UREDBA (EZ) br. 1907/2006 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (Tekst značajan za EGP)

0.1.

U ovom je Prilogu prikazano na koji način proizvođači i uvoznici trebaju procijeniti i dokumentirati da su rizici koji proizlaze iz tvari koju oni proizvode odnosno uvoze podvrgnuti odgovarajućoj kontroli za vrijeme proizvodnje i njihove vlastite uporabe ili uporaba te da i subjekti u lancu opskrbe ispod njih mogu u potrebnoj mjeri kontrolirati te rizike. U izvješću o kemijskoj sigurnosti opisuje se i proizvode li se i uvoze različiti nanooblici tvari kako su opisane u Prilogu VI., i koji to nanooblici, te se navodi odgovarajuće obrazloženje za svaki zahtjev obavješćivanja uz opis kada se i kako informacije o jednom obliku upotrebljavaju kao dokaz sigurnosti drugih oblika. Zahtjevi koji su specifični za nanooblike tvari u ovom Prilogu primjenjuju se na sve nanooblike obuhvaćene registracijom te ne dovodeći u pitanje zahtjeve koji se primjenjuju na druge oblike te tvari. Ovaj se Prilog primjenjuje, uz potrebne prilagodbe, i na proizvođače i uvoznike proizvoda koji su dužni načiniti procjenu kemijske sigurnosti u okviru registracije.

0.2.	Procjenu kemijske sigurnosti izrađuje jedna ili više stručnih osoba koje posjeduju potrebno iskustvo i izobrazbu, uključujući tečajeve za trajno obrazovanje.

0.3.

Procjena kemijske sigurnosti proizvođača obuhvaća proizvodnju tvari i sve identificirane uporabe. Procjena kemijske sigurnosti uvoznika obuhvaća sve identificirane uporabe. Kod izrade procjene kemijske sigurnosti uzima se u obzir uporaba tvari pojedinačno (uključujući sve značajnije nečistoće i dodatke), u smjesi i u proizvodu, kako je definirano u okviru identificiranih uporaba. U procjeni se uzimaju u obzir sve faze životnog ciklusa tvari koje proizlaze iz proizvodnje i identificiranih uporaba. Procjena uključuje sve nanooblike koji su obuhvaćeni registracijom. Obrazloženja i zaključci izvedeni iz procjene relevantni su za te nanooblike. Procjena kemijske sigurnosti temelji se na usporedbi potencijalnih štetnih učinaka tvari s poznatom odnosno realno predvidivom izloženošću ljudi i/ili okoliša toj tvari, uzimajući u obzir provedene i preporučene mjere upravljanja rizikom i radne uvjete.

0.4.

Tvari kod kojih se na temelju strukturne sličnosti može očekivati da imaju slična fizikalno-kemijska, toksikološka i ekotoksikološka svojstva odnosno da odgovaraju određenom obrascu mogu se smatrati grupom ili „kategorijom” tvari. Ako proizvođač ili uvoznik smatra da mu je procjena kemijske sigurnosti za jednu tvar dostatna da procijeni i dokumentira da su rizici koji proizlaze iz druge tvari odnosno skupine ili „kategorije” tvari podvrgnuti odgovarajućoj kontroli, on se tom procjenom kemijske sigurnosti može koristiti za tu drugu tvar odnosno skupinu ili „kategoriju” tvari. Proizvođač odnosno uvoznik u tom slučaju pruža odgovarajuće obrazloženje. Ako ijedna od tih tvari postoji u jednom nanoobliku ili više njih te se podaci o jednom obliku upotrebljavaju za dokaz sigurnosti uporabe drugih oblika, u skladu s općim pravilima utvrđenima u Prilogu XI. navodi se znanstveno obrazloženje o tome kako se primjenjujući pravila o grupiranju ili analogiji podaci iz određenog ispitivanja ili druge informacije (npr. metode, rezultati ili zaključci) mogu upotrijebiti za druge oblike tvari. Slično vrijedi i za scenarije izloženosti i mjere upravljanja rizikom.

0.5.

Procjena kemijske sigurnosti temelji se na informacijama o tvari sadržanima u tehničkom dosjeu te na drugim raspoloživim i relevantnim informacijama. Ako proizvođač ili uvoznik dostavlja prijedlog ispitivanja u skladu s prilozima IX. i X., on to treba upisati u odgovarajuću rubriku izvješća o kemijskoj sigurnosti. Potrebno je obuhvatiti i raspoložive informacije dobivene na temelju procjene provedene u okviru međunarodnih i nacionalnih programa. Ako je raspoloživa procjena na temelju zakonodavstva Zajednice (npr. procjene rizika na temelju Uredbe (EEZ) 793/93), kod izrade izvješća o kemijskoj sigurnosti treba prema potrebi uzeti u obzir tu procjenu. Odstupanja od tih procjena obrazlaže se.

Dakle, uzimaju se u obzir informacije o opasnostima tvari, izloženosti koja proizlazi iz proizvodnje ili uvoza, identificiranim uporabama tvari, radnim uvjetima i mjerama upravljanja rizikom koje se primjenjuju odnosno preporučuju daljnjim korisnicima.

U pojedinim slučajevima, u skladu s odjeljkom 3. Priloga XI. nije nužno pribaviti nedostajuće informacije ako su mjere upravljanja rizikom i radni uvjeti koji su potrebni za kontroliranje dobro opisanog rizika dostatni za kontrolu ostalih potencijalnih rizika, koje stoga nije nužno precizno opisati.

Ako proizvođač ili uvoznik smatra da su mu za izradu izvješća o kemijskoj sigurnosti potrebne dodatne informacije i da se te informacije mogu dobiti isključivo provedbom ispitivanja u skladu s Prilogom IX. ili Prilogom X., on dostavlja prijedlog strategije ispitivanja u kojemu objašnjava zašto smatra da su dodatne informacije nužne i to upisuje u odgovarajuću rubriku izvješća o kemijskoj sigurnosti. Ako to smatra potrebnim, u prijedlogu strategije ispitivanja može navesti nekoliko studija, od kojih se svaka odnosi na različiti oblik iste tvari za isti zahtjev obavješćivanja. U očekivanju rezultata dodatnih ispitivanja, on upisuje u svoje izvješće o kemijskoj sigurnosti te uključuje u scenarij izloženosti privremene mjere upravljanja rizikom koje je sam proveo i one koje preporučuje daljnjim korisnicima u svrhu upravljanja rizicima koji se istražuju. Scenariji izloženosti i preporučene privremene mjere upravljanja rizikom odnose se na sve nanooblike obuhvaćene registracijom.

0.6

Koraci procjene kemijske sigurnosti

0.6.1. Procjena kemijske sigurnosti koju provodi proizvođač ili uvoznik za određenu tvar uključuje sljedeće korake 1. do 4. u skladu s odgovarajućim odjeljcima ovog Priloga:

procjena opasnosti za zdravlje ljudi

procjena fizikalno-kemijskih svojstava koja predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi

procjena opasnosti za okoliš

procjena svojstava PBT i vPvB.

0.6.2. U slučajevima iz točke 0.6.3 procjena kemijske sigurnosti također uključuje sljedeće korake 5. i 6. u skladu s odjeljcima 5. i 6. ovog Priloga:

Procjena izloženosti.

5.1.

Utvrđivanje scenarija izloženosti (ili, prema potrebi, utvrđivanje odgovarajućih kategorija uporabe i izloženosti).

5.2.

Procjena izloženosti.

Karakterizacija rizika.

0.6.3. Ako proizvođač ili uvoznik kao rezultat provedbe koraka od 1. do 4. zaključi da tvar ili, prema potrebi, njezini nanooblici ispunjavaju kriterije za bilo koji od sljedećih razreda ili kategorija opasnosti određenih u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ili ako se procijeni da imaju svojstva PBT ili vPvB, procjena kemijske sigurnosti uključuje i korake 5. i 6. u skladu s odjeljcima 5. i 6. ovog Priloga:

(a)

razredi opasnosti od 2.1 do 2.4, 2.6 i 2.7, 2.8 tipovi A i B, 2.9, 2.10, 2.12., 2.13 kategorije 1 i 2, 2.14 kategorije 1 i 2, 2.15 tipovi od A do F

(b)

razredi opasnosti od 3.1 do 3.6, 3.7 štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost ili na razvoj, 3.8 učinci različiti od opojnih učinaka, 3.9 i 3.10

(c)

razred opasnosti 4.1

(d)

razred opasnosti 5.1.

0.6.4. Sažetak svih odgovarajućih informacija koje su upotrijebljene u vezi s gore navedenim točkama navode se u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti (odjeljak 7.).

0.7.

Glavni element dijela izvješća o kemijskoj sigurnosti koji se odnosi na izloženost opis je jednog ili više scenarija izloženosti koji su provedeni u proizvođačevoj proizvodnji odnosno za vlastitu uporabu proizvođača ili uvoznika, te scenarija izloženosti čiju provedbu proizvođač ili uvoznik preporučuje za identificiranu uporabu(-e).

Scenarij izloženosti skup je uvjeta koji opisuju kako se tvar proizvodi odnosno koristi za vrijeme svog životnog ciklusa i kako proizvođač ili uvoznik sam kontrolira izloženost ljudi i okoliša i preporučuje daljnjim korisnicima da to čine. Ti skupovi uvjeta sadrže opis mjera upravljanja rizikom i radnih uvjeta koje proizvođač ili uvoznik provodi odnosno preporučuje daljnjim korisnicima.

Ako se tvar stavlja na tržište, relevantni scenarij odnosno scenarije izloženosti, uključujući mjere upravljanja rizikom i radne uvjete, uključuju se u prilog sigurnosno-tehničkom listu u skladu s Prilogom II.

0.8.

Detaljnost opisa scenarija izloženosti znatno se razlikuje od slučaja do slučaja, ovisno o uporabi tvari, njezinim opasnim svojstvima i količini informacija kojima raspolaže proizvođač odnosno uvoznik. U scenarijima izloženosti mogu se opisati potrebne mjere upravljanja rizikom za više pojedinačnih postupaka ili uporaba tvari. Na taj se način jednim scenarijem izloženosti može obuhvatiti širok spektar postupaka i uporaba. Scenariji izloženosti koji obuhvaćaju širok spektar postupaka ili uporaba još se nazivaju i kategorijama izloženosti. U nastavku ovog Priloga i u Prilogu II. izraz „scenarij izloženosti” uključuje i kategorije izloženosti, ako su one utvrđene.

0.9.	Ako informacije nisu potrebne u skladu s Prilogom XI., to se navodi u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti i uputiti na obrazloženje u tehničkom dosjeu. Činjenicu da informacije nisu potrebne također se navodi u sigurnosno-tehničkom listu.

0.10.

U slučaju određenih učinaka, kao što su oštećivanje ozonskog sloja, potencijal stvaranja prizemnog ozona, snažan miris i kvarenje, kod kojih nije moguće primijeniti postupke iz odjeljaka od 1. do 6., rizici povezani s tim učincima procjenjuju se ovisno o slučaju, a proizvođač odnosno uvoznik navodi potpun opis i obrazloženje tih procjena u izvješću o kemijskoj sigurnosti i sažetak u sigurnosno-tehničkom listu.

0.11.

Kod procjene rizika uporabe jedne ili više tvari ugrađenih u ►M3 specijalnu smjesu ◄ (npr. legure) uzima se u obzir način na koji su tvari vezane u kemijskoj matrici.

0.11.a

Ako su nanooblici obuhvaćeni procjenom kemijske sigurnosti, razmatra se odgovarajuća mjerna jedinica za procjenu i prikaz rezultata u koracima od 1. do 6. procjene kemijske sigurnosti iz točaka 0.6.1. i 0.6.2., uz navođenje obrazloženja u izvješću o kemijskoj sigurnosti i sažetak obrazloženja u sigurnosno-tehničkom listu. Prednost se daje prikazu s nekoliko mjernih jedinica, uključujući jedinice za masu. Ako je to moguće, navodi se metoda recipročne konverzije.

0.12.

Ako metodologija opisana u ovom Prilogu nije primjerena, u izvješću o kemijskoj sigurnosti detaljno se objašnjava i obrazlaže alternativna tehnologija koja je primijenjena.

0.13.

Dio A izvješća o kemijskoj sigurnosti sadrži izjavu u kojoj se navodi da proizvođač odnosno uvoznik provodi mjere upravljanja rizikom opisane u relevantnim scenarijima izloženosti za vlastitu uporabu ili uporabe i da te scenarije izloženosti za identificirane uporabe priopćava distributerima i daljnjim korisnicima u sigurnosno-tehničkom listu ili listovima.

1. PROCJENA OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE LJUDI

1.0.

Uvod

1.0.1.

Cilj procjene opasnosti za zdravlje ljudi je odrediti razvrstavanje tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 i odrediti razine izloženosti iznad kojih se ljudi ne bi smjeli izlagati tvari. Ta razina izloženosti poznata je kao izvedena razina izloženosti bez učinka (Derived No-Effect Level (DNEL)).

1.0.2.

Kod procjene opasnosti za zdravlje ljudi uzima se u obzir toksikokinetički profil tvari (tj. apsorpcija, metabolizam, distribucija i uklanjanje) i sljedeće skupine učinaka:

(1)

akutni učinci poput akutne toksičnosti, nadraživanja i nagrizanja

(2)

izazivanje preosjetljivosti

(3)

toksičnost nakon ponavljane primjene i

(4)

učinci CMR (karcinogenost, mutagenost spolnih stanica i reproduktivna toksičnost).

Na temelju svih raspoloživih informacija treba prema potrebi razmotriti i druge učinke.

1.0.3.

Procjena opasnosti obuhvaća sljedeće korake:

1. korak

evaluacija informacija koje nisu dobivene na ljudima

2. korak

evaluacija informacija dobivenih na ljudima

3. korak

razvrstavanje i označivanje

4. korak

izvođenje DNEL-ova

Procjena uključuje sve nanooblike koji su obuhvaćeni registracijom.

1.0.4.

Prva tri koraka provode se za svaki učinak za koji su dostupne informacije i upisuju se u odgovarajući odjeljak izvješća o kemijskoj sigurnosti te se prema potrebi navodi sažetak u rubrici 2. i 11. sigurnosno-tehničkog lista, u skladu s člankom 31.

1.0.5.

Ako za neki učinak nisu dostupne relevantne informacije, u odgovarajućem odjeljku navodi se: „Informacije nisu dostupne”. U tehničkom dosjeu navodi se obrazloženje uz uputu na sva provedena pretraživanja literature.

1.0.6.

U četvrtom koraku procjene opasnosti za zdravlje ljudi objedinjuju se rezultati prva tri koraka i upisuju se u odgovarajuću rubriku izvješća o kemijskoj sigurnosti te se navodi sažetak u rubrici 8.1. sigurnosno-tehničkog lista.

1.1.

1. korak

Evaluacija informacija koje nisu dobivene na ljudima

1.1.1.

Evaluacija informacija koje nisu dobivene na ljudima obuhvaća:

—

utvrđivanje opasnosti za učinak na temelju svih raspoloživih informacija koje nisu dobivene na ljudima;

—

utvrđivanje odnosa doze (koncentracije) i odgovora (učinka).

1.1.2.

Ako nije moguće utvrditi odnos doze (koncentracije) i odgovora (učinka), to bi trebalo obrazložiti te priložiti semikvantitativnu ili kvalitativnu analizu. Primjerice, kod akutnih učinaka obično nije moguće utvrditi odnos doze (koncentracije) i odgovora (učinka) na temelju rezultata ispitivanja provedenog u skladu s ispitnim metodama iz Uredbe Komisije navedene u članku 13. stavku 3. U tom je slučaju dovoljno odrediti je li, i u kojoj mjeri, izazivanje tog učinka svojstveno tvari.

1.1.3.

Ukratko se prikazuju sve informacije koje nisu dobivene na ljudima, a upotrijebljene su prilikom procjenjivanja određenog učinka na ljude i utvrđivanja odnosa doze (koncentracije) i odgovora (učinka), po mogućnosti u obliku jedne ili više tablica, pri čemu treba razlikovati informacije in vitro, in vivo i druge informacije. Prikazuju se odgovarajući rezultati ispitivanja (npr. ATE, LD50, NO(A)EL ili LO(A)EL), ispitni uvjeti (npr. trajanje ispitivanja, put primjene) i ostale odgovarajuće informacije, a koriste se međunarodno priznate mjerne jedinice za taj učinak.

1.1.4.

Ako je raspoloživa jedna studija, tada bi za tu studiju trebalo izraditi detaljni sažetak studije. Ako postoji više studija koje se bave istim učinkom, tada se za utvrđivanje DNEL-ova uglavnom koristi studija ili studije koje izazivaju najveću zabrinutost, nakon što se uzmu u obzir moguće varijable (npr. način provedbe, prikladnost, relevantnost vrste na kojoj je provedeno ispitivanje, kvaliteta rezultata itd.), i za tu studiju odnosno studije izrađuje se detaljni sažetak koji se uključuje u tehnički dosje. Detaljni sažeci potrebni su za sve ključne podatke koji su korišteni kod procjene opasnosti. Ako nije korištena studija ili studije koje izazivaju najveću zabrinutost, u tehničkom dosjeu navodi se detaljno obrazloženje ne samo za studiju koja je korištena, već i za sve studije koje izazivaju veću zabrinutost od te studije. Važno je ispitati valjanost studije bez obzira na to jesu li opasnosti utvrđene ili ne.

1.2.

2. korak

Evaluacija informacija dobivenih na ljudima

Ako informacije dobivene na ljudima nisu raspoložive, u ovom dijelu se navodi „Nisu dostupne informacije dobivene na ljudima”. Ako su te informacije raspoložive, one se prikazuju, po mogućnosti u obliku tablice.

1.3.

3. korak

Razvrstavanje i označivanje

1.3.1.

Prikazuje se i obrazlaže odgovarajuće razvrstavanje razvijeno u skladu s kriterijima iz Uredbe (EZ) br. 1272/2008. Prema potrebi, prikazuju se specifične granične vrijednosti koncentracije dobivene primjenom članka 10. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 i članaka 4. do 7. Direktive 1999/45/EZ te navodi obrazloženje ako one nisu navedene u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

Procjena uvijek treba sadržavati izjavu ispunjavaju li tvar ili, prema potrebi, njezini nanooblici kriterije iz Uredbe (EZ) br. 1272/2008 za razvrstavanje u kategoriju 1 A ili 1B razreda opasnosti od kancerogenosti, u kategoriju 1 A ili 1B razreda opasnosti od mutagenosti spolnih stanica ili u kategoriju 1 A ili 1B razreda opasnosti od reproduktivne toksičnosti.

1.3.2.

Ako informacije nisu dostatne za donošenje odluke o tome treba li tvar ili, prema potrebi, njezine nanooblike razvrstati u određeni razred ili kategoriju opasnosti, podnositelj registracije navodi i obrazlaže mjeru koju je proveo odnosno odluku koju je donio kao rezultat toga.

1.4.

4. korak

Utvrđivanje DNEL-(ov)a

1.4.1.

DNEL(-ovi) za tvar utvrđuje(-u) se na temelju rezultata 1. i 2. koraka, uzimajući u obzir vjerojatni(-e) put(ove), trajanje i učestalost izlaganja. ►M10 Za neke razrede opasnosti, posebno mutagenost spolnih stanica i karcinogenost, ponekad na temelju raspoloživih informacija nije moguće utvrditi prag toksičnosti, a time ni DNEL. ◄ Jedan DNEL može biti dovoljan ako to opravdava(ju) scenarij(i). izloženosti. Međutim, ponekad je, uzimajući u obzir raspoložive informacije i scenarij(e) izloženosti iz odjeljka 9. izvješća o kemijskoj sigurnosti, potrebno utvrditi DNEL za svaku relevantnu ljudsku populaciju (npr. radnici, potrošači i osobe koje bi mogle biti neizravno izložene putem okoliša), a možda i za određene ranjive subpopulacije (npr. djeca, trudnice) te za različite putove izlaganja. Navodi se potpuno obrazloženje, uključujući, inter alia, izbor korištenih informacija, put izlaganja (oralno, kroz kožu, udisanjem) te trajanje i učestalost izlaganja tvari za koju vrijedi DNEL. Ako se očekuje više putova izlaganja, DNEL se utvrđuje za svaki put izlaganja te za izloženost koja proizlazi iz svih putova zajedno. Kod utvrđivanja DNEL-a uzimaju se u obzir, inter alia, sljedeći čimbenici:

(a)

nesigurnost koja proizlazi, među ostalim, iz varijabilnosti pokusnih informacija i varijabilnosti unutar vrste i među vrstama;

(b)

vrsta i težina učinka;

(c)

osjetljivost ljudske (sub)populacije na koju se odnose kvantitativne i/ili kvalitativne informacije o izloženosti.

1.4.2.

Ako nije moguće utvrditi DNEL, to se jasno navodi i detaljno obrazlaže.

2. PROCJENA FIZIKALNO-KEMIJSKIH OPASNOSTI

2.1.	Cilj procjene opasnosti na temelju fizikalno-kemijskih svojstava odrediti je razvrstavanje tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008.

2.2.

Procjenjuju se potencijalni učinci na zdravlje ljudi barem za sljedeća fizikalno-kemijska svojstva:

—

eksplozivnost

—

zapaljivost

—

oksidacijski potencijal.

2.3.	Procjena svakog učinka prikazuje se u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti (odjeljak 7.) i prema potrebi se navodi sažetak u rubrikama 2. i 9. sigurnosno-tehničkog lista, u skladu s člankom 31.

2.4.	Kod evaluacije svakog fizikalno-kemijskog svojstva procjenjuje se u kojoj je mjeri tvari svojstveno da prilikom proizvodnje i identificiranih uporaba izazove taj učinak.

2.5.	Prikazuje se i obrazlaže odgovarajuće razvrstavanje razvijeno u skladu s kriterijima iz Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

3. PROCJENA OPASNOSTI ZA OKOLIŠ

3.0.

Uvod

3.0.1.

Cilj procjene opasnosti za okoliš je odrediti razvrstavanje tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 i utvrditi koncentraciju tvari ispod koje se ne očekuju štetni učinci u odgovarajućoj sferi okoliša. Ta je koncentracija poznata kao predviđena koncentracija bez učinka (Predicted No-Effect Concentration (PNEC)).

3.0.2.

Kod procjene opasnosti za okoliš uzimaju se u obzir potencijalni učinci na okoliš, i to (1) vodene (uključujući sediment), (2) kopnene i (3) atmosferske segmente, te potencijalni učinci koji mogu nastati (4) akumuliranjem u hranidbenom lancu. Osim toga, uzimaju se u obzir potencijalni učinci na (5) mikrobiološku aktivnost sustava za pročišćivanje otpadnih voda. Procjena učinaka na svaku od ovih pet sfera okoliša navodi se u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti (odjeljak 7.) te se prema potrebi navodi sažetak u rubrikama 2. i 12. sigurnosno-tehničkog lista, u skladu s člankom 31.

3.0.3.

Ako za neku sferu okoliša nisu raspoložive informacije o učincima, u odgovarajući odjeljak izvješća o kemijskoj sigurnosti upisuje se: „Informacije nisu dostupne”. U tehničkom dosjeu navodi se obrazloženje i uputa na sva provedena pretraživanja literature. Ako su informacije za određenu sferu okoliša raspoložive, ali proizvođač odnosno uvoznik smatra da nije potrebno provesti procjenu opasnosti, on u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti (odjeljak 7.) navodi obrazloženje, uz uputu na relevantne informacije, te prema potrebi navodi sažetak u rubrici 12. sigurnosno-tehničkog lista, u skladu s člankom 31. ►M51 Procjena uključuje sve nanooblike koji su obuhvaćeni registracijom. ◄

3.0.4.

Procjena opasnosti obuhvaća sljedeća tri koraka, koji se jasno naznačuju kao takvi u izvješću o kemijskoj sigurnosti:

1. korak

Ocjena informacija

2. korak

Razvrstavanje i označivanje

3. korak

Određivanje PNEC-a.

3.1.

1. korak

Evaluacija informacija

3.1.1.

Evaluacija svih raspoloživih informacija obuhvaća:

—

utvrđivanje opasnosti na temelju svih raspoloživih informacija,

—

utvrđivanje odnosa doze (koncentracije) i odgovora (učinka).

3.1.2.

Ako nije moguće utvrditi odnos doze (koncentracije) i odgovora (učinka), to se obrazlaže te se prilaže semikvantitativna ili kvalitativna analiza.

3.1.3.

Ukratko se prikazuju sve informacije koje su korištene kod procjene učinaka na određenu sferu okoliša, po mogućnosti u obliku jedne ili više tablica. Prikazuju se relevantni rezultati ispitivanja (npr. LC50 ili NOEC), ispitni uvjeti (npr. trajanje ispitivanja, put primjene) i ostale relevantne informacije, koristeći međunarodno priznate mjerne jedinice za taj učinak.

3.1.4.

Ukratko se prikazuju sve informacije koje su korištene kod procjene sudbine tvari u okolišu, po mogućnosti u obliku jedne ili više tablica. Prikazuju se relevantni rezultati ispitivanja, ispitni uvjeti i ostale relevantne informacije, koristeći međunarodno priznate mjerne jedinice za taj učinak.

3.1.5.

Ako je raspoloživa jedna studija, tada bi za tu studiju trebalo izraditi detaljni sažetak studije. Ako postoji više studija koje se bave istim učinkom, tada se zaključak donosi na temelju studije ili studija koje izazivaju najveću zabrinutost i za tu se studiju odnosno studije izrađuje detaljni sažetak koji se uključuje u tehnički dosje. Detaljni sažeci potrebni su za sve ključne podatke koji su korišteni kod procjene opasnosti. Ako nije korištena studija ili studije koje izazivaju najveću zabrinutost, u tehničkom dosjeu navodi se detaljno obrazloženje ne samo za studiju koja je korištena, već i za sve studije koje izazivaju veću zabrinutost od te studije. Ako sve raspoložive studije za određenu tvar pokazuju da tvar nije opasna, trebalo bi načiniti procjenu ukupne valjanosti svih studija.

3.2.

2. korak

Razvrstavanje i označivanje

3.2.1.

Prikazuje se i obrazlaže odgovarajuće razvrstavanje razvijeno u skladu s kriterijima iz Uredbe (EZ) br. 1272/2008. Prikazuje se svaki M-faktor dobiven primjenom članka 10. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 te se navodi obrazloženje ako on nije uvršten u dio 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

Prikaz i obrazloženje primjenjuju se na sve nanooblike obuhvaćene registracijom.

3.2.2.

3.3.

3. korak

Utvrđivanje PNEC-a

3.3.1.

PNEC se utvrđuje za svaku sferu okoliša na temelju raspoloživih informacija. PNEC se može izračunati primjenom odgovarajućeg faktora procjene na vrijednosti učinaka (npr. LC50 ili NOEC). Faktor procjene izražava razliku između vrijednosti učinaka dobivenih laboratorijskim ispitivanjima za ograničeni broj vrsta i PNEC-a za sferu okoliša ( 32 ).

3.3.2.

Ako nije moguće odrediti PNEC, to se jasno navodi i detaljno obrazlaže.

4. PROCJENA SVOJSTAVA PBT I VPVB

4.0.

Uvod

4.0.1.

Cilj procjene svojstava PBT i vPvB je odrediti ispunjava li tvar kriterije iz Priloga XIII. i, ako ispunjava, opisati potencijalne emisije tvari. Procjena opasnosti u skladu s odjeljcima 1. i 3. ovog Priloga koje se odnosi na sve dugotrajne učinke i procjena dugotrajne izloženosti ljudi i okoliša u skladu s odjeljkom 5. (procjena izloženosti) 2. korakom (procjena izloženosti), ne može se provesti s dovoljnom pouzdanošću za tvari koje ispunjavaju kriterije PBT i vPvB iz Priloga XIII. Stoga je potrebno izraditi zasebnu procjenu svojstava PBT i vPvB.

4.0.2.

Procjena svojstava PBT i vPvB obuhvaća dva koraka u nastavku, koji se jasno naznačuju kao takvi u dijelu B odjeljku 8. izvješća o kemijskoj sigurnosti. Procjena uključuje sve nanooblike koji su obuhvaćeni registracijom.

1. korak	:	Usporedba s kriterijima
2. korak	:	Karakterizacija emisija

Sažetak procjene navodi se u rubrici 12. sigurnosno-tehničkog lista.

4.1.

1. korak: Usporedba s kriterijima

U ovom koraku procjene svojstava PBT i vPvB uspoređuju se raspoložive informacije s kriterijima iz odjeljka 1. Priloga XIII. i daje izjava ispunjava li tvar te kriterije. Procjena se provodi u skladu s odredbama utvrđenima u uvodnom dijelu Priloga XIII. kao i u odjeljcima 2. i 3. tog Priloga.

4.2.

2. korak: Karakterizacija emisija

Ako tvar ispunjava kriterije ili se u registracijskoj dokumentaciji smatra da ima svojstva PBT ili vPvB, provodi se karakterizacija emisija koja obuhvaća odgovarajuće dijelove procjene izloženosti, kako je opisano u odjeljku 5. Ona posebno uključuje procjenu količina tvari koje se oslobađaju u različite segmente okoliša za vrijeme svih djelatnosti koje obavlja proizvođač ili uvoznik i svih utvrđenih uporaba te utvrđivanje vjerojatnih putova izlaganja ljudi i okoliša toj tvari. Procjena uključuje sve nanooblike koji su obuhvaćeni registracijom.

5. PROCJENA IZLOŽENOSTI

5.0.

Uvod

Procjena izloženosti provodi se s ciljem izrade kvantitativne ili kvalitativne procjene doze/koncentracije tvari kojoj su izloženi odnosno mogu biti izloženi ljudi i okoliš. Kod procjene se uzimaju u obzir sve faze životnog ciklusa tvari koje proizlaze iz proizvodnje i utvrđenih uporaba te obuhvaćaju sve izloženosti koje mogu biti povezane s opasnostima iz odjeljaka od 1. do 4. Procjena uključuje sve nanooblike koji su obuhvaćeni registracijom. Procjena izloženosti obuhvaća sljedeća dva koraka, koji se jasno označuju kao takvi u izvješću o kemijskoj sigurnosti:

1. korak

Utvrđivanje scenarija izloženosti ili utvrđivanje relevantnih kategorija uporabe i izloženosti

2. korak

Procjena izloženosti.

Scenarij izloženosti se prema potrebi prilaže sigurnosno-tehničkom listu, u skladu s člankom 31.

5.1.

1. korak

Izrada scenarija izloženosti

5.1.1.

Utvrđuju se scenariji izloženosti, kako je opisano u odjeljcima 0.7. i 0.8. Scenariji izloženosti osnova su postupka procjene kemijske sigurnosti. Izrada procjene kemijske sigurnosti može biti iterativni postupak. Prva se ocjena temelji na minimalnim traženim informacijama i svim raspoloživim informacijama o opasnosti te na procjeni izloženosti koja odgovara početnim pretpostavkama o radnim uvjetima i mjerama upravljanja rizikom (početni scenarij izloženosti). Ako karakterizacija rizika na temelju početnih pretpostavki pokazuje da rizici za zdravlje ljudi i okoliš nisu podvrgnuti odgovarajućoj kontroli, potrebno je provesti iterativni postupak mijenjajući svaki put jedan ili više čimbenika u procjeni opasnosti ili izloženosti s ciljem dokazivanja odgovarajuće kontrole. Za razradu procjene opasnosti ponekad je potrebno dobiti dodatne informacije o opasnosti. Razrada procjene izloženosti može uključivati odgovarajuću preinaku radnih uvjeta ili mjera upravljanja rizikom u scenariju izloženosti ili precizniju procjenu izloženosti. Scenarij izloženosti koji proizlazi iz zadnje iteracije (konačni scenarij izloženosti) uključuje se u izvješće o kemijskoj sigurnosti te se prilaže sigurnosno-tehničkom listu u skladu s člankom 31.

Konačni scenarij izloženosti prikazuje se u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti te se prilaže sigurnosno-tehničkom listu koristeći odgovarajući skraćeni naslov s kratkim općim opisom uporabe, u skladu s opisom iz odjeljka 3.5. Priloga VI. Scenariji izloženosti obuhvaćaju svu proizvodnju u Zajednici i sve identificirane uporabe.

U scenariju, tamo gdje je to relevantno, opisuje se sljedeće:

Uvjeti uporabe

—

postupci koji se primjenjuju, uključujući agregatno stanje u kojemu se tvar proizvodi, prerađuje i/ili koristi,

—

aktivnosti radnika u vezi s postupcima i trajanje i učestalost njihovog izlaganja tvari,

—

aktivnosti potrošača i trajanje i učestalost njihovog izlaganja tvari,

—

trajanje i učestalost emisija tvari u različite segmente okoliša i sustave za počišćivanje otpadnih voda i razrjeđivanje u segmentu okoliša - primatelju.

Mjere upravljanja rizikom

—

mjere upravljanja rizikom kojima se smanjuje ili izbjegava izravna i neizravna izloženost ljudi (uključujući radnike i potrošače) i različitih segmenata okoliša dotičnoj tvari,

—

mjere gospodarenja otpadom kojima se smanjuje ili izbjegava izloženost ljudi i okoliša dotičnoj tvari za vrijeme zbrinjavanja i/ili recikliranja otpada.

5.1.2.

Ako proizvođač, uvoznik ili daljnji korisnik podnese zahtjev za autorizaciju određene uporabe, scenarije izloženosti treba izraditi samo za tu uporabu i kasnije faze životnog ciklusa.

5.2.

