6.2 Učinci nematerijalne kreditne zaštite

Institucije mogu priznati učinke smanjenja kreditnog rizika nematerijalnom kreditnom zaštitom služeći se jednom od sljedećih metoda:

• (a) prilagodbom procjena PD - a i LGD - a u skladu s člankom 160. stavkom 5., člankom 161. stavkom 3. i člankom 164. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, na temelju kriterija koje utvrđuje institucija u skladu s člankom 183. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, konkretno primjenom jednog od sljedećih pristupa:
• (i) bez obzira na pristup koji se primjenjuje na usporedive izravne izloženosti prema davatelju jamstva, prilagodbom rejting - kategorija, skupova izloženosti ili procjena LGD - a, uključujući LGD u statusu neispunjavanja obveza i najbolju procjenu očekivanog gubitka (ELBE), uzimajući u obzir nematerijalnu kreditnu zaštitu u procjeni parametara rizika kako je utvrđeno ovim smjernicama ( pristup modeliranja);
• (ii) ako se usporedive izravne izloženosti prema davatelju jamstva tretiraju ili bi se tretirale u skladu s IRB pristupom uz vlastite procjene LGD - a i konverzijskih faktora ili bez njih, zamjenom parametara rizika PD i LGD odnosne izloženosti odgovarajućim PD - om i LGD - om usporedive izravne izloženosti prema davatelju jamstva kako je propisano ovim smjernicama (pristup supstitucije parametara rizika);
• (iii) bez obzira na pristup koji se primjenjuje na usporedive izravne izloženosti prema davatelju jamstva, prilagodbom rejting - kategorija, skupova izloženosti ili procjena LGD - a, uključujući LGD u statusu neispunjavanja obveza i ELBE, pri primjeni parametara rizika korekcijom postupka raspoređivanja u rejting - kategorije u skladu s člankom 172. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i odjeljkom 8.2. Smjernica EBA - e o procjenama PD - a i LGD - a (korekcija);
• (b) ako institucija primjenjuje standardizirani pristup za usporedive izravne izloženosti prema davatelju jamstva i ne priznaje učinke smanjenja kreditnog rizika nematerijalnom kreditnom zaštitom u procjenama PD - a i LGD - a u skladu s točkom (a), upotrebom pondera rizika primjenjivog prema standardiziranom pristupu u skladu s člankom 183. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 575/2013 (pristup supstitucije pondera rizika);
• (c) izračunom iznosa izloženosti ponderiranog rizikom u skladu s člankom 153. stavkom 3., člankom 154. stavkom 2., člankom 161. stavkom 4. i člankom 164. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 (tretman dvostrukog statusa neispunjavanja obveza).

Institucije trebaju imati jasne politike za procjenu učinaka nematerijalne kreditne zaštite na parametre rizika. Politike trebaju biti usklađene s njihovim internim praksama upravljanja rizikom te trebaju odražavati zahtjeve iz članka 183. stavaka 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjeve propisane ovim smjernicama. Institucije u tim politikama trebaju jasno utvrditi koja se od konkretnih metoda opisanih u točki 31. upotrebljava za svaki rejting - sustav te bi institucije te politike trebale primjenjivati dosljedno tijekom vremena.

Nematerijalnu kreditnu zaštitu koja ne zadovoljava zahtjeve za priznavanje za davatelje jamstva i jamstva utvrđene u članku 183. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i odjeljku 5.2. ovih smjernica ne bi trebalo priznati primjenom ni jedne od metoda navedenih u točki 31. Za potrebe procjene LGD - a, novčane tokove primljene realizacijom nematerijalne kreditne zaštite koja ne zadovoljava zahtjeve za priznavanje trebalo bi tretirati kao da su dobiveni bez upotrebe nematerijalne kreditne zaštite. Bez obzira na takav tretman, institucije trebaju prikupiti informacije o izvoru novčanih tokova povezanih s nematerijalnom kreditnom zaštitom koja ne zadovoljava zahtjeve za priznavanje i rasporediti ih na odgovarajući način. Institucije trebaju redovito pratiti razine takvih novčanih tokova te mjeru u kojoj se koriste relevantne vrste nematerijalne kreditne zaštite. Ako je to nužno, institucije trebaju izvršiti odgovarajuće prilagodbe kako bi izbjegle svaku pristranost u procjenama PD - a i LGD - a.

