvantitativni kalibracijski testovi po rejting- kategoriji ili skupu izloženosti;
• (b) kvantitativni kalibracijski testovi na razini kalibracijskog segmenta;
• (c) dopunske kvalitativne analize kao što su stručne prosudbe o obliku dobivene distribucije dužnika, minimalnom broju dužnika po kate goriji i izbjegavanju neopravdanih koncentracija u određenim kategorijama ili skupovima izloženosti.

Institucije trebaju pohraniti i opisati u dokumentaciji PD modela kalibracijski uzorak povezan sa svakim kalibracijskim segmentom. Kako bi osigurale usklađenost s člankom 180. stavkom 1. točkom (a) ili člankom 180. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013, institucije trebaju pronaći prikladnu ravnotežu između usporedivosti kalibracijskog uzorka s portfeljem primjene u pogledu značajki dužnika i proiz voda te njegove reprezentativnosti u odnosu na vjerojatan raspon varijabilnosti stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza iz odjeljka 5.3.4.

Institucije trebaju izvršiti kalibraciju nakon što uzmu u obzir sv e primijenjene korekcije u raspoređivanju dužnika u rejting - kategorije ili skupove izloženosti, a prije primjene marže konzervativnosti ili donjeg praga na procjene PD- a iz članka 160. stavka 1. i članka 163. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013. Ako se metoda rangiranja ili politika korekcija mijenjala tijekom vremena, institucije trebaju analizirati učinke tih promjena na učestalost i opseg korekcija te ih uzeti u obzir na odgovarajući način.

Proces grupiranja rangiranih dužnika ili izloženosti u rejting -ka tegorije ili skupove izloženosti, posebice ako institucije provode to grupiranje utvrđivanjem intervala vrijednosti bodova koji odražavaju unaprijed definiranu razinu PD - a pripisanu kategoriji master skale, može se izvršiti tijekom kalibriranja.

Uzimajući u obzir dostupnost podataka, strukturu modela i portfelja kao i poslovne zahtjeve, institucije trebaju odabrati prikladnu metodu kalibracije u skladu sa sljedećim načelima:

• (a) institucije mogu odabrati jedno od sljedećih vrsta kalibracije:
• (i) kalibracija u skla du s člankom 180. stavkom 1. točkom (a) ili člankom 180. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013;
• (ii) kalibracija u skladu s člankom 169. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 u kombinaciji s člankom 180. stavkom 1. točkom (a) ili člankom 180. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe ako se koristi kontinuirana rejting - skala;
• (b) za izloženosti prema trgovačkim društvima, institucijama, središnjim državama i središnjim bankama te za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja ako institucija primjenjuje PD/LGD pristup i z članka 155. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, institucije mogu odabrati jednu od sljedećih vrsta kalibracije:
• (i) kalibracija temeljena na raspoređivanju prema rejting -skali kojom se koristi vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika (VIPKR) ili slič na organizacija u skladu s člankom 180. stavkom 1. točkom (f) Uredbe (EU) br. 575/2013;
• (ii) za statistički model predviđanja nastanka statusa neispunjavanja obveza, u skladu s odjeljkom 4. RTS-a o metodologiji procjene IRB pristupa, gdje je PD procijenjen kao jednostavan prosjek procjena vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza za pojedinačne dužnike u određenoj kategoriji ili skupu izloženosti u skladu s člankom 180. stavkom 1. točkom (g) Uredbe (EU) br. 575/2013, kalibracija na razini prikladnih kalibracijskih segmenata relevantnih PD- a;
• (c) za izloženosti prema stanovništvu, institucije mogu odabrati kalibraciju temeljenu na ukupnim gubitcima i LGD- ima u skladu s člankom 180. stavkom 2. točkom (b) i člankom 180. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013;
• (d) za otkupljena potraživanja od trgovačkih društava, institucije mogu odabrati kalibraciju temeljenu na očekivanim gubitcima i LGD - ima u skladu s člankom 180. stavkom 1. točkom
• (b) i člankom 180. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 575/2013.