2. korak

Procjena izloženosti

5.2.1.

Procjenjuje se izloženost za svaki scenarij izloženosti koji je izrađen i prikazuje se u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti te se, prema potrebi, navodi sažetak procjene u prilogu sigurnosno-tehničkom listu u skladu s člankom 31. Procjena izloženosti sadrži tri elementa: (1) procjena emisija, (2) procjena sudbine i kretanja kemikalije i (3) procjena razina izloženosti.

5.2.2.

Kod procjene emisija uzimaju se u obzir emisije tijekom svih relevantnih dijelova životnog ciklusa tvari koje proizlaze iz proizvodnje i svake identificirane uporabe. Faze životnog ciklusa koje proizlaze iz proizvodnje tvari prema potrebi obuhvaćaju i fazu otpada. Faze životnog ciklusa koje proizlaze iz identificiranih uporaba prema potrebi obuhvaćaju životni vijek proizvoda i fazu otpada. Procjena emisija temelji se na pretpostavci da su provedene mjere upravljanja rizikom i radni uvjeti opisani u scenariju izloženosti. ►M51 Ako su nanooblici obuhvaćeni registracijom, u procjeni emisija za njih uzimaju se u obzir, prema potrebi, situacije kada su ispunjeni uvjeti iz Priloga XI. pododjeljka 3.2. točke (c). ◄

5.2.3.

Opisuju se mogući procesi razgradnje, pretvorbe ili reakcije te se procjenjuju raspodjela i sudbina u okolišu.

Ako su nanooblici obuhvaćeni registracijom, uključuje se i opis brzine otapanja, agregacije čestica, aglomeracije čestica i promjena površinske kemije čestica.

5.2.4.

Procjena razina izloženosti provodi se za sve ljudske populacije (radnici, potrošači i osobe koje mogu biti izložene neizravno putem okoliša) i sfere okoliša čija je izloženost tvari poznata ili realno predvidiva. Obrađuju se svi relevantni putovi izlaganja ljudi (udisanje, oralno, kroz kožu i kombinacija svih relevantnih putova izlaganja i izvora izloženosti). Kod tih procjena uzimaju se u obzir prostorna i vremenska promjenjivost izloženosti. Kod procjene izloženosti posebno se uzimaju u obzir:

—

reprezentativni podaci o izloženosti, izmjerenim na prikladan način,

—

sve veće nečistoće i dodaci u tvari,

—

količine u kojoj se tvar proizvodi i/ili uvozi,

—

količine za svaku identificiranu uporabu,

—

provedeno odnosno preporučeno upravljanje rizicima, uključujući stupanj zadržavanja emisija,

—

trajanje i učestalost izlaganja, u skladu s radnim uvjetima,

—

aktivnosti radnika u vezi s postupcima i trajanje i učestalosti njihovog izlaganja tvari,

—

aktivnosti potrošača i trajanje i učestalosti njihovog izlaganja tvari,

—

trajanje i učestalosti emisija tvari u različite segmente okoliša i razrjeđenju u segmentu okoliša - primatelju,

—

fizikalno-kemijska svojstva tvari,

—

pretvorba i/ili razgradnja proizvoda,

—

vjerojatni putovi izlaganja i ljudski potencijal apsorpcije,

—

vjerojatni putovi emisije u okoliš i raspodjela u okolišu te razgradnja i/ili pretvorba (vidjeti također 1. korak u odjeljku 3.),

—

razmjeri izloženosti (u geografskom smislu),

—

oslobađanje/migracija tvari ovisno o matrici.

5.2.5.

Ako su dostupni reprezentativni i na prikladan način dobiveni podaci, tim podacima posvećuje se osobita pozornost kod procjene izloženosti. Za procjenu razina izloženosti mogu se koristiti odgovarajući modeli. Također se mogu uzeti u obzir relevantni podaci o praćenju za tvari s analognim obrascima uporabe i izloženosti ili analognim svojstvima.

6. KARAKTERIZACIJA RIZIKA

6.1.	Provodi se karakterizacija rizika za svaki scenarij izloženosti te se prikazuje u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti.

6.2.

Kod karakterizacije rizika uzimaju se u obzir ljudske populacije (koje su izložene kao radnici i potrošači ili neizravno putem okoliša te, prema potrebi, kombinaciju tih izloženosti) i sfere okoliša čija je izloženost poznata ili realno predvidiva, pod pretpostavkom da su provedene mjere upravljanja rizikom i uvjeti uporabe navedeni u scenarijima izloženosti iz odjeljka 5. Osim toga, preispituje se ukupni rizik za okoliš koji proizlazi iz tvari objedinjavanjem rezultata za ukupna oslobađanja, emisije i gubitke iz svih izvora u svim segmentima okoliša.

6.3.

Karakterizacija rizika sastoji se od:

—

usporedbe izloženosti svake ljudske populacije za koju se zna da je izložena ili bi mogla biti izložena s odgovarajućim DNEL-om,

—

usporedbe predviđenih koncentracija u svakoj sferi okoliša s PNEC-om,

—

procjena vjerojatnosti i težine događaja koji se može pripisati fizikalno-kemijskim svojstvima tvari.

6.4.

Smatra se da je kod određenog scenarija izloženosti rizik za ljude i okoliš koji proizlazi iz proizvodnje i identificiranih uporaba podvrgnut odgovarajućoj kontroli tijekom čitavog životnog ciklusa tvari ako:

—

razine izloženosti procijenjene u skladu s odjeljkom 6.2. ne prelaze odgovarajući DNEL ili PNEC, kako je određeno u odjeljcima 1. i 3.; i

—

je vjerojatnost i težina događaja koji su posljedica fizikalno-kemijskih svojstava tvari iz odjeljka 2. zanemariva.

6.5.

Za učinke na ljude i sfere okoliša za koje nije moguće odrediti DNEL ili PNEC, provodi se kvalitativna procjena vjerojatnosti da će se ti učinci izbjeći provedbom scenarija izloženosti.

Ako tvar zadovoljava kriterije PBT i vPvB, pri provedbi mjera upravljanja rizikom na vlastitoj lokaciji koje smanjuju izloženost ljudi i okoliša i emisije tijekom čitavog životnog ciklusa tvari koji proizlazi iz proizvodnje i identificiranih uporaba kao i u preporukama za provedbu tih mjera za daljnje korisnike, proizvođač odnosno uvoznik koristi informacije dobivene u skladu s 2. korakom iz odjeljka 5.

7. OBRAZAC IZVJEŠĆA O KEMIJSKOJ SIGURNOSTI

Izvješće o kemijskoj sigurnosti sadrži sljedeće rubrike:

OBRAZAC IZVJEŠĆA O KEMIJSKOJ SIGURNOSTI
DIO A
1. SAŽETAK MJERA UPRAVLJANJA RIZIKOM
2. IZJAVA O PROVOĐENJU MJERA UPRAVLJANJA RIZIKOM
3. IZJAVA O PRIOPĆAVANJU MJERA UPRAVLJANJA RIZIKOM
DIO B
1. IDENTIFIKACIJA TVARI I FIZIKALNO-KEMIJSKA SVOJSTVA
2. PROIZVODNJA I UPORABE
	2.1. Proizvodnja
	2.2. Identificirane uporabe
	2.3. Uporabe koje se ne preporučuju
3. RAZVRSTAVANJE I OZNAČIVANJE
4. SVOJSTVA POVEZANA SA SUDBINOM U OKOLIŠU
	4.1. Razgradnja
	4.2. Raspodjela u okolišu
	4.3. Bioakumulacija
	4.4. Sekundarno trovanje
5. PROCJENA OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE LJUDI
	5.1. Toksikokinetika (apsorpcija, metabolizam, distribucija i eliminacija)
	5.2. Akutna toksičnost
	5.3. Nadraživanje
▼M10 —————
▼B
	5.4. Nagrizanje
	5.5. Izazivanje preosjetljivosti
▼M10 —————
▼B
	5.6. Toksičnost nakon ponavljane primjene
▼M10
	5.7. Mutagenost spolnih stanica
▼B
	5.8. Karcinogenost
	5.9. Reproduktivna toksičnost
▼M10 —————
▼B
	5.10. Ostali učinci
	5.11. Izvođenje DNEL-(ov)a
6. PROCJENA OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE LJUDI KOJE PROIZLAZE IZ FIZIKALNO-KEMIJSKIH SVOJSTAVA
	6.1. Eksplozivnost
	6.2. Zapaljivost
	6.3. Oksidacijski potencijal
7. PROCJENA OPASNOSTI ZA OKOLIŠ
	7.1. Vodeni segment (uključujući sedimente)
	7.2. Kopneni segment
	7.3. Atmosferski segment
	7.4. Mikrobiološka aktivnost u sustavima za pročišćivanje otpadnih voda
8. PROCJENA SVOJSTAVA PBT I VPVB
9. PROCJENA IZLOŽENOSTI
	9.1. [Naslov scenarija izloženosti 1]
		9.1.1. Scenarij izloženosti
		9.1.2. Procjena izloženosti
	9.2. [Naslov scenarija izloženosti 2]
		9.2.1. Scenarij izloženosti
		9.2.2. Procjena izloženosti
		[itd.]
10. KARAKTERIZACIJA RIZIKA
	10.1. [Naslov scenarija izloženosti 1]
		10.1.1. Zdravlje ljudi
			10.1.1.1. Radnici
			10.1.1.2. Potrošači
			10.1.1.3. Neizravna izloženost ljudi putem okoliša
		10.1.2. Okoliš
			10.1.2.1. Vodeni segment (uključujući sedimente)
			10.1.2.2. Kopneni segment
			10.1.2.3. Atmosferski segment
			10.1.2.4. Mikrobiološka aktivnost u sustavima za pročišćivanje otpadnih voda
	10.2. [Naslov scenarija izloženosti 2]
		10.2.1. Zdravlje ljudi
			10.2.1.1. Radnici
			10.2.1.2. Potrošači
			10.2.1.3. Neizravna izloženost ljudi putem okoliša
		10.2.2. Okoliš
			10.2.2.1. Vodeni segment (uključujući sedimente)
			10.2.2.2. Kopneni segment
			10.2.2.3. Atmosferski segment
			10.2.2.4. Mikrobiološka aktivnost u sustavima za pročišćivanje otpadnih voda
			[itd.]
	10.x. Ukupna izloženost (za sve relevantne izvore emisija/oslobađanja)
		10.x.1. Zdravlje ljudi (ukupno za sve putove izlaganja)
			10.x.1.1.
		10.x.2. Okoliš (ukupno za sve izvore emisija)
			10.x.2.1.

PRILOG II. ZAHTJEVI ZA SASTAVLJANJE SIGURNOSNO-TEHNIČKIH LISTOVA

PRILOG II.

ZAHTJEVI ZA SASTAVLJANJE SIGURNOSNO-TEHNIČKIH LISTOVA

DIO A

0.1. Uvod

0.1.1. U ovom se Prilogu utvrđuju zahtjevi koje dobavljač mora ispuniti pri sastavljanju sigurnosno-tehničkog lista koji dostavlja za tvar ili smjesu u skladu s člankom 31.

0.1.2. Informacije o tvarima koje se navode u sigurnosno-tehničkom listu moraju odgovarati informacijama u izvješću o kemijskoj sigurnosti ako je ono potrebno. Ako je izvješće o kemijskoj sigurnosti dovršeno, odgovarajuće scenarije izloženosti treba navesti u prilogu sigurnosno-tehničkom listu.

0.1.3. U sigurnosno-tehničkom listu u svakom se odgovarajućem odjeljku navodi jesu li i koji su različiti nanooblici njime obuhvaćeni te se sa svakim od tih nanooblika povezuju relevantne informacije o sigurnosti. Kako je predviđeno u Prilogu VI., pojam „nanooblik” u ovom Prilogu odnosi se na nanooblik ili skup sličnih nanooblika.

0.2. Opći zahtjevi za sastavljanje sigurnosno-tehničkog lista

0.2.1. Sigurnosno-tehničkim listom omogućuje se korisnicima da poduzmu potrebne mjere u pogledu zaštite zdravlja ljudi i sigurnosti na radnome mjestu te zaštite okoliša. Autor sigurnosno-tehničkog lista treba voditi računa o tome da se sigurnosno-tehničkim listom čitatelja mora obavijestiti o opasnostima od tvari ili smjese te mu dati informacije o sigurnom skladištenju i zbrinjavanju tvari ili smjese te rukovanju njome.

0.2.2. Informacije koje se navode u sigurnosno-tehničkim listovima moraju biti u skladu i sa zahtjevima utvrđenima u Direktivi 98/24/EZ. Sigurnosno-tehničkim listom posebno se poslodavcima mora omogućiti da odrede jesu li na radnom mjestu prisutna opasna kemijska sredstva te da procijene sve rizike za zdravlje i sigurnost radnika koji proizlaze iz njihove uporabe.

0.2.3. Informacije u sigurnosno-tehničkom listu moraju biti jasne i sažete. Sigurnosno-tehnički list izrađuje stručna osoba, koja mora uzeti u obzir specifične potrebe i znanje korisnika u mjeri u kojoj su oni poznati. Dobavljači tvari i smjesa stručnim osobama osiguravaju potrebno osposobljavanje, uključujući tečajeve za obnavljanje znanja.

0.2.4. Jezik sigurnosno-tehničkog lista mora biti jednostavan, jasan i precizan te treba izbjegavati žargon, akronime i kratice. Ne smiju se koristiti obavijesti kao što su „može biti opasno”, „nema učinaka na zdravlje”, „sigurno u većini uvjeta uporabe” ili „nije štetno” ni druge obavijesti kojima se ukazuje na to da tvar ili smjesa nije opasna, odnosno nikakve obavijesti koje nisu u skladu s razvrstavanjem te tvari ili smjese.

0.2.5. Datum sastavljanja sigurnosno-tehničkog lista navodi se na prvoj stranici. Kad je sigurnosno-tehnički list izmijenjen i primateljima se dostavlja nova, izmijenjena verzija, u odjeljku 16. sigurnosno-tehničkog lista primateljima treba skrenuti pozornost na izmjene, osim ako su one već navedene drugdje. Za izmijenjene sigurnosno-tehničke listove na prvoj se stranici navode datum sastavljanja s oznakom „Izmjena: (datum)” i barem jedna naznaka koja verzija se zamjenjuje, na primjer broj verzije, broj izmjene ili datum stupanja na snagu izmjene.

0.3. Format sigurnosno-tehničkog lista

0.3.1. Sigurnosno-tehnički listovi mogu biti različite duljine. Duljina sigurnosno-tehničkog lista razmjerna je opasnosti od tvari ili smjese i dostupnim informacijama.

0.3.2. Sve stranice sigurnosno-tehničkog lista, uključujući priloge, treba numerirati i na svakoj stranici naznačiti duljinu sigurnosno-tehničkog lista (npr. „stranica 1. od 3”) ili navesti ima li još stranica (npr. „Nastavak na sljedećoj stranici” ili „Kraj sigurnosno-tehničkog lista”).

0.4. Sadržaj sigurnosno-tehničkog lista

Informacije koje se zahtijevaju ovim Prilogom upisuju se, ovisno o potrebi i dostupnosti, u odgovarajuće pododjeljke sigurnosno-tehničkog lista utvrđene u dijelu B. Sigurnosno-tehnički list ne sadržava prazne pododjeljke.

0.5. Ostali zahtjevi za obavješćivanje

S obzirom na širok raspon svojstava tvari i smjesa ponekad je u odgovarajuće pododjeljke potrebno unijeti i dodatne relevantne i dostupne informacije.

Dodatne informacije o sigurnosti i utjecaju na okoliš potrebne su pomorcima i drugim radnicima u prijevozu tijekom prijevoza opasnog tereta u razlivenom stanju plovilima za prijevoz tereta u razlivenom stanju ili tankerima koji plove morem ili unutarnjim vodnim putovima i podložni su propisima Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ili nacionalnim propisima. Kad se takav teret prevozi u razlivenom stanju, u pododjeljku 14.7. preporučuje se uključivanje osnovnih informacija o razvrstavanju u skladu s relevantnim instrumentima Međunarodne pomorske organizacije. Osim toga, za brodove kojima se prevozi nafta kao teret u razlivenom stanju ili kao gorivo, kako je utvrđeno Prilogom I. MARPOL-u ( 33 ), prije utovara mora se sastaviti „sigurnosno-tehnički list materijala” u skladu s rezolucijom Odbora za pomorsku sigurnost (MSC) IMO-a „Preporuke za sigurnosno-tehničke listove materijala u odnosu na Prilog I. MARPOL-u o nafti kao teretu i nafti kao gorivu” (MSC.286(86)). Stoga, kako bi postojao jedan usklađen sigurnosno-tehnički list za uporabu na moru i drugdje, u sigurnosno-tehničke listove za pomorski prijevoz tereta i nafte kao goriva za plovila iz Priloga I. MARPOL-u mogu se prema potrebi uključiti dodatne odredbe iz Rezolucije MSC.286(86).

0.6. Jedinice

Upotrebljavaju se mjerne jedinice utvrđene u Direktivi Vijeća 80/181/EEZ ( 34 ).

0.7. Posebni slučajevi

Sigurnosno-tehnički listovi također se zahtijevaju u posebnim slučajevima navedenima u stavku 1.3. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 za koje vrijede odstupanja od zahtjeva za označivanje.

1. ODJELJAK 1.: Identifikacija tvari/smjese i podaci o društvu/poduzeću

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista propisuje se kako se označavaju tvari ili smjese te kako se u sigurnosno-tehničkom listu navode utvrđene relevantne uporabe, ime dobavljača tvari ili smjese te podaci za kontakt dobavljača tvari ili smjese, uključujući kontakt za izvanredna stanja.

1.1. Identifikacijska oznaka proizvoda

Identifikacijska oznaka proizvoda navodi se u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 za tvari, a u skladu s člankom 18. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1272/2008 za smjese, te kako je navedeno na oznaci na službenom jeziku ili službenim jezicima države članice ili država članica gdje se tvar ili smjesa stavlja na tržište, osim ako je predmetna država članica odredila drukčije.

Za tvari koje podliježu registraciji identifikacijska oznaka proizvoda mora odgovarati onoj navedenoj u registraciji, a treba navesti i broj registracije dodijeljen na temelju članka 20. stavka 3. ove Uredbe. Mogu se navesti i dodatne identifikacijske oznake, čak i ako nisu upotrijebljene u registraciji.

Bez utjecaja na obveze daljnjih korisnika utvrđene u članku 39. ove Uredbe, dobavljač koji je distributer ili daljnji korisnik može izostaviti dio broja registracije koji se odnosi na pojedinačnog podnositelja registracije koji sudjeluje u zajedničkoj dostavi pod uvjetom da:

(a)

taj dobavljač preuzme odgovornost da za potrebe provedbe na zahtjev dostavi potpuni broj registracije ili, ako mu potpuni broj registracije nije dostupan, proslijedi zahtjev svojem dobavljaču u skladu s točkom (b); i

(b)

taj dobavljač u roku od sedam dana od zahtjeva koji je primio izravno od provedbenog tijela ili koji mu je proslijedio njegov primatelj dostavi potpuni broj registracije tijelu države članice nadležnom za provedbu (dalje u tekstu „provedbeno tijelo”) ili, ako mu potpuni broj registracije nije dostupan, u roku od sedam dana od zahtjeva proslijedi zahtjev svojem dobavljaču i istodobno o tomu obavijesti provedbeno tijelo.

Jednim sigurnosno-tehničkim listom može se obuhvatiti više tvari ili smjesa ako se informacijama u tom sigurnosno-tehničkom listu ispunjavaju zahtjevi iz ovog Priloga za svaku od tih tvari ili smjesa.

Ako su različiti oblici tvari obuhvaćeni jednim sigurnosno-tehničkim listom, navode se relevantne informacije s jasnom naznakom koje se informacije odnose na koji oblik. Umjesto toga može se izraditi zaseban sigurnosno-tehnički list za svaki oblik ili skupinu oblika.

Ako se sigurnosno-tehnički list odnosi na nanooblik ili više nanooblika ili tvari koje uključuju nanooblike, to se naznačava navođenjem riječi „nanooblik”.

Ostala sredstva identifikacije

Mogu se navesti i druga imena ili sinonimi kojima se tvar ili smjesa označava ili pod kojima je opće poznata.

Ako smjesa ima jedinstveni identifikator formule (UFI) u skladu s odjeljkom 5. dijela A Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 1272/2008. te je taj UFI naveden u sigurnosno-tehničkom listu, onda se on navodi u ovom pododjeljku.

1.2. Utvrđene relevantne uporabe tvari ili smjese i uporabe koje se ne preporučuju

Potrebno je barem ukratko opisati identificirane uporabe koje su bitne za primatelja ili primatelje tvari ili smjese (npr. čišćenje poda, industrijska uporaba u proizvodnji polimera, profesionalna uporaba u sredstvima za čišćenje).

Prema potrebi navode se i uporabe koje dobavljač ne preporučuje te razlozi za to. Tim popisom ne moraju se obuhvatiti sve moguće uporabe.

Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, informacije u ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista moraju biti u skladu s identificiranim uporabama iz izvješća o kemijskoj sigurnosti i scenarijima izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti navedenima u prilogu sigurnosno-tehničkom listu.

1.3. Podaci o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list

Treba navesti podatke o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list, bilo da se radi o proizvođaču, uvozniku, jedinstvenom zastupniku, daljnjem korisniku ili distributeru. Navodi se puna adresa i broj telefona dobavljača, kao i adresa elektroničke pošte stručne osobe koja je odgovorna za sigurnosno-tehnički list.

Osim toga, ako se dobavljač ne nalazi u državi članici u kojoj se tvar ili smjesa stavlja na tržište i imenovao je odgovornu osobu za tu državu članicu, navodi se puna adresa i broj telefona te odgovorne osobe.

Ako je imenovan jedinstveni zastupnik, mogu se navesti i podaci o proizvođaču ili formulatoru izvan Unije.

Ako se radi o podnositelju registracije, podaci o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list i, ako su dostupni, podaci o dobavljaču tvari ili smjese moraju odgovarati podacima o proizvođaču, uvozniku ili jedinstvenom zastupniku koji su navedeni u registraciji.

1.4. Broj telefona za izvanredna stanja

Treba navesti podatke o informacijskim službama za izvanredna stanja. Ako u državi članici u kojoj se tvar ili smjesa stavlja na tržište postoji službeno savjetodavno tijelo (to može biti tijelo nadležno za primanje informacija u vezi sa zdravljem iz članka 45. Uredbe (EZ) br. 1272/2008), treba navesti broj telefona tog tijela i to može biti dovoljno. Ako je dostupnost takvih službi ograničena iz bilo kojeg razloga, kao što je radno vrijeme, ili ako postoje ograničenja u pogledu davanja određenih vrsta informacija, to mora biti jasno navedeno.

2. ODJELJAK 2.: Identifikacija opasnosti

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuju se opasnosti od tvari ili smjese i odgovarajuća upozorenja povezana s tim opasnostima.

2.1. Razvrstavanje tvari ili smjese

Navodi se razvrstavanje tvari ili smjese koje proizlazi iz primjene pravila za razvrstavanje iz Uredbe (EZ) br. 1272/2008. Ako je dobavljač dostavio informacije o tvari za potrebe popisa razvrstavanja i označivanja u skladu s člankom 40. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 ili je te informacije dostavio u sklopu registracije u skladu s ovom Uredbom, razvrstavanje navedeno u sigurnosno-tehničkom listu mora biti jednako razvrstavanju koje je pritom naveo.

Ako smjesa ne ispunjava kriterije za razvrstavanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, to se mora jasno navesti.

Informacije o tvarima u smjesi navode se u pododjeljku 3.2.

Ako se razvrstavanje i oznake upozorenja ne ispisuju u cijelosti, treba navesti uputu na odjeljak 16., u kojemu se navodi cjelovit tekst svakog razvrstavanja, uključujući sve oznake upozorenja.

Najvažniji štetni fizikalni učinci i učinci na zdravlje ljudi i okoliš navode se u skladu s odjeljcima od 9. do 12. sigurnosno-tehničkog lista, i to tako da i laici mogu prepoznati opasnosti od tvari ili smjese.

2.2. Elementi označivanja

Na temelju razvrstavanja na oznaci treba navesti barem sljedeće elemente u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008: piktogram(e) opasnosti, oznaku/oznake opasnosti, oznaku/oznake upozorenja i oznaku/oznake obavijesti. Umjesto piktograma u boji predviđenog Uredbom (EZ) br. 1272/2008 može se koristiti grafički crno-bijeli prikaz cjelovitog piktograma opasnosti ili samo grafički prikaz simbola.

Navode se relevantni elementi oznake u skladu s člankom 25. stavcima od 1. do 6. i člankom 32. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

2.3. Ostale opasnosti

Navodi se ispunjava li tvar kriterije za postojane, bioakumulativne i toksične tvari ili vrlo postojane i vrlo bioakumulativne tvari u skladu s Prilogom XIII., je li tvar uključena u popis utvrđen u skladu s člankom 59. stavkom 1. jer ima svojstva endokrine disrupcije te je li tvar utvrđena kao tvar koja ima svojstva endokrine disrupcije u skladu s kriterijima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2017/2100 ( 35 ) ili Uredbi Komisije (EU) 2018/605 ( 36 ). Za smjese navode se informacije za svaku tvar koja je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,1 % masenog udjela.

Navode se informacije o ostalim opasnostima koje ne dovode do razvrstavanja, ali mogu pridonijeti ukupnim opasnostima od tvari ili smjese, kao što su nastanak tvari koje onečišćuju zrak prilikom stvrdnjavanja ili prerade, prašenje, eksplozivna svojstva koja ne ispunjavaju kriterije razvrstavanja iz dijela 2. odjeljka 2.1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008, opasnosti od eksplozije prašine, unakrsna preosjetljivost, opasnost od gušenja, opasnost od smrzavanja, znatna sposobnost utjecanja na miris ili okus ili učinci na okoliš, kao što su opasnosti za organizme koji žive u tlu ili potencijal stvaranja fotokemijskog ozona. Izjava „Ako se raspršuje, može nastati eksplozivna smjesa prašine i zraka” prikladna je ako postoji opasnost od eksplozije prašine.

3. ODJELJAK 3.: Sastav/informacije o sastojcima

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navodi se kemijski identitet sastoj(a)ka tvari ili smjese, uključujući nečistoće i stabilizatore, kako je navedeno u nastavku. Potrebno je navesti relevantne i dostupne sigurnosne informacije o površinskoj kemiji.

3.1. Tvari

Kemijski identitet glavnog sastojka tvari navodi se tako da se navede barem identifikacijska oznaka proizvoda ili neko drugo sredstvo identifikacije navedeno u pododjeljku 1.1.

Kemijski identitet svih nečistoća, stabilizatora ili pojedinačnih sastojaka osim glavnog sastojka, koji je sâm razvrstan i koji pridonosi razvrstavanju tvari, navodi se kako slijedi:

(a)

identifikacijska oznaka proizvoda u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1272/2008;

(b)

ako identifikacijska oznaka proizvoda nije dostupna, neko od drugih imena (uobičajeno ime, trgovački naziv, kratica) ili identifikacijskih brojeva.

Za tvari uvrštene u dio 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ili utvrđene u skladu s Prilogom I. toj uredbi navode se specifična granična vrijednost koncentracije, M faktor i procijenjena vrijednost akutne toksičnosti ako su dostupni.

Ako je tvar registrirana i obuhvaća nanooblik, navode se svojstva čestica koja određuju taj nanooblik, kako je opisano u Prilogu VI.

Ako tvar nije registrirana, ali sigurnosno-tehnički list obuhvaća nanooblike čija svojstva čestica utječu na sigurnost tvari, navode se ta svojstva.

Dobavljači tvari mogu prema želji navesti i sve sastojke, uključujući one koji nisu razvrstani.

Ovaj se odjeljak može koristiti i za navođenje informacija o tvarima s više sastojaka.

3.2. Smjese

Identifikacijska oznaka proizvoda, koncentracija ili rasponi koncentracije i razvrstavanje navode se barem za sve tvari iz točaka 3.2.1. ili 3.2.2. Dobavljači smjesa mogu prema želji navesti i sve tvari u smjesi, uključujući tvari koje ne ispunjavaju kriterije za razvrstavanje. Te informacije moraju primatelju omogućiti lako prepoznavanje opasnosti od tvari u smjesi. Opasnosti od same smjese navode se u odjeljku 2.

Koncentracije tvari u smjesi navode se kao:

(a)

točni maseni ili volumni postoci, od najvećega prema najmanjemu, ako je to tehnički izvedivo; ili

(b)

rasponi masenih ili volumnih postotaka, od najvećega prema najmanjemu, ako je to tehnički izvedivo.

Kad se koristi raspon postotaka, ako nisu dostupni učinci smjese kao cjeline, u okviru opisa opasnosti za zdravlje i okoliš moraju se opisati učinci najviše koncentracije svakog sastojka.

Ako su dostupne informacije o učincima smjese kao cjeline, razvrstavanje u skladu s tim informacijama navodi se u odjeljku 2.

Ako je na temelju članka 24. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 dopuštena uporaba alternativnog kemijskog naziva, može se koristiti taj naziv.

3.2.1. Za smjese koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 treba navesti sljedeće tvari (vidjeti i tablicu 1.1.), zajedno s njihovom koncentracijom ili rasponom koncentracije u smjesi:

(a)

tvari koje predstavljaju opasnost za zdravlje ili okoliš u smislu Uredbe (EZ) br. 1272/2008 ako je njihova koncentracija jednaka najnižoj od sljedećih vrijednosti ili veća od nje:

opće gornje granične vrijednosti iz tablice 1.1. u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

ii.

opće granične vrijednosti koncentracije iz dijelova od 3. do 5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008, uzimajući u obzir koncentracije navedene u napomenama uz određene tablice u dijelu 3. u vezi s obvezom omogućavanja pristupa sigurnosno-tehničkom listu za smjesu na zahtjev, te za opasnost od aspiracije (odjeljak 3.10. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008) ≥ 1 %;

iii.

specifične granične vrijednosti koncentracije navedene u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

iv.

ako je u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 naveden M faktor, opće gornje granične vrijednosti iz tablice 1.1. Priloga I. toj uredbi prilagođene primjenom izračuna iz odjeljka 4.1. Priloga I. toj uredbi;

specifične granične vrijednosti koncentracije navedene u popisu razvrstavanja i označivanja sastavljenom na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008;

vi.

jedna desetina specifične granične koncentracije za tvar razvrstanu kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože ili tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova sa specifičnom graničnom koncentracijom;

vii.

granične vrijednosti koncentracije iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

viii.

ako je u popisu razvrstavanja i označivanja sastavljenom na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008 naveden M faktor, opće gornje granične vrijednosti iz tablice 1.1. Priloga I. toj uredbi prilagođene primjenom izračuna iz odjeljka 4.1. Priloga I. toj uredbi;

(b)

tvari za koje u Uniji postoje granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu, ako već nisu navedene na temelju točke (a);

(c)

ako je koncentracija pojedinačne tvari jednaka ili veća od 0,1 %, tvari koje ispunjavaju bilo koji od sljedećih kriterija:

—

tvari koje su postojane, bioakumulativne i toksične ili vrlo postojane i vrlo bioakumulativne u skladu s kriterijima utvrđenima u Prilogu XIII.,

—

tvari uvrštene u popis sastavljen u skladu s člankom 59. stavkom 1. iz drugih razloga osim zbog opasnosti iz točke (a) ovog pododjeljka, na primjer zbog svojstava endokrine disrupcije,

—

tvari za koje je utvrđeno da imaju svojstva endokrine disrupcije u skladu s kriterijima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2017/2100 ili Uredbi Komisije (EU) 2018/605.

Tablica 1.1.

Popis razreda opasnosti, kategorija opasnosti i graničnih vrijednosti koncentracije na temelju kojih se tvar mora navesti kao tvar u smjesi u pododjeljku 3.2.1.

