6.5 Procjena rizika za društvo

Nadležna tijela trebala bi procijeniti rizik za društvo koji proizlazi iz različitih čimbenika rizika kao što su: operativni rizici povezani s dnevnim prometom trgovanja, koncentracijski rizik zbog velikih izloženosti i izloženost nastanku statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane u trgovanju. U svojoj procjeni nadležna tijela isto tako trebaju razmotriti izvore rizika za investicijsko društvo kao što su značajne promjene knjigovodstvene vrijednosti imovine, propast klijenata ili drugih ugovornih strana, pozicije u financijskim instrumentima, stranim valutama i robi te obveze prema mirovinskim sustavima s utvrđenim naknadama u skladu s člankom 29. Direktive (EU) 2019/2034. Prema potrebi trebali bi razmotriti i druge čimbenike koji mogu predstavljati rizik za investicijsko društvo.

62

Pri procjeni rizika za društvo nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir opseg, vrstu i složenost aktivnosti investicijskog društva.

6.5.2 Procjena inherentnog rizika za društvo

Procjenom inherentnog rizika za društvo nadležna tijela trebaju utvrditi glavne činitelje rizika i procijeniti značaj bonitetnog učinka koji taj rizik ima na investicijsko društvo. Procjena inherentnog rizika za društvo stoga bi trebala obuhvaćati sljedeće glavne korake:

• a. preliminarnu procjenu;
• b. procjenu vrste i opsega investicijskih aktivnosti koje investicijsko društvo izlažu riziku;
• c. procjenu sustava i procesa koji se odnose na te aktivnosti.

Nadležna tijela trebaju procijeniti rizik za društvo s aspekta postojećeg i potencijalnog rizika.

Nadležna tijela trebaju prema potrebi provesti i granularniju procjenu, po mogućnosti na razini pojedinačnih klijenata.

Preliminarna procjena

Kako bi odredila opseg procjene rizika za društvo, nadležna tijela trebaju najprije utvrditi izvore rizika za društvo kojima investicijsko društvo jest ili bi moglo biti izloženo.

Nadležna tijela trebaju razmotriti barem sljedeće:

• a. poslovni model i sklonost preuzimanju rizika;
• b. ponder faktora K koji se odnosi na rizik za društvo u odnosu na ukupni iznos faktora K;
• c. predviđanja iznosa faktora K koji se odnosi na rizik za društvo, ako su dostupna;
• d. trošak operativnih gubitaka za investicijsko društvo u odnosu na prihode.

Nadležna tijela trebaju provesti preliminarnu analizu s obzirom na promjene prethodno navedenog tijekom vremena kako bi donijela utemeljeno mišljenje o glavnim činiteljima rizika za društvo investicijskog društva.

Dnevni promet trgovanja

Nadležna tijela trebaju donijeti mišljenje o stupnju operativnog rizika povezanog s trgovanjem za vlastiti račun. Taj rizik može proizići iz pogrešaka u sustavu ili ljudskih pogrešaka zbog složenosti procesa, postupaka i IT sustava (uključujući upotrebu novih tehnologija) u mjeri u kojoj bi oni mogli dovesti do pogrešaka, kašnjenja, pogrešne specifikacije ili povreda sigurnosti.

63

Nadležna tijela trebala bi se prema potrebi usredotočiti na sljedeće izvore inherentnog rizika:

• a. volumen, izloženost, broj i složenost provedenih transakcija;
• b. nedostupnost ili gubitak cjelovitosti IT sustava;
• c. vrste infrastruktura financijskog tržišta koje služe za obradu transakcija: glasovno trgovanje, elektroničke platforme (MTP, OTP);
• d. algoritamsko trgovanje.

Koncentracijski rizik

Nadležna tijela trebaju donijeti mišljenje o stupnju koncentracijskog rizika kojem je izloženo investicijsko društvo. Konkretno, nadležna tijela trebala bi procijeniti rizik da će investicijsko društvo ostvariti znatne gubitke koji proizlaze iz koncentracije izloženosti maloj grupi drugih ugovornih strana ili financijskoj imovini s visokom razinom korelacije.

Tu bi procjenu nadležna tijela trebala provesti s obzirom na različite kategorije koncentracijskog rizika, uključujući:

• a. koncentraciju prema jednoj osobi (uključujući klijenta ili grupu povezanih osoba, kako su definirani za velike izloženosti);
• b. sektorsku koncentraciju izloženosti;
• c. geografsku koncentraciju izloženosti;
• d. koncentraciju proizvoda i
• e. koncentraciju izloženosti na temelju kolaterala i jamstava.