Za po trebe određivanja procjena PD -a iz stavka 91 ., kalibracija treba uzeti u obzir:

• (a) dugoročnu prosječnu stopu nastanka statusa neispunjavanja obveza na razini kategorije ili skupa izloženosti, pri čemu institucije t rebaju osigurati dodatne testove kalibracije na razini relevantnog kalibracijskog segmenta; ili
• (b) dugoročnu prosječnu stopu nastanka statusa neispunjavanja obveza na razini kalibracijskog segmenta, pri čemu institucije trebaju osigurati dodatne testove kali bracije na razini relevantnih kategorija ili skupova izloženosti ili, ako se koriste izravnim procjenama PD -a u skladu s člankom 169. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, na razini koja je prikladna za primjenu modela vjerojatnosti.

Bez obzira koji pristup iz stavka 92 . institucije odaberu, trebaju ocijeniti potencijalan učinak odabrane metode kalibracije na ponašanje procjena PD -a tijekom vremena.

Za potrebe određivanja procjena PD - a temeljem raspoređivanja na vanjsku rejting-skalu u skladu sa stavkom 91 . točkom (b) podtočkom ( (i) ), institucije trebaju temeljiti opažene stope nastanka statusa neispunjavanja obveza za rejting-kategorije vanjske organizacije na vremenskom nizu podataka koji je reprezentativan u odnosu na vjerojatan raspon varijabilnosti stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza za kategorije i skupove izloženosti danog portfelja.

Ako institucije izvode procjene PD-a iz procjena gubitaka i LGD- a u skladu s člankom 161. stavkom 2. i člankom 180. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, trebaju upotrebljavati referentni skup podataka koji uključuje realiziran e gubitke po svim nastancima statusa neispunjavanja obveza tijekom povijesnog razdoblja promatranja, određenog u skladu s odjeljkom 6.3.2.1 te relevantne pokretače gubitka.

Kako bi se za izračun kapitalnih zahtjeva u skladu s člankom 169. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 upotrijebile izravne procjene PD-a, institucije trebaju dokazati da su teoretske pretpostavke modela vjerojatnosti na kojemu se temelji metodologija procjene zadovoljene u dovoljnoj mjeri u pr aksi te da je zadržana dugoročna prosječna stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza. Posebice, treba zadovoljiti sve zahtjeve u odnosu na podatke i reprezentativnost, uključujući one iz članka 174. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, te definicij a nast anka statusa neispunjavanja obveza treba biti u skladu s člankom 178. Uredbe (EU) br. 575/2013. Ni u kojim okolnostima ne smije se odobriti primjena neprekinutih PD-a ili bilo kakvo izglađivanje stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza kako bi se prevl adao nedostatak podataka, slaba sposobnost diskriminiranja ili bilo koji drugi nedostatci u dodjeli rejtinga ili procesu procjene PD-a ili kako bi se smanjili kapitalni zahtjevi.

Institucije mogu podijeliti izloženosti obuhvaćene istim PD modelom u koliko je god različitih kalibracijskih segmenata potrebno ako je jedan ili više podskupova tih izloženosti povezan sa značajno različitom razinom rizika. Za tu svrhu, institucije trebaju primjenjivati relevantne pokretače segmentacije te opravdati i dokumentira ti upotrebu te opseg kalibracijskih segmenata.

Ako se primjenjuju metode bodovanja, institucije trebaju osigurati sljedeće:

• (a) ako je nastupila promjena korištene metode bodovanja, institucije razmatraju je li nužno ponovno izračunati bodove dužnika ili izlož enosti na temelju izvornog skupa podataka umjesto upotrebe bodova izračunatih na temelju prethodnih verzija metode bodovanja te, ako takav ponovni izračun nije moguć, institucije ocjenjuju potencijalne učinke i uzimaju te učinke u obzir s pomoću prikladnog povećanja marže konzervativnosti za njihove procjene PD- a;
• (b) ako je primjenjiv članak 180. stavak 1. točka (g) Uredbe (EU) br. 575/2013, da su procjene PD- a dobivene kao jednostavan prosjek pojedinačnih procjena PD -a adekvatne za relevantne rejting-kategorije, primjenom kalibracijskih testova na te procjene na razini rejting- kategorije, na temelju jednogodišnjih stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza koje su reprezentativne u odnosu na vjerojatan raspon varijabilnosti stopa nastanka statusa neispunjavanja obveza.

Kalibracija ne bi trebala utjecati na poredak dužnika ili izloženosti unutar kalibracijskog segmenta prema rangu osim unutar svake rejting- kategorije ili skupa izloženosti.