Razred opasnosti i kategorija opasnosti	Granična vrijednost koncentracije (%)
Akutna toksičnost, 1., 2. i 3. kategorija	≥ 0,1
Akutna toksičnost, 4. kategorija	≥ 1
Nagrizanje ili nadraživanje kože, 1. kategorija, kategorije 1.A, 1.B i 1.C te 2. kategorija	≥ 1
Teško oštećivanje ili nadraživanje očiju, 1. i 2. kategorija	≥ 1
Tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova, 1. kategorija ili 1.B kategorija	≥ 0,1
Tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova, 1.A kategorija	≥ 0,01
Tvar koja izaziva preosjetljivost kože, 1. kategorija ili 1.B kategorija	≥ 0,1
Tvar koja izaziva preosjetljivost kože, 1.A kategorija	≥ 0,01
Mutageni učinak na zametne stanice, 1.A i 1.B kategorija	≥ 0,1
Mutageni učinak na zametne stanice, 2. kategorija	≥ 1
Karcinogenost, 1.A, 1.B i 2. kategorija	≥ 0,1
Reproduktivna toksičnost, 1.A, 1.B i 2. kategorija i učinci na dojenje ili putem dojenja	≥ 0,1
Specifična toksičnost za ciljane organe (STOT) – jednokratno izlaganje, 1., 2. i 3. kategorija	≥ 1
Specifična toksičnost za ciljane organe (STOT) – ponavljano izlaganje, 1. i 2. kategorija	≥ 1
Aspiracijska toksičnost	≥ 1
Opasno za vodeni okoliš – akutna toksičnost, 1. kategorija	≥ 0,1
Opasno za vodeni okoliš – kronična toksičnost, 1. kategorija	≥ 0,1
Opasno za vodeni okoliš – kronična toksičnost, 2., 3. i 4. kategorija	≥ 1
Opasno za ozonski omotač	≥ 0,1

3.2.2. Ako smjesa ne ispunjava kriterije za razvrstavanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, treba navesti tvari čija je pojedinačna koncentracija jednaka sljedećim vrijednostima ili veća od njih, zajedno s njihovom koncentracijom ili rasponom koncentracije:

(a)

1 % masenog udjela u slučaju neplinovitih smjesa, a 0,2 % volumnog udjela u slučaju plinovitih smjesa za:

tvari koje predstavljaju opasnost za zdravlje ili okoliš u smislu Uredbe (EZ) br. 1272/2008; ili

ii.

tvari za koje su u Uniji određene granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu;

(b)

0,1 % masenog udjela za tvari koje ispunjavaju bilo koji od sljedećih kriterija:

—

tvari koje su postojane, bioakumulativne i toksične u skladu s kriterijima utvrđenima u Prilogu XIII.,

—

tvari koje su vrlo postojane i vrlo bioakumulativne u skladu s kriterijima utvrđenima u Prilogu XIII.,

—

tvari uvrštene u popis sastavljen u skladu s člankom 59. stavkom 1. iz drugih razloga osim zbog opasnosti iz točke (a) ovog pododjeljka, na primjer zbog svojstava endokrine disrupcije,

—

tvari za koje je utvrđeno da imaju svojstva endokrine disrupcije u skladu s kriterijima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2017/2100 ili Uredbi Komisije (EU) 2018/605;

(c)

0,1 % tvari koja je razvrstana kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože 1. ili 1.B kategorije, tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova 1. ili 1.B kategorije ili karcinogena tvar 2. kategorije;

(d)

0,01 % tvari razvrstane kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože 1.A kategorije ili tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova 1.A kategorije;

(e)

jedna desetina specifične granične vrijednosti koncentracije za tvar razvrstanu kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože ili tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova sa specifičnom graničnom vrijednosti koncentracije;

(f)

0,1 % tvari razvrstane kao reproduktivno toksična tvar 1.A, 1.B ili 2. kategorije ili tvar s učincima na dojenje ili preko dojenja.

3.2.3. Za tvari navedene u pododjeljku 3.2.:

—

navodi se razvrstavanje tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, uključujući razred(e) opasnosti i kod(ove) kategorije kako je predviđeno u tablici 1.1. Priloga VI. toj uredbi, kao i oznake upozorenja i dopunske oznake upozorenja. Oznake upozorenja i dopunske oznake upozorenja u ovom odjeljku nije potrebno ispisivati u cijelosti; dovoljne su njihove šifre. Ako se oznake upozorenja ne ispisuju u cijelosti, treba navesti uputu na odjeljak 16., u kojem se navodi cjelovit tekst svih relevantnih oznaka upozorenja. Ako tvar ne ispunjava kriterije za razvrstavanje, treba navesti razlog za navođenje te tvari u pododjeljku 3.2., na primjer „nerazvrstana tvar vPvB” ili „tvar za koju u Uniji postoji granična vrijednost izlaganja na radnom mjestu”,

—

ako su dostupni, navode se specifična granična vrijednost koncentracije, M faktor i procijenjena vrijednost akutne toksičnosti za tvar iz dijela 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ili kako je utvrđeno u skladu s Prilogom I. toj uredbi,

—

ako je tvar koja se upotrebljava u smjesi u nanoobliku i kao takva je registrirana ili obuhvaćena u izvješću o kemijskoj sigurnosti daljnjeg korisnika, navode se svojstva čestica koja određuju taj nanooblik, kako je opisano u Prilogu VI. Ako je tvar koja se upotrebljava u smjesi u nanoobliku, ali nije registrirana ni obuhvaćena u izvješću o kemijskoj sigurnosti daljnjeg korisnika, navode se svojstva čestica koja utječu na sigurnost smjese.

3.2.4. Za tvari navedene u pododjeljku 3.2. navode se ime i, ako je dostupan, broj registracije dodijeljen na temelju članka 20. stavka 3. ove Uredbe.

Bez utjecaja na obveze daljnjih korisnika utvrđene u članku 39. ove Uredbe, dobavljač smjese može izostaviti dio broja registracije koji se odnosi na pojedinačnog podnositelja registracije koji sudjeluje u zajedničkoj dostavi pod uvjetom da:

(a)

(b)

Ako je dostupan, treba navesti EZ broj u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008. Ako su dostupni, mogu se navesti i CAS broj i naziv prema IUPAC-u.

Za tvari za koje se u ovom pododjeljku koristi alternativni kemijski naziv u skladu s člankom 24. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 nisu potrebni broj registracije, EZ broj i druge precizne kemijske oznake.

4. ODJELJAK 4.: Mjere prve pomoći

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuje se početno zbrinjavanje izložene osobe tako da ga može razumjeti i provesti i neobučena osoba bez posebne opreme i kada nije dostupan velik izbor lijekova. Ako je potrebna liječnička pomoć, to se mora navesti u uputama uz naznaku hitnosti.

4.1. Opis mjera prve pomoći

4.1.1. Navode se upute za pružanje prve pomoći po načinima izlaganja. Treba zasebno navesti postupke za svaki način izlaganja, npr. udisanje, koža, oči i gutanje.

4.1.2. Treba navesti:

(a)

je li potrebna hitna liječnička pomoć i mogu li se nakon izlaganja očekivati odgođeni učinci;

(b)

preporučuje li se izloženu osobu premjestiti na svježi zrak;

(c)

preporučuje li se skinuti odjeću i izuti cipele izložene osobe te postupiti s njima na određen način; i

(d)

preporučuje li se osobna zaštitna oprema za pružatelje prve pomoći.

4.2. Najvažniji simptomi i učinci, akutni i odgođeni

Treba ukratko navesti informacije o najvažnijim simptomima i učincima izlaganja, akutnima i odgođenima.

4.3. Navod o potrebi za hitnom liječničkom pomoći i posebnom obradom

Prema potrebi navode se informacije o kliničkim pregledima i liječničkom nadzoru za odgođene učinke te konkretni podaci o protuotrovima (ako su poznati) i kontraindikacijama.

Za neke je tvari i smjese važno naglasiti da na radnom mjestu moraju biti dostupna posebna sredstva za pružanje specifične i neposredne pomoći.

5. ODJELJAK 5.: Mjere za suzbijanje požara

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuju se zahtjevi za gašenje požara izazvanog određenom tvari ili smjesom ili požara koji izbije u njihovoj blizini.

5.1. Sredstva za gašenje

Prikladna sredstva za gašenje:

navode se informacije o prikladnim sredstvima za gašenje.

Neprikladna sredstva za gašenje:

navodi se jesu li neka sredstva za gašenje neprikladna za određenu situaciju u kojoj se može naći tvar ili smjesa (npr. izbjegavanje sredstava pod visokim tlakom, čijom bi uporabom moglo doći do nastanka potencijalno eksplozivne smjese prašine i zraka).

5.2. Posebne opasnosti koje proizlaze iz tvari ili smjese

Navode se informacije o opasnostima koje mogu proizaći iz tvari ili smjese, kao što su opasni proizvodi izgaranja koji nastaju gorenjem tvari ili smjese, npr. „gorenjem mogu nastati toksični plinovi ugljikova monoksida” ili „izgaranjem nastaju sumporovi i dušikovi oksidi”.

5.3. Savjeti za gasitelje požara

Navode se savjeti o svim zaštitnim mjerama koje je potrebno poduzeti tijekom gašenja požara, npr. „hladiti spremnike prskanjem vode” i o posebnoj zaštitnoj opremi za gasitelje, kao što su čizme, odijelo, rukavice, zaštita za oči i lice i uređaj za disanje.

6. ODJELJAK 6.: Mjere kod slučajnog ispuštanja

U ovom se odjeljku sigurnosno-tehničkog lista preporučuju prikladni postupci u slučaju izlijevanja, istjecanja ili ispuštanja kako bi se spriječili ili umanjili štetni učinci na ljude, imovinu i okoliš. Pritom treba razlikovati mjere u slučaju malog i velikog izlijevanja ako prolivena količina ima znatan učinak na opasnost. Ako postupci sprečavanja širenja i prikupljanja zahtijevaju različite metode postupanja, one se moraju navesti u sigurnosno-tehničkom listu.

6.1. Osobne mjere opreza, zaštitna oprema i postupci za izvanredna stanja

6.1.1. Za osobe koje se ne ubrajaju u interventno osoblje

Navode se savjeti u vezi sa slučajnim izlijevanjem i ispuštanjem tvari ili smjese kao što su:

(a)

nošenje prikladne zaštitne opreme (uključujući osobnu zaštitnu opremu iz odjeljka 8. sigurnosno-tehničkog lista) kako bi se spriječila kontaminacija kože, očiju i osobne odjeće;

(b)

uklanjanje izvora zapaljenja, osiguravanje dostatne ventilacije, kontroliranje prašine; i

(c)

postupci za izvanredna stanja, npr. evakuacija zone opasnosti ili savjetovanje sa stručnjakom.

6.1.2. Za interventno osoblje

Navode se savjeti o prikladnoj tkanini za osobnu zaštitnu odjeću (npr. „prikladno: butilen”, „nije prikladno: PVC”).

6.2. Mjere zaštite okoliša

Navode se savjeti o mjerama opreza koje treba poduzeti kako bi se zaštitio okoliš ako dođe do slučajnog izlijevanja ili ispuštanja tvari ili smjese, npr. držati podalje od kanalizacijskih odvoda, površinskih i podzemnih voda.

6.3. Metode i materijal za sprečavanje širenja i čišćenje

6.3.1. Navode se odgovarajući savjeti kako spriječiti širenje prolivenog materijala. Prikladne tehnike sprečavanja širenja mogu uključivati:

(a)

zaštitno ograđivanje, prekrivanje odvoda;

(b)

postupke začepljivanja.

6.3.2. Navode se odgovarajući savjeti o tome kako očistiti proliveni materijal. Prikladni postupci čišćenja mogu uključivati:

(a)

tehnike neutralizacije;

(b)

tehnike dekontaminacije;

(c)

upijajuće materijale;

(d)

tehnike čišćenja;

(e)

tehnike usisavanja;

(f)

opremu koja je potrebna za sprečavanje širenja ili čišćenje (uključujući, prema potrebi, uporabu neiskrećih alata i opreme).

6.3.3. Navode se sve druge informacije u vezi s izlijevanjem i ispuštanjem, uključujući savjete o neprikladnim tehnikama sprečavanja širenja ili čišćenja, npr. „nikako ne koristiti…”.

6.4. Uputa na druge odjeljke

Prema potrebi uputiti na odjeljke 8. i 13.

7. ODJELJAK 7.: Rukovanje i skladištenje

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista daju se savjeti o postupcima sigurnog rukovanja. Treba naglasiti odgovarajuće mjere opreza za identificirane uporabe iz pododjeljka 1.2. i za jedinstvena svojstva tvari ili smjese.

Informacije u ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista odnose se na zaštitu zdravlja ljudi, sigurnosti i okoliša. One trebaju pomoći poslodavcu pri uspostavi prikladnih radnih postupaka i organizacijskih mjera u skladu s člankom 5. Direktive 98/24/EZ i člankom 5. Direktive 2004/37/EZ.

Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, informacije u ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista moraju biti u skladu s informacijama za identificirane uporabe iz izvješća o kemijskoj sigurnosti i sa scenarijima izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti koji su navedeni u prilogu sigurnosno-tehničkom listu i kojima se pokazuje nadzor nad rizikom.

Osim u ovom odjeljku, relevantne se informacije mogu pronaći i u odjeljku 8.

7.1. Mjere opreza za sigurno rukovanje

7.1.1. Treba navesti preporuke kako bi se:

(a)

omogućilo sigurno rukovanje tvari ili smjesom, npr. zatvoreni sustavi i mjere za sprečavanje požara i stvaranja aerosola i prašine;

(b)

spriječilo rukovanje inkompatibilnim tvarima i smjesama;

(c)

skrenula pozornost na radnje i uvjete u kojima se promjenom svojstava tvari ili smjese stvaraju novi rizici te na odgovarajuće protumjere; i

(d)

smanjilo oslobađanje tvari ili smjese u okoliš, npr. izbjegavati izlijevanje i držati podalje od odvoda.

7.1.2. Treba navesti savjete o općoj higijeni na radnom mjestu, npr.:

(a)

ne jesti, ne piti i ne pušiti u radnom prostoru;

(b)

prati ruke nakon uporabe; i

(c)

skinuti onečišćenu odjeću i zaštitnu opremu prije ulaska u prostorije u kojima se jede.

7.2. Uvjeti sigurnog skladištenja, uzimajući u obzir moguće inkompatibilnosti

Navedeni savjeti moraju biti u skladu s fizikalnim i kemijskim svojstvima opisanima u odjeljku 9. sigurnosno-tehničkog lista. Prema potrebi treba navesti savjete o posebnim zahtjevima za skladištenje, među ostalim:

(a)

kako upravljati rizicima koji su povezani s:

eksplozivnim atmosferama;

ii.

nagrizajućim uvjetima;

iii.

opasnostima u vezi sa zapaljivošću;

iv.

inkompatibilnim tvarima i smjesama;

hlapljivim uvjetima; i

vi.

potencijalnim izvorima zapaljenja (uključujući električnu opremu);

(b)

kako nadzirati učinke:

vremenskih uvjeta,

ii.

tlaka okoline;

iii.

temperature;

iv.

sunčeve svjetlosti;

vlage; i

vi.

vibracija;

(c)

kako održati cjelovitost tvari ili smjese primjenom:

stabilizatora; i

ii.

antioksidansa;

(d)

drugi savjeti, uključujući:

zahtjeve za prozračivanje;

ii.

poseban oblik skladišnih prostorija ili posuda (uključujući retencijske zidove i ventilaciju);

iii.

količinska ograničenja u uvjetima skladištenja (prema potrebi) i

iv.

kompatibilnost ambalaže.

7.3. Posebna krajnja uporaba ili uporabe

Za tvari i smjese koje imaju posebnu krajnju uporabu ili uporabe navode se detaljne i praktične preporuke za identificiranu uporabu ili uporabe iz pododjeljka 1.2. Ako je priložen scenarij izloženosti, može se uputiti na njega, a u protivnome se moraju navesti informacije predviđene u pododjeljcima 7.1. i 7.2. Ako je subjekt u lancu opskrbe proveo procjenu kemijske sigurnosti smjese, nije nužno da sigurnosno-tehnički list i scenariji izloženosti budu u skladu s izvješćima o kemijskoj sigurnosti za svaku pojedinu tvar u smjesi, već je dovoljno da budu u skladu s izvješćem o kemijskoj sigurnosti smjese. Ako su dostupne posebne industrijske ili sektorske smjernice, može se navesti i detaljna uputa na te smjernice (uključujući izvor i datum izdavanja).

8. ODJELJAK 8.: Nadzor nad izloženošću/osobna zaštita

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuju se primjenjive granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu i potrebne mjere upravljanja rizikom.

8.1. Nadzorni parametri

8.1.1. Ako su dostupne, za tvar ili za svaku tvar u smjesi navode se nacionalne granične vrijednosti koje se trenutačno primjenjuju u državi članici u kojoj se izdaje sigurnosno-tehnički list, zajedno s pravnom osnovom svake od njih, kako je navedeno u nastavku. Pri navođenju graničnih vrijednosti izlaganja na radnom mjestu koristi se kemijski identitet u skladu s odjeljkom 3.:

8.1.1.1. nacionalne granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu koje odgovaraju graničnim vrijednostima izlaganja na radnom mjestu Unije u skladu s Direktivom 98/24/EZ, uključujući sve oznake iz članka 2. stavka 3. Odluke Komisije 2014/113/EU ( 37 );

8.1.1.2. nacionalne granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu koje odgovaraju graničnim vrijednostima Unije u skladu s Direktivom 2004/37/EZ, uključujući sve oznake iz članka 2. stavka 3. Odluke 2014/113/EU;

8.1.1.3. sve druge nacionalne granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu;

8.1.1.4. nacionalne biološke granične vrijednosti koje odgovaraju biološkim graničnim vrijednostima Unije u skladu s Direktivom 98/24/EZ, uključujući sve oznake iz članka 2. stavka 3. Odluke 2014/113/EU;

8.1.1.5. sve druge nacionalne biološke granične vrijednosti.

8.1.2. Navode se informacije o trenutačno preporučenim postupcima praćenja, barem za najznačajnije tvari.

8.1.3. Ako tijekom predviđene uporabe tvari ili smjese nastaju tvari koje onečišćuju zrak, i za njih se navode primjenjive granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu i/ili biološke granične vrijednosti.

8.1.4. Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti ili je dostupan DNEL iz odjeljka 1.4. Priloga I. ili PNEC iz odjeljka 3.3. Priloga I., za tvar treba navesti odgovarajuće vrijednosti DNEL i PNEC za scenarije izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti navedene u prilogu sigurnosno-tehničkom listu.

8.1.5. Ako se pri donošenju odluke o mjerama upravljanja rizikom za posebne uporabe primjenjuje pristup stupnjevitog nadzora, navodi se dovoljno podataka da se omogući učinkovito upravljanje rizikom. Pritom se jasno moraju navesti kontekst i ograničenja konkretne preporuke za stupnjevanje nadzora.

8.2. Nadzor nad izloženošću

Informacije iz ovog pododjeljka obvezne su ako sigurnosno-tehničkom listu nije priložen scenarij izloženosti s tim informacijama.

Ako dobavljač nije proveo ispitivanje na temelju odjeljka 3. Priloga XI., mora navesti posebne uvjete uporabe kojima se opravdava to odstupanje.

Ako je tvar registrirana kao izolirani intermedijer (interni ili prevezeni), dobavljač navodi da je sigurnosno-tehnički list u skladu s posebnim uvjetima kojima se opravdava registracija u skladu s člankom 17. ili 18.

8.2.1. Prikladan tehnički nadzor

Opis odgovarajućih mjera za nadzor nad izloženošću odnosi se na identificiranu uporabu ili uporabe tvari ili smjese kako je navedeno u pododjeljku 1.2. Te informacije moraju biti dostatne da poslodavac može prema potrebi provesti procjenu rizika za sigurnost i zdravlje radnika koji proizlazi iz prisutnosti tvari ili smjese u skladu s člancima od 4. do 6. Direktive 98/24/EZ i člancima od 3. do 5. Direktive 2004/37/EZ.

Ovim se informacijama nadopunjuju informacije koje su već navedene u odjeljku 7.

8.2.2. Osobne mjere zaštite, kao što je osobna zaštitna oprema

8.2.2.1. Informacije o korištenju osobne zaštitne opreme moraju biti u skladu s dobrim higijenskim praksama na radnom mjestu i povezane s drugim mjerama nadzora, uključujući upravljačke uređaje, ventilaciju i izolaciju. Prema potrebi, za posebne savjete u pogledu osobne zaštitne opreme koja štiti od požara ili kemikalija upućuje se na odjeljak 5.

8.2.2.2. Uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća ( 38 ), uz uputu na odgovarajuće norme CEN, navode se detaljne informacije o tome koja oprema pruža dostatnu i prikladnu zaštitu, među ostalim za:

(a)

zaštitu očiju/lica

Navodi se vrsta potrebne zaštitne opreme za oči/lice na temelju opasnosti od tvari ili smjese i vjerojatnosti dodira, npr. zaštitne naočale, štitnik za lice;

(b)

zaštitu kože

zaštita ruku

Jasno se navodi vrsta rukavica koje treba nositi pri rukovanju tvari ili smjesom na temelju opasnosti od tvari ili smjese i vjerojatnosti dodira te s obzirom na količinu i trajanje izlaganja kože, uključujući:

—

vrstu materijala i njegovu debljinu,

—

uobičajeno ili najmanje vrijeme probijanja materijala rukavica.

Prema potrebi treba navesti sve dodatne mjere za zaštitu ruku;

ii.

ostalo

Ako je osim ruku potrebno zaštititi i neke druge dijelove tijela, navode se vrsta i kakvoća potrebne zaštitne opreme, npr. rukavice s dugim zaštitnim nastavkom, čizme ili zaštitno odijelo, na temelju opasnosti od tvari ili smjese i vjerojatnosti dodira.

Prema potrebi navode se sve dodatne mjere za zaštitu kože i posebne higijenske mjere;

(c)

zaštitu dišnog sustava

Navodi se vrsta zaštitne opreme za plinove, pare, maglicu i prašinu na temelju opasnosti i vjerojatnosti izlaganja, uključujući respiratore za pročišćavanje zraka, pri čemu treba navesti odgovarajući element za pročišćavanje (uložak ili spremnik), odgovarajuće filtre za lebdeće čestice i odgovarajuće maske ili samostalne uređaje za disanje;

(d)

zaštitu od toplinskih opasnosti

Prilikom navođenja zaštitne opreme koju treba koristiti ako su prisutni materijali koji predstavljaju toplinsku opasnost, posebnu pozornost treba posvetiti izradi osobne zaštitne opreme.

8.2.3. Nadzor nad izloženošću okoliša

Treba navesti informacije koje su poslodavcu potrebne za ispunjavanje obveza u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša.

Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, za scenarije izloženosti navedene u prilogu sigurnosno-tehničkom listu treba navesti sažetak mjera upravljanja rizikom kojima se osigurava odgovarajući nadzor nad izloženošću okoliša tvari.

9. ODJELJAK 9.: Fizikalna i kemijska svojstva

Ako su relevantni, u ovom se odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode empirijski podaci o tvari ili smjesi. Primjenjuje se članak 8. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

Kako bi se omogućilo poduzimanje odgovarajućih mjera nadzora, navode se relevantne informacije o tvari ili smjesi. Informacije u ovom odjeljku moraju odgovarati informacijama u registraciji ili u izvješću o kemijskoj sigurnosti ako je ono potrebno te razvrstavanju tvari ili smjese.

Kad je riječ o smjesi, ako se podaci ne odnose na smjesu u cjelini, iz unosa mora biti jasno na koju se tvar u smjesi odnose.

Treba jasno utvrditi navedena svojstva u odgovarajućim mjernim jedinicama. Ako je to bitno za tumačenje numeričke vrijednosti, treba navesti i metodu određivanja, uključujući uvjete mjerenja i referentne uvjete. Ako nije drukčije navedeno, standardni su uvjeti temperatura od 20 °C i tlak od 101,3 kPa.

Svojstva navedena u pododjeljcima 9.1. i 9.2. mogu se prikazati u obliku popisa. Redoslijed navođenja svojstava u pododjeljcima može biti drukčiji ako se to smatra primjerenim.

9.1. Informacije o osnovnim fizikalnim i kemijskim svojstvima

Svaki sigurnosno-tehnički list mora uključivati svojstva navedena u nastavku. Ako se navodi da određeno svojstvo nije primjenjivo ili ako informacije o određenom svojstvu nisu dostupne, to treba jasno naznačiti i navesti razloge:

(a)

agregatno stanje

Agregatno stanje (plin, tekućina ili kruta tvar) načelno se navodi pri standardnim uvjetima temperature i tlaka.

Primjenjuju se definicije pojmova „plin”, „tekućina” i „kruta tvar” iz odjeljka 1.0. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

(b)

boja

Navodi se boja tvari ili smjese pri isporuci.

Ako se jedan sigurnosno-tehnički list upotrebljava za varijante smjese koja može imati različite boje, za opis boje može se upotrijebiti izraz „razno”;

(c)

miris

Kvalitativno se opisuje miris ako je dobro poznat ili opisan u literaturi.

Ako je dostupan, navodi se prag mirisa (kvalitativno ili kvantitativno);

(d)

talište/ledište

Ne primjenjuje se na plinove.

Navode se talište i ledište pri standardnom tlaku.

Ako je talište više od mjernog područja metode, navodi se do koje temperature talište nije opaženo.

Ako prije ili tijekom taljenja dođe do raspadanja ili sublimacije, to se navodi.

Za voskove i paste umjesto tališta i ledišta može se navesti točka/raspon temperatura pri kojima dolazi do omekšavanja.

Kad je riječ o smjesama, ako tehnički nije moguće odrediti talište/ledište, to se navodi;

(e)

vrelište ili početno vrelište i raspon temperatura vrenja

Ta se svojstva navode pri standardnom tlaku. Međutim, može se navesti vrelište pod nižim tlakom ako je vrelište vrlo visoko ili prije vrenja pri standardnom tlaku dolazi do raspadanja.

Ako je vrelište više od mjernog područja metode, navodi se do koje temperature vrelište nije opaženo.

Ako prije ili tijekom vrenja dođe do raspadanja, to se navodi.

Kad je riječ o smjesama, ako tehnički nije moguće odrediti vrelište ili raspon temperatura vrenja, to se navodi; u tom se slučaju navodi i vrelište sastojka s najnižim vrelištem;

(f)

zapaljivost

Primjenjuje se na plinove, tekućine i krute tvari.

Navodi se je li tvar ili smjesa zapaljiva, tj. može li se zapaliti, čak i ako nije razvrstana zbog zapaljivosti.

Ako su dostupne i prikladne, mogu se navesti dodatne informacije, na primjer je li posljedica zapaljenja drugačija od uobičajenog izgaranja (npr. eksplozija) ili zapaljivost u nestandardnim uvjetima.

Na temelju odgovarajućeg razvrstavanja u razred opasnosti mogu se navesti konkretnije informacije o zapaljivosti. Informacije iz pododjeljka 9.2.1. ovdje se ne navode;

(g)

donja i gornja granica eksplozivnosti ( 39 )

Ne primjenjuje se na krute tvari.

Za zapaljive tekućine navodi se barem donja granica eksplozivnosti. Ako je plamište približno –25 °C ili više, možda neće biti moguće odrediti gornju granicu eksplozivnosti pri standardnoj temperaturi; u tom se slučaju preporučuje navesti gornju granicu eksplozivnosti pri višoj temperaturi. Ako je plamište više od 20 °C, možda neće biti moguće odrediti donju ili gornju granicu eksplozivnosti pri standardnoj temperaturi; u tom se slučaju preporučuje navesti i donju i gornju granicu eksplozivnosti pri višoj temperaturi;

(h)

plamište

Ne primjenjuje se na plinove, aerosole i krute tvari.

Za smjese se navodi vrijednost za smjesu, ako je dostupna. U protivnom treba navesti plamište tvari s najnižim plamištem odnosno plamišta tvâri s najnižim plamištima;

(i)

temperatura samozapaljenja

Primjenjuje se samo na plinove i tekućine.

Kad je riječ o smjesama, navodi se temperatura samozapaljenja za smjesu ako je dostupna. Ako vrijednost za smjesu nije dostupna, treba navesti temperaturu samozapaljenja sastojka s najnižom temperaturom samozapaljenja odnosno temperature samozapaljenja sastojaka s najnižim temperaturama samozapaljenja;

(j)

temperatura raspadanja

Primjenjuje se samo na samoreagirajuće tvari i smjese, organske perokside te druge tvari i smjese koje se mogu raspadati.

Navodi se temperatura samoubrzanog raspadanja (SADT) i volumen na koji se ona primjenjuje ili temperatura pri kojoj započinje raspadanje.

Navodi se je li navedena temperatura SADT ili temperatura pri kojoj započinje raspadanje.

Ako nije opaženo raspadanje, navodi se do koje temperature ono nije opaženo, npr. „do x °C nije opaženo raspadanje”;

(k)

Ne primjenjuje se na plinove.

Navodi se pH tvari ili smjese kako je isporučena ili, ako je proizvod kruta tvar, pH vodenaste tekućine ili otopine pri određenoj koncentraciji.

Navodi se koncentracija ispitne tvari ili smjese u vodi;

(l)

kinematička viskoznost

Primjenjuje se samo na tekućine.

Mjerna jedinica je mm2/s.

Za nenjutnovske tekućine navodi se tiksotropno ili reopeksijsko ponašanje;

(m)

topljivost

Topljivost se načelno navodi pri standardnoj temperaturi.

Navodi se topljivost u vodi.

Može se navesti i topljivost u drugim polarnim i nepolarnim otapalima.

Za smjese treba navesti je li smjesa potpuno ili samo djelomično topljiva u vodi ili drugom otapalu ili se može miješati s njima.

Za nanooblike se uz topljivost u vodi navodi i brzina otapanja u vodi ili drugim relevantnim biološkim ili okolišnim medijima;

(n)

koeficijent raspodjele n-oktanol/voda (logaritamska vrijednost)

Ne primjenjuje se na anorganske i ionske tekućine i načelno se ne primjenjuje na smjese.

Navodi se temelji li se prijavljena vrijednost na ispitivanju ili izračunu.

Za nanooblike tvari za koju se ne primjenjuje koeficijent raspodjele n-oktanol/voda navodi se stabilnost disperzije u različitim medijima;

(o)

tlak pare

Tlak pare načelno se navodi pri standardnoj temperaturi.

Za hlapljive organske tekućine navodi se i tlak pare na 50 °C.

Ako se jedan sigurnosno-tehnički list upotrebljava za varijante tekuće smjese ili smjese ukapljenih plinova, navodi se raspon tlaka pare.

Za tekuće smjese ili smjese ukapljenih plinova navodi se raspon tlaka pare ili barem tlak pare najhlapljivijeg sastojka ili najhlapljivijih sastojaka ako taj sastojak ili ti sastojci pretežno određuju tlak pare smjese.

Može se navesti i koncentracija zasićene pare;

(p)

gustoća i/ili relativna gustoća

Primjenjuje se samo na tekućine i krute tvari.

Gustoća i relativna gustoća načelno se navode pri standardnim uvjetima temperature i tlaka.

Navodi se apsolutna gustoća i/ili relativna gustoća (naziva se i specifična gustoća) prema gustoći vode pri temperaturi od 4 °C kao referentnoj točki.

Ako su moguće varijacije u gustoći, na primjer zbog proizvodnje u šaržama, ili ako se jedan sigurnosno-tehnički list upotrebljava za nekoliko varijanti tvari ili smjese, može se navesti raspon.

U sigurnosno-tehničkom listu navodi se iskazuje li se apsolutna gustoća (u jedinicama kao što su g/cm3 ili kg/m3 ) i/ili relativna gustoća (bezdimenzionalna);

(q)

relativna gustoća pare

Primjenjuje se samo na plinove i tekućine.

Za plinove navodi se relativna gustoća plina prema gustoći zraka pri temperaturi od 20 °C kao referentnoj točki.

Za tekućine navodi se relativna gustoća pare prema gustoći zraka pri temperaturi od 20 °C kao referentnoj točki.

Za tekućine se može navesti i relativna gustoća D m smjese pare i zraka pri temperaturi od 20 °C;

(r)

svojstva čestica

Primjenjuje se samo na krute tvari.

Navodi se veličina čestica: medijan ekvivalentnog promjera, metoda izračuna promjera (na temelju broja, površine ili volumena) te raspon varijacija te vrijednosti medijana. Mogu se navesti i druga svojstva, kao što su raspodjela veličina (npr. kao raspon), oblik i omjer širine i visine, agregatno i aglomeracijsko stanje, specifična površina i prašenje. Ako je tvar u nanoobliku ili ako dostavljena smjesa sadržava nanooblik, ta se svojstva navode u ovom pododjeljku ili se na njih upućuje ako su već navedena drugdje u sigurnosno-tehničkom listu.

9.2. Ostale informacije

Uz svojstva navedena u pododjeljku 9.1. navode se i drugi fizikalni i kemijski parametri, kao što su svojstva popisana u pododjeljcima 9.2.1. i 9.2.2. ako je relevantno navesti ih radi sigurne uporabe tvari ili smjese.

9.2.1. Informacije o razredima fizikalne opasnosti

U ovom pododjeljku navode se svojstva, sigurnosne karakteristike i rezultati ispitivanja koji mogu biti korisni u sigurnosno-tehničkom listu ako je tvar ili smjesa razvrstana u određeni razred fizikalne opasnosti. Prema potrebi, mogu se navesti i podaci koji se smatraju relevantnima za određenu fizikalnu opasnost, ali ne dovode do razvrstavanja (npr. rezultati ispitivanja koji su negativni, ali blizu granice iz kriterija).

Uz podatke se može navesti i ime razreda opasnosti na koji se oni odnose:

(a)

eksplozivi

Ova se točka primjenjuje i na tvari i smjese iz napomene 2. u odjeljku 2.1.3. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 te na druge tvari i smjese koje pozitivno reagiraju ako se zagrijavaju u zatvorenom.

Mogu se navesti sljedeće informacije:

osjetljivost na šok;

ii.

učinak zagrijavanja u zatvorenom;

iii.

učinak zapaljenja u zatvorenom;

iv.

osjetljivost na udarce;

osjetljivost na trenje;

vi.

termička stabilnost;

vii.

pakiranje (vrsta, veličina, neto masa tvari ili smjese) na temelju kojeg je izvršena „podjela” unutar razreda eksploziva ili na temelju kojeg je tvar ili smjesa izuzeta od razvrstavanja kao eksploziv;

(b)

zapaljivi plinovi

Za čiste zapaljive plinove mogu se uz podatke o granici eksplozivnosti iz pododjeljka 9.1. točke (g) navesti sljedeće informacije:

T Ci (maksimalni udio zapaljivog plina koji, kad se pomiješa s dušikom, nije zapaljiv u zraku, u postocima množinskog udjela);

ii.

temeljna brzina gorenja ako se plin svrstava u 1.B kategoriju zbog temeljne brzine gorenja.