Ako institucije primijene pristup modeliranja naveden u točki 31(a)(i), u procjenama LGD - a trebaju razmotriti i, ako je to primjenjivo, uzeti u obzir na konzervativan način sljedeće elemente:

• (a) sve valutne neusklađenosti između odnosne obveze i nematerijalne kreditne zaštite;
• (b) stupanj u kojem je sposobnost davatelja jamstva da ispuni ugovornu obvezu propisanu ugovorom o nematerijalnoj kreditnoj zaštiti u korelaciji sa sposobnošću dužnika da otplati dug;
• (c) status neispunjavanja obveza davatelja jamstva i njegova posljedična smanjena sposobnost ispunjavanja ugovorne obveze povezane s nematerijalnom kreditnom zaštitom.

Ako institucije primijene pristup modeliranja naveden u točki 31(a)(i), nematerijalna kreditna zaštita može se smatrati pokretačem rizika u rejting - sustavu. Konkretno, to se može sastojati od sljedećeg:

• (a) prilagodbe samo procjena LGD - a prema povijesnom iskustvu povezanom s uočenim učincima smanjenja kreditnog rizika nematerijalnom kreditnom zaštitom na ostvarene LGD - e, uključujući realizirane naplate i materijalne troškove povezane s realizacijom nematerijalne kreditne zaštite;
• (b) prilagodbe procjena PD - a i LGD - a ako institucije mogu pružiti empirijske dokaze da postojanje nematerijalne kreditne zaštite ima utjecaj na PD dužnika i ako mogu dokazati da istodobna prilagodba i procjena PD - a i procjena LGD - a ne dovodi do učinka dvostrukog priznavanja nematerijalne kreditne zaštite niti do podcjenjivanja očekivanog gubitka.

Prilagodbu samo procjena PD - a u svakom bi slučaju trebalo smatrati neprikladnom.

Institucije mogu primijeniti pristup supstitucije parametara rizika naveden u točki 31(a)(ii) samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

• (a) nematerijalna kreditna zaštita priznaje se u skladu s relevantnim kriterijima za nematerijalnu kreditnu zaštitu propisanima u glavi II. poglavlju 4. trećeg dijela Uredbe (EU) br. 575/2013;
• (b) institucija može očekivati da su izravni troškovi realizacije nematerijalne kreditne zaštite zanemarivi u odnosu na iznos obuhvaćen nematerijalnom kreditnom zaštitom;
• (c) davatelj jamstva nije u statusu neispunjavanja obveza.

Ako institucije primijene pristup supstitucije parametara rizika ili pristup supstitucije pondera rizika koji su navedeni u točki 31(a)(ii) i 31(b), trebaju učiniti sljedeće:

• (a) prikupiti i pohraniti informacije o karakteristikama i performansama dužnika i izloženosti te se koristiti tim informacijama u procjeni PD - a dužnika u skladu sa Smjernicama EBA - e o procjeni PD - a i LGD - a;
• (b) za interne potrebe upravljanja rizikom, zasebno razmotriti izravne izloženosti prema davateljima jamstva i izloženosti osigurane nematerijalnom kreditnom zaštitom koju pružaju takvi subjekti;
• (c) utvrditi odvojeno područje primjene LGD modela i zasebno izračunati ponder rizika za vrstu izloženosti ili dijelova izloženosti osiguranih jamstvom čiji su parametri rizika PD i LGD zamijenjeni ili kojima je dodijeljen ponder rizika davatelja jamstva. Za izloženosti ili dijelove izloženosti koje su osigurane jamstvom i koje su uključene u opseg primjene pristupa supstitucije parametara rizika ili pristupa supstitucije pondera rizika, dovoljno je da institucije procijene samo LGD - ove usporedivih izravnih izloženosti prema davateljima jamstava ako primijene pristup supstitucije parametara rizika.