Posebnu pozornost nadležna tijela trebaju obratiti na skrivene izvore koncentracijskog rizika koji se može ostvariti u stresnim uvjetima, kada se razina korelacije može povećati u odnosu na uobičajene uvjete i kada iz izvanbilančnih stavki mogu proizići dodatne izloženosti.

Kada je riječ o grupama, nadležna tijela trebaju razmotriti koncentracijski rizik koji može nastati kao posljedica konsolidacije, što na pojedinačnoj osnovi ne mora biti očito.

Rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane u trgovanju

Nadležna tijela trebaju procijeniti rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane u trgovanju s kojim se suočavaju investicijska društva, a koji proizlazi iz izloženosti transakcijama financijskim instrumentima.

U svrhu te procjene nadležna tijela trebala bi se prema potrebi usredotočiti na sljedeće izvore inherentnog rizika:

• a. kvalitetu drugih ugovornih strana i relevantnih prilagodbi kreditnom vrednovanju (CVA); 64
• b. složenost financijskih instrumenata koji čine osnovu relevantnih transakcija;
• c. povratni rizik koji proizlazi iz pozitivne korelacije između kreditnog rizika druge ugovorne strane i izloženosti kreditnom riziku;
• d. izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane i riziku namire s aspekta trenutačne tržišne vrijednosti i nominalnog iznosa u odnosu na ukupnu kreditnu izloženost i regulatorni kapital;
• e. udio transakcija koje se obrađuju kroz infrastrukture financijskog tržišta koje omogućuju namiru po načelu plaćanja po isporuci;
• f. udio relevantnih transakcija prema središnjim drugim ugovornim stranama i učinkovitost njihovih mehanizama zaštite od gubitaka kao što su razine marže i uplata u jamstveni fond i
• g. postojanje, značaj, učinkovitost i provedivost sporazumâ o netiranju (konačno netiranje).

Značajne promjene knjigovodstvene vrijednosti imovine

Nadležna tijela trebaju donijeti mišljenje o rizicima koji nastaju za investicijsko društvo zbog značajnih promjena knjigovodstvene vrijednosti imovine. Takav rizik može dovesti do gubitaka ako vrijednost po kojoj se imovina vodi ne odražava na odgovarajući način njezinu stvarnu tržišnu vrijednost.

Nadležna tijela trebala bi se usredotočiti na imovinu čija je vrijednost procijenjena s pomoću modela i zamjenskih vrijednosti, a ne ulaznih podataka izravno izvedenih s tržišta.

Kreditni rizik (propast klijenata ili drugih ugovornih strana)

Kreditni rizik može nastati zbog odobravanja zajmova kako bi se klijentu omogućilo izvršenje transakcije, izravnih pozajmica osoblju, unutardnevnog kreditnog rizika zbog prekoračenja, izloženosti koje proizlaze iz jamstava i potencijalnih kreditnih izloženosti, pozicija obveznica koje se drže do dospijeća ili nelikvidnih obveznica, maržnih kredita klijentima, obračunanih/neplaćenih naknada i provizija, izravnih kreditnih izloženosti fondovima pod upravljanjem u vidu zajmova, ulaganja u početnoj fazi (eng. seed investment ) i jamstava.

Nadležna tijela trebaju se usredotočiti na sljedeće izvore inherentnog rizika ako su dostupni relevantni podatci:

• a. vrstu kreditnog rizika investicijskog društva vodeći računa o vrstama drugih ugovornih strana i izloženosti;
• b. izvanbilančne izloženosti, posebno dana ili primljena jamstva;
• c. rizik umanjenja vrijednosti.

65

Nadležna tijela trebaju donijeti mišljenje o stupnju rizika umanjenja vrijednosti ili deprecijacije imovine izvan knjige trgovanja koji nije obuhvaćen faktorima K kao što je K - TCD. Taj rizik može proizići iz revalorizacija kada se, na primjer, vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane znatno poveća ili kada se vrijednost društva kćeri od stjecanja smanjila.

Nadležna tijela trebala bi se prema potrebi usredotočiti na sljedeće izvore inherentnog rizika:

• a. promjene kreditne sposobnosti drugih ugovornih strana;
• b. složenost transakcija i visoku razinu financijske poluge (posebno LBO - a);
• c. izvanredne događaje zbog kojih dolazi do revalorizacije.

Pozicije u financijskim instrumentima, stranim valutama i robi

Nadležna tijela trebaju donijeti mišljenje o rizicima koji nastaju za investicijsko društvo zbog izloženosti financijskim instrumentima, stranim valutama i robi. Ti izvori rizika mogli bi dovesti do gubitaka u slučaju nepovoljnih kretanja na financijskom tržištu, deviznom tržištu i robnim tržištima.

Nadležna tijela trebaju se usredotočiti na vrstu financijskih instrumenata koje investicijsko društvo drži, na ukupnu izloženost investicijskog društva deviznom tržištu (uzimajući u obzir, na primjer, i korelaciju valuta u kojima investicijsko društvo ima izloženost) i na izloženost određenoj robi.

Rizici povezani s primanjima zaposlenih i mirovinski rizik

Nadležna tijela trebaju donijeti mišljenje o rizicima koji nastaju za investicijsko društvo zbog njegova sustava primitaka i mirovinskog sustava. Taj rizik mogao bi dovesti do gubitaka ako su plaćanja prekomjerna u odnosu na prihode društva, što među ostalim može ugroziti njegovu profitabilnost i solventnost.

Nadležna tijela trebala bi se prema potrebi usredotočiti na rizik koji proizlazi iz strukturnog jaza između imovine i obveza povezanih s primanjima zaposlenih.

6.5.3 Procjena upravljanja rizikom za društvo i kontrolâ tog rizika

Kako bi u potpunosti razumjela profil rizika za društvo investicijskog društva, nadležna tijela trebaju preispitati njegov okvir upravljanja i okvir upravljanja rizicima kojima se smanjuje rizik koji proizlazi iz prometa trgovanja, koncentracije i neispunjavanja obveza druge ugovorne strane. U tu svrhu nadležna tijela trebala bi procijeniti sljedeće elemente uzimajući u obzir opseg, vrstu i složenost aktivnosti investicijskog društva:

• a. ima li investicijsko društvo pouzdanu, jasno oblikovanu i dokumentiranu strategiju rizika u pogledu prometa trgovanja, koncentracije i neispunjavanja obveza druge ugovorne strane, koju je odobrilo njegovo upravljačko tijelo;

66

• b. odražava li strategija rizika investicijskog društva na pravilan način sklonost društva preuzimanju tih rizika te je li u skladu s njegovom ukupnom sklonošću preuzimanju rizika;
• c. ima li investicijsko društvo primjeren organizacijski okvir za upravljanje koncentracijskim rizikom i rizikom nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane te za njihovo mjerenje, praćenje i kontrolu, kao i (kvalitativno i kvantitativno) dostatne ljudske i tehničke resurse;
• d. ima li investicijsko društvo jasno definirane politike i postupke za utvrđivanje, mjerenje i kontrolu rizika za društvo te za upravljanje njima, uključujući limite koji odražavaju sklonost preuzimanju rizika koju je utvrdio upravni odbor;
• e. ima li investicijsko društvo primjeren okvir za utvrđivanje, razumijevanje i mjerenje rizika za društvo koji je u skladu s veličinom i složenošću investicijskog društva te je li taj okvir usklađen s relevantnim minimalnim zahtjevima iz mjerodavnog zakonodavstva EU - a i nacionalnog provedbenog zakonodavstva i
• f. ima li investicijsko društvo čvrst i sveobuhvatan kontrolni okvir te pouzdane zaštitne mjere za smanjenje rizika za društvo u skladu sa strategijom upravljanja rizicima i sklonošću preuzimanju rizika.

6.5.4 Sažetak nalaza i ocjena

Nakon provedbe prethodno opisane procjene nadležna tijela trebaju donijeti mišljenje

• o rizicima za društvo investicijskog društva. Mišljenje bi se trebalo odraziti u sažetku nalaza i poduprijeti ocjenom rizika utemeljenom na razmatranjima navedenima u Tablici 7. Ako na temelju značajnosti određenih čimbenika rizika nadležna tijela odluče te čimbenike procijeniti i ocijeniti na pojedinačnoj osnovi, potrebno je analogijom primijeniti upute iz te tablice u mjeri u kojoj je to moguće.