Za smjesu zapaljivih plinova mogu se uz podatke o granici eksplozivnosti iz pododjeljka 9.1. točke (g) navesti sljedeće informacije:

granice eksplozivnosti, ako su ispitane, ili naznaka temelji li se razvrstavanje i dodjela kategorije na izračunu;

ii.

temeljna brzina gorenja ako se plinska smjesa svrstava u 1.B kategoriju zbog temeljne brzine gorenja;

(c)

aerosoli

Može se navesti sljedeći ukupni postotak (masenog udjela) zapaljivih sastojaka, osim ako je aerosol razvrstan kao aerosol 1. kategorije jer sadržava više od 1 % (masenog udjela) zapaljivih sastojaka ili ima toplinu izgaranja od najmanje 20 kJ/g i nije podvrgnut postupcima razvrstavanja prema zapaljivosti (vidjeti napomenu u stavku 2.3.2.2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008);

(d)

oksidirajući plinovi

Za čisti plin može se navesti C i (koeficijent ekvivalentnosti kisika) prema normi ISO 10156 „Plinovi i smjese plinova – Utvrđivanje gorivog potencijala i oksidacijske sposobnosti u svrhu odabira odgovarajućeg izlaznog ventila cilindra boce” ili prema istovrijednoj metodi.

Za smjesu plinova može se navesti „oksidirajući plin 1. kategorije (ispitan prema normi ISO 10156 ili istovrijednoj metodi)” za ispitane smjese ili izračunana oksidacijska snaga prema normi ISO 10156 ili istovrijednoj metodi;

(e)

plinovi pod tlakom

Za čisti plin može se navesti kritična temperatura.

Za smjesu plinova može se navesti pseudokritična temperatura;

(f)

zapaljive tekućine

Ako je tvar ili smjesa razvrstana kao zapaljiva tekućina, u ovoj točki ne treba navoditi podatke o vrelištu i plamištu jer se ti podaci trebaju navesti u skladu s pododjeljkom 9.1. Mogu se navesti informacije o podržavanju gorenja;

(g)

zapaljive krute tvari

Mogu se navesti sljedeće informacije:

brzina gorenja ili vrijeme gorenja za metalne prahove;

ii.

izjava o tome je li vlažna zona prevladana;

(h)

samoreagirajuće tvari i smjese

Uz naznaku SADT-a kako je navedeno u točki (j) pododjeljka 9.1. mogu se navesti sljedeće informacije:

temperatura raspadanja;

ii.

detonacijska svojstva;

iii.

deflagracijska svojstva;

iv.

učinak zagrijavanja u zatvorenom;

eksplozivna snaga, ako je to primjenjivo;

(i)

piroforne tekućine

Navodi se dolazi li do spontanog zapaljenja ili pougljenjivanja filtar-papira;

(j)

piroforne krute tvari

Mogu se navesti sljedeće informacije:

izjava o tome dolazi li do spontanog zapaljenja pri sipanju ili u roku od pet minuta nakon toga za krute tvari u prahu;

ii.

izjava o tome mogu li se piroforna svojstva s vremenom promijeniti;

(k)

samozagrijavajuće tvari i smjese

Mogu se navesti sljedeće informacije:

izjava o tome dolazi li do spontanog zapaljenja i o najvećem dobivenom porastu temperature;

ii.

rezultati testova pretraživanja iz odjeljka 2.11.4.2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ako su relevantni i dostupni;

(l)

tvari i smjese koje u dodiru s vodom ispuštaju zapaljive plinove

Mogu se navesti sljedeće informacije:

identitet plina koji se ispušta, ako je poznat;

ii.

izjava o tome zapaljuje li se ispušteni plin spontano;

iii.

brzina nastanka plina;

(m)

oksidirajuće tekućine

Može se navesti dolazi li do spontanog zapaljenja pri miješanju s celulozom;

(n)

oksidirajuće krute tvari

Može se navesti dolazi li do spontanog zapaljenja pri miješanju s celulozom;

(o)

organski peroksidi

Uz naznaku SADT-a kako je navedeno u točki (j) pododjeljka 9.1. mogu se navesti sljedeće informacije:

temperatura raspadanja;

ii.

detonacijska svojstva;

iii.

deflagracijska svojstva;

iv.

učinak zagrijavanja u zatvorenom;

eksplozivna snaga;

(p)

tvari ili smjese nagrizajuće za metale

Mogu se navesti sljedeće informacije:

metali koje tvar ili smjesa nagriza;

ii.

brzina nagrizanja i izjava o tome odnosi li se ona na čelik ili aluminij;

iii.

uputa na druge odjeljke sigurnosno-tehničkog lista s obzirom na kompatibilne ili nekompatibilne materijale;

(q)

desenzitirani eksplozivi

Mogu se navesti sljedeće informacije:

upotrijebljeno desenzitirajuće sredstvo;

ii.

energija egzotermnog raspadanja;

iii.

korigirana brzina gorenja (Ac);

iv.

eksplozivna svojstva u desenzitiranom stanju.

9.2.2. Druge sigurnosne karakteristike

Može biti korisno za tvar ili smjesu navesti svojstva, sigurnosne karakteristike i rezultate ispitivanja u nastavku:

(a)

mehanička osjetljivost;

(b)

temperatura samoubrzane polimerizacije;

(c)

nastanak eksplozivnih smjesa prašine i zraka;

(d)

kisela/alkalna rezerva;

(e)

brzina isparavanja;

(f)

mješljivost;

(g)

vodljivost;

(h)

korozivnost;

(i)

skupina plinova;

(j)

redoks-potencijal;

(k)

potencijal tvorbe radikala;

(l)

fotokatalička svojstva.

Navode se i drugi fizikalni i kemijski parametri ako je relevantno navesti ih radi sigurne uporabe tvari ili smjese.

10. ODJELJAK 10.: Stabilnost i reaktivnost

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuju se stabilnost tvari ili smjese i mogućnost opasnih reakcija u određenim uvjetima uporabe te u slučaju ispuštanja u okoliš, uključujući, prema potrebi, uputu na primijenjene ispitne metode. Ako se navodi da određeno svojstvo nije primjenjivo ili ako informacije o određenom svojstvu nisu dostupne, navode se razlozi.

10.1. Reaktivnost

10.1.1. Opisuju se opasnosti koje proizlaze iz reaktivnosti tvari ili smjese. Ako su dostupni, navode se konkretni podaci o ispitivanju za tvar ili smjesu u cjelini. Međutim, informacije se mogu temeljiti i na općim podacima za razred ili porodicu tvari ili smjese ako su ti podaci dovoljno reprezentativni za predviđenu opasnost od tvari ili smjese.

10.1.2. Ako nisu dostupni podaci za smjesu, navode se podaci o tvarima u smjesi. Pri određivanju inkompatibilnosti uzimaju se u obzir tvari, spremnici i onečišćujuće tvari kojima tvar ili smjesa može biti izložena tijekom prijevoza, skladištenja i uporabe.

10.2. Kemijska stabilnost

Navodi se je li tvar ili smjesa stabilna ili nestabilna u uobičajenim uvjetima okoline te u očekivanim uvjetima tlaka i temperature pri skladištenju i rukovanju. Opisuju se svi stabilizatori koji se koriste ili će se možda morati koristiti kako bi se održala kemijska stabilnost tvari ili smjese. Navodi se važnost svih promjena fizičkog izgleda tvari ili smjese za njezinu sigurnost. Za desenzitirane eksplozive daju se informacije o roku valjanosti i upute o načinu provjere desenzitiranja te se navodi da uklanjanjem desenzitirajućeg sredstva proizvod postaje eksploziv.

10.3. Mogućnost opasnih reakcija

Prema potrebi navodi se može li tvar ili smjesa reagirati ili polimerizirati se uz oslobađanje povišenog tlaka ili topline ili stvaranje drugih opasnih uvjeta. Opisuju se uvjeti u kojima može doći do opasnih reakcija.

10.4. Uvjeti koje treba izbjegavati

Navode se uvjeti kao što su temperatura, tlak, svjetlost, udarci, statičko pražnjenje, vibracije i druga fizikalna djelovanja koja mogu izazvati opasnost („uvjeti koje treba izbjegavati”) te se prema potrebi daje kratak opis mjera za upravljanje rizicima povezanima s takvim opasnostima. Za desenzitirane eksplozive navode se informacije o mjerama koje treba poduzeti kako bi se izbjeglo nenamjerno uklanjanje desenzitirajućeg sredstva te uvjeti koje treba izbjegavati ako tvar ili smjesa nije dovoljno desenzitirana.

10.5. Inkompatibilni materijali

Navode se porodice tvari ili smjesa ili konkretne tvari, kao što su voda, zrak, kiseline, baze, oksidansi, koje u reakciji s predmetnom tvari ili smjesom mogu izazvati opasnost (npr. eksploziju, oslobađanje toksičnih ili zapaljivih materijala ili oslobađanje velike količine topline) te se prema potrebi daje kratak opis mjera za upravljanje rizicima povezanima s tom opasnošću.

10.6. Opasni proizvodi raspadanja

Treba navesti opasne proizvode raspadanja koji nastaju kao posljedica uporabe, skladištenja, izlijevanja i zagrijavanja ako su oni poznati i mogu se predvidjeti. Opasne proizvode izgaranja treba navesti u odjeljku 5. sigurnosno-tehničkog lista.

11. ODJELJAK 11.: Toksikološke informacije

Ovaj je odjeljak sigurnosno-tehničkog lista prvenstveno namijenjen zdravstvenom osoblju, stručnjacima u području zdravlja i sigurnosti na radu i toksikolozima. Treba dati kratak, ali potpun i razumljiv opis različitih toksikoloških (zdravstvenih) učinaka te navesti dostupne podatke na temelju kojih su ti učinci utvrđeni, uključujući, prema potrebi, informacije o toksikokinetici, metabolizmu i raspodjeli. Informacije u ovom odjeljku moraju odgovarati informacijama u registraciji i/ili u izvješću o kemijskoj sigurnosti ako je ono potrebno te razvrstavanju tvari ili smjese.

11.1. Informacije o razredima opasnosti kako su definirani u Uredbi (EZ) br. 1272/2008

Informacije se navode za sljedeće razrede opasnosti:

(a)

akutna toksičnost;

(b)

nagrizanje/nadraživanje kože;

(c)

teško oštećivanje ili nadraživanje očiju;

(d)

izazivanje preosjetljivosti dišnih putova ili kože;

(e)

mutageni učinak na zametne stanice;

(f)

karcinogenost;

(g)

reproduktivna toksičnost;

(h)

STOT – jednokratno izlaganje;

(i)

STOT – ponavljano izlaganje;

(j)

opasnost od aspiracije.

Te opasnosti uvijek se upisuju u sigurnosno-tehnički list.

Za tvari koje podliježu registraciji ukratko se navode informacije dobivene primjenom priloga od VII. do XI., uključujući, prema potrebi, uputu na primijenjene ispitne metode. Za tvari koje podliježu registraciji te informacije uključuju i rezultat usporedbe dostupnih podataka s kriterijima navedenima u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 za CMR tvari 1.A i 1.B kategorije, u skladu s točkom 1.3.1. Priloga I. ovoj Uredbi.

11.1.1.

Navode se informacije za svaki razred opasnosti ili podjelu. Ako se navede da tvar ili smjesa nije razvrstana u odnosu na određeni razred opasnosti ili podjelu, u sigurnosno-tehničkom listu treba jasno navesti je li razlog tomu što podaci nedostaju ili ih nije moguće dobiti iz tehničkih razloga, nisu jasni ili su jasni, ali nisu dovoljni za razvrstavanje; u potonjem slučaju u sigurnosno-tehničkom listu treba navesti „na temelju dostupnih podataka kriteriji za razvrstavanje nisu ispunjeni”.

11.1.2.

Podaci koji se unose u ovaj pododjeljak odnose se na tvar ili smjesu u obliku u kojemu se ona stavlja na tržište. U slučaju smjesa podaci moraju sadržavati opis toksikoloških svojstava smjese u cjelini, osim ako se primjenjuje članak 6. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008. Ako su dostupna, navode se i relevantna toksikološka svojstva opasnih tvari u smjesi, kao što su LD50, procijenjene vrijednosti akutne toksičnosti ili LC50.

11.1.3.

Ako je dostupna znatna količina podataka o ispitivanju tvari ili smjese, ponekad je potrebno sažeti rezultate upotrijebljenih ključnih studija, npr. prema načinima izlaganja.

11.1.4.

Ako nisu ispunjeni kriteriji za razvrstavanje za određeni razred opasnosti, navode se informacije kojima se podupire taj zaključak.

11.1.5.

Informacije o vjerojatnim načinima izlaganja

Navode se informacije o vjerojatnim načinima izlaganja i učincima tvari ili smjese u okviru svakog mogućeg načina izlaganja, tj. gutanjem, udisanjem ili izlaganjem kože ili očiju. Ako učinci na zdravlje nisu poznati, to treba navesti.

11.1.6.

Simptomi povezani s fizikalnim, kemijskim i toksikološkim svojstvima

Opisuju se potencijalni štetni učinci na zdravlje i simptomi povezane s izlaganjem tvari ili smjesi i njezinim sastojcima ili poznatim nusproizvodima. Navode se dostupne informacije o simptomima povezanima s fizikalnim, kemijskim i toksikološkim svojstvima tvari ili smjese nakon izlaganja. Opisuju se prvi simptomi pri niskim dozama, sve do posljedica teških slučajeva izloženosti, na primjer „može doći do glavobolje i vrtoglavice, koje mogu prijeći u nesvjesticu ili gubitak svijesti; velike doze mogu izazvati komu i smrt”.

11.1.7.

Odgođeni i neposredni učinci te kronični učinci kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja

Navodi se mogu li se očekivati odgođeni ili neposredni učinci nakon kratkotrajnog ili dugotrajnog izlaganja. Opisuju se i akutne i kronične posljedice za zdravlje koje mogu nastupiti nakon izlaganja ljudi tvari ili smjesi. Ako nisu dostupni podaci dobiveni na ljudima, navodi se sažetak s eksperimentalnim podacima uz jasne pojedinosti o podacima dobivenima na životinjama i vrsti ili o in vitro ispitivanjima i vrstama stanica. Navodi se temelje li se toksikološki podaci na podacima dobivenima na ljudima ili životinjama ili na in vitro ispitivanjima.

11.1.8.

Interaktivni učinci

Navode se relevantne i dostupne informacije o interakcijama.

11.1.9.

Nedostatak specifičnih podataka

Ponekad nije moguće dobiti informacije o opasnostima od tvari ili smjese. Ako podaci o određenoj tvari ili smjesi nisu dostupni, mogu se, gdje je to primjereno, koristiti podaci o sličnim tvarima ili smjesama, pod uvjetom da je utvrđena relevantna slična tvar ili smjesa. Ako se ne koriste specifični podaci ili ako podaci nisu dostupni, to treba jasno navesti.

11.1.10.

Smjese

Ako smjesa nije u cjelini ispitana s obzirom na njezine učinke na zdravlje, navode se odgovarajuće informacije o pojedinim učincima na zdravlje za relevantne tvari navedene u odjeljku 3.

11.1.11.

Informacije o smjesi i tvarima u smjesi

11.1.11.1. U tijelu može doći do interakcija među tvarima u smjesi, što može rezultirati različitim brzinama apsorpcije, metabolizma i izlučivanja. Pritom se njihovo toksično djelovanje može promijeniti i ukupna toksičnost smjese može biti različita od toksičnosti tvari koje su u njoj sadržane. To treba uzeti u obzir pri navođenju toksikoloških informacija u ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista.

11.1.11.2. Potrebno je razmotriti je li koncentracija pojedine tvari dovoljno visoka da može pridonijeti ukupnim učincima smjese na zdravlje. Informacije o toksičnim učincima treba prikazati za svaku tvar, osim u sljedećim slučajevima:

(a)

ako se neka informacija ponavlja, navodi se samo jednom za smjesu u cjelini, npr. ako postoje dvije tvari koje izazivaju povraćanje i proljev;

(b)

ako nije vjerojatno da će se učinci pojaviti u postojećim koncentracijama, npr. u slučaju kad se blago nadražujuća tvar razrjeđuje do koncentracije ispod određene granice u nenadražujućoj otopini;

(c)

ako informacije o interakcijama među tvarima u smjesi nisu dostupne, ne iznose se pretpostavke, već se zasebno navode učinci svake tvari na zdravlje.

11.2. Informacije o drugim opasnostima

11.2.1. Svojstva endokrine disrupcije

Za tvari iz pododjeljka 2.3. za koje je utvrđeno da imaju svojstva endokrine disrupcije navode se informacije o štetnim učincima tih svojstava na zdravlje, ako su dostupne. Te se informacije sastoje od kratkih sažetaka informacija dobivenih primjenom kriterija za procjenu koji su utvrđeni u odgovarajućim uredbama ((EZ) br. 1907/2006, (EU) 2017/2100, (EU) 2018/605), a relevantni su za procjenu učinaka svojstava endokrine disrupcije na zdravlje ljudi.

11.2.2. Ostale informacije

Navode se i ostale relevantne informacije o štetnim učincima na zdravlje, čak i ako se one ne zahtijevaju u okviru kriterija za razvrstavanje.

12. ODJELJAK 12.: Ekološke informacije

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode se informacije za potrebe evaluacije utjecaja tvari ili smjese na okoliš u slučaju njezina ispuštanja u okoliš. U pododjeljcima od 12.1. do 12.7. sigurnosno-tehničkog lista daje se kratak sažetak podataka, uključujući relevantne podatke o ispitivanju, ako su dostupni, i pritom se jasno navode vrste, mediji, jedinice te trajanje i uvjeti ispitivanja. Te informacije mogu biti korisne za postupanje u slučaju izlijevanja te pri ocjenjivanju postupaka obrade otpada, nadzora ispuštanja, provedbe mjera pri slučajnom ispuštanju i prijevoza. Ako se navede da određeno svojstvo nije primjenjivo (jer je na temelju dostupnih podataka vidljivo da tvar ili smjesa ne ispunjava kriterije za razvrstavanje) ili ako informacije o određenom svojstvu nisu dostupne, treba navesti razloge za to. Osim toga, ako tvar ili smjesa nije razvrstana iz drugih razloga (na primjer, zbog tehničke nemogućnosti dobivanja podataka ili zbog nejasnih podataka), to treba jasno navesti u sigurnosno-tehničkom listu.

Budući da su neka svojstva (bioakumulacija, postojanost i razgradivost) specifična za određene tvari, te se informacije, u odgovarajućim slučajevima i ako su dostupne, navode za svaku pojedinačnu relevantnu tvar u smjesi (tj. one tvari koje se navode u odjeljku 3. sigurnosno-tehničkog lista i opasne su za okoliš ili su PBT ili vPvB tvari). Informacije treba navesti i za opasne proizvode pretvorbe koji nastaju tijekom razgradnje tvari ili smjesa.

Informacije u ovom odjeljku moraju odgovarati informacijama u registraciji i/ili u izvješću o kemijskoj sigurnosti ako je ono potrebno te razvrstavanju tvari ili smjese.

Ako su dostupni pouzdani i relevantni eksperimentalni podaci, oni se navode i važniji su od informacija dobivenih iz modela.

12.1. Toksičnost

Ako su dostupne, navode se informacije o toksičnosti na temelju podataka iz ispitivanja na vodenim i/ili kopnenim organizmima. To uključuje relevantne dostupne podatke o toksičnosti u vodi, akutnoj i kroničnoj, za ribe, rakove, alge i druge vodene biljke. Osim toga, ako su dostupni, treba navesti i podatke o toksičnosti za mikroorganizme i makroorganizme koji žive u tlu i druge organizme bitne za okoliš, kao što su ptice, pčele i biljke. Ako tvar ili smjesa ima inhibitorne učinke na aktivnost mikroorganizama, treba spomenuti mogući utjecaj na postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.

Ako nisu dostupni eksperimentalni podaci, dobavljač razmatra mogu li se dostaviti pouzdane i relevantne informacije dobivene iz modela.

Za tvari koje podliježu registraciji treba dati sažetke informacija dobivenih primjenom priloga od VII. do XI. ove Uredbe.

12.2. Postojanost i razgradivost

Razgradivost je sposobnost tvari ili odgovarajućih tvari u smjesi da se razgrade u okolišu, biorazgradnjom ili drugim procesima, kao što su oksidacija ili hidroliza. Postojanost je nedostatak dokaza o razgradnji u situacijama koje su definirane u odjeljcima 1.1.1. i 1.2.1. Priloga XIII. Ako su dostupni, navode se rezultati ispitivanja koji su bitni za procjenu postojanosti i razgradivosti. Ako se navode vremena poluraspadanja, treba naznačiti odnose li se ona na mineralizaciju ili na primarnu razgradnju. Treba spomenuti i mogućnost razgradnje tvari ili određenih tvari u smjesi u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda.

Ako nisu dostupni eksperimentalni podaci, dobavljač razmatra mogu li se dostaviti pouzdane i relevantne informacije dobivene iz modela.

U odgovarajućim slučajevima i ako su dostupne, te se informacije navode za svaku pojedinačnu tvar u smjesi koja se mora navesti u odjeljku 3. sigurnosno-tehničkog lista.

12.3. Bioakumulacijski potencijal

Bioakumulacijski potencijal sposobnost je tvari ili određenih tvari u smjesi da se nakupljaju u bioti i tako s vremenom prođu kroz hranidbeni lanac. Navode se rezultati ispitivanja koji su bitni za procjenu bioakumulacijskog potencijala. To uključuje uputu na koeficijent raspodjele oktanol-voda (Kow) i faktor biokoncentracije (BCF) i druge relevantne parametre koji se odnose na bioakumulaciju ako su dostupni.

Ako nisu dostupni eksperimentalni podaci, razmatra se mogu li se navesti predviđanja iz modela.

U odgovarajućim slučajevima i ako su dostupne, te se informacije navode za svaku pojedinačnu tvar u smjesi koja se mora navesti u odjeljku 3. sigurnosno-tehničkog lista.

12.4. Pokretljivost u tlu

Pokretljivost u tlu sposobnost je tvari ili sastojaka smjese da u slučaju ispuštanja u okoliš djelovanjem prirodnih sila dospiju u podzemne vode ili na određenu udaljenost od mjesta ispuštanja. Potencijal pokretljivosti u tlu navodi se ako je dostupan. Informacije o pokretljivosti u tlu mogu se dobiti iz relevantnih podataka o pokretljivosti, kao što su studije o adsorpciji ili ispiranju, poznata ili predviđena raspodjela po segmentima okoliša ili površinska napetost. Na primjer; vrijednosti koeficijenta adsorpcije u tlu (Koc) mogu se predvidjeti na temelju Kow. Ispiranje i pokretljivost mogu se predvidjeti iz modela.

U odgovarajućim slučajevima i ako su dostupne, te se informacije navode za svaku pojedinačnu tvar u smjesi koja se mora navesti u odjeljku 3. sigurnosno-tehničkog lista.

12.5. Rezultati procjene svojstava PBT i vPvB

Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, navode se rezultati procjene svojstava PBT i vPvB, kako je navedeno u izvješću o kemijskoj sigurnosti.

12.6. Svojstva endokrine disrupcije

Za tvari iz pododjeljka 2.3. za koje je utvrđeno da imaju svojstva endokrine disrupcije navode se informacije o štetnim učincima tih svojstava na okoliš, ako su dostupne. Te se informacije sastoje od kratkih sažetaka informacija dobivenih primjenom kriterija za procjenu koji su utvrđeni u odgovarajućim uredbama ((EZ) br. 1907/2006, (EU) 2017/2100, (EU) 2018/605), a relevantni su za procjenu učinaka svojstava endokrine disrupcije na okoliš.

12.7. Ostali štetni učinci

Ako su dostupne, treba unijeti informacije o svim drugim štetnim učincima na okoliš, kao što su sudbina u okolišu (izloženost), potencijal stvaranja fotokemijskog ozona, potencijal oštećenja ozonskog omotača ili potencijal utjecaja na globalno zatopljenje.

13. ODJELJAK 13.: Zbrinjavanje

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode se informacije za pravilno gospodarenje otpadom od tvari ili smjese i/ili njezinim spremnikom, čime se pomaže pri utvrđivanju sigurnih i ekološki poželjnih mogućnosti gospodarenja otpadom u državi članici u kojoj se isporučuje sigurnosno-tehnički list, u skladu sa zahtjevima Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 40 ). Informacije navedene u odjeljku 8. treba nadopuniti informacijama koje su bitne za sigurnost osoba koje provode zbrinjavanje otpada.

Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti i ako je provedena analiza stanja otpada, informacije o mjerama gospodarenja otpadom moraju biti u skladu s identificiranim uporabama u izvješću o kemijskoj sigurnosti i scenarijima izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti navedenima u prilogu sigurnosno-tehničkom listu.

13.1. Metode obrade otpada

U ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista:

(a)

navode se spremnici za obradu otpada i metode obrade, uključujući prikladne metode obrade otpada za tvar ili smjesu te onečišćenu ambalažu (npr. spaljivanje, recikliranje, odlaganje);

(b)

navode se fizikalna/kemijska svojstva koja mogu utjecati na mogućnosti obrade otpada;

(c)

preporučuje se da se otpad ne ispušta u kanalizaciju;

(d)

prema potrebi utvrđuju se posebne mjere opreza za sve preporučene mogućnosti obrade otpada.

Navodi se uputa na sve relevantne odredbe Unije povezane s otpadom ili, ako one nedostaju, na sve relevantne nacionalne ili regionalne odredbe.

14. ODJELJAK 14.: Informacije o prijevozu

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode se osnovne informacije o razvrstavanju za potrebe prijevoza/otpreme tvari ili smjesa iz odjeljka 1. u cestovnom, željezničkom, pomorskom i zračnom prometu te unutarnjim plovnim putovima. Ako takve informacije nisu dostupne ili relevantne, to treba navesti.

U ovom se odjeljku prema potrebi navode i informacije o prijevoznom razredu prema svakom od sljedećih međunarodnih sporazuma kojima se prenose Ogledni propisi UN-a za pojedinačne načine prijevoza: Sporazumu o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR), Pravilniku o međunarodnom prijevozu opasnih tvari željeznicom (RID) i Europskom sporazumu o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (ADN), koji su svi provedeni Direktivom 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 41 ), te Međunarodnom pomorskom kodeksu o opasnim tvarima (IMDG) ( 42 ) za prijevoz pakirane robe i odgovarajućim kodovima IMO-a za prijevoz tereta u razlivenom stanju morem ( 43 ) i Tehničkim uputama za siguran prijevoz opasnih tvari zrakom (ICAO TI) ( 44 ).

14.1. UN broj ili identifikacijski broj

Navodi se UN broj ili identifikacijski broj (tj. četveroznamenkasti identifikacijski broj tvari, smjese ili proizvoda sa slovima „UN” ili „ID” na početku) iz Oglednih propisa UN-a, IMDG-a, ADR-a, RID-a, ADN-a ili ICAO TI-ja.

14.2. Ispravno otpremno ime prema UN-u

Navodi se ispravno otpremno ime prema UN-u kako je navedeno u Oglednim propisima UN-a u poglavlju 3.2. Popis opasnih tvari, tablici A, 2. stupcu „Ime i opis”, u ADR-u, u RID-u i u ADN-u u poglavlju 3.2. tablicama A i C, te uz njega u zagradama prema potrebi i tehnički naziv, osim ako je otpremno ime upotrijebljeno kao identifikacijska oznaka proizvoda u pododjeljku 1.1. Ako UN broj i ispravno otpremno ime ostanu isti u različitim oblicima prijevoza, ne treba ponovno navoditi te informacije. Za pomorski prijevoz uz ispravno otpremno ime prema UN-u navodi se, prema potrebi, i tehnički naziv tereta koji se prevozi u skladu s Kodeksom IMDG.

14.3. Razred(i) opasnosti pri prijevozu

Navodi se razred opasnosti pri prijevozu (i dodatni rizici) koji se tvarima ili smjesama dodjeljuje na temelju glavne opasnosti koju predstavljaju u skladu s Oglednim propisima UN-a. Za kopneni prijevoz navodi se razred opasnosti pri prijevozu (i dodatni rizici) koji se tvarima ili smjesama dodjeljuje na temelju glavne opasnosti koju predstavljaju u skladu s ADR-om, RID-om i ADN-om.

14.4. Skupina pakiranja

Prema potrebi se navodi broj skupine pakiranja iz Oglednih propisa UN-a, kako se zahtijeva u Oglednim propisima UN-a, ADR-u, RID-u i ADN-u. Broj skupine pakiranja dodjeljuje se određenim tvarima u skladu s njihovim stupnjem opasnosti.

14.5. Opasnosti za okoliš

Navodi se je li tvar ili smjesa opasna za okoliš u skladu s kriterijima iz Oglednih propisa UN‐a (kako su preneseni u ADR-u, RID-u i ADN-u) i/ili onečišćuje more u skladu s Kodeksom IMDG i Postupcima odgovora na hitne situacije za brodove koji prevoze opasne tvari. Ako je tvar ili smjesa odobrena za prijevoz ili namijenjena prijevozu unutarnjim plovnim putovima u tankerima, navodi se je li u tankerima opasna za okoliš samo u skladu s ADN-om.

14.6. Posebne mjere opreza za korisnika

U vezi s prijevozom ili prenošenjem tvari ili smjese unutar ili izvan vlastitog prostora korisnika, za sve relevantne načine prijevoza, daju se informacije o svim posebnim mjerama opreza kojih se korisnik mora ili bi se trebao pridržavati ili s kojima mora biti upoznat.

14.7. Prijevoz morem u razlivenom stanju u skladu s instrumentima IMO-a

Ovaj se pododjeljak primjenjuje samo ako je teret namijenjen prijevozu u razlivenom stanju u skladu s instrumentima IMO-a navedenima u nastavku: poglavlje VI. ili poglavlje VII. Konvencije SOLAS ( 45 ), Prilog II ili Prilog V Konvenciji MARPOL, Kodeks IBC ( 46 ), Kodeks IMSBC ( 47 ) i Kodeks IGC ( 48 ) ili njegove ranije verzije – Kodeks EGC ( 49 ) ili Kodeks GC ( 50 ).

Za tekuće razlivene terete navodi se ime proizvoda (ako se razlikuje od onoga navedenog u pododjeljku 1.1.) kako se zahtijeva u otpremnom dokumentu i koje odgovara imenu upotrijebljenom u popisu imena proizvoda u poglavlju 17. ili 18. Kodeksa IBC ili u najnovijem izdanju Okružnice Odbora za zaštitu morskog okoliša IMO-a (MEPC).2/Okružnica ( 51 ). Navode se propisana vrsta broda i kategorija onečišćenja te klase rizika prema IMO-u u skladu sa stavkom 3. točkom (B) podtočkom (a) Priloga I. Direktivi 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 52 ).

Za krute rasute terete navodi se otpremno ime rasutog tereta. Navodi se smatra li se teret štetnim za morski okoliš u skladu s Prilogom V. Konvenciji MARPOL, je li riječ o materijalu koji je opasan samo u rasutom stanju ( 53 ) u skladu s Kodeksom IMSBC i kojoj bi skupini tereta trebao pripadati u skladu s Kodeksom IMSBC.

Za ukapljeni plin koji se prevozi u razlivenom stanju navode se ime proizvoda i propisana vrsta broda u skladu s Kodeksom IGC ili njegovim ranijim verzijama – Kodeksom EGC ili Kodeksom GC.

15. ODJELJAK 15.: Informacije o propisima

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode se ostale informacije o propisima koji se odnose na tvar ili smjesu, a koje već nisu navedene drugdje u sigurnosno-tehničkom listu (npr. podliježe li tvar ili smjesa Uredbi (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj ( 54 ), Uredbi (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i izmjeni Direktive 79/117/EEZ ( 55 ) ili Uredbi (EZ) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija ( 56 )).

15.1. Propisi u području sigurnosti, zdravlja i okoliša/posebno zakonodavstvo za tvar ili smjesu

Navode se informacije o relevantnim odredbama Unije u području sigurnosti, zdravlja i okoliša (npr. kategorija Seveso/imenovane tvari iz Priloga I. Direktivi Vijeća 96/82/EZ ( 57 )) ili o nacionalnom regulatornom statusu tvari ili smjese (uključujući tvari u smjesi), zajedno sa savjetima u pogledu mjera koje primatelj treba poduzeti kao rezultat tih odredaba. Prema potrebi treba spomenuti nacionalne zakone odgovarajućih država članica koje provode te odredbe, kao i sve ostale nacionalne mjere koje mogu biti relevantne.

Ako tvar ili smjesa obuhvaćena ovim sigurnosno-tehničkim listom podliježe posebnim odredbama u pogledu zaštite zdravlja ljudi ili okoliša na razini Unije (kao što su odobrenja koja se dodjeljuju na temelju glave VII. ili ograničenja na temelju glave VIII.), treba spomenuti te odredbe. Ako se odobrenjem koje se dodjeljuje na temelju glave VII. daljnjim korisnicima tvari ili smjese nameću uvjeti ili mehanizmi praćenja, treba ih navesti.

15.2. Procjena kemijske sigurnosti

U ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista navodi se je li dobavljač proveo procjenu kemijske sigurnosti za tvar ili smjesu.