Za potrebe točke 37., ako određena nematerijalna kreditna zaštita ne pokriva u cijelosti originalnu izloženost, institucije bi trebale moći dijelu izloženosti koji nije pokriven predmetnom nematerijalnom kreditnom zaštitom dodijeliti procjene PD - a i LGD - a primjenjive na originalnu izloženost, a da pritom ne priznaju učinak predmetne nematerijalne kreditne zaštite. Nadalje, za potrebe izračuna ostvarenog LGD - a koji se odnosi na dio izloženosti koji nije pokriven nematerijalnom kreditnom zaštitom institucije trebaju novčane tokove i troškove pridružiti na sljedeći način:

• (a) Novčane tokove primljene od davatelja jamstva treba pridružiti dijelu izloženosti osiguranom jamstvom, dok novčane tokove koji dolaze iz bilo kojeg drugog izvora treba pridružiti dijelu izloženosti koji nije pokriven nematerijalnom kreditnom zaštitom. U slučaju izloženosti koje su pokrivene i materijalnom kreditnom zaštitom, novčane tokove povezane s materijalnom kreditnom zaštitom treba pridružiti dijelu izloženosti koji je pokriven tom materijalnom kreditnom zaštitom, u skladu s uputama iz točke 46.
• (b) Neizravne troškove treba pridružiti različitim dijelovima izloženosti u skladu s uputama iz točke 113. Smjernica EBA - e o procjeni PD - a i LGD - a.
• (c) Izravne troškove koji su neposredno povezani s realizacijom nematerijalne kreditne zaštite treba pridružiti dijelu izloženosti koji je osiguran jamstvom, dok svaki drugi izravni trošak treba biti pridružen dijelu izloženosti koji nije pokriven nematerijalnom kreditnom zaštitom. U slučaju izloženosti koje su pokrivene i materijalnom kreditnom zaštitom, izravne troškove povezane s realizacijom materijalne kreditne zaštite treba pridružiti dijelu izloženosti koji je osiguran jamstvom u skladu s uputama iz točke 46.

Ako institucije primijene pristup supstitucije parametara rizika, a dužnik je u statusu neispunjavanja obveza, primjenjuje se sljedeće:

• (a) Ponder rizika dijela izloženosti koji je osiguran jamstvom treba biti onaj usporedive izravne izloženosti prema davatelju jamstva koji nije u statusu neispunjavanja obveza.
• (b) Očekivani gubitak dijela izloženosti koji je osiguran jamstvom treba biti onaj usporedive izravne izloženosti prema davatelju jamstva koji nije u statusu neispunjavanja obveza.
• (c) Ako davatelj jamstva i dalje nije u statusu neispunjavanja obveza, za potrebe izračuna IRB manjka ili viška treba se smatrati da je dio izloženosti osiguran jamstvom u statusu neispunjavanja obveza u skladu s člankom 159. Uredbe (EU) br. 575/2013 i odjeljkom 8.4. Smjernica EBA - e o procjeni PD - a i LGD - a.

Ako institucije primjenjuju pristup supstitucije parametara rizika, druge kvantitativne tehnike validacije u skladu s člankom 185. točkom (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 trebaju uključivati usporedbu očekivanog gubitka usporedivih izravnih izloženosti prema davatelju jamstva i uočenih stopa gubitka odnosnih izloženosti ili dijelova izloženosti prema dužnicima u statusu neispunjavanja obveza koje se smatralo osiguranima jamstvom prije nastanka statusa neispunjavanja obveza.

Ako institucije u pojedinačnim slučajevima prilagode parametre rizika na način da uzimaju u obzir nematerijalnu kreditnu zaštitu koristeći se korekcijama u skladu s točkom 31(a)(iii), institucije trebaju moći opravdati da se zbog prirode i karakteristika nematerijalne kreditne zaštite nije moguće koristiti metodama opisanima u točki 31(a)(i), 31(a)(ii) ili 31(b) kako bi se odrazili učinci smanjenja kreditnog rizika nematerijalnom kreditnom zaštitom.

Ako institucije primijene jedan od pristupa opisanih u točki 31(a) i dobivene procjene rezultiraju ponderom rizika koji je niži od pondera rizika koji bi se primjenjivao na identičnu izloženost za koju institucija nije dobila nematerijalnu kreditnu zaštitu, konačni ponder rizika ne smije biti niži od pondera rizika usporedive izravne izloženosti prema davatelju jamstva u skladu s člankom 161. stavkom 3. i člankom 164. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, tj. primjenjuje se donja granica pondera rizika .

Za potrebe primjene pristupa supstitucije parametara rizika i izračuna donje granice pondera rizika, u slučaju u kojem institucija nije dobila odobrenje nadležnog tijela da se koristi vlastitim procjenama LGD - a u skladu s člankom 143. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 za usporedive izravne izloženosti prema davatelju jamstva, za utvrđivanje LGD - a usporedive izravne izloženosti prema davatelju jamstva institucija treba koristiti vrijednosti LGD - a navedene u članku 161. stavku 1. te uredbe.

Za potrebe primjene pristupa supstitucije parametara rizika i izračuna donje granice pondera rizika, vrijednost nematerijalne kreditne zaštite treba utvrditi na sljedeći način:

• (a) Vrijednost nematerijalne kreditne zaštite treba utvrditi u skladu s člankom 233. i člankom 239. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013. Sve potencijalne ročne neusklađenosti treba uzeti u obzir u prilagođenoj vrijednosti nematerijalne kreditne zaštite u skladu s člankom 239. stavkom 3. te uredbe, dok dospijeće usporedivih izravnih izloženosti prema davatelju jamstva treba biti jednako dospijeću izloženosti prema dužniku.
• (b) Ako nematerijalna kreditna zaštita pokriva vrijednost izloženosti preostalu nakon što je od dužnika traženo podmirivanje obveza i, ako je primjenjivo, ostale oblike smanjenja kreditnog rizika, institucije trebaju na konzervativan način procijeniti vrijednost zaštite na temelju prijašnjeg iskustva.
• (c) Vrijednost nematerijalne kreditne zaštite koja zadovoljava zahtjeve propisane člankom 215. stavkom 1. točkom (a) drugom alinejom ili člankom 215. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 može biti maksimalni iznos koji se pružatelj zaštite obvezao platiti u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza ili dužnikove neotplate ili u slučaju nastanka drugih utvrđenih kreditnih događaja.

Institucije trebaju izračunati donju granicu pondera rizika na sljedeći način:

• (a) Ako izloženost ima višestruku nematerijalnu kreditnu zaštitu, pri čemu svaka zaštita pokriva različiti dio izloženosti, institucije trebaju izračunati donju granicu pondera rizika kao prosjek ponderâ rizika ponderiran izloženošću za usporedive izravne izloženosti prema svakom davatelju jamstva.
• (b) Ako izloženost ima višestruku nematerijalnu kreditnu zaštitu, pri čemu dvije ili više zaštita pokriva isti dio izloženosti, institucije trebaju izračunati donju granicu pondera rizika za taj dio izloženosti kao najniži od pondera rizika za svaku usporedivu izravnu izloženost prema davatelju jamstva. Pri izračunu svakog pondera rizika, u LGD - u usporedive izravne izloženosti prema svakom od davatelja jamstva može se uzeti u obzir učinak druge nematerijalne kreditne zaštite koja postoji.
• (c) Ako bilo koji dio izloženosti nije pokriven nikakvom nematerijalnom kreditnom zaštitom, institucije trebaju dodijeliti tom dijelu izloženosti ponder rizika koji je primjenjiv na takvu izloženost prema dužniku bez ikakve nematerijalne kreditne zaštite; u tom slučaju donju granicu pondera rizika trebaju izračunati kao prosjek, ponderiran izloženošću, pondera rizika primjenjivog na dio izloženosti koji je pokriven nematerijalnom kreditnom zaštitom i pondera rizika koji je primjenjiv na preostali dio izloženosti.
• (d) Za potrebe izračuna prosječnog pondera rizika ponderiranog izloženošću u skladu s točkama (a) i (c), svaki ponder rizika treba izračunati zasebno i ponderirati relevantnim udjelom vrijednosti izloženosti.

Za potrebe točke 45. i kako bi se priznali učinci višestrukih tehnika smanjenja kreditnog rizika u skladu s pristupima navedenima u točki 31., potrebno je ispuniti sve uvjete navedene u nastavku:

• (a) Institucije trebaju imati jasne politike za raspodjelu, redoslijed i priznavanje materijalne i nematerijalne kreditne zaštite koje su usklađene s internim postupkom naplate.
• (b) Institucije ne bi trebale dvaput priznati učinke istog smanjenja kreditnog rizika; primjerice, pri raspodjeli materijalne kreditne zaštite između dijela izloženosti koji je pokriven nematerijalnom kreditnom zaštitom i dijela izloženosti koji nije pokriven nematerijalnom kreditnom zaštitom, ne bi smjelo biti dopušteno dvostruko priznavanje materijalne kreditne zaštite.
• (c) Institucije te pristupe trebaju primjenjivati dosljedno, i prema tome:
• (i) ne smije biti dopušteno da se dio izloženosti koji je pokriven određenom nematerijalnom kreditnom zaštitom podijeli u dva dijela i da se na jedan dio primijeni pristup supstitucije parametara rizika ili pristup supstitucije pondera rizika, a da se na drugi dio primijeni pristup modeliranja;
• (ii) u slučaju višestrukih nematerijalnih kreditnih zaštita koje, barem djelomično, pokrivaju isti dio izloženosti, institucije trebaju utvrditi odgovarajuće kriterije kojima se propisuje način odabira nematerijalne kreditne zaštite koja bi se koristila za potrebe zamjene parametara rizika. Takvi kriteriji trebaju biti opisani u internim politikama institucije izrađenima za potrebe prilagodbe procjena PD - a i LGD - a u skladu s točkom 38. Ne dovodeći u pitanje podtočku (i), institucijama je dopušteno podijeliti dio izloženosti koji je pokriven određenom nematerijalnom kreditnom zaštitom u dva dijela i na jedan dio primijeniti pristup supstitucije parametara rizika i istodobno priznati učinke preostalog dijela predmetne nematerijalne kreditne zaštite pri primjeni pristupa supstitucije parametara rizika na druge nematerijalne kreditne zaštite koje postoje. Konkretno, učinak smanjenja rizika preostalog dijela predmetne nematerijalne kreditne zaštitite može se uzeti u obzir u LGD - u usporedivih izravnih izloženosti prema drugim postojećim davateljima jamstva u skladu s točkom 47.

Za potrebe priznavanja učinaka smanjenja kreditnog rizika višestrukim kreditnim zaštitama koje zbog raspodjele koju je institucija provela u skladu s točkom 46 . pokrivaju isti dio izloženosti, institucije se mogu koristiti jednim od pristupa navedenih u točki 31(a). Konkretno, za potrebe

institucije se trebaju koristiti sljedećim metodama za utvrđivanje LGD - a usporedive izravne izloženosti prema davatelju jamstva, uključujući učinke smanjenja kreditnog rizika dodatnom kreditnom zaštitom:

• (a) Ako usporedive izravne izloženosti prema davatelju jamstva ulaze u opseg rejting - sustava za koji institucija nije dobila prethodno odobrenje za primjenu vlastiitih procjena LGD - a u skladu s člankom 143. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, institucija treba koristiti vrijednosti LGD - a propisane člankom 161. stavkom 1. Uredbe, odražavajući pritom, ako je to primjenjivo, materijalnu kreditnu zaštitu primjenom relevantnih zahtjeva iz glave II. poglavlja 4. trećeg dijela te uredbe.
• (b) Ako usporedive izravne izloženosti prema davatelju jamstva ulaze u opseg rejting - sustava za koji je institucija dobila prethodno odobrenje za primjenu vlastitih procjena LGD - a u skladu s člankom 14 3. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, institucija se treba koristiti LGD - om usporedivih izravnih izloženosti prema davatelju jamstva koji uključuje učinak dodatne nematerijalne ili materijalne kreditne zaštite. Ako institucije ne mogu priznati tu dodatnu kreditnu zaštitu u procjeni LGD - a usporedivih izravnih izloženosti prema davatelju jamstva, tada:

a neosiguranih izloženosti prema dužniku ili jednak tom LGD - u, institucije se trebaju koristiti procjenama LGD - a izloženosti prema dužniku koje odražavaju učinak dodatne kreditne zaštite; ili