1. Politike primitaka za sve zaposlenike

U skladu s člankom 74. Direktive 2013/36/EU institucije su obvezne imati politiku primitaka za sve zaposlenike. Politika primitaka za sve zaposlenike trebala bi biti usklađena s načelima utvrđenima u člancima 92. i 94. Direktive 2013/36/EU i ovim smjernicama, uzimajući u obzir raspored zahtjeva iz Priloga I⁶ . Politika primitaka za sve zaposlenike trebala bi biti rodno neutralna, odnosno, zaposlenici bi trebali, neovisno o svojem rodu, imati jednake primitke za jednak rad ili rad jednake vrijednosti u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom 65. Direktive 2013/36/EU i člankom 157. UFEU - a.

⁶ U Prilogu 1. ovim smjernicama navedeni su zahtjevi za koje je potrebna ili se preporuča primjena na razini institucije na sve zaposlenike u skladu s dodatnim danim smjernicama.

U politici primitaka trebale bi biti navedene sve komponente primitaka i ona bi trebala uključivati i mirovinsku politiku te, po potrebi, okvir za prijevremenu mirovinu. Politikom primitaka također bi trebao biti postavljen okvir za druge osobe koje djeluju u ime institucije (npr. vezani zastupnici), osiguravajući da se izvršenim isplatama ni na koji način ne potiče prekomjerno preuzimanje rizika ili obmanjujuća prodaja proizvoda. Sve institucije trebale bi razmotriti koji bi zahtjevi politike primitaka koji se odnose na varijabilne primitke identificiranih zaposlenika na temelju članka 94. Direktive 2013/36/EU trebali biti uključeni u politiku primitaka za sve zaposlenike.

Politika primitaka institucije za sve zaposlenike trebala bi biti u skladu s ciljevima poslovne strategije institucije, kao i strategije za rizike, uključujući ciljeve povezane s okolišnim, društvenim i upravljačkim (engl. environmental, social and governance (ESG⁷ )) rizicima, korporativnom kulturom i vrijednostima, kulturom rizika, uključujući dugoročne interese institucije, te mjerama koje se koriste za izbjegavanje sukoba interesa i ne bi trebala poticati prekomjerno preuzimanje rizika. Pri ažuriranju politike primitaka potrebno je u obzir uzeti izmjene takvih ciljeva i mjera. Institucije bi trebale osigurati da su prakse primitaka u skladu sa sveukupnom sklonošću za preuzimanje rizika, uzimajući pritom u obzir sve rizike, uključujući reputacijske rizike i rizike koji proizlaze iz obmanjujuće prodaje proizvoda. Institucije bi također trebale uzeti u obzir dugoročne interese dioničara ili vlasnika, ovisno o pravnom obliku institucije.

⁷ Vidjeti također Uredbu (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga.

Institucije bi trebale moći dokazati nadležnim tijelima da su politika i prakse primitaka u skladu s dobrim i učinkovitim upravljanjem rizicima i da se njima promiče dobro i učinkovito upravljanje rizicima.

Kada se dodjeljuju varijabilni primitci, takve se dodjele trebaju temeljiti na uspješnosti institucija, poslovnih jedinica i zaposlenika, uz uzimanje u obzir preuzetih rizika. Politikom primitaka trebala bi se napraviti jasna razlika između varijabilnih primitaka i procjene uspješnosti između poslovnih jedinica, korporativnih i kontrolnih funkcija.

Politika primitaka trebala bi instituciji biti oslonac u postizanju i održavanju dobre kapitalne osnove u skladu s odjeljkom 6. ovih smjernica. Politikom primitaka trebalo bi također uzeti u obzir ograničenja raspodjela na temelju članaka 93., 141. i 141.b Direktive 2013/36/EU i članka 16.a Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

Politika primitaka trebala bi sadržavati:

• a. ciljeve uspješnosti za instituciju, poslovna područja i zaposlenike;
• b. metode mjerenja uspješnosti, uključujući kriterije uspješnosti;
• c. strukturu varijabilnih primitaka, uključujući, ako je to primjenjivo, instrumente u kojima se varijabilni primitci djelomično dodjeljuju;
• d. prethodne i naknadne mjere ispravaka vrijednosti varijabilnih primitaka za rizike⁸ .

⁸ Posebni zahtjevi za primitke identificiranih zaposlenika i njihovo usklađenje za rizike nalaze se u glavama III. i IV. ovih smjernica.

Institucije bi trebale osigurati utvrđivanje i upravljanje potencijalnim sukobima interesa do kojih dolazi isplatom instrumenata kao dijela varijabilnih ili fiksnih primitaka. Navedeno uključuje osiguranje usklađenosti s pravilima o trgovanju na temelju povlaštenih informacija, kao i nepoduzimanje bilo kakvih mjera koje mogu imati kratkoročan utjecaj na cijenu dionica ili instrumenata.

U slučaju kada se u institucijama primjenjuju politike primitaka ili grupne politike primitaka, uključujući u njihovim društvima kćerima, i kada je zaposlenik institucije također većinski vlasnik institucije ili društva kćeri, politiku primitaka bi trebalo prilagoditi posebnoj situaciji ovih institucija ili društava kćeri. Za identificirane zaposlenike, institucija bi trebala osigurati usklađenost politike primitaka s relevantnim zahtjevima iz članaka 92. i 94. CRD - a i ovim smjernicama.

Ne dovodeći u pitanje mjere koje su države članice donijele⁹ u svrhu sprječavanja ili nadoknade nepovoljnih okolnosti u profesionalnim karijerama slabije zastupljenog spola¹⁰ , politika primitaka i svi povezani uvjeti rada koji utječu na plaću po mjernoj ili vremenskoj jedinici trebali bi biti rodno neutralni, odnosno, ne bi smjela postojati razlika između zaposlenika muškog, ženskog ili različitih rodova.

⁹ Npr. prilikom primjene Direktive 2006/54/EZ.

¹⁰ Iako se u članku 157. UFEU - a koristi izraz „nedovoljno zastupljeni spol”, a u Direktivi CRD izraz „slabije zastupljeni sp ol”, oba izraza imaju isto značenje za potrebe ovih smjernica.

Rodno neutralnom politikom primitaka trebalo bi se osigurati da su svi aspekti politike primitaka rodno neutralni, uključujući uvjete dodjele i isplate primitaka. Institucije bi trebale moći dokazati da je politika primitaka rodno neutralna.

Prilikom utvrđivanja plaće po mjernoj ili vremenskoj jedinici, institucije bi trebale propisno uzeti u obzir dodijeljene primitke, radno vrijeme, trajanja godišnjih odmora te ostale financijske i nefinancijske pogodnosti. Institucije kao mjernu jedinicu mogu koristiti godišnje bruto primitke zaposlenika izračunate na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu.

U svrhu praćenja primjene rodno neutralnih politika primitaka, institucije bi trebale na prikladan način dokumentirati vrijednost položaja, primjerice, dokumentiranjem opisa radnih mjesta ili definiranjem kategorija plaća, za sve zaposlenike ili kategorije zaposlenika, te utvrditi za koje se pozicije smatra da imaju jednaku vrijednost, npr. provedbom sustava klasifikacije radnih mjesta, uzimajući u obzir barem vrstu aktivnosti te zadaće i dužnosti dodijeljene poziciji ili zaposleniku. Ako se za utvrđivanje plaće koristi sustav klasifikacije radnih mjesta, treba se temeljiti na istim kriterijima za muškarce, žene i zaposlenike različitih rodova te treba biti sastavljen na način da isključuje svaku diskriminaciju, uključujući na osnovi roda.

Institucije mogu na rodno neutralan način razmotriti dodatne aspekte prilikom utvrđivanja primitaka zaposlenika. Takvi aspekti mogu obuhvaćati sljedeće:

• a. obrazovne i profesionalne uvjete, uvjete osposobljavanja, vještine, zalaganje i odgovornosti, obavljeni posao i narav zadaća¹¹ ;
• b. mjesto zaposlenja i troškove života u tom mjestu;
• c. hijerarhijsku razinu zaposlenika te ima li zaposlenik rukovoditeljske odgovornosti;
• d. razinu formalnog obrazovanja zaposlenika;
• e. nedostatak zaposlenika na tržištu rada za specijalizirane pozicije;
• f. prirodu ugovora o radu, uključujući je li riječ o ugovoru na određeno ili neodređeno razdoblje;
• g. trajanje profesionalnog iskustva zaposlenika;
• h. profesionalne certifikacije zaposlenika;
• i. prikladne pogodnosti, uključujući plaćanje dodatnih naknada za kućanstvo i djecu zaposlenicima sa supružnicima i uzdržavanim članovima obitelji.

¹¹ Vidjeti također Preporuku Komisije od 7. ožujka 2014. o jačanju načela jednake plaće za muškarce i žene transparentnim putem.