16. ODJELJAK 16.: Ostale informacije

U ovaj odjeljak sigurnosno-tehničkog lista treba uključiti ostale informacije koje nisu obuhvaćene odjeljcima od 1. do 15., uključujući informacije o izmjenama sigurnosno-tehničkog lista, npr.:

(a)

u slučaju izmijenjenog sigurnosno-tehničkog lista, jasnu naznaku gdje su unesene izmjene u odnosu na prethodnu verziju sigurnosno-tehničkog lista, ako to već nije navedeno drugdje u sigurnosno-tehničkom listu, prema potrebi uz obrazloženje tih izmjena. Dobavljač tvari ili smjese na zahtjev mora moći obrazložiti izmjene;

(b)

objašnjenje ili popis kratica i akronima upotrijebljenih u sigurnosno-tehničkom listu;

(c)

ključnu literaturu i izvore podataka;

(d)

za smjese, naznaku koja je od metoda evaluiranja informacija iz članka 9. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 upotrijebljena za potrebe razvrstavanja;

(e)

popis relevantnih oznaka upozorenja ili oznaka obavijesti. Treba ispisati cjeloviti tekst svih obavijesti koje nisu ispisane u cijelosti u odjeljcima od 2. do 15.;

(f)

savjete o potrebnom osposobljavanju radnika kako bi se osigurala zaštita zdravlja ljudi i okoliša.

DIO B

Sigurnosno-tehnički list sadržava sljedećih 16 naslova u skladu s člankom 31. stavkom 6. te navedene podnaslove osim odjeljka 3., gdje treba uključiti samo pododjeljak 3.1. ili 3.2., ovisno o slučaju:

ODJELJAK 1.: Identifikacija tvari/smjese i podaci o društvu/poduzeću

1.1. Identifikacijska oznaka proizvoda

1.2. Utvrđene relevantne uporabe tvari ili smjese i uporabe koje se ne preporučuju

1.3. Podaci o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list

1.4. Broj telefona za izvanredna stanja

ODJELJAK 2.: Identifikacija opasnosti

2.1. Razvrstavanje tvari ili smjese

2.2. Elementi označivanja

2.3. Ostale opasnosti

ODJELJAK 3.: Sastav/informacije o sastojcima

3.1. Tvari

3.2. Smjese

ODJELJAK 4.: Mjere prve pomoći

4.1. Opis mjera prve pomoći

4.2. Najvažniji simptomi i učinci, akutni i odgođeni

4.3. Navod o potrebi za hitnom liječničkom pomoći i posebnom obradom

ODJELJAK 5.: Mjere za suzbijanje požara

5.1. Sredstva za gašenje

5.2. Posebne opasnosti koje proizlaze iz tvari ili smjese

5.3. Savjeti za gasitelje požara

ODJELJAK 6.: Mjere kod slučajnog ispuštanja

6.1. Osobne mjere opreza, zaštitna oprema i postupci za izvanredna stanja

6.2. Mjere zaštite okoliša

6.3. Metode i materijal za sprečavanje širenja i čišćenje

6.4. Uputa na druge odjeljke

ODJELJAK 7.: Rukovanje i skladištenje

7.1. Mjere opreza za sigurno rukovanje

7.2. Uvjeti sigurnog skladištenja, uzimajući u obzir moguće inkompatibilnosti

7.3. Posebna krajnja uporaba ili uporabe

ODJELJAK 8.: Nadzor nad izloženošću/osobna zaštita

8.1. Nadzorni parametri

8.2. Nadzor nad izloženošću

ODJELJAK 9.: Fizikalna i kemijska svojstva

9.1. Informacije o osnovnim fizikalnim i kemijskim svojstvima

9.2. Ostale informacije

ODJELJAK 10.: Stabilnost i reaktivnost

10.1. Reaktivnost

10.2. Kemijska stabilnost

10.3. Mogućnost opasnih reakcija

10.4. Uvjeti koje treba izbjegavati

10.5. Inkompatibilni materijali

10.6. Opasni proizvodi raspadanja

ODJELJAK 11.: Toksikološke informacije

11.1. Informacije o razredima opasnosti kako su definirani u Uredbi (EZ) br. 1272/2008

11.2. Informacije o drugim opasnostima

ODJELJAK 12.: Ekološke informacije

12.1. Toksičnost

12.2. Postojanost i razgradivost

12.3. Bioakumulacijski potencijal

12.4. Pokretljivost u tlu

12.5. Rezultati procjene svojstava PBT i vPvB

12.6. Svojstva endokrine disrupcije

12.7. Ostali štetni učinci

ODJELJAK 13.: Zbrinjavanje

13.1. Metode obrade otpada

ODJELJAK 14.: Informacije o prijevozu

14.1. UN broj ili identifikacijski broj

14.2. Ispravno otpremno ime prema UN-u

14.3. Razred(i) opasnosti pri prijevozu

14.4. Skupina pakiranja

14.5. Opasnosti za okoliš

14.6. Posebne mjere opreza za korisnika

14.7. Prijevoz morem u razlivenom stanju u skladu s instrumentima IMO-a

ODJELJAK 15.: Informacije o propisima

15.1. Propisi u području sigurnosti, zdravlja i okoliša/posebno zakonodavstvo za tvar ili smjesu

15.2. Procjena kemijske sigurnosti

ODJELJAK 16.: Ostale informacije

PRILOG III. KRITERIJI ZA TVARI KOJE SE REGISTRIRAJU U KOLIČINAMA OD 1 DO 10 TONA

PRILOG III.

KRITERIJI ZA TVARI KOJE SE REGISTRIRAJU U KOLIČINAMA OD 1 DO 10 TONA

Kriteriji za tvari i, prema potrebi, njihove nanooblike, koje se registriraju u količinama od 1 do 10 tona, u vezi s člankom 12. stavkom 1. točkama (a) i (b):

(a)

tvari kod kojih se predviđa (primjenom (Q)SAR-ova ili na temelju drugih dokaza) da bi mogle ispuniti kriterije za razvrstavanje u 1 A ili 1B kategoriju razreda opasnosti „karcinogenost”, „mutageni učinak na zametne stanice” ili „reproduktivna toksičnost” ili kriterije iz Priloga XIII.;

(b)

tvari:

s disperzivnom ili difuznom uporabom odnosno uporabama, posebno ako se te tvari upotrebljavaju u smjesama široke potrošnje ili se ugrađuju u proizvode široke potrošnje; i

ii.

kod kojih se predviđa (primjenom (Q)SAR-ova ili na temelju drugih dokaza) da bi mogle ispuniti kriterije za razvrstavanje u bilo koji razred opasnosti za zdravlje ljudi ili okoliš odnosno podjelu na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008, ili tvari s nanooblicima, osim ako su ti nanooblici topljivi u biološkim i okolišnim medijima.

PRILOG IV.

IZUZEĆA OD OBVEZE REGISTRACIJE U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 7. TOČKOM (a)

EINECS br.	Naziv/skupina	CAS br.
200-061-5	D-glucitol C6H14O6	50-70-4
200-066-2	Askorbinska kiselina C6H8O6	50-81-7
200-075-1	Glukoza C6H12O6	50-99-7
200-233-3	Fruktoza C6H12O6	57-48-7
200-294-2	L-lizin C6H14N2O2	56-87-1
200-334-9	Sarahoza, čista C12H22O11	57-50-1
200-405-4	α-tokoferil-acetat C31H52O3	58-95-7
200-416-4	Galaktoza C6H12O6	59-23-4
200-432-1	DL-metionin C5H11NO2S	59-51-8
200-559-2	Laktoza C12H22O11	63-42-3
200-711-8	D-manitol C6H14O6	69-65-8
201-771-8	L-sorboza C6H12O6	87-79-6
204-664-4	Glicerol-stearat, čisti C21H42O4	123-94-4
204-696-9	Ugljikov dioksid CO2	124-38-9
205-278-9	Kalcijev pantotenat, D-oblik C9H17NO5.1/2Ca	137-08-6
205-756-7	DL-fenilalanin C9H11NO2	150-30-1
208-407-7	Natrijev glukonat C6H12O7.Na	527-07-1
215-665-4	Sorbitan-oleat C24H44O6	1338-43-8
231-098-5	Kripton Kr	7439-90-9
231-110-9	Neon Ne	7440-01-9
231-147-0	Argon Ar	7440-37-1
231-168-5	Helij He	7440-59-7
231-172-7	Ksenon Xe	7440-63-3
231-783-9	Dušik N2	7727-37-9
231-791-2	Voda, destilirana, provodljiva ili slične čistoće H2O	7732-18-5
232-307-2	Lecitini Složeni sastav diglicerida masnih kiselina povezanih s kolin-esterom fosforne kiseline.	8002-43-5
232-436-4	Sirupi, hidrolizirani škrob Složeni sastav dobiven hidrolizom kukuruznog škroba djelovanjem kiselina ili enzima. Sastoji se prvenstveno od d-glukoze, maltoze i maltodekstrina.	8029-43-4
232-442-7	Loj, hidrogenirani	8030-12-4
232-675-4	Dekstrin	9004-53-9
232-679-6	Škrob Visokopolimerni ugljikohidratni materijal koji se obično dobiva iz zrna žitarica kao što su kukuruz, pšenica i sijerak, te iz korijenja i gomolja kao što su krumpir i tapioka. Uključuje škrob koji je prethodno želatiniziran zagrijavanjem u prisutnosti vode.	9005-25-8
232-940-4	Maltodekstrin	9050-36-6
238-976-7	Natrijev D-glukonat C6H12O7.xNa	14906-97-9
248-027-9	D-glucitol-monostearat C24H48O7	26836-47-5
262-988-1	Masne kiseline, kokos, metil-esteri	61788-59-8
265-995-8	Celulozna vlaknina	65996-61-4
266-948-4	Gliceridi, C16-18 i C18-nezasićeni Ova tvar u nomenklaturi SDA nosi naziv: C16-C18 i C18 nezasićeni trialkil glicerid i označena je SDA brojem 11-001-00.	67701-30-8
268-616-4	Sirupi, kukuruzni, dehidrirani	68131-37-3
269-658-6	Gliceridi, loj mono-, di- i tri-, hidrogenirani	68308-54-3
270-312-1	Gliceridi, C16-18 i C18-nezasićeni, mono- i di- Ova tvar u nomenklaturi SDA nosi naziv: C16-C18 i C18 nezasićeni alkil i C16-C18 i C18 nezasićeni dialkil glicerid i označena je SDA brojem 11-002-00.	68424-61-3
288-123-8	Gliceridi, C10-18	85665-33-4

PRILOG V.

IZUZEĆA OD OBVEZE REGISTRACIJE U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 7. TOČKOM (b)

1. Tvari koje nastaju u kemijskoj reakciji do koje dolazi usputno prilikom izlaganja druge tvari ili proizvoda čimbenicima u okolišu, kao što su zrak, vlaga, mikroorganizmi ili sunčeva svjetlost.

2. Tvari koje nastaju u kemijskoj reakciji do koje dolazi usputno prilikom skladištenja druge tvari, ►M3 smjese ◄ ili proizvoda.

3. Tvari koje nastaju u kemijskoj reakciji do koje dolazi nakon krajnje uporabe drugih tvari, ►M3 smjesa ◄ ili proizvoda i koje se kao takve ne proizvode, ne uvoze i ne stavljaju u promet.

4. Tvari koje se kao takve ne proizvode, ne uvoze i ne stavljaju u promet i koje nastaju u kemijskoj reakciji do koje dolazi kad:

(a)

stabilizator, bojilo, aroma, antioksidans, punilo, otapalo, nosač, površinski aktivna tvar, plastifikator, inhibitor korozije, sredstvo protiv pjenjenja ili otpjenjivač, dispergent, inhibitor taloženja, desikant, vezivo, emulgator, deemulgator, sredstvo za odvodnjavanje, aglomerirajuće sredstvo, promotor adhezije, tvar za sprečavanje zgrudnjavanja, regulator kiselosti, sekvestrant, koagulant, flokulant, zaštitno sredstvo protiv gorenja, mazivo, kelatni agens ili reagens za kontrolu kakvoće djeluje na način kako je predviđeno; ili

(b)

tvar, čija je jedina namjena osigurati određeno fizikalno-kemijsko svojstvo, djeluje na način kako je predviđeno.

5. Nusproizvodi, osim ako se oni kao takvi uvoze ili stavljaju u promet.

6. Hidrati tvari ili hidratizirani ioni koji nastaju u dodiru tvari s vodom, ako je proizvođač ili uvoznik koji koristi ovo izuzeće registrirao tvar.

7. Sljedeće tvari koje se pojavljuju u prirodi, ako nisu kemijski promijenjene:

minerali, rude, rudni koncentrati, sirovi i obrađeni prirodni plin, sirova nafta, ugljen.

8. Tvari koje se pojavljuju u prirodi, osim tvari koje su navedene u stavku 7., koje nisu kemijski promijenjene, ako ne ispunjavaju kriterije prema kojima se razvrstavaju kao opasne u skladu s ►M3 Uredbom (EZ) br. 1272/2008 ◄ ili ako ne pokazuju postojana, bioakumulativna i toksična svojstva ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna svojstva u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu XIII. ili ako najmanje dvije godine prije nisu identificirane u skladu s člankom 59. stavkom 1. kao tvari koje daju povoda za zabrinutost ekvivalentnu razini utvrđenoj u članku 57. točki (f).

9. Sljedeće tvari dobivene iz prirodnih izvora, ako nisu kemijski promijenjene, ako ne ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u opasne tvari u skladu s Direktivom 67/548/EEZ uz izuzeće tvari koje su razvrstane jedino kao zapaljive [R10], kao nadražujuće za kožu [R38] ili nadražujuće za oči [R36], ili ako ne pokazuju postojana, bioakumulativna i toksična svojstva ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna svojstva u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu XIII. ili ako najmanje dvije godine prije nisu identificirane u skladu s člankom 59. stavkom 1. kao tvari koje daju povoda za zabrinutost ekvivalentnu razini utvrđenoj u članku 57. točki (f):

biljne masti, biljna ulja, biljni voskovi; životinjske masti, životinjska ulja, životinjski voskovi; masne kiseline od C6 do C24 i njihove kalijeve, natrijeve, kalcijeve i magnezijeve soli; glicerol.

10. Sljedeće tvari, ako nisu kemijski promijenjene:

ukapljeni plin, kondenzat prirodnog plina, procesni plinovi i njihove komponente, koks, cementni klinker, magnezij.

11. Sljedeće tvari, ako ne ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u opasne tvari u skladu s Direktivom 67/548/EEZ i pod uvjetom da sastojke koji zadovoljavaju kriterije za razvrstavanje u opasne tvari u skladu s Direktivom 67/548/EEZ ne sadrže u koncentracijama iznad najniže primjenljive granične koncentracije utvrđene u Direktivi 1999/45/EZ ili granične koncentracije utvrđene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ, osim ako je uvjerljivim znanstvenim eksperimentalnim podacima koji su potvrđeni kao odgovarajući i pouzdani dokazano da tih sastojaka nema ni u jednom trenutku životnog ciklusa tvari:

Staklo, keramičke frite.

▼M55

12. Kompost, bioplin i digestat.

▼M2

13. Vodik i kisik.

PRILOG VI. ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA U SKLADU S ČLANKOM 10.

PRILOG VI.

ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA U SKLADU S ČLANKOM 10.

NAPOMENA O ISPUNJAVANJU ZAHTJEVA IZ PRILOGA OD VI. DO XI.

U prilozima od VI. do XI. utvrđeno je koje se informacije dostavljaju za potrebe registracije i evaluacije u skladu s člancima 10., 12., 13., 40., 41. i 46. Standardni zahtjevi za najmanju količinu navedeni su u Prilogu VII.; svaki put kad se dosegne sljedeći količinski prag tim zahtjevima moraju se dodati zahtjevi iz odgovarajućeg priloga. Precizni zahtjevi razlikuju se od registracije do registracije ovisno o količini, uporabi i izloženosti. Stoga priloge treba promatrati kao cjelinu i u vezi s ukupnim zahtjevima registracije, evaluacije i dužne pažnje.

Tvar se definira u skladu s člankom 3. stavkom 1. te identificira u skladu s odjeljkom 2. ovog Priloga. Tvar se uvijek proizvodi ili uvozi u barem jednom obliku. Može se javljati i u više oblika.

Za sve nanooblike obuhvaćene registracijom navode se određene posebne informacije. Nanooblici se opisuju kako je propisano ovim Prilogom. Podnositelj registracije obrazlaže zašto su informacije navedene u zajedničkoj registraciji, koja ispunjava zahtjeve obavješćivanja za registrirane tvari s nanooblicima, prikladne za procjenu nanooblika. Informacije relevantne za ispunjavanje zahtjeva obavješćivanja za takvu tvar mogu odvojeno podnijeti i pojedinačni podnositelji registracije ako je to opravdano u skladu s člankom 11. stavkom 3.

Za jedan zahtjev obavješćivanja ili više njih može biti potrebno više od jednog skupa podataka kad god postoje znatne razlike u svojstvima koja su relevantna za procjenu opasnosti, izloženosti i rizika za nanooblike te upravljanje njima. Informacije se podnose tako da je jasno koje se informacije u zajedničkoj dostavi odnose na koji nanooblik tvari.

Ako je to tehnički i znanstveno opravdano, u registracijskom se dosjeu primjenjuju metodologije iz Priloga XI. pododjeljka 1.5. kada se dva ili više oblika tvari „grupira” za potrebe jednog, više ili čak svih zahtjeva obavješćivanja.

Zahtjevi koji su specifični za nanooblike primjenjuju se ne dovodeći u pitanje zahtjeve koji se primjenjuju na druge oblike tvari.

Definicija nanooblika i skupa sličnih nanooblika

Na temelju Preporuke Komisije od 18. listopada 2011. o definiciji nanomaterijala ( 58 ), nanooblik je oblik prirodne ili proizvedene tvari koja sadržava čestice u nevezanom stanju ili u obliku agregata ili aglomerata, pri čemu je za 50 % ili više čestica u raspodjeli po brojevnoj veličini jedna ili više vanjskih dimenzija unutar raspona veličine od 1 do 100 nm, uključujući, kao iznimku, i fulerene, grafene i ugljikove nanocijevi jednostrukih stijenki s jednom ili više vanjskih dimenzija ispod 1 nm.

Za potrebe navedenog utvrđivanja nanooblika, „čestica” znači vrlo mali dio tvari s definiranim fizičkim granicama, „aglomerat” znači skup slabo povezanih čestica ili agregata čija je vanjska površina slična sumi površina pojedinačnih komponenti, a „agregat” znači čestica koja sadržava čvrsto povezane ili sjedinjene čestice.

Nanooblik se opisuje u skladu s odjeljkom 2.4. u nastavku. Tvar može imati jedan nanooblik ili više njih, na temelju razlika u parametrima iz točaka od 2.4.2. do 2.4.5.

„Skup sličnih nanooblika” skupina je nanooblika opisanih u skladu s odjeljkom 2.4. kod kojih se prema jasno određenim granicama iz parametara u točkama od 2.4.2. do 2.4.5. pojedinačnih nanooblika u skupu može zaključiti da se procjena opasnosti, procjena izloženosti i procjena rizika za te nanooblike mogu provesti zajednički. Treba navesti obrazloženje kako bi se pokazalo da varijacija unutar navedenih granica ne utječe na procjenu opasnosti, procjenu izloženosti ni procjenu rizika za pojedinačne nanooblike unutar skupa. Nanooblik može pripadati samo jednom skupu sličnih nanooblika.

Termin „nanooblik”, kad se navodi u drugim prilozima, odnosi se na nanooblik ili skup sličnih nanooblika ako je on definiran, kako je definiran u ovom Prilogu.

1. KORAK – PRIKUPLJANJE I DIJELJENJE POSTOJEĆIH INFORMACIJA

Podnositelj registracije trebao bi prikupiti sve postojeće podatke o ispitivanju koji su raspoloživi za tvar koju registrira, što uključuje i pretraživanje literature radi pronalaženja relevantnih informacija o tvari.

Gdje god je to moguće, registracije bi trebalo podnositi zajednički, u skladu s člankom 11. ili člankom 19. Na taj se način podaci o ispitivanju mogu dijeliti, čime se izbjegavaju nepotrebna ispitivanja i smanjuju troškovi. Podnositelj registracije trebao bi prikupiti i sve druge dostupne relevantne informacije o tvari, uključujući o svim nanooblicima tvari obuhvaćenima registracijom, neovisno o tome je li s obzirom na dotičnu količinu potrebno provesti ispitivanje za određenu krajnju točku. To uključuje informacije iz alternativnih izvora (npr. iz (Q)SAR-ova, analogija s drugim tvarima, ispitivanje in vivo i in vitro, epidemiološki podaci) koje mogu pomoći da se utvrdi prisutnost ili odsutnost opasnih svojstava tvari i koje u pojedinim slučajevima mogu zamijeniti rezultate ispitivanja na životinjama.

Osim toga, trebalo bi prikupiti informacije o izloženosti, uporabi i mjerama upravljanja rizikom u skladu s člankom 10. i ovim Prilogom. Uzimajući u obzir sve te informacije zajedno, podnositelj registracije može odrediti postoji li potreba za dobivanjem dodatnih informacija.

2. KORAK – RAZMATRANJE POTREBA ZA INFORMACIJAMA

Podnositelj registracije određuje koje se informacije zahtijevaju za registraciju. Prvo je potrebno odrediti koji se prilog ili prilozi primjenjuju ovisno o količini. U ovim prilozima su utvrđeni standardni zahtjevi obavješćivanja, koje treba promatrati u vezi s Prilogom XI. koji u opravdanim slučajevima dopušta odstupanje od standardnog pristupa. Kod određivanja potreba za informacijama o tvari u ovoj fazi posebno se uzimaju u obzir informacije o izloženosti, uporabi i mjerama upravljanja rizikom.

3. KORAK – UTVRĐIVANJE NEDOSTATKA INFORMACIJA

Podnositelj registracije zatim uspoređuje potrebe za informacijama o tvari s već raspoloživim informacijama i time koliko se dostupne informacije mogu primijeniti na sve nanooblike obuhvaćene registracijom te utvrđuje koje informacije nedostaju.

U toj je fazi važno osigurati da su raspoložive informacije relevantne i dovoljno kvalitetne za ispunjenje zahtjeva.

4. KORAK – DOBIVANJE NOVIH PODATAKA/PREDLAGANJE STRATEGIJE ISPITIVANJA

U nekim slučajevima novi podaci nisu potrebni. Međutim, ako nedostaju informacije koje su potrebne, prikupljaju se novi podaci (prilozi VII. i VIII.) ili se predlaže strategija ispitivanja (prilozi IX. i X.), ovisno o količini. Novi pokusi na kralježnjacima provode se odnosno predlažu samo u krajnjoj nuždi, nakon što su iscrpljeni svi ostali izvori podataka.

Navedeni se pristup primjenjuje i ako nedostaju informacije o jednom nanoobliku ili više nanooblika tvari koji su uključeni u zajednički dostavljen registracijski dosje.

U pojedinim se slučajevima u skladu s pravilima iz priloga od VII. do XI. određena ispitivanja provode prije nego što je to potrebno u okviru standardnih zahtjeva ili dodatno uz standardna ispitivanja.

NAPOMENE

Napomena 1.: Ako određene podatke nije moguće pružiti iz tehničkih razloga, ili ako se smatra da određeni podaci nisu znanstveno nužni, to se jasno obrazlaže u skladu s odgovarajućim odredbama.

Napomena 2.: Podnositelj registracije može izjaviti da su određene informacije dostavljene u registracijskom dosjeu poslovno osjetljive i da mu njihovo otkrivanje može nanijeti poslovnu štetu. On u tom slučaju navodi koje su to informacije i to obrazlaže.

NAPOMENE

INFORMACIJE NA KOJE UPUĆUJE ČLANAK 10. TOČKA (a) PODTOČKE OD i. DO v.

1. OPĆE INFORMACIJE O PODNOSITELJU REGISTRACIJE

1.1.

Podnositelj registracije

1.1.1.

Ime (naziv), adresa, broj telefona i e-adresa

1.1.2.

Osoba za kontakt

1.1.3.

Lokacija ili lokacije na kojima podnositelj registracije proizvodi odnosno koristi tvar, prema potrebi

1.1.4.

Ako je imenovan jedinstveni zastupnik u skladu s člankom 8. stavkom 1., sljedeće informacije o fizičkoj ili pravnoj osobi s poslovnim nastanom izvan Unije koja je imenovala jedinstvenog zastupnika: ime (naziv), adresa, broj telefona, e-adresa, osoba za kontakt, proizvodna lokacija/lokacije ili lokacija/lokacije formuliranja, prema potrebi, internetska stranica društva, prema potrebi, i nacionalni identifikacijski broj/brojevi društva, prema potrebi

1.2.

Zajedničko podnošenje podataka

U člancima 11. i 19. predviđena je mogućnost da vodeći podnositelj registracije dostavi dijelove informacija o registraciji u ime drugih članova podnositelja registracije.

Ako u skladu s člankom 11. stavkom 1. vodeći podnositelj registracije dostavlja informacije iz članka 10. točke (a) podtočaka iv., vi., vii. i ix., vodeći podnositelj registracije opisuje sastav/sastave, nanooblik ili skup sličnih nanooblika na koje se te informacije odnose u skladu s točkama od 2.3.1. do 2.3.4. i pododjeljkom 2.4. ovog Priloga. Svaki član podnositelj registracije koji se oslanja na informacije koje je dostavio vodeći podnositelj registracije navodi koje se od tako dostavljenih informacija odnose na koji sastav, nanooblik ili skup sličnih nanooblika tvari koju podnositelj registracije identificira u skladu s člankom 10. točkom (a) podtočkom ii. i člankom 11. stavkom 1.

Ako u skladu s člankom 11. stavkom 3. podnositelj registracije dostavlja informacije iz članka 10. točke (a) podtočaka iv., vi., vii. ili ix. odvojeno, taj podnositelj registracije opisuje sastav/sastave, nanooblik ili skup sličnih nanooblika tvari na koju se te informacije odnose u skladu s točkama od 2.3.1. do 2.3.4. i pododjeljkom 2.4. ovog Priloga.

1.3.

Treća osoba imenovana na temelju članka 4.

1.3.1.

Ime (naziv), adresa, broj telefona i e-adresa

1.3.2.

Osoba za kontakt

2. IDENTIFIKACIJA TVARI

Informacije u ovom odjeljku moraju biti dostatne za identifikaciju svake tvari i opis različitih nanooblika. Ako tehnički nije moguće ili se čini da znanstveno nije nužno navesti informacije iz jedne od točaka u nastavku ili više njih, to se jasno obrazlaže.

2.1.

Naziv i druge identifikacijske oznake svake tvari

2.1.1.

Naziv/Nazivi prema nomenklaturi IUPAC. Ako nije dostupan, drugi međunarodni kemijski naziv/nazivi

2.1.2.

Ostali nazivi (uobičajeni naziv, trgovački naziv, skraćeni naziv)

2.1.3.

EZ broj tj. EINECS, ELINCS ili NLP broj ili broj koji je dodijelila Agencija (ako je raspoloživ i potreban)

2.1.4.

CAS oznaka i CAS broj (ako su raspoloživi)

2.1.5.

Druga identifikacijska oznaka, kao što je carinski broj (ako je raspoloživ)

2.2.

Informacije u vezi s molekularnom i strukturnom formulom ili kristalnom strukturom svake tvari

2.2.1.

Molekularna formula i strukturna formula (uključujući oznaku iz sustava SMILES, i drugu prezentaciju ako je dostupna) i opis kristalne strukture/struktura

2.2.2.

Informacije o optičkoj aktivnosti i tipičnom udjelu (stereo)izomera (ako su raspoložive i potrebne)

2.2.3.

Molekularna masa ili područje molekularne mase

2.3.

Sastav svake tvari Ako registracija obuhvaća jedan nanooblik ili više njih, ti se nanooblici opisuju u skladu s odjeljkom 2.4. ovog Priloga

2.3.1.

Stupanj čistoće (%) ako je primjenjivo

2.3.2.

Nazivi sastojaka i nečistoća

U slučaju tvari nepoznatog ili promjenjivog sastava, složenih reakcijskih proizvoda ili bioloških materijala (UVCB):

—

naziv sastojaka prisutnih u koncentraciji ≥ 10 %,

—

naziv poznatih sastojaka prisutnih u koncentraciji < 10 %,

—

za sastojke koji se ne mogu pojedinačno identificirati opis skupina sastojaka na temelju kemijske prirode,

—

opis podrijetla ili izvora i proizvodnog postupka

2.3.3.

Tipična koncentracija i raspon koncentracije (u postotku) sastojaka, skupina sastojaka koji se ne mogu pojedinačno identificirati i nečistoća kako je navedeno u točki 2.3.2.

2.3.4.

Nazivi i tipična koncentracija i raspon koncentracije (u postotku) dodataka

2.3.5.

Svi potrebni kvalitativni analitički podaci specifični za identifikaciju tvari, kao što podaci o ultraljubičastom i infracrvenom spektru te nuklearnoj magnetskoj rezonanciji, masenom spektru ili difrakciji

2.3.6.

Svi potrebni kvantitativni analitički podaci specifični za identifikaciju tvari, kao što su kromatografski i titrimetrijski podaci te podaci o analizi elemenata ili difrakciji

2.3.7.

Opis metoda analize ili odgovarajuće bibliografske bilješke potrebne za identifikaciju tvari (uključujući identifikaciju i kvantifikaciju njezinih sastojaka i, prema potrebi, njezinih nečistoća i dodataka). Opis se sastoji od primijenjenih eksperimentalnih protokola i relevantnog tumačenja rezultata prijavljenih na temelju točaka od 2.3.1. do 2.3.6. Te informacije moraju biti dostatne za ponovljivost metoda

2.4.

Opis nanooblika tvari: navedene informacije o svakom od parametara mogu se primjenjivati na pojedinačni nanooblik ili na skup sličnih nanooblika uz uvjet da su granice skupa jasno određene.

Informacije iz točaka od 2.4.2. do 2.4.5. jasno se odnose na različite nanooblike ili skupove sličnih nanooblika utvrđenih u točki 2.4.1

2.4.1.

Nazivi ili druge identifikacijske oznake nanooblika ili skupova sličnih nanooblika tvari

2.4.2.

Raspodjela veličine čestica na brojčanoj osnovi uz naznaku brojčanog udjela sastavnih čestica u rasponu veličine od 1 nm do 100 nm

2.4.3.

Opis površinske funkcionalizacije ili obrade i identifikacija svakog sredstva s nazivom prema IUPAC-u te CAS ili EZ brojem

2.4.4.

Oblik, omjer širine i visine i druga morfološka svojstva: kristalnost, informacije o strukturi uključujući npr. školjkaste ili šuplje strukture, prema potrebi

2.4.5.

Površina (specifična površina prema volumenu, specifična površina prema masi ili obje)

2.4.6.

Opis metoda analize ili odgovarajuće bibliografske bilješke za informacijske elemente u ovom pododjeljku (2.4.). Opis se sastoji od primijenjenih eksperimentalnih protokola i relevantnog tumačenja rezultata prijavljenih na temelju točaka od 2.4.2. do 2.4.5. Te informacije moraju biti dostatne za ponovljivost metoda

2.5.	Sve ostale dostupne informacije relevantne za identifikaciju tvari

3. INFORMACIJE O PROIZVODNJI I UPORABI ILI UPORABAMA TVARI

Ako se tvar koja se registrira proizvodi ili uvozi u jednom nanoobliku ili više njih, u informacijama o proizvodnji i uporabi u pododjeljcima od 3.1. do 3.7. navode se zasebne informacije o različitim nanooblicima ili skupovima sličnih nanooblika tvari kako su opisani u odjeljku 2.4.

3.1.	Ukupna proizvodnja, količine utrošene u proizvodnji proizvoda koji podliježe registraciji i/ili uvoz u tonama godišnje po podnositelju registracije za: kalendarsku godinu registracije (procijenjena količina).

3.2.	U slučaju proizvođača i proizvođača proizvoda: kratak opis tehnološkog postupka koji se koristi u proizvodnji odnosno proizvodnji proizvoda. Nije potrebno navoditi precizne podatke o postupku, a posebno one koji su poslovno osjetljivi.

3.3.	Podatak o količini koja se koristi za vlastitu uporabu ili uporabe

3.4.	Oblik (tvar, ►M3 smjesa ◄ ili proizvod) i/ili agregatno stanje u kojemu se tvar isporučuje daljnjim korisnicima. Koncentracija ili područje koncentracije tvari u ►M3 smjesama koje ◄ se isporučuju daljnjim korisnicima i količine tvari u proizvodima koji se isporučuju daljnjim korisnicima.

3.5.	Opći opis identificirane uporabe/uporaba

3.6.	Informacije o količinama i sastavu otpada koji nastaje kod proizvodnje tvari, uporabe u proizvodima i identificiranih uporaba

3.7.	Uporabe koje se ne preporučuju ►M7 (vidjeti odjeljak 1. sigurnosno-tehničkog lista) ◄ Prema potrebi se navode uporabe koje podnositelj registracije ne preporučuje i zašto ih ne preporučuje (tj. neobvezujuće preporuke dobavljača). Ovaj popis ne mora biti iscrpan.

4. RAZVRSTAVANJE I OZNAČIVANJE

▼M3

4.1. Razvrstavanje tvari u razred opasnosti koje proizlazi iz primjene glava I. i II. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 za sve razrede opasnosti i kategorije iz te Uredbe;

Osim toga, za svaki unos treba navesti razloge zašto nije navedeno razvrstavanje za određeni razred opasnosti ili podjelu unutar razreda opasnosti (tj. da li podaci nedostaju, nisu uvjerljivi ili su uvjerljivi, ali nisu dostatni za razvrstavanje);

4.2. Oznaka opasnosti tvari dobivena primjenom glave III. Uredbe (EZ) br. 1272/2008;

4.3. Prema potrebi, specifične granične vrijednosti koncentracije dobivene primjenom članka 10. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

5. SMJERNICE ZA SIGURNU UPORABU S OBZIROM NA:

Ove informacije moraju biti u skladu s informacijama u sigurnosno-tehničkom listu ako se on zahtijeva u skladu s člankom 31.

Ako se tvar koja se registrira proizvodi ili uvozi i u jednom nanoobliku ili više njih, informacije u skladu s ovim odjeljkom navode se za različite nanooblike ili skupove sličnih nanooblika tvari kako su opisani u odjeljku 2.4., prema potrebi.

5.1.	Mjere prve pomoći (sigurnosno-tehnički list, rubrika 4.)

5.2.	Mjere za suzbijanje požara (sigurnosno-tehnički list, rubrika 5.)

5.3.	Mjere kod slučajnog ispuštanja (sigurnosno-tehnički list, rubrika 6.)

5.4.	Rukovanje i skladištenje (sigurnosno-tehnički list, rubrika 7.)

5.5.	Informacije o prijevozu (sigurnosno-tehnički list, rubrika 14.) Ako izvješće o kemijskoj sigurnosti nije potrebno, zahtijevaju se sljedeće dodatne informacije:

5.6.	Nadzor nad izloženošću/osobna zaštita (sigurnosno-tehnički list, rubrika 8.)

5.7.	Stabilnost i reaktivnost (sigurnosno-tehnički list, rubrika 10.)

5.8.

Zbrinjavanje

5.8.1.

Zbrinjavanje (sigurnosno-tehnički list, rubrika 13.)

5.8.2.

Informacije o recikliranju i metodama zbrinjavanja za industriju

5.8.3.

Informacije o recikliranju i metodama zbrinjavanja za pučanstvo

6. INFORMACIJE O IZLOŽENOSTI ZA TVARI REGISTRIRANE U KOLIČINAMA IZMEĐU 1 I 10 TONA GODIŠNJE PO PROIZVOĐAČU ILI UVOZNIKU

Ako se tvar koja se registrira proizvodi ili uvozi u jednom nanoobliku ili više njih, informacije u skladu s ovim odjeljkom navode se zasebno za različite nanooblike ili skupove sličnih nanooblika tvari kako su opisani u odjeljku 2.4.

6.1.

Glavna kategorija uporabe:

6.1.1.

(a)

industrijska uporaba; i/ili

(b)

profesionalna uporaba; i/ili

(c)

uporaba u širokoj potrošnji.

6.1.2.

Zahtjevi industrijske i profesionalne uporabe:

(a)

uporaba u zatvorenom sustavu; i/ili

(b)

uporaba koja rezultira uključenjem u ili na matriks; i/ili

(c)

neraspršena uporaba; i/ili

(d)

raspršena uporaba.

6.2.

Značajni put(ovi) izlaganja:

6.2.1.

Izlaganje ljudi:

(a)

gutanjem; i/ili

(b)

kroz kožu; i/ili

(c)

udisanjem.

6.2.2.

Izlaganje okoliša:

(a)

voda; i/ili

(b)

zrak; i/ili

(c)

kruti otpad; i/ili

(d)

tlo.

6.3.	Obrazac izlaganja: (a) slučajno/rijetko; i/ili (b) povremeno; i/ili (c) kontinuirano/učestalo.

PRILOG VII. STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 1 TONE I VIŠE (59)

PRILOG VII.

STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 1 TONE I VIŠE ( 59 )

U stupcu 1. ovog Priloga utvrđene su standardne informacije koje se zahtijevaju za:

(a)

tvari koje nisu u postupnom uvođenju i koje se proizvode ili uvoze u količinama od 1 do 10 tona;

(b)

tvari u postupnom uvođenju koje se proizvode ili uvoze u količinama od 1 do 10 tona i koje ispunjavaju kriterije iz Priloga III., u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkama (a) i (b); i

(c)

tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od 10 tona i više.

Pružaju se i sve ostale relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su raspoložive. Za tvari koje ne ispunjavaju kriterije iz Priloga III. potrebno je samo ispuniti fizikalno-kemijske zahtjeve iz odjeljka 7. ovog Priloga.

U stupcu 2. ovog Priloga nalaze se posebna pravila prema kojima se tražene standardne informacije mogu izostaviti, zamijeniti drugim informacijama, dostaviti u nekoj drugoj fazi ili na drugi način prilagoditi. Ako su ispunjeni uvjeti pod kojima su dopuštena odstupanja na temelju stupca 2. ovog Priloga, podnositelj registracije to jasno naznačuje i obrazlaže svako odstupanje u odgovarajućoj rubrici registracijskog dosjea.

Ne dovodeći u pitanje informacije dostavljene za druge oblike, sve relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije uključuju opis ispitanog nanooblika i ispitne uvjete. Ako se upotrebljavaju QSAR-ovi ili se dokazi dobivaju drugim sredstvima osim ispitivanja, navodi se obrazloženje te opis niza svojstava nanooblika na koje se dokazi mogu primijeniti.

Uz ova posebna pravila, podnositelj registracije može odstupiti od standardnih zahtjeva obavješćivanja utvrđenih u stupcu 1. ovog Priloga u skladu s općim pravilima iz Priloga XI., osim odjeljka 3. o odricanju od ispitivanja uvjetovanog izlaganjem tvari. On i u tom slučaju u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea jasno obrazlaže zašto je odstupio od standardnih zahtjeva i navodi uputu na odgovarajuće pravilo odnosno pravila iz stupca 2. ili Priloga XI. ( 60 )

Prije provođenja novih ispitivanja u svrhu određivanja svojstava iz ovog Priloga, prvo se procjenjuju svi dostupni in vitro podaci i in vivo podaci, postojeći podaci dobiveni na ljudima, podaci iz valjanih (Q)SAR-ova i podaci o strukturno srodnim tvarima (analogijski pristup). Izbjegavaju se in vivo ispitivanja s nagrizajućim tvarima u koncentracijama/dozama koje izazivaju nagrizanje. Prije ispitivanja trebalo bi, uz ovaj Prilog, konzultirati i dodatne smjernice o ispitnim strategijama.

Ako ispitna metoda dopušta fleksibilnost u planu istraživanja, na primjer u pogledu doza, odabranim planom istraživanja mora se osigurati da dobiveni podaci budu prikladni za utvrđivanje opasnosti i procjenu rizika. U tu svrhu ispitivanje se provodi pri primjereno visokim dozama. Ako je odabir doze (koncentracije) ograničen fizikalno-kemijskim svojstvima ili biološkim učincima ispitivane tvari, navodi se obrazloženje.

Ako se za određene krajnje točke informacije ne pružaju zbog različitih od onih koji su navedeni u stupcu 2. ovog Priloga ili u Prilogu XI., to se jasno naznačuje i obrazlaže.

7. INFORMACIJE O FIZIKALNO-KEMIJSKIM SVOJSTVIMA TVARI

STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI	STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.
7.1. Agregatno stanje tvari pri 20 °C i 101,3 kPa
7.2. Talište/ledište	7.2. Istraživanje nije potrebno provoditi ispod donje granice od – 20 °C.
7.3. Vrelište	7.3. Istraživanje nije potrebno provoditi: — kod plinova; ili — kod krutih tvari koje imaju talište iznad 300 °C ili se raspadaju prije vrenja. U tom se slučaju može procijeniti ili izmjeriti vrelište pod sniženim tlakom; ili — kod tvari koje se raspadaju prije vrenja (npr. autooksidacija, pregradnja, razgradnja, raspadanje itd.).
7.4. Relativna gustoća	7.4. Istraživanje nije potrebno provoditi ako: — je tvar stabilna samo u otopini s određenim otapalom i ako je gustoća otopine slična gustoći otapala. U tom je slučaju dovoljno navesti je li gustoća otopine veća ili manja od gustoće otapala; ili — je tvar plin. U tom se slučaju gustoća izračunava na temelju molekularne mase plina i zakona o idealnom plinu.
7.5. Tlak pare	7.5. Istraživanje nije potrebno provoditi ako je talište iznad 300 °C. Ako je talište između 200 °C i 300 °C, dovoljno je navesti graničnu vrijednost dobivenu mjerenjem ili priznatom računskom metodom.
►M64 7.6. Površinska napetost vodene otopine ◄	7.6. Istraživanje treba provesti samo ako: — se na temelju strukture očekuje odnosno predviđa površinska aktivnost; ili — je površinska aktivnost željeno svojstvo materijala. Istraživanje nije potrebno provoditi ako je topljivost u vodi manja od 1 mg/l pri 20 °C.
▼M51
7.7. Topljivost u vodi Za nanooblike se usto razmatra i ispitivanje brzine otapanja u vodi te u relevantnim biološkim i okolišnim medijima.	7.7. Istraživanje nije potrebno provoditi ako vrijedi sljedeće: — tvar je hidrolitički nestabilna pri pH 4, 7 i 9 (vrijeme poluraspada manje od 12 sati), ili — tvar lako oksidira u vodi. Ako se čini da je tvar „netopljiva” u vodi, provodi se granični test do granice detekcije metode analize. Za nanooblike se pri provedbi istraživanja procjenjuje mogući zbunjujući učinak disperzije. Za metale i umjereno topljive metalne spojeve navode se informacije o pretvorbi/otapanju u vodenom mediju.
7.8. Koeficijent raspodjele n-oktanol/voda	7.8. Istraživanje nije potrebno provoditi ako je tvar anorganska. Ako se ispitivanje ne može provesti (npr. tvar se raspada, ima veliku površinsku aktivnost, burno reagira za vrijeme ispitivanja ili se ne otapa u vodi ili oktanolu, ili ako se ne može postići dostatna čistoća tvari), navode se izračunata vrijednost za log P i podaci o metodi izračuna. Za nanooblike se pri provedbi istraživanja procjenjuje mogući zbunjujući učinak disperzije u oktanolu i vodi. Za nanooblike, bilo da je riječ o anorganskim ili organskim tvarima, za koje nije primjenjiv koeficijent razdiobe n-oktanol/voda umjesto njega se razmatra istraživanje stabilnosti disperzije.
▼B
7.9. Plamište	7.9. Istraživanje nije potrebno provoditi ako: — je tvar anorganska; ili — tvar sadrži samo hlapljive organske komponente s plamištem iznad 100 °C za vodene otopine; ili — je procijenjeno plamište iznad 200 °C; ili — se plamište može točno predvidjeti interpolacijom na temelju postojećih tvari poznatih svojstava.
7.10. Zapaljivost	7.10. Istraživanje nije potrebno provoditi: — kod krutih tvari koje imaju eksplozivna ili piroforna svojstva. Ta svojstva bi trebalo uvijek ispitati prije zapaljivosti; ili — kod plinova, ako je koncentracija zapaljivog plina u smjesi s inertnim plinovima tako niska da kod miješanja sa zrakom stalno ostaje ispod donje granične vrijednosti; ili — kod tvari koje su samozapaljive u dodiru sa zrakom.
7.11. Eksplozivna svojstva	7.11. Istraživanje nije potrebno provoditi: — ako u molekuli nisu prisutne kemijske skupine koje se povezuju s eksplozivnim svojstvima; ili — ako tvar sadrži kemijske skupine koje se povezuju s eksplozivnim svojstvima, uključujući kisik, i izračunana bilanca kisika je manja od -200; ili — ako organska tvar ili homogena smjesa organskih tvari sadrži kemijske skupine koje se povezuju s eksplozivnim svojstvima, ali je egzotermna energija raspadanja manja od 500 J/g i egzotermno raspadanje započinje na temperaturi ispod 500 °C; ili — kod smjesa anorganskih oksidativnih tvari (podrazred UN 5.1.) s organskim materijalima, ako je koncentracija anorganske oksidativne tvari: — — manja od 15 % masenog udjela, u slučaju razvrstavanja u skupinu pakiranja UN I (velika opasnost) ili II (srednja opasnost), — manja od 30 % masenog udjela, u slučaju razvrstavanja u skupinu pakiranja UN III (mala opasnost). Napomena: Ako je egzotermna energija raspadanja organske tvari manja od 800 J/g, nije potrebno provoditi ispitivanje širenja eksplozije niti osjetljivosti na udarni val.
7.12. Temperatura samozapaljenja	7.12. Istraživanje nije potrebno provoditi: — ako je tvar eksplozivna ili samozapaljiva u dodiru sa zrakom pri sobnoj temperaturi; ili — kod tekućina koje nisu zapaljive na zraku npr. plamište iznad 200 °C; ili — kod plinova koji nemaju područje zapaljivosti; ili — kod krutih tvari, ako tvar ima talište ≤ 160 °C ili ako preliminarni rezultati isključuju samozagrijavanje tvari na temperaturama do 400 °C.
7.13. Oksidativna svojstva	7.13. Istraživanje nije potrebno provoditi ako: — je tvar eksplozivna; ili — je tvar vrlo lako zapaljiva; ili — je tvar organski peroksid; ili — tvar nema sposobnost egzotermne reakcije s gorivim materijalima, primjerice na temelju kemijske strukture (npr. organske tvari koje ne sadrže kisik ili atome halogena i ti elementi nisu kemijski vezani na dušik ili kisik ili anorganske tvari koje ne sadrže kisik i atome halogena). Kod krutih tvari nije potrebno provoditi potpuno ispitivanje ako je preliminarno ispitivanje jasno pokazalo da ispitivana tvar ima oksidativna svojstva. Treba napomenuti da ne postoji ispitna metoda za određivanje oksidativnih svojstava plinovitih smjesa; ta svojstva se evaluiraju koristeći metodu procjene usporedbom oksidacijskog potencijala plinova u smjesi s oksidacijskim potencijalom kisika iz zraka.
7.14. Granulometrija	7.14. Istraživanje nije potrebno provoditi ako se tvar stavlja na tržište ili koristi u nekrutom ili zrnatom obliku.
▼M51
7.14.a Prašenje Za nanooblike	7.14.a Istraživanje nije potrebno provoditi ako se može isključiti izloženost zrnatom obliku tvari tijekom njezina životnog ciklusa.
▼B

8. TOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE

STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI	STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.
▼M36
8.1. Nagrizanje/nadraživanje kože	8.1. Istraživanje/istraživanja ne treba provoditi: — ako je tvar jaka kiselina (pH ≤ 2,0) ili baza (pH ≥ 11,5) te ako bi se na osnovu dostupnih informacija trebala razvrstati u kategoriju „nagrizanje kože” (1. kategorija), ili — ako je tvar samozapaljiva na zraku ili u dodiru s vodom ili vlagom na sobnoj temperaturi, ili — ako je tvar razvrstana u kategoriju akutne dermalne toksičnosti (1. kategorija), ili — ako kod istraživanja akutne dermalne toksičnosti do granične doze (2 000 mg/kg tjelesne mase) nije utvrđeno nadraživanje kože. Ako rezultati jednog od dva istraživanja iz točaka 8.1.1. ili 8.1.2. već omogućuju konačnu odluku o razvrstavanju tvari ili zaključak da nema mogućeg nadraživanja kože, drugo istraživanje ne treba provoditi.
8.1.1. Nagrizanje kože, in vitro
8.1.2. Nadraživanje kože, in vitro
8.2. Teška ozljeda oka/nadraživanje oka	8.2. Istraživanje/istraživanja ne treba provoditi: — ako je tvar razvrstana u kategoriju „nagrizanje kože”, zbog čega se razvrstava kao tvar koja uzrokuje tešku ozljedu oka (1. kategorija), ili — ako je tvar razvrstana u kategoriju „nadraživanje kože” te bi se na osnovu dostupnih informacija trebala razvrstati u kategoriju „nadraživanje oka” (2. kategorija), ili — ako je tvar jaka kiselina (pH ≤ 2,0) ili baza (pH ≥ 11,5) te bi se na osnovu dostupnih informacija trebala razvrstati kao tvar koja uzrokuje tešku ozljedu oka (1. kategorija), ili — ako je tvar samozapaljiva na zraku ili u dodiru s vodom ili vlagom na sobnoj temperaturi.
8.2.1. Teška ozljeda oka/nadraživanje oka, in vitro	►M64 8.2.1. Ako rezultati prvog in vitro istraživanja ne omogućuju konačnu odluku o razvrstavanju tvari ili zaključak da nema mogućeg nadraživanja oka, podnositelj registracije provodi ili Agencija može zahtijevati drugo in vitro istraživanje ili in vitro istraživanja za tu krajnju točku. ◄
▼M42
8.3. Izazivanje preosjetljivosti u dodiru s kožom Informacije koje omogućavaju: — zaključak o tome izaziva li tvar preosjetljivost u dodiru s kožom i može li se pretpostaviti da bi mogla prouzročiti znatnu preosjetljivost u ljudi (kategorija 1.A) te — procjenu rizika, ako je potrebno.	Istraživanje/istraživanja iz točaka 8.3.1. i 8.3.2. ne treba provoditi: — ako je tvar razvrstana u kategoriju „nagrizanje kože” (kategorija 1.) ili — ako je tvar jaka kiselina (pH ≤ 2,0) ili baza (pH ≥ 11,5) ili — ako je tvar samozapaljiva na zraku ili u dodiru s vodom ili vlagom na sobnoj temperaturi.
8.3.1. Izazivanje preosjetljivosti u dodiru s kožom in vitro/in chemico Informacije dobivene metodama ispitivanja in vitro/in chemico koje su priznate na temelju članka 13. stavka 3. i koje se odnose na svaki od sljedećih ključnih načina izazivanja preosjetljivosti u dodiru s kožom: (a) molekularna interakcija s bjelančevinama kože (b) upalna reakcija u keratinocitima (c) aktivacija dendritičkih stanica	Ta ispitivanja nije potrebno provoditi: — ako je dostupno in vivo istraživanje u skladu s točkom 8.3.2. ili — ako dostupne ispitne metode in vitro/in chemico nisu primjenjive na tvar ili nisu prikladne za razvrstavanje i procjenu rizika u skladu s točkom 8.3. Ako su na temelju informacija dobivenih ispitnim metodama koje se odnose na jedan ili dva ključna načina izazivanja preosjetljivosti u dodiru s kožom navedena u stupcu 1. već mogući razvrstavanje i procjena rizika u skladu s točkom 8.3., nije potrebno provoditi istraživanja ostalih ključnih načina izazivanja preosjetljivosti u dodiru s kožom.
8.3.2. Izazivanje preosjetljivosti u dodiru s kožom, in vivo.	In vivo istraživanje provodi se samo ako ispitne metode in vitro/in chemico opisane u točki 8.3.1. nisu primjenjive ili ako rezultati tih istraživanja nisu prikladni za razvrstavanje i procjenu rizika u skladu s točkom 8.3. Preferirana metoda in vivo ispitivanja jest lokalna analiza limfnih čvorova miševa (LLNA). Druga ispitivanja trebala bi se provoditi samo u iznimnim okolnostima. Za provedbu nekog drugog in vivo ispitivanja potrebno je dostaviti obrazloženje. In vivo istraživanja izazivanja preosjetljivosti u dodiru s kožom koja su provedena ili započeta prije 10. svibnja 2017. i koja ispunjavaju zahtjeve iz članka 13. stavka 3. prvog podstavka te iz članka 13. stavka 4. smatraju se primjerenima za ispunjavanje standardnog zahtjeva obavješćivanja.
▼B
8.4. Mutagenost	►M70 8.4. U slučaju pozitivnog rezultata in vitro istraživanja genskih mutacija bakterija iz točke 8.4.1. ovog Priloga, što izaziva zabrinutost, podnositelj registracije provodi in vitro istraživanje iz Priloga VIII. točke 8.4.2. Na temelju pozitivnog rezultata bilo kojeg od tih in vitro genotoksikoloških istraživanja, podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati odgovarajuće in vivo istraživanje iz Priloga IX. točke 8.4.4. In vivo istraživanje bavi se pitanjem zabrinutosti u pogledu kromosomske aberacije ili genske mutacije ili obama pitanjima, prema potrebi. In vitro istraživanje genskih mutacija bakterija nije potrebno provoditi ako to ispitivanje nije primjenjivo na tvar. U tom slučaju podnositelj registracije dostavlja obrazloženje i provodi in vitro istraživanje iz Priloga VIII. točke 8.4.3. U slučaju pozitivnog rezultata tog istraživanja podnositelj registracije provodi in vitro citogenetsko istraživanje iz Priloga VIII. točke 8.4.2. Na temelju pozitivnog rezultata bilo kojeg od tih in vitro genotoksikoloških istraživanja ili ako jedno od in vitro ispitivanja iz Priloga VIII. nije primjenjivo na tvar, podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati odgovarajuće in vivo istraživanje iz Priloga IX. točke 8.4.4. In vivo istraživanje bavi se pitanjem zabrinutosti u pogledu kromosomske aberacije ili genske mutacije ili obama pitanjima, prema potrebi. In vitro istraživanje genskih mutacija bakterija iz točke 8.4.1. i naknadno ispitivanje nije potrebno provoditi ni u jednom od sljedećih slučajeva: — ako je poznato da tvar uzrokuje mutageni učinak na zametne stanice i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, — ako je poznato da je tvar genotoksični karcinogen i ispunjava kriterije za razvrstavanje i u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” 1.A, 1.B ili 2. kategorije i u razred opasnosti „karcinogenost” 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom. ◄
▼M51
8.4.1. In vitro istraživanje genskih mutacija bakterija	►M70 8.4.1. In vitro istraživanje genskih mutacija bakterija nije potrebno provoditi za nanooblike ako to nije prikladno. U takvom slučaju navodi se in vitro istraživanje iz Priloga VIII. točke 8.4.3. ◄
▼B
8.5. Akutna toksičnost	8.5. Istraživanje odnosno istraživanja općenito nisu potrebna ako: — je tvar razvrstana kao nagrizajuća za kožu.
▼M51
8.5.1. Oralna primjena	8.5.1. Istraživanje nije potrebno provoditi ako je raspoloživo istraživanje akutne toksičnosti udisanjem (8.5.2.). Za nanooblike se umjesto ispitivanja oralnim putem provodi ispitivanje udisanjem (8.5.2.), osim ako izloženost ljudi udisanjem nije vjerojatna, s obzirom na mogućnost izloženosti aerosolima, česticama ili kapljicama veličine koja se može udahnuti.
▼B

9. EKOTOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE

STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI	STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.
9.1. Toksičnost u vodi
▼M51
9.1.1. Ispitivanje kratkoročne toksičnosti na beskralježnjacima (preferirana vrsta Daphnia) ►M70 — ◄	►M70 9.1.1. Istraživanje nije potrebno provoditi ni u jednom od sljedećih slučajeva: — ako postoje čimbenici koji ukazuju na to da kratkoročna toksičnost u vodi nije vjerojatna, primjerice ako je tvar izrazito netopljiva u vodi ili je mala vjerojatnost njezina prolaska kroz biološke membrane, — ako je dostupno istraživanje dugoročne toksičnosti u vodi na beskralježnjacima. — Kad je riječ o nanooblicima, od istraživanja se ne može odustati samo na osnovi izrazite netopljivosti u vodi. — Podnositelj registracije može umjesto ispitivanja kratkoročne toksičnosti predložiti ispitivanje dugoročne toksičnosti. — Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati ispitivanje dugoročne toksičnosti na beskralježnjacima (preferirana vrsta Daphnia) (Prilog IX. točka 9.1.5.) ako nije vjerojatno da se ispitivanjem kratkoročne toksičnosti može dobiti prava mjera intrinzične toksičnosti tvari u vodi, primjerice: — ako je tvar slabo topljiva u vodi (topljivost manja od 1 mg/l), ili — za nanooblike s malom brzinom otapanja u relevantnim ispitnim medijima. ◄
9.1.2. Inhibicija rasta vodenih biljaka (po mogućnosti alge)	►M70 9.1.2. Istraživanje nije potrebno provoditi ako postoje čimbenici koji ukazuju na to da nije vjerojatna pojava toksičnosti u vodi, primjerice ako je tvar izrazito netopljiva u vodi ili je mala vjerojatnost njezina prolaska kroz biološke membrane. Kad je riječ o nanooblicima, od istraživanja se ne može odustati samo na osnovi izrazite netopljivosti u vodi. ◄
▼B
9.2. Razgradivost
9.2.1. Biotska
9.2.1.1. Laka biorazgradivost	9.2.1.1. Istraživanje nije potrebno provoditi ako je tvar anorganska.

Pružaju se i sve ostale relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su raspoložive.

PRILOG VIII. STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 10 TONA I VIŠE (61)

PRILOG VIII.

STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 10 TONA I VIŠE ( 61 )

U stupcu 1. ovog Priloga utvrđene su standardne informacije koje se zahtijevaju za sve tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od 10 tona i više u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (c). Prema tomu, informacije u stupcu 1. ovog Priloga dostavljaju se dodatno uz informacije iz stupca 1. Priloga VII. Pružaju se i sve ostale relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su raspoložive. U stupcu 2. ovog Priloga nalaze se posebna pravila prema kojima se tražene standardne informacije mogu izostaviti, zamijeniti drugim informacijama, pružiti u nekoj drugoj fazi ili na drugi način prilagoditi. Ako su ispunjeni uvjeti pod kojima su dopuštena odstupanja na temelju stupca 2. ovog Priloga, podnositelj registracije to jasno naznačuje i obrazlaže svako odstupanje u odgovarajućoj rubrici registracijskog dosjea.

Uz ova posebna pravila, podnositelj registracije može odstupiti od standardnih zahtjeva obavješćivanja utvrđenih u stupcu 1. ovog Priloga u skladu s općim pravilima iz Priloga XI. On i u tom slučaju u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea jasno obrazlaže zašto je odstupio od standardnih zahtjeva i navodi uputu na odgovarajuće pravilo odnosno pravila iz stupca 2. ili Priloga XI. ( 62 )

Prije provođenja novih ispitivanja u svrhu određivanja svojstava iz ovog Priloga prvo se procjenjuju svi dostupni in vitro podaci i in vivo podaci, postojeći podaci dobiveni na ljudima, podaci iz valjanih (Q)SAR-ova i podaci o strukturno srodnim tvarima (analogijski pristup). Izbjegavaju se in vivo ispitivanja s nagrizajućim tvarima u koncentracijama/dozama koje izazivaju nagrizanje. Prije ispitivanja bi trebalo, uz ovaj Prilog, konzultirati i dodatne smjernice o ispitnim strategijama.

Ako se za određene krajnje točke informacije ne pružaju zbog različitih od onih koji su navedeni u stupcu 2. ovog Priloga ili u Prilogu XI., to se jasno naznačuje i obrazlaže.

7. INFORMACIJE O FIZIKALNO-KEMIJSKIM SVOJSTVIMA TVARI

7.14.b Dodatne informacije o fizikalno-kemijskim svojstvima

Samo za nanooblike

Podnositelj registracije razmatra dodatno ispitivanje nanooblika obuhvaćenih registracijom ili Agencija u skladu s člankom 41. može zahtijevati takvo ispitivanje ako postoji naznaka da još neka određena svojstva čestica znatno utječu na opasnost od nanooblika ili izloženost njima.

8. TOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE

STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI	STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.
▼M36
8.1. Nagrizanje/nadraživanje kože	8.1. In vivo istraživanje teške ozljede/nadraživanja oka provodi se samo ako in vitro istraživanje ili istraživanja iz točke 8.2.1. Priloga VII. nisu primjenjiva ili ako rezultati tih istraživanja nisu prikladni za razvrstavanje i procjenu rizika. Istraživanje se ne mora provoditi: — ako je tvar jaka kiselina (pH ≤ 2,0) ili baza (pH ≥ 11,5), ili — ako je tvar samozapaljiva na zraku ili u dodiru s vodom ili vlagom na sobnoj temperaturi, ili — ako je tvar razvrstana u kategoriju akutne dermalne toksičnosti (1. kategorija), ili — ako kod istraživanja akutne dermalne toksičnosti do granične doze (2 000 mg/kg tjelesne mase) nije utvrđeno nadraživanje kože.
8.2. Teška ozljeda oka/nadraživanje oka	8.2. In vivo istraživanje nagrizanja/nadraživanja oka razmatra se samo ako in vitro istraživanje ili istraživanja iz Priloga VII. točke 8.2.1. nisu primjenjiva ili ako rezultati tih istraživanja nisu prikladni za razvrstavanje i procjenu rizika. Istraživanje se ne mora provoditi: — ako je tvar razvrstana u kategoriju 'nagrizanje kože', ili — ako je tvar jaka kiselina (pH ≤ 2,0) ili baza (pH ≥ 11,5), ili — ako je tvar samozapaljiva na zraku ili u dodiru s vodom ili vlagom na sobnoj temperaturi.
▼B
8.4. Mutagenost	►M70 8.4. Istraživanja iz točaka 8.4.2. i 8.4.3. nije potrebno provoditi ni u jednom od sljedećih slučajeva: — ako su dostupni podaci odgovarajućeg in vivo istraživanja (odnosno in vivo istraživanja kromosomskih aberacija (ili mikronukleus istraživanje) u pogledu točke 8.4.2. ili in vivo istraživanja genskih mutacija na stanicama sisavaca u pogledu točke 8.4.3.), — ako je poznato da tvar uzrokuje mutageni učinak na zametne stanice i ispunjava kriterije za razvrstavanje kao tvar s mutagenim učinkom na zametne stanice 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, — ako je poznato da je tvar genotoksični karcinogen i ispunjava kriterije za razvrstavanje i u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” 1.A, 1.B ili 2. kategorije i u razred opasnosti „karcinogenost” 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom. — U slučaju pozitivnog rezultata bilo kojeg in vitro genotoksikološkog istraživanja iz Priloga VII. ili ovog Priloga, što izaziva zabrinutost, podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati odgovarajuće in vivo istraživanje iz Priloga IX. točke 8.4. In vivo istraživanje bavi se pitanjem zabrinutosti u pogledu kromosomske aberacije ili genske mutacije ili obama pitanjima, prema potrebi. — Ako in vitro istraživanje mutagenosti iz točaka 8.4.2. ili 8.4.3. nije primjenjivo na tvar, podnositelj registracije dostavlja obrazloženje i predlaže ili Agencija može zahtijevati odgovarajuće in vivo istraživanje iz Priloga IX. točke 8.4.4. In vivo istraživanje bavi se pitanjem zabrinutosti u pogledu kromosomske aberacije ili genske mutacije ili obama pitanjima, prema potrebi. ◄
►M70 8.4.2. In vitro istraživanje kromosomskih aberacija sisavaca ili in vitro mikronukleus istraživanje sisavaca ◄	►M70 ◄
8.4.3. In vitro istraživanje genskih mutacija na stanicama sisavaca, ako je rezultat iz Priloga VII. odjeljka 8.4.1. i Priloga VIII. odjeljka 8.4.2. negativan	►M70 ◄
	8.4. Ako je rezultat bilo kojeg in vivo genotoksikološkog istraživanja iz priloga VII. ili VIII. pozitivan, razmatra se provođenje odgovarajućih in vivo istraživanja za mutagenost.
▼M51
8.5. Akutna toksičnost	8.5. Istraživanje/istraživanja općenito ne treba provoditi u sljedećem slučaju: — tvar je razvrstana kao nagrizajuća za kožu. Za tvari koje nisu plinovi informacije spomenute u točkama od 8.5.1. do 8.5.3. navode se za oralni put (8.5.1.) ili, kad je riječ o nanooblicima, za inhalacijski put (8.5.2.) te za najmanje još jedan put izlaganja. Izbor drugog puta ovisi o vrsti tvari i vjerojatnom putu izlaganja ljudi. Ako postoji samo jedan put izlaganja, treba dati informacije samo za taj put.
▼M36
8.5.2. Inhalacijski put primjene	8.5.2. Ispitivanje inhalacijskim putem primjene primjereno je ako je vjerojatno izlaganje ljudi udisanjem uzimajući u obzir tlak pare tvari i/ili mogućnost izlaganja aerosolima, česticama ili kapljicama udisajne veličine.
8.5.3. Dermalni put primjene	8.5.3. Ispitivanje dermalnim putem primjene primjereno je: 1. ako udisanje tvari nije vjerojatno; i 2. ako je vjerojatan dodir s kožom tijekom proizvodnje i/ili uporabe; te 3. ako fizikalno-kemijske i toksikološke karakteristike ukazuju na mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu. Ispitivanje dermalnim putem primjene ne mora se provoditi: — ako tvar ne ispunjava kriterije za razvrstavanje u kategoriju akutne toksičnosti ili za razvrstavanje kao specifično toksična za ciljane organe pri jednokratnom izlaganju oralnim putem, te — ako nisu zapaženi sustavni učinci tijekom in vivo istraživanja s dermalnim izlaganjem (npr. nadraživanje kože, preosjetljivost kože) ili u slučaju kad nema in vivo istraživanja oralnim putem primjene, ako se na temelju pristupa koji ne obuhvaćaju ispitivanje (npr. analogijski pristup, istraživanja kvantitativnog odnosa strukture i djelovanja (QSAR)) ne predviđaju sustavni učinci nakon dermalnog izlaganja.
▼B
8.6. Toksičnost nakon ponavljane primjene
▼M51
8.6.1. Istraživanje kratkoročne toksičnosti nakon ponavljane primjene (28 dana), jedna vrsta, mužjak i ženka, najprimjereniji put primjene uzimajući u obzir vjerojatni put izlaganja ljudi	8.6.1. Studiju kratkotrajne toksičnosti (28 dana) nije potrebno provoditi ako vrijedi sljedeće: ►M64 — rdostupno je pouzdano istraživanje supkronične (90 dana) ili kronične toksičnosti, ili podnositelj registracije predlaže takvo istraživanje, uz uvjet uporabe odgovarajuće vrste, doze, otapala i puta primjene, ili ◄ — tvar se trenutačno raspada i ima dovoljno podataka o proizvodima raspadanja, ili — može se isključiti relevantna izloženost ljudi u skladu s Prilogom XI. odjeljkom 3. Primjereni put odabire se na temelju navedenog u nastavku. Ispitivanje dermalnim putem primjene primjereno je ako: — udisanje tvari nije vjerojatno, i — vjerojatan je dodir s kožom tijekom proizvodnje i/ili uporabe, i — fizikalno-kemijska i toksikološka svojstva ukazuju na mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu. Ispitivanje inhalacijskim putem primjene primjereno je ako je vjerojatno izlaganje ljudi udisanjem uzimajući u obzir tlak pare tvari i/ili mogućnost izlaganja aerosolima, česticama ili kapljicama inhalabilne veličine. Za nanooblike koji nemaju veliku brzinu otapanja u biološkim medijima istraživanje uključuje toksikokinetička ispitivanja, među ostalim, razdoblja za oporavak i, prema potrebi, klirensa pluća. Toksikokinetička ispitivanja ne moraju se provoditi ako su već dostupne jednakovrijedne toksikokinetičke informacije o predmetnom nanoobliku. Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati istraživanje supkronične toksičnosti (90 dana) (Prilog IX. točka 8.6.2.) ako: učestalost i trajanje izlaganja ljudi ukazuju na potrebu za dugotrajnijim istraživanjem i ispunjen je jedan od sljedećih uvjeta: — drugi dostupni podaci ukazuju na to da bi tvar mogla imati opasno svojstvo koje se ne može otkriti istraživanjem kratkoročne toksičnosti, ili — u primjereno koncipiranim toksikokinetičkim istraživanjima utvrđeno je akumuliranje tvari ili njezinih metabolita u određenim tkivima ili organima koje bi moglo ostati neotkriveno u istraživanju kratkoročne toksičnosti, a moglo bi imati štetne učinke nakon duže izloženosti. ►M70 Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati dodatna istraživanja u sljedećim slučajevima: ◄ — tijekom 28-dnevnog ili 90-dnevnog istraživanja nije utvrđen NOAEL, osim ako NOAEL nije utvrđen jer nije bilo neželjenih toksičnih učinaka, ili — toksičnost je posebno zabrinjavajuća (npr. ozbiljne/teške posljedice), ili — postoje naznake određenog učinka za koji raspoloživi podaci nisu dostatni za toksikološku karakterizaciju i/ili karakterizaciju rizika. U takvim je slučajevima možda i primjerenije provesti posebna toksikološka istraživanja namijenjena ispitivanju takvih učinaka (npr. imunotoksičnost, neurotoksičnost i, posebno za nanooblike, neizravna genotoksičnost), ili — put izlaganja kod prvobitnog istraživanja nakon ponavljane primjene nije bio primjeren s obzirom na očekivani put izlaganja ljudi, a nije moguće učiniti ekstrapolaciju na drugi put, ili — postoje posebni razlozi za zabrinutost u pogledu izloženosti (npr. uporabom u proizvodima za široku potrošnju dolazi do razina izloženosti koje približno odgovaraju dozama kod kojih se može očekivati toksično djelovanje na ljude), ili — tijekom 28-dnevnog ili 90-dnevnog istraživanja nisu otkriveni učinci koji se opažaju u tvarima koje pokazuju jasnu srodnost u molekularnoj strukturi s tvari koja se istražuje.
▼B
8.7. Reproduktivna toksičnost
▼M70
8.7.1. Istraživanje probira reproduktivne/razvojne toksičnosti (OECD TG 421 ili TG 422); preferirana vrsta je štakor. Put primjene je oralni ako je riječ o krutoj ili tekućoj tvari, a udisanje ako je tvar plin; odstupanja su moguća ako je to znanstveno opravdano, primjerice na temelju dokaza o jednakovrijednoj ili većoj sustavnoj izloženosti drugim relevantnim putem izlaganja ljudi ili o toksičnosti s obzirom na određeni put izlaganja	8.7.1. To istraživanje nije potrebno provoditi ni u jednom od sljedećih slučajeva: — ako je poznato da je tvar genotoksični karcinogen i ispunjava kriterije za razvrstavanje i u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” 1.A, 1.B ili 2. kategorije i u razred opasnosti „karcinogenost” 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, — ako je poznato da tvar ima mutageni učinak na zametne stanice i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, — ako se može isključiti relevantna izloženost ljudi u skladu s Prilogom XI. odjeljkom 3. — ako je dostupno ili ako je podnositelj registracije predložio istraživanje prenatalne razvojne toksičnosti (OECD TG 414) iz Priloga IX. točke 8.7.2. ili produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju (OECD TG 443) iz Priloga IX. točke 8.7.3.; ili je dostupno istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz dvije generacije (OECD TG 416), — ako je poznato da tvar ima štetan učinak na spolnu funkciju ili plodnost i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost” 1.A ili 1.B kategorije: može štetno djelovati na plodnost (H360F), a dostupni podaci dostatni su za pouzdanu procjenu rizika, — ako je poznato da tvar uzrokuje razvojnu toksičnost i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost” 1.A ili 1.B kategorije: može naškoditi nerođenom djetetu (H360D), a dostupni podaci dostatni su za pouzdanu procjenu rizika. — Ako postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost u pogledu štetnih učinaka na spolnu funkciju, plodnost ili razvoj, podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju (OECD TG 443) iz Priloga IX. točke 8.7.3. ili istraživanje prenatalne razvojne toksičnosti (OECD TG 414) iz Priloga IX. točke 8.7.2. umjesto istraživanja probira (OECD TG 421 ili 422) kako bi se uzeli u obzir ti razlozi za zabrinutost. Ti ozbiljni razlozi za zabrinutost, među ostalim, uključuju: — štetne učinke koji se odnose na spolnu funkciju, plodnost ili razvoj na temelju dostupnih informacija i koji ne ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost” 1.A ili 1.B kategorije, — moguću razvojnu ili reproduktivnu toksičnost tvari predviđenu na temelju informacija o strukturno srodnim tvarima, procjenama (Q)SAR ili in vitro metodama.
▼M51
8.8. Toksikokinetika
8.8.1. Ocjena toksikokinetičkog ponašanja tvari koja se može dobiti na temelju raspoloživih relevantnih informacija	►M70 Za nanooblike koji nemaju veliku brzinu otapanja u biološkim medijima podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati istraživanje toksikokinetike ako se takva procjena ne može provesti na temelju dostupnih relevantnih informacija, uključujući informacije iz istraživanja provedenog u skladu s točkom 8.6.1. ◄ Izbor istraživanja ovisit će o preostalim informacijama koje nedostaju i rezultatima procjene kemijske sigurnosti.
▼B

9. EKOTOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE

STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI	STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.
▼M70
9.1. Toksičnost u vodi	9.1. Uz ispitivanje kratkoročne toksičnosti podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati ispitivanje dugoročne toksičnosti u vodi iz Priloga IX. pododjeljka 9.1. ako procjena kemijske sigurnosti provedena u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem učinaka na vodene organizme, primjerice ako su potrebne dodatne informacije za razradu PNEC-a ili ako bi bile potrebne dodatne informacije o toksičnosti kako je utvrđeno u Prilogu XIII. točki 3.2.3. radi procjene svojstava PBT ili vPvB tvari. Odabir prikladnog/prikladnih ispitivanja temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti.
▼M70
9.1.3. Ispitivanje kratkoročne toksičnosti na ribama	9.1.3. Istraživanje nije potrebno provoditi ni u jednom od sljedećih slučajeva: — ako postoje čimbenici koji ukazuju na to da kratkoročna toksičnost u vodi nije vjerojatna, primjerice ako je tvar izrazito netopljiva u vodi ili je mala vjerojatnost njezina prolaska kroz biološke membrane, — ako je dostupno istraživanje dugoročne toksičnosti u vodi na ribama. — Kad je riječ o nanooblicima, od istraživanja se ne može odustati samo na osnovi izrazite netopljivosti u vodi. — Podnositelj registracije može umjesto ispitivanja kratkoročne toksičnosti predložiti ispitivanje dugoročne toksičnosti. — Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati ispitivanje dugoročne toksičnosti na ribama iz Priloga IX. točke 9.1.6. ako nije vjerojatno da se ispitivanjem kratkoročne toksičnosti može dobiti prava mjera intrinzične toksičnosti tvari u vodi, primjerice: — ako je tvar slabo topljiva u vodi (topljivost manja od 1 mg/l), ili — za nanooblike s malom brzinom otapanja u relevantnim ispitnim medijima.
▼M51
9.1.4. Ispitivanje respiratorne inhibicije aktivnog mulja	9.1.4. Istraživanje nije potrebno provoditi ako vrijedi sljedeće: — nema emisija u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, ili — postoje olakotne okolnosti koje ukazuju na to da toksičnost za mikrobne organizme nije vjerojatna, primjerice ako je tvar izrazito netopljiva u vodi, ili — utvrdi se da je tvar lako biorazgradiva te se koncentracije korištene kod ispitivanja nalaze unutar raspona koncentracija koje se mogu očekivati u otpadnim vodama koje se dovode u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. Kad je riječ o nanooblicima, od istraživanja se ne može odustati samo na osnovi visoke netopljivosti u vodi. To se istraživanje može zamijeniti testom inhibicije nitrifikacije ako raspoloživi podaci ukazuju na to da tvar može biti inhibitor rasta ili funkcije mikrobnih organizama, posebno nitrificirajućih bakterija.
9.2. Razgradivost	►M70 9.2. Prikupljaju se dodatne informacije o razgradivosti ili se predlaže dodatno ispitivanje razgradivosti kako je opisano u Prilogu IX. ako procjena kemijske sigurnosti provedena u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem razgradivosti tvari. To bi, primjerice, mogao biti slučaj ako su potrebne dodatne informacije o razgradivosti kako je utvrđeno u Prilogu XIII. točki 3.2.1. radi procjene svojstava PBT ili vPvB tvari u skladu s pododjeljkom 2.1. tog priloga. Za nanooblike koji nisu topljivi niti imaju veliku brzinu otapanja, u takvim ispitivanjima treba uzeti u obzir morfološke transformacije (npr. nepovratne promjene veličine, oblika i površinskih svojstava čestica, gubitak površinskog sloja), kemijske transformacije (npr. oksidacija, redukcija) i druge abiotičke načine razgradnje (npr. fotoliza). Odabir prikladnog/prikladnih ispitivanja temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti. Ako je za dobivanje dodatnih informacija potrebno dodatno ispitivanje u skladu s Prilogom IX., podnositelj registracije predlaže takvo ispitivanje ili ga može zahtijevati Agencija. ◄
9.2.2. Abiotska
9.2.2. Abiotička razgradnja 9.2.2.1. Hidroliza kao funkcija pH	►M70 9.2.2.1. Istraživanje nije potrebno provoditi ni u jednom od sljedećih slučajeva: — ako je tvar lako biorazgradiva, — ako je tvar izrazito netopljiva u vodi, — ako tvar u strukturi nema nikakvu kemijsku skupinu koja se može hidrolizirati. Kad je riječ o nanooblicima, od istraživanja se ne može odustati samo na osnovi izrazite netopljivosti u vodi. ◄
▼B
9.3. Sudbina i ponašanje u okolišu	►M70 9.3. Prikupljaju se dodatne informacije o bioakumulaciji ako su potrebne dodatne informacije o bioakumulaciji kako je utvrđeno u Prilogu XIII. točki 3.2.2. radi procjene svojstava PBT ili vPvB tvari u skladu s pododjeljkom 2.1. tog priloga. Ako je za dobivanje dodatnih informacija potrebno dodatno ispitivanje u skladu s Prilogom IX. ili Prilogom X., podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati takvo ispitivanje. ◄
▼M51
9.3.1. Test pretraživanja adsorpcije/desorpcije	9.3.1. Istraživanje nije potrebno provoditi ako vrijedi sljedeće: — na temelju fizikalno-kemijskih svojstava tvari može se očekivati da tvar ima nizak potencijal adsorpcije (npr. tvar ima nizak koeficijent raspodjele oktanol/voda), ili — tvar i njezini relevantni proizvodi razgradnje brzo se raspadaju. Od istraživanja se ne smije odustati samo na osnovi niskog koeficijenta raspodjele oktanol/voda, osim ako su adsorpcijska svojstva tvari isključivo određena lipofilnošću. Na primjer, ako je tvar površinski aktivna ili ionizirajuća pri pH-vrijednosti okoliša (pH 4–9), od istraživanja se ne smije odustati samo na osnovi niskog koeficijenta raspodjele oktanol/voda. Za nanooblike uporaba bilo kojeg fizikalno-kemijskog svojstva (npr. koeficijent raspodjele oktanol/voda) kao razloga za odustajanje od istraživanja mora uključivati odgovarajuće obrazloženje važnosti tog svojstva za niski potencijal adsorpcije.
▼B

PRILOG IX. STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 100 TONA I VIŠE (63)

PRILOG IX.

STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 100 TONA I VIŠE ( 63 )

Podnositelj registracije na razini ovog Priloga podnosi prijedlog i vremenski raspored za ispunjavanje zahtjeva obavješćivanja iz ovog Priloga u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (d).

U stupcu 1. ovog Priloga utvrđene su standardne informacije koje se zahtijevaju za sve tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od 100 tona i više u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (d). Prema tomu, informacije iz stupca 1. ovog Priloga dostavljaju se dodatno uz informacije iz stupca 1. priloga VII. i VIII. Pružaju se i sve ostale relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su raspoložive. U stupcu 2. ovog Priloga nalaze se posebna pravila prema kojima podnositelj registracije može predložiti da se tražene standardne informacije izostave, zamijene drugim informacijama, pruže u nekoj drugoj fazi ili na drugi način prilagode. Ako su ispunjeni uvjeti pod kojima se može predložiti odstupanje na temelju stupca 2. ovog Priloga, podnositelj registracije to jasno naznačuje i u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea obrazlaže zbog čega predlaže pojedino odstupanje.

Uz ova posebna pravila, podnositelj registracije može predložiti odstupanje od standardnih zahtjeva utvrđenih u stupcu 1. ovog Priloga u skladu s općim pravilima iz Priloga XI. On i u tom slučaju u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea jasno obrazlaže zbog čega predlaže odstupanje od standardnih zahtjeva i navodi uputu na odgovarajuće pravilo odnosno pravila iz stupca 2. ili Priloga XI ( 64 ).

U slučaju prijedloga da se za određene krajnje točke ne pruže informacije zbog različitih od onih koji su navedeni u stupcu 2. ovog Priloga ili u Prilogu XI., to se jasno naznačuje i obrazlaže.

7. INFORMACIJE O FIZIKALNO-KEMIJSKIM SVOJSTVIMA TVARI

STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI	STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.
7.15. Stabilnost u organskim otapalima i identitet relevantnih proizvoda razgradnje Potrebno je samo ako se smatra da je stabilnost tvari kritična.	7.15. Istraživanje nije potrebno provoditi kod anorganskih tvari.
7.16. Konstanta disocijacije	7.16. Istraživanje nije potrebno provoditi ako: — je tvar hidrolitički nestabilna (vrijeme poluraspada ispod 12 sati) ili lako oksidira u vodi; ili ►M70 ◄ ►M64 — ili tvar u strukturi nema nikakvu kemijsku skupinu koja se može disocirati. ◄
7.17. Viskoznost	►M64 Za ugljikovodične tvari kinematička viskoznost određuje se pri temperaturi od 40 °C. ◄

8. TOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE

STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI	STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.
▼M70
8.4. Mutagenost	8.4. Istraživanja iz točaka 8.4.4. i 8.4.5. nije potrebno provoditi ni u jednom od sljedećih slučajeva: — ako je poznato da tvar uzrokuje mutageni učinak na zametne stanice i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, — ako je poznato da je tvar genotoksični karcinogen i ispunjava kriterije za razvrstavanje i u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” 1.A, 1.B ili 2. kategorije i u razred opasnosti „karcinogenost” 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom.
▼M70
8.4.4. Odgovarajuće in vivo genotoksikološko istraživanje na somatskim stanicama sisavaca ako je rezultat bilo kojeg in vitro genotoksikološkog istraživanja iz priloga VII. ili VIII. pozitivan, što izaziva zabrinutost. In vivo genotoksikološko istraživanje na somatskim stanicama sisavaca bavi se pitanjem zabrinutosti u pogledu kromosomske aberacije ili genske mutacije ili obama pitanjima, prema potrebi.	8.4.4. In vivo genotoksikološko istraživanje na somatskim stanicama sisavaca nije potrebno provoditi ako su dostupni prikladni rezultati odgovarajućeg in vivo genotoksikološkog istraživanja na somatskim stanicama sisavaca.
8.4.5. Odgovarajuće in vivo genotoksikološko istraživanje na zametnim stanicama sisavaca ako je rezultat dostupnog in vivo genotoksikološkog istraživanja na somatskim stanicama sisavaca pozitivan, što izaziva zabrinutost. In vivo genotoksikološko istraživanje na zametnim stanicama sisavaca bavi se pitanjem zabrinutosti u pogledu kromosomske aberacije ili genske mutacije ili obama pitanjima, prema potrebi.	8.4.5. Istraživanje nije potrebno provoditi ako postoje jasni dokazi da ni tvar ni njezini metaboliti ne dolaze do zametnih stanica.
▼B
8.6. Toksičnost nakon ponavljane primjene
▼M64 —————
▼M51
8.6.2. Istraživanje supkronične toksičnosti (90 dana), jedna vrsta, glodavci, mužjak i ženka, najprimjereniji put primjene uzimajući u obzir vjerojatni put izlaganja ljudi.	8.6.2. Istraživanje supkronične toksičnosti (90 dana) nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima: — dostupno je pouzdano istraživanje kratkoročne toksičnosti (28 dana) koje pokazuje toksične učinke s teškim posljedicama, čime se ispunjavaju kriteriji za razvrstavanje tvari kao STOT RE (1. ili 2. kategorije), te je uz primjenu odgovarajućeg faktora nesigurnosti utvrđeni NOAEL-28 dana moguće ekstrapolirati u NOAEL-90 dana za isti put izlaganja, ili — dostupno je pouzdano istraživanje kronične toksičnosti, ili podnositelj registracije predlaže takvo istraživanje, uz uvjet uporabe odgovarajuće vrste i puta primjene, ili ◄ — tvar se trenutačno raspada i ima dovoljno podataka o proizvodima raspadanja (i za sustavne učinke i za učinke na mjestu unosa), ili — tvar je nereaktivna, netopljiva i ne može se udahnuti te u 28-dnevnom „graničnom testu” nema dokaza apsorpcije ni toksičnosti, posebno ako je taj obrazac povezan s ograničenom mogućnošću izlaganja ljudi. Primjereni put odabire se na temelju navedenog u nastavku. Ispitivanje dermalnim putem primjene primjereno je u sljedećim slučajevima: 1. vjerojatan je dodir s kožom tijekom proizvodnje i/ili uporabe; i 2. fizikalno-kemijska svojstva ukazuju na značajnu apsorpciju kroz kožu; i 3. ispunjen je jedan od sljedećih uvjeta: — pri ispitivanju akutne dermalne toksičnosti utvrđeno je toksično djelovanje u manjim dozama nego pri ispitivanju oralne toksičnosti, ili — u istraživanjima nadraživanja kože i/ili očiju opaženi su sustavni učinci ili drugi znakovi apsorpcije, ili — ispitivanja in vitro ukazuju na značajnu apsorpciju kroz kožu, ili — za strukturno srodne tvari potvrđena je značajna dermalna toksičnost ili prodiranje kroz kožu. Ispitivanje inhalacijskim putem primjene primjereno je u sljedećem slučaju: — vjerojatno je izlaganje ljudi udisanjem uzimajući u obzir tlak pare tvari i/ili mogućnost izlaganja aerosolima, česticama ili kapljicama inhalabilne veličine. Za nanooblike koji nemaju veliku brzinu otapanja u biološkim medijima istraživanje uključuje toksikokinetička ispitivanja, među ostalim, razdoblja za oporavak i, prema potrebi, klirensa pluća. Toksikokinetička ispitivanja ne moraju se provoditi ako su već dostupne jednakovrijedne toksikokinetičke informacije o predmetnom nanoobliku. Podnositelj registracije dužan je predložiti, a Agencija može zahtijevati dodatna istraživanja u skladu s člankom 40. ili člankom 41. u sljedećim slučajevima: — tijekom 90-dnevnog istraživanja nije utvrđen NOAEL, osim ako NOAEL nije utvrđen jer nije bilo neželjenih toksičnih učinaka, ili — toksičnost je posebno zabrinjavajuća (npr. ozbiljne/teške posljedice), ili — postoje naznake određenog učinka za koji raspoloživi podaci nisu dostatni za toksikološku karakterizaciju i/ili karakterizaciju rizika. U takvim je slučajevima možda i primjerenije provesti posebna toksikološka istraživanja namijenjena ispitivanju takvih učinaka (npr. imunotoksičnost, neurotoksičnost i, posebno za nanooblike, neizravna genotoksičnost), ili — postoje posebni razlozi za zabrinutost u pogledu izloženosti (npr. uporabom u proizvodima široke potrošnje dolazi do razina izloženosti koje približno odgovaraju dozama kod kojih se može očekivati toksično djelovanje na ljude).
▼B
8.7. Reproduktivna toksičnost	►M64 8.7. Istraživanja nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima: — poznato je da je tvar genotoksični karcinogen i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razrede opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” (1.A ili 1.B ili 2. kategorije) i „karcinogenost” (1.A ili 1.B kategorije) te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, ili — poznato je da tvar ima mutageni učinak na zametne stanice i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” (1.A ili 1.B kategorije) te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, ili — tvar ima slabu toksikološku aktivnost (u sveobuhvatnom i informativnom skupu podataka nema dokaza o toksičnostini iz jednog raspoloživog ispitivanja) i na temelju toksikokinetičkih podataka može se dokazati da relevantnim putovima izlaganja ne dolazi do sustavne apsorpcije (npr. koncentracije u plazmi/krvi su primjenom osjetljive metode ispod granice detekcije i tvar i njezini metaboliti nisu prisutni u urinu, žuči ili izdahnutom zraku), a izloženosti ljudi nema ili ona nije značajna. Ako je poznato da tvar ima štetan učinak na spolnu funkciju i plodnost te ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost” (1.A ili 1.B kategorije: Može štetno djelovati na plodnost (H360F)), a dostupni podaci su dostatni za pouzdanu procjenu rizika, nije potrebno provoditi dodatno ispitivanje za spolnu funkciju i plodnost. Ako je poznato da tvar uzrokuje razvojnu toksičnost te ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost” (1.A ili 1.B kategorije: Može naškoditi nerođenom djetetu (H360D)), a dostupni podaci su dostatni za pouzdanu procjenu rizika, nije potrebno provoditi dodatno ispitivanje za razvojnu toksičnost. ◄
▼M70
8.7.2. Istraživanje prenatalne razvojne toksičnosti (OECD TG 414) na jednoj vrsti; preferirana vrsta je štakor ili zec. Put primjene je oralni ako je riječ o krutoj ili tekućoj tvari, a udisanje ako je tvar plin; odstupanja su moguća ako je to znanstveno opravdano, primjerice na temelju dokaza o jednakovrijednoj ili većoj sustavnoj izloženosti drugim relevantnim putem izlaganja ljudi ili o toksičnosti u odnosu na određeni put izlaganja.	8.7.2. Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati dodatno istraživanje prenatalne razvojne toksičnosti na drugoj vrsti, odnosno drugoj preferiranoj vrsti u odnosu na onu korištenu u prvom istraživanju ako postoji zabrinutost u pogledu razvojne toksičnosti na temelju rezultata prvog istraživanja i svih drugih relevantnih podataka. To bi, primjerice, mogao biti slučaj ako istraživanje na prvoj vrsti pokaže razvojnu toksičnost koja ne ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost” 1.A ili 1.B kategorije; može naškoditi nerođenom djetetu (H360D).Odstupanja od zadanog puta primjene i odstupanja u odabiru vrsta moraju biti znanstveno opravdana.
▼M29
►M70 8.7.3. Produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju (OECD TG 443), osnovno ispitivanje (kohorte 1 A i 1B bez produženja radi uključivanja generacije F2), jedna vrsta, ako dostupna istraživanja toksičnosti uz primjenu ponovljenih doza (npr. 28-dnevno ili 90-dnevno istraživanje, ili istraživanja probira OECD 421 ili 422) ukazuju na štetne učinke na reproduktivne organe ili tkiva ili otkrivaju neki drugi razlog za zabrinutost povezan s reproduktivnom toksičnosti. Put primjene je oralni ako je riječ o krutoj ili tekućoj tvari, a udisanje ako je tvar plin; odstupanja su moguća ako je to znanstveno opravdano, primjerice na temelju dokaza o jednakovrijednoj ili većoj sustavnoj izloženosti drugim relevantnim putem izlaganja ljudi ili o toksičnosti s obzirom na određeni put izlaganja. ◄	8.7.3. Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju uz produženje kohorte 1B radi uključivanja generacije F2 ako: (a) ako uporaba tvari dovodi do značajne izloženosti potrošača ili profesionalnih korisnika, među ostalim uzimajući u obzir izloženost potrošača preko predmeta; i (b) ako je ispunjen neki od sljedećih uvjeta: — tvar u ispitivanjima mutagenosti somatskih stanica in vivo pokazuje genotoksične učinke koji bi mogli dovesti do njezina razvrstavanja kao mutagen 2. kategorije, ili — postoje naznake da će interna doza tvari i/ili njezinih metabolita postići stabilno stanje u pokusnim životinjama tek nakon produženog izlaganja, ili — na temelju dostupnih istraživanja in vivo ili pristupa koji ne uključuju pokuse na životinjama postoje naznake za jedan ili više relevantnih načina djelovanja povezanih s endokrinom disrupcijom. ►M70 Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju, uključujući kohorte 2 A/2B (razvojna neurotoksičnost) i/ili kohortu 3 (razvojna imunotoksičnost), ako postoje posebni razlozi za zabrinutost u pogledu (razvojne) neurotoksičnosti ili (razvojne) imunotoksičnosti, opravdani nekim od sljedećih čimbenika: ◄ — postojeće informacije o samoj tvari potječu iz relevantnih dostupnih istraživanja in vivo ili pristupa koji ne uključuju pokuse na životinjama (npr. anomalije središnjeg živčanog sustava, dokaz o štetnim učincima na živčani ili imunološki sustav u istraživanjima na odraslim životinjama ili životinjama izloženima toj tvari prenatalno), ili — posebni mehanizmi/načini djelovanja tvari povezani s (razvojnom) neurotoksičnošću i/ili (razvojnom) imunotoksičnošću (npr. inhibicija kolinesteraze ili relevantne promjene razine hormona štitnjače koje su povezane sa štetnim učincima), ili — postojeće informacije o učincima izazvanima tvarima koje su strukturno analogne tvari koja se istražuje, što upućuje na takve učinke ili mehanizme/načine djelovanja. Kako bi uklonio razlog za zabrinutost povezan s razvojnom toksičnošću, podnositelj registracije umjesto kohorti 2A/2B (razvojna neurotoksičnost) i/ili kohorte 3 (razvojna imunutoksičnost) u okviru produženog istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju može predložiti druga istraživanja o razvojnoj neurotoksičnosti i/ili razvojnoj imunotoksičnosti. Istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz dvije generacije (B.35, OECD TG 416) koja su započela prije 13. ožujka 2015. smatraju se prikladnima za razmatranje ovog standardnog zahtjeva obavješćivanja. Istraživanje se provodi na jednoj vrsti. Može se razmotriti potreba za provedbom istraživanja na drugom soju ili vrsti na ovoj ili sljedećoj razini tonaže, a odluka bi se trebala temeljiti na rezultatima prvog ispitivanja i svim drugim relevantnim i raspoloživim podacima.
▼B

9. EKOTOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE

STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI	STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.
9.1. Toksičnost u vodi	►M70 9.1. Osim ispitivanja iz točaka 9.1.5. i 9.1.6. podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati ispitivanje dugoročne toksičnosti ako procjena kemijske sigurnosti provedena u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem učinaka na vodene organizme. Izbor prikladnog/prikladnih ispitivanja temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti. ◄
9.1.5. Ispitivanje toksičnosti nakon dugotrajnog izlaganja na beskralježnjacima (preferirana vrsta Daphnia) (ako podaci nisu dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga VII.)
▼M70
9.1.6. Ispitivanje dugoročne toksičnosti na ribama (ako podaci nisu dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga VIII.) Te se informacije pružaju za podtočku 9.1.6.1. ili 9.1.6.3.	9.1.6. Ispitivanja kratkoročne toksičnosti na ribama u stadiju embrija i stadiju sa žumanjčanom vrećicom (OECD TG 212) koja su započela prije 14. travnja 2022. smatraju se prikladnima za ispunjavanje ovog standardnog zahtjeva obavješćivanja pod uvjetom da tvar nije izrazito lipofilna (log Kow > 4) ili da nema naznaka svojstava endokrine disrupcije ili bilo kojih drugih specifičnih načina djelovanja.
9.1.6.1. Ispitivanje toksičnosti na ribama u ranom životnom stadiju (FELS) (OECD TG 210)
▼M70 —————
▼M70
9.1.6.3. Test rasta na juvenilnim ribama (OECD TG 215)
▼B
9.2. Razgradivost	►M70 9.2. Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati dodatna ispitivanja razgradivosti ako procjena kemijske sigurnosti provedena u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem razgradivosti tvari te njezinih proizvoda pretvorbe ili razgradnje. Odabir prikladnog/prikladnih ispitivanja i ispitnih medija temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti. ◄
9.2.1. Biotska
▼M51
9.2.1.2. Simulacijsko ispitivanje konačne razgradnje u površinskoj vodi	9.2.1.2. Istraživanje nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima: tvar je izrazito netopljiva u vodi, ili tvar je lako biorazgradiva. Kad je riječ o nanooblicima, od istraživanja se ne može odustati samo na osnovi visoke netopljivosti u vodi.
▼B
9.2.1.3. Simulacijsko ispitivanje razgradnje u tlu (za tvari koje imaju visok potencijal adsorpcije na tlo)	9.2.1.3. Istraživanje nije potrebno provoditi: — ako je tvar biorazgradiva; ili — ako nije vjerojatna izravna i neizravna izloženost tla.
9.2.1.4. Simulacijsko ispitivanje razgradnje u sedimentu (za tvari koje imaju visok potencijal adsorpcije na sediment)	9.2.1.4. Istraživanje nije potrebno provoditi: — ako je tvar biorazgradiva; ili — ako nije vjerojatna izravna i neizravna izloženost sedimenta.
►M70 9.2.3. Identifikacija proizvoda pretvorbe i abiotske i biotske razgradnje ◄	9.2.3. Osim ako je tvar biorazgradiva
▼M51
9.3. Sudbina i ponašanje u okolišu
9.3.2. Bioakumulacija u vodenim vrstama, po mogućnosti ribama	9.3.2. Istraživanje nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima: tvar ima nizak bioakumulacijski potencijal (npr. log Kow ≤ 3) i/ili nizak potencijal prolaska kroz biološke membrane, ili nije vjerojatna izravna ili neizravna izloženost vodenog segmenta. Od istraživanja se ne smije odustati samo na osnovi niskog koeficijenta raspodjele oktanol/voda, osim ako je potencijal bioakumulacije tvari isključivo određen lipofilnošću. Na primjer, ako je tvar površinski aktivna ili ionizirajuća pri pH-vrijednosti okoliša (pH 4–9), od istraživanja se ne smije odustati samo na osnovi niskog koeficijenta raspodjele oktanol/voda. Za nanooblike uporaba bilo kojeg fizikalno-kemijskog svojstva (npr. koeficijent raspodjele oktanol/voda, brzina otapanja, stabilnost disperzije) kao razloga za odustajanje od istraživanja mora uključivati odgovarajuće obrazloženje važnosti tog svojstva za niski potencijal bioakumulacije ili nevjerojatnosti izravne ili neizravne izloženosti vodenog segmenta.
9.3.3. Dodatne informacije o adsorpciji/desorpciji ovisno o rezultatima istraživanja koje se zahtijeva u Prilogu VIII.	9.3.3. Istraživanje nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima: na temelju fizikalno-kemijskih svojstava tvari može se očekivati da tvar ima nizak potencijal adsorpcije (npr. tvar ima nizak koeficijent raspodjele oktanol/voda), ili tvar i njezini proizvodi razgradnje brzo se raspadaju. Od istraživanja se ne smije odustati samo na osnovi niskog koeficijenta raspodjele oktanol/voda, osim ako su adsorpcijska svojstva tvari isključivo određena lipofilnošću. Na primjer, ako je tvar površinski aktivna ili ionizirajuća pri pH-vrijednosti okoliša (pH 4–9), od istraživanja se ne smije odustati samo na osnovi niskog koeficijenta raspodjele oktanol/voda. Za nanooblike uporaba bilo kojeg fizikalno-kemijskog svojstva (npr. koeficijent raspodjele oktanol/voda, brzina otapanja, stabilnost disperzije) kao razloga za odustajanje od istraživanja mora uključivati odgovarajuće obrazloženje važnosti tog svojstva za niski potencijal adsorpcije.
9.4. Učinci na kopnene organizme	►M70 9.4. Ta istraživanja nije potrebno provoditi ako izravna i neizravna izloženost segmenta tla nije vjerojatna. Ako podaci o toksičnosti za kopnene organizme nisu raspoloživi, opasnost za kopnene organizme može se procijeniti metodom ravnotežne raspodjele. Primjena metode ravnotežne raspodjele na nanooblike mora biti znanstveno opravdana. Odabir prikladnog/prikladnih ispitivanja temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti. Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati, posebno u slučaju tvari s visokim potencijalom adsorpcije na tlo ili vrlo postojanih tvari, ispitivanje dugoročne toksičnosti iz Priloga X. umjesto ispitivanja kratkoročne toksičnosti. ◄
▼B
9.4.1. Toksičnost nakon kratkotrajnog izlaganja za beskralježnjake
9.4.2. Učinci na mikroorganizme koji žive u tlu
9.4.3. Toksičnost nakon kratkotrajnog izlaganja za biljke

10. METODE DOKAZIVANJA I ANALITIČKE METODE

Ako su kod provedbe istraživanja za pojedine segmente okoliša korištene metode analize, opis tih metoda potrebno dostavlja se na zahtjev. Ako metode analize nisu raspoložive, navodi se odgovarajuće obrazloženje.

PRILOG X. STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 1 000 TONA I VIŠE (65)

PRILOG X.

STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 1 000 TONA I VIŠE ( 65 )

Podnositelj registracije na razini ovog Priloga podnosi prijedlog i vremenski raspored za ispunjavanje zahtjeva obavješćivanja iz ovog Priloga u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (e).

U stupcu 1. ovog Priloga utvrđene su standardne informacije koje se zahtijevaju za sve tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od 1 000 tona i više u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (e). Prema tome, informacije iz stupca 1. ovog Priloga dostavljaju se dodatno uz informacije iz stupca 1. priloga VII., VIII. i IX. Pružaju se i sve ostale relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su raspoložive. U stupcu 2. ovog Priloga nalaze se posebna pravila prema kojima podnositelj registracije može predložiti da se tražene standardne informacije izostave, zamijene drugim informacijama, pruže u nekoj drugoj fazi ili na drugi način prilagode. Ako su ispunjeni uvjeti pod kojima se može predložiti odstupanje na temelju stupca 2. ovog Priloga, podnositelj registracije to jasno naznačuje i u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea obrazlaže zbog čega predlaže pojedino odstupanje.

Uz ova posebna pravila, podnositelj registracije može predložiti odstupanje od traženih standardnih zahtjeva utvrđenih u stupcu 1. ovog Priloga u skladu s općim pravilima iz Priloga XI. On i u tom slučaju u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea jasno obrazlaže zbog čega predlaže odstupanje od standardnih zahtjeva i navodi uputu na odgovarajuće pravilo odnosno pravila iz stupca 2. ili Priloga XI. ( 66 )

Prije provođenja novih ispitivanja u svrhu određivanja svojstava iz ovog Priloga prvo se procjenjuju svi dostupni in vitro podaci i in vivo podaci, postojeći podaci dobiveni na ljudima, podaciiz valjanih (Q)SAR-ova i podaci o strukturno srodnim tvarima (analogijski pristup). Izbjegavaju se in vivo ispitivanja s nagrizajućim tvarima u koncentracijama/dozama koje izazivaju nagrizanje. Prije ispitivanja bi trebalo konzultirati, uz ovaj Prilog, i dodatne smjernice o ispitnim strategijama.

8. TOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE

STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI	STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.
▼M70
8.4. Mutagenost	8.4. Istraživanja iz točaka 8.4.6. i 8.4.7. nije potrebno provoditi ni u jednom od sljedećih slučajeva: — ako je poznato da tvar uzrokuje mutageni učinak na zametne stanice i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, — ako je poznato da je tvar genotoksični karcinogen i ispunjava kriterije za razvrstavanje i u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” 1.A ili 1.B ili 2. kategorije i u razred opasnosti „karcinogenost” 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom.
▼M70
8.4.6. Drugo in vivo genotoksikološko istraživanje na somatskim stanicama sisavaca ako je rezultat bilo kojeg in vitro genotoksikološkog istraživanja iz priloga VII. ili VIII. pozitivan, što izaziva zabrinutost i u pogledu kromosomske aberacije i genske mutacije. Drugo istraživanje bavi se kromosomskom aberacijom ili genskom mutacijom, prema potrebi, koja nije obuhvaćena prvim in vivo genotoksikološkim istraživanjem na somatskim stanicama sisavaca.
8.4.7. Drugo in vivo genotoksikološko istraživanje na zametnim stanicama sisavaca ako je rezultat in vivo genotoksikološkog istraživanja na somatskim stanicama sisavaca pozitivan, što izaziva zabrinutost i u pogledu kromosomske aberacije i genske mutacije. Drugo istraživanje bavi se kromosomskom aberacijom ili genskom mutacijom, prema potrebi, koja nije obuhvaćena prvim in vivo genotoksikološkim istraživanjem na zametnim stanicama sisavaca.	8.4.7. Istraživanje nije potrebno provoditi ako postoje jasni dokazi da ni tvar ni njezini metaboliti ne dolaze do zametnih stanica.
▼M51
	8.6.3. Podnositelj registracije može predložiti, a Agencija može u skladu s člankom 40. ili člankom 41. zahtijevati istraživanje dugoročne toksičnosti nakon ponavljane primjene (≥ 12 mjeseci) ako učestalost i trajanje izlaganja ljudi ukazuju na potrebu za dugotrajnijim istraživanjem i ispunjen je jedan od sljedećih uvjeta: — tijekom 28-dnevnog ili 90-dnevnog istraživanja opaženi su posebno zabrinjavajući toksični učinci s ozbiljnim ili teškim posljedicama, a raspoloživi podaci nisu dostatni za toksikološku evaluaciju ili karakterizaciju rizika, ili — tijekom 28-dnevnog ili 90-dnevnog istraživanja nisu otkriveni učinci koji se opažaju u tvari koje pokazuje jasnu srodnost u molekularnoj strukturi s tvari koja se istražuje, ili — tvar možda ima opasno svojstvo koje se ne može otkriti 90-dnevnim istraživanjem. Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, pri utvrđivanju jesu li navedeni uvjeti ispunjeni uzet će se u obzir fizikalno-kemijska svojstva, posebno veličina i oblik čestica te drugi morfološki parametri, površinska funkcionalizacija i površina te molekularna struktura.
▼B
	8.6.4. Podnositelj registracije dužan je predložiti, a Agencija može zahtijevati dodatna istraživanja u skladu s člankom 40. ili 41. u sljedećim slučajevima: — u slučaju posebno zabrinjavajuće toksičnosti (npr. ozbiljne/teške posljedice); ili — ako postoje naznake određenog učinka, a raspoloživi podaci nisu dostatni za toksikološku evaluaciju i/ili karakterizaciju rizika. U tom je slučaju možda i primjerenije provesti posebna toksikološka istraživanja za ispitivanje tih učinaka (npr. imunotoksičnost, neurotoksičnost itd.); ili — ako postoje posebni razlozi za zabrinutost u pogledu izloženosti (npr. uporabom u potrošačkim proizvodima dolazi do razina izloženosti koje približno odgovaraju dozama kod kojih je opažena toksičnost).
8.7. Reproduktivna toksičnost	►M64 8.7. Istraživanja nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima: — poznato je da je tvar genotoksični karcinogen i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razrede opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” (1.A ili 1.B ili 2. kategorije) i „karcinogenost” (1.A ili 1.B kategorije) te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, ili — poznato je da tvar ima mutageni učinak na zametne stanice i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” (1.A ili 1.B kategorije) te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, ili — tvar ima slabu toksikološku aktivnost (u sveobuhvatnom i informativnom skupu podataka nema dokaza o toksičnosti na temelju nijednog od raspoloživih ispitivanja) i na temelju toksikokinetičkih podataka može se dokazati da relevantnim putovima izlaganja ne dolazi do sustavne apsorpcije (npr. koncentracije u plazmi/krvi su primjenom osjetljive metode ispod granice detekcije i tvar i njezini metaboliti nisu prisutni u urinu, žuči ili izdahnutom zraku), a izloženosti ljudi nema ili ona nije značajna. Ako je poznato da tvar ima štetan učinak na spolnu funkciju i plodnost te ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost” (1.A ili 1.B kategorije: Može štetno djelovati na plodnost (H360F)), a dostupni podaci su dostatni za pouzdanu procjenu rizika, nije potrebno provoditi dodatno ispitivanje za spolnu funkciju i plodnost. Ako je poznato da tvar uzrokuje razvojnu toksičnost te ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost” (1.A ili 1.B kategorije: Može naškoditi nerođenom djetetu (H360D)), a dostupni podaci su dostatni za pouzdanu procjenu rizika, nije potrebno provoditi dodatno ispitivanje za razvojnu toksičnost. ◄
▼M70
8.7.2. Istraživanje prenatalne razvojne toksičnosti (OECD TG 414) na drugoj vrsti, preferirana vrsta je štakor ili zec, ovisno o tome koja vrsta nije korištena u prvom istraživanju na temelju Priloga IX. Put primjene je oralni ako je riječ o krutoj ili tekućoj tvari, a udisanje ako je tvar plin; odstupanja su moguća ako je to znanstveno opravdano, primjerice na temelju dokaza o jednakovrijednoj ili većoj sustavnoj izloženosti drugim relevantnim putem izlaganja ljudi ili o toksičnosti u odnosu na određeni put izlaganja.	Odstupanja od zadanog puta primjene i odstupanja u odabiru vrsta moraju biti znanstveno opravdana.
▼M29
►M70 8.7.3. Produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju (OECD TG 443), osnovno ispitivanje (kohorte 1 A i 1B bez produženja radi uključivanja generacije F2), jedna vrsta, osim ako su podaci već dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga IX. Put primjene je oralni ako je riječ o krutoj ili tekućoj tvari, a udisanje ako je tvar plin; odstupanja su moguća ako je to znanstveno opravdano, primjerice na temelju dokaza o jednakovrijednoj ili većoj sustavnoj izloženosti drugim relevantnim putem izlaganja ljudi ili o toksičnosti s obzirom na određeni put izlaganja. ◄	8.7.3. ►M70 Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju uz produženje kohorte 1B radi uključivanja generacije F2 ako: ◄ (a) ako uporaba tvari dovodi do značajne izloženosti potrošača ili profesionalnih korisnika, među ostalim uzimajući u obzir izloženost potrošača preko predmeta; i (b) ako je ispunjen neki od sljedećih uvjeta: — tvar u ispitivanjima mutagenosti somatskih stanica in vivo pokazuje genotoksične učinke koji bi mogli dovesti do njezina razvrstavanja kao mutagen 2. kategorije, ili — postoje naznake da će interna doza tvari i/ili njezinih metabolita postići stabilno stanje u pokusnim životinjama tek nakon produženog izlaganja, ili — na temelju dostupnih istraživanja in vivo ili pristupa koji ne uključuju pokuse na životinjama postoje naznake za jedan ili više relevantnih načina djelovanja povezanih s endokrinom disrupcijom. ►M70 Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju, uključujući kohorte 2 A/2B (razvojna neurotoksičnost) i/ili kohortu 3 (razvojna imunotoksičnost), ako postoje posebni razlozi za zabrinutost u pogledu (razvojne) neurotoksičnosti ili (razvojne) imunotoksičnosti, opravdani nekim od sljedećih čimbenika: ◄ — postojeće informacije o samoj tvari potječu iz relevantnih dostupnih istraživanja in vivo ili pristupa koji ne uključuju pokuse na životinjama (npr. anomalije središnjeg živčanog sustava, dokaz o štetnim učincima na živčani ili imunološki sustav u istraživanjima na odraslim životinjama ili životinjama izloženima toj tvari prenatalno), ili — posebni mehanizmi/načini djelovanja tvari povezani s (razvojnom) neurotoksičnošću i/ili (razvojnom) imunotoksičnošću (npr. inhibicija kolinesteraze ili relevantne promjene razine hormona štitnjače koje su povezane sa štetnim učincima), ili — postojeće informacije o učincima izazvanima tvarima koje su strukturno analogne tvari koja se istražuje, što upućuje na takve učinke ili mehanizme/načine djelovanja. Kako bi uklonio razlog za zabrinutost povezan s razvojnom toksičnošću, podnositelj registracije umjesto kohorti 2A/2B (razvojna neurotoksičnost) i/ili kohorte 3 (razvojna imunutoksičnost) u okviru produženog istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju može predložiti druga istraživanja o razvojnoj neurotoksičnosti i/ili razvojnoj imunotoksičnosti. Istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz dvije generacije (B.35, OECD TG 416) koja su započela prije 13. ožujka 2015. smatraju se prikladnima za razmatranje ovog standardnog zahtjeva obavješćivanja.
▼B
8.9.1. Istraživanje karcinogenosti	8.9.1. Podnositelj registracije može predložiti, a Agencija može zahtijevati istraživanje karcinogenosti u skladu s člankom 40. ili 41. ako: — tvar ima široku disperzivnu primjenu ili postoje dokazi o učestalom ili dugotrajnom izlaganju ljudi; i ►M3 — je tvar razvrstana kao tvar s mutagenim učinkom na zametne stanice 2. kategorije, ili ako jedno ili više istraživanja toksičnosti kod ponavljane primjene pokazuju da tvar može izazvati hiperplaziju i/ili preneoplastične lezije. ◄ Ako je tvar razvrstana kao tvar s mutagenim učinkom na zametne stanice 1.A ili 1.B kategorije, treba pretpostaviti da vjerojatno postoji genotoksički mehanizam za karcinogenost. U tom slučaju uglavnom nije potrebno provoditi ispitivanje na karcinogenost.

9. EKOTOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE

STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI	STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.
9.2. Razgradivost	►M70 9.2. Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati dodatna ispitivanja razgradivosti ako procjena kemijske sigurnosti provedena u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem razgradivosti tvari te njezinih proizvoda pretvorbe i razgradnje. Odabir prikladnog/prikladnih ispitivanja i ispitnih medija temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti. ◄
▼M70 —————
▼B
9.3. Sudbina i ponašanje u okolišu
9.3.4. Dodatne informacije o sudbini i ponašanju tvari i/ili proizvoda razgradnje u okolišu	9.3.4. Podnositelj registracije dužan je predložiti, a Agencija može zahtijevati dodatno ispitivanje u skladu s člankom 40. ili 41. ako procjena kemijske sigurnosti u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem sudbine i ponašanja tvari u okolišu. Izbor ispitivanja ovisi o rezultatima procjene kemijske sigurnosti.
9.4. Učinci na kopnene organizme	►M70 9.4. Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati ispitivanje dugoročne toksičnosti ako rezultati procjene kemijske sigurnosti provedene u skladu s Prilogom I. ukazuju na potrebu za dodatnim istraživanjem učinaka tvari ili proizvoda pretvorbe i razgradnje na kopnene organizme. Odabir prikladnog/prikladnih ispitivanja temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti. Ta istraživanja nije potrebno provoditi ako izravna i neizravna izloženost segmenta tla nije vjerojatna. ◄
9.4.4. Ispitivanje toksičnosti nakon dugotrajnog izlaganja na beskralježnjacima, osim ako su podaci već dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga IX.
9.4.6. Ispitivanje toksičnosti nakon dugotrajnog izlaganja na biljkama, osim ako su podaci već dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga IX.
9.5.1. Toksičnost nakon dugotrajnog izlaganja za organizme koji žive u sedimentu	►M70 9.5.1. Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati ispitivanje dugoročne toksičnosti ako rezultati procjene kemijske sigurnosti provedene u skladu s Prilogom I. ukazuju na potrebu za dodatnim istraživanjem učinaka tvari ili relevantnih proizvoda pretvorbe i razgradnje na organizme koji žive u sedimentu. Odabir prikladnog/prikladnih ispitivanja temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti. ◄
9.6.1. Toksičnost nakon dugotrajnog izlaganja ili reproduktivna toksičnost za ptice	9.6.1. Trebalo bi pažljivo razmotriti svaku potrebu za ispitivanjem, uzimajući u obzir veliku količinu podataka za sisavce koja je obično raspoloživa na ovoj razini.

10. METODE DOKAZIVANJA I ANALITIČKE METODE

Ako su kod provedbe istraživanja za pojedine segmente okoliša korištene metode analize, opis tih metoda dostavlja se na zahtjev. Ako metode analize nisu raspoložive, navodi se odgovarajuće obrazloženje.

PRILOG XI. OPĆA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STANDARNOG REŽIMA ISPITIVANJA IZ PRILOGA VII. DO X.

PRILOG XI.

OPĆA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STANDARNOG REŽIMA ISPITIVANJA IZ PRILOGA VII. DO X.

U prilozima od VII. do X. utvrđeni su zahtjevi obavješćivanja za sve tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od:

—

1 tone i više, u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (a),

—

10 tona i više, u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (c),

—

100 tona i više, u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (d), i

—

1 000 tona i više, u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (e).

Osim na temelju posebnih pravila iz stupca 2. priloga od VII. do X., podnositelj registracije može odstupiti od standardnog režima ispitivanja u skladu s općim pravilima iz odjeljka 1. ovog Priloga. Agencija može procijeniti ta odstupanja od standardnog režima ispitivanja u okviru evaluacije dosjea.

Zahtjevima u ovom Prilogu koji su specifični za nanooblike ne dovode se u pitanje zahtjevi koji se primjenjuju na druge oblike tvari.

1. SMATRA SE DA ISPITIVANJE NIJE ZNANSTVENO NUŽNO

1.1. Uporaba postojećih podataka

Svi podaci dobiveni od 1. lipnja 2008. ne smatraju se postojećim podacima i ne podliježu općim pravilima za prilagodbu utvrđenima u ovoj točki (1.1.).

1.1.1. Podaci o fizikalno-kemijskim svojstvima iz pokusa koji nisu izvedeni u skladu s ispitnim metodama iz članka 13. stavka 3.

Podaci o fizikalno-kemijskim svojstvima iz pokusa koji nisu izvedeni u skladu s dobrom laboratorijskom praksom ili ispitnim metodama iz članka 13. stavka 3.

Smatra se da su podaci istovjetni podacima dobivenim putem odgovarajućih ispitnih metoda iz članka 13. stavka 3. ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

podaci su dostatni za razvrstavanje i označivanje i/ili procjenu rizika;

dostavljeno je dovoljno dokumentacije za procjenu primjerenosti istraživanja;

podaci vrijede za krajnju točku koja se ispituje i istraživanje se provodi uz prihvatljivu razinu osiguranja kvalitete.

1.1.2.

Podaci o svojstvima koja utječu na zdravlje ljudi i okoliš iz pokusa koji nisu izvedeni u skladu s dobrom laboratorijskom praksom ili ispitnim metodama iz članka 13. stavka 3.

Smatra se da su podaci istovjetni podacima dobivenim putem odgovarajućih ispitnih metoda iz članka 13. stavka 3. ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

podaci su dostatni za razvrstavanje i označivanje i/ili procjenu rizika;

dostatna i pouzdana pokrivenost ključnih parametara čije je ispitivanje predviđeno u odgovarajućim ispitnim metodama iz članka 13. stavka 3.;

trajanje izlaganja je slično ili duže nego kod odgovarajućih ispitnih metoda iz članka 13. stavka 3., ako je trajanje izlaganja relevantni parametar;

dostavljena je dostatna i pouzdana dokumentacija o istraživanju.

1.1.3.

Postojeći podaci dobiveni na ljudima

Uzimaju se u obzir postojeći podaci dobiveni na ljudima, kao što su epidemiološke studije o izloženim populacijama, podaci o slučajnoj ili profesionalnoj izloženosti i kliničke studije.

Uvjerljivost podataka o određenom učinku na zdravlje ljudi ovisi, između ostalog, o vrsti analize i obuhvaćenim parametrima, o jačini i specifičnosti odgovora te, prema tomu, predvidljivosti učinka. Prikladnost podataka procjenjuje se na temelju sljedećih kriterija:

pravilan odabir i karakterizacija izloženih i kontrolnih skupina;

prikladna karakterizacija izloženosti;

dovoljno dugo razdoblje praćenja koje omogućuje da se utvrdi moguća pojava bolesti;

valjana metoda promatranja učinka;

uzimanje u obzir pristranosti i zbunjujućih čimbenika; i

statistička pouzdanost koja je potrebna da se opravda zaključak.

U svakom slučaju treba dostaviti prikladnu i pouzdanu dokumentaciju.

Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup primjenjuje se zasebno na nanooblike.

1.2. Dokazna snaga

Dokazna snaga je dostatna kad se na temelju objedinjenih informacija iz više neovisnih izvora, navedenih u detaljnom obrazloženju, može donijeti zaključak o određenom zahtjevu obavješćivanja, dok informacije iz svakog izvora zasebno nisu dovoljne za ispunjenje zahtjeva obavješćivanja. U obrazloženju se moraju razmotriti informacije koje se inače dobivaju istraživanjem propisanim za ispunjenje tog zahtjeva obavješćivanja.

Dostatna dokazna snaga može proizlaziti i iz uporabe novih ispitnih metoda, koje još nisu uključene u ispitne metode iz članka 13. stavka 3., a u detaljnom obrazloženju navodi se da bi se na temelju informacija dobivenih tim metodama mogao donijeti zaključak o određenom zahtjevu obavješćivanja.

Na temelju dokazne snage može se zaključiti da tvar ima ili nema određeno svojstvo.

Ako je dokazna snaga dostatna, zahtjev obavješćivanja je ispunjen. Stoga se ne provode daljnja ispitivanja na kralježnjacima i mogu se izostaviti daljnja ispitivanja koja ne uključuju kralježnjake.

U svakom slučaju dostavljene informacije moraju biti odgovarajuće za potrebe razvrstavanja, označivanja i/ili procjene rizika te treba dostaviti prikladnu i pouzdanu dokumentaciju, uključujući:

—

iscrpne sažetke istraživanja koja su korištena kao izvori informacija,

—

obrazloženje u kojem se objašnjava zašto izvori informacija zajedno omogućuju zaključak o zahtjevu obavješćivanja.

Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup primjenjuje se na nanooblike zasebno.

1.3.

Kvalitativni ili kvantitativni odnos strukture i djelovanja ((Q)SAR)

Rezultati dobiveni iz valjanih modela kvalitativnog ili kvantitativnog odnosa strukture i djelovanja ((Q)SAR) mogu ukazati na prisutnost ili odsutnost određenog opasnog svojstva. Rezultati (Q)SAR-ova mogu se upotrebljavati umjesto ispitivanja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

—

rezultati su dobiveni na temelju znanstveno utemeljenog modela (Q)SAR,

—

tvar spada u područje primjene modela (Q)SAR,

—

rezultati su dostatni za razvrstavanje i označivanje i/ili procjenu rizika, i

—

dostavljena je prikladna i pouzdana dokumentacija o primijenjenoj metodi.

Agencija u suradnji s Komisijom, državama članicama i zainteresiranim stranama izrađuje i daje smjernice za procjenu (Q)SAR-ova koji ispunjavaju te uvjete i navodi odgovarajuće primjere.

Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup primjenjuje se zasebno na nanooblike.

1.4.

In vitro metode

Rezultati dobiveni prikladnim in vitro metodama mogu ukazati na prisutnost određenog opasnog svojstva ili mogu biti važni s obzirom na razumijevanje mehanizama, a to može biti važno za procjenu. U ovom kontekstu „prikladan” znači dovoljno dobro razrađen u skladu s međunarodno dogovorenim kriterijima za razradu ispitnih metoda (npr. kriteriji za uvrštavanje ispitivanja u predvalidacijski postupak Europskoga centra za validaciju alternativnih metoda (ECVAM)). Ovisno o potencijalnom riziku i količinskom pragu, ponekad je za potvrdu rezultata potrebno bez odlaganja provesti ispitivanje koje nadilazi zahtjeve priloga VII. ili VIII. ili predložiti ispitivanje koje nadilazi zahtjeve priloga IX. ili X.

Ako rezultati dobiveni primjenom in vitro metoda ne ukazuju na prisutnost određenog opasnog svojstva, na odgovarajućoj razini ipak se provodi relevantno ispitivanje kako bi se potvrdio negativni rezultat, osim ako ispitivanje nije potrebno u skladu s prilozima od VII. do X. ili drugim pravilima iz ovog Priloga.

Od te se potvrde može odustati ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

rezultati su dobiveni in vitro metodom čija je znanstvena utemeljenost potvrđena validacijskom studijom u skladu s međunarodno dogovorenim načelima validacije;

rezultati su dostatni za razvrstavanje i označivanje i/ili procjenu rizika; i

dostavljena je prikladna i pouzdana dokumentacija o primijenjenoj metodi.

Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup iz točaka od 1. do 3. primjenjuje se zasebno na nanooblike.

1.5.

Grupiranje tvari i analogijski pristup

Tvari za koje se na temelju strukturne sličnosti može očekivati da su im fizikalno-kemijska, toksikološka i ekotoksikološka svojstva slična ili odgovaraju određenom obrascu mogu se smatrati grupom ili kategorijom tvari. Pretpostavka za primjenu grupnog pristupa je da se fizikalno-kemijska svojstva, učinci na zdravlje ljudi i okoliš odnosno sudbina u okolišu tvâri u skupini mogu predvidjeti interpolacijom podataka za referentnu tvar ili referentne tvari iz te skupine (analogijski pristup). U tom slučaju nije potrebno ispitati svaku tvar za svaku krajnju točku.

Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup primjenjuje se na nanooblike zasebno. Kad je posrijedi grupiranje različitih nanooblika iste tvari, sličnost molekularne strukture sama ne može biti temelj za primjenu navedenog pristupa.

Ako se nanooblici obuhvaćeni registracijom grupiraju ili svrstaju u „kategoriju” s drugim oblicima tvari koji su obuhvaćeni istom registracijom, uključujući i druge nanooblike, navedene se obveze primjenjuju na isti način.

Sličnosti se mogu temeljiti na bilo čemu od sljedećeg:

(1)

zajedničkoj funkcionalnoj skupini;

(2)

zajedničkim prekursorima i/ili vjerojatnosti zajedničkih proizvoda raspada u fizikalnim ili biološkim procesima, pri čemu nastaju strukturno slične kemikalije;

(3)

ustaljenom obrascu promjene jakosti svojstava unutar kategorije.

Strukturna sličnost za UVCB tvari utvrđuje se na temelju sličnosti u strukturama sastojaka te koncentracije tih sastojaka i varijabilnosti njihove koncentracije. Ako se može dokazati da identifikacija svih pojedinačnih sastojaka nije tehnički moguća ili nije praktična, strukturalna sličnost može se dokazati na drugi način kako bi se omogućila kvantitativna i kvalitativna usporedba stvarnog sastava tvâri.

Ako se primjenjuje grupni pristup, tvari se razvrstavaju i označuju u skladu s time.

U svakom slučaju rezultati moraju ispunjavati sve sljedeće uvjete:

—

biti dostatni za razvrstavanje i označivanje i/ili procjenu rizika,

—

osigurati dostatnu i pouzdanu pokrivenost ključnih parametara iz odgovarajućeg istraživanja koje se inače provodi za određeni zahtjev obavješćivanja,

—

ako je trajanje izlaganja relevantan parametar, obuhvatiti usporedivo razdoblje izlaganja ili razdoblje izlaganja dulje od onoga u odgovarajućem istraživanju koje se inače provodi za određeni zahtjev obavješćivanja.

Uvijek je potrebno dostaviti prikladnu i pouzdanu dokumentaciju o primijenjenoj metodi. Ta dokumentacija uključuje:

—

iscrpan sažetak svakog istraživanja koje je korišteno kao izvor za prilagodbu,

—

objašnjenje zašto se svojstva registrirane tvari mogu predvidjeti na temelju drugih tvari iz skupine,

—

dodatne informacije kojima se znanstveno opravdava takvo objašnjenje predviđanja svojstava.

2. ISPITIVANJE NIJE MOGUĆE IZ TEHNIČKIH RAZLOGA

Ispitivanje za određenu krajnju točku može se izostaviti ako zbog svojstava tvari ispitivanje nije tehnički moguće – npr. ako je tvar lako hlapljiva, izrazito reaktivna ili nestabilna, ako postoji opasnost od požara ili eksplozije u dodiru s vodom ili ako nije moguće radioaktivno obilježavanje potrebno kod pojedinih ispitivanja. Uvijek treba poštovati smjernice navedene u ispitnim metodama iz članka 13. stavka 3., posebno u pogledu tehničkih ograničenja određene metode.

▼M4

3. ISPITIVANJE UVJETOVANO IZLAGANJEM, POSEBNO PRILAGOĐENO POJEDINOJ TVARI

3.1.

Ispitivanje u skladu s odjeljkom 8.7. Priloga VIII. te u skladu s Prilogom IX. i Prilogom X. može se izostaviti na temelju scenarija izloženosti u izvješću o kemijskoj sigurnosti. Ispitivanje u skladu s odjeljkom 8.6.1. Priloga VIII. može se izostaviti samo za podnositelje registracije koji proizvode manje od 100 tona godišnje po proizvođaču ili uvozniku, na temelju scenarija izloženosti u izvješću o kemijskoj sigurnosti.

▼M4

3.2.

U svakom slučaju se dostavlja primjereno obrazloženje i dokumentacija. Obrazloženje se temelji na detaljnoj i strogoj ocjeni izloženosti u skladu s odjeljkom 5. Priloga I. i u skladu je sa svakim od sljedećih kriterija:

(a)

izrađivač ili uvoznik dokazuje i dokumentira da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

rezultati ocjene izloženosti koji obuhvaćaju sva relevantna izlaganja u cijelom životnom ciklusu tvari dokazuju da ni u jednom scenariju proizvodnje i utvrđenim primjenama, kako se spominju u Prilogu VI. odjeljku 3.5., izloženosti nema ili je u svima beznačajna;

ii.

izvedena razina izloženosti bez učinka (DNEL) ili predviđena koncentracija bez učinka (PNEC) može se utvrditi na temelju dostupnih podataka iz ispitivanja za dotičnu tvar, s tim da se u potpunosti uzme u obzir povećana nesigurnost zbog izostavljanja zahtjeva obavješćivanja te činjenica da vrijednost DNEL ili PNEC mora biti relevantna i primjerena i za izostavljanje zahtjeva obavješćivanja i za potrebe procjene rizika. U tu svrhu te ne dovodeći u pitanje stupac 2. u odjeljcima 8.6. i 8.7. priloga IX. i X., DNEL izveden iz 28-dnevnog istraživanja toksičnosti s ponavljanim dozama ne smatra se primjerenim obrazloženjem za neprovođenje 90-dnevnog istraživanja toksičnosti s ponavljanim dozama, a DNEL izveden iz testa probira reproduktivne/razvojne toksičnosti ne smatra se primjerenim obrazloženjem za neprovođenje istraživanja prenatalne razvojne toksičnosti ili produženog istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju;

▼M4

iii.

usporedba izvedenih vrijednosti DNEL ili PNEC s rezultatima ocjene izloženosti ukazuje da je izloženost uvijek prilično ispod izvedene vrijednosti DNEL ili PNEC;

(b)

ako tvar nije ugrađena u proizvod, proizvođač ili uvoznik dokazuju i dokumentiraju za sve relevantne scenarije da tijekom cijelog životnog ciklusa tvari vrijede strogo kontrolirani uvjeti kako su utvrđeni u članku 18. stavku 4. točkama od (a) do (f);

(c)

ako je tvar ugrađena u proizvod u čijoj matrici ostaje trajno ili je tehničkim sredstvima onemogućeno njezino oslobađanje, dokazano je i dokumentirano da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

tijekom životnog ciklusa tvari ne dolazi do ispuštanja tvari;

ii.

vjerojatnost da radnici ili šira javnost ili okoliš budu izloženi tvari u normalnim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe zanemariva je; i

iii.

s tvari se rukuje u skladu s uvjetima utvrđenim u članku 18. stavku 4. točkama od (a) do (f) tijekom svih faza izrade i proizvodnje uključujući zbrinjavanje otpada od dotične tvari u tim fazama.

3.3.	Informacije o posebnim uvjetima uporabe treba proslijediti kroz opskrbni lanac u skladu s člankom 31. ili 32., ovisno o slučaju.

PRILOG XII. OPĆE ODREDBE O PROCJENJIVANJU TVARI I IZRADI IZVJEŠĆA O KEMIJSKOJ SIGURNOSTI ZA DALJNJE KORISNIKE

PRILOG XII.

OPĆE ODREDBE O PROCJENJIVANJU TVARI I IZRADI IZVJEŠĆA O KEMIJSKOJ SIGURNOSTI ZA DALJNJE KORISNIKE

UVOD

U ovom se Prilogu opisuje kako daljnji korisnici trebaju procijeniti i dokumentirati da su rizici koji proizlaze iz tvari koju/koje upotrebljavaju za vrijeme te uporabe podvrgnuti odgovarajućoj kontroli ako uporaba nije obuhvaćena sigurnosno-tehničkim listom koji im je dostavljen te da i drugi korisnici koji se nalaze ispod njih u lancu opskrbe mogu u potrebnoj mjeri kontrolirati te rizike. Procjena obuhvaća životni ciklus tvari od trenutka kad ju je daljnji korisnik primio i uključuje vlastite uporabe daljnjeg korisnika i identificirane uporabe u lancu opskrbe ispod njega. U procjeni se uzima u obzir uporaba tvari pojedinačno, u smjesi i u proizvodu.

Procjena uključuje sve nanooblike koji su obuhvaćeni registracijom. Obrazloženja i zaključci izvedeni iz procjene moraju biti relevantni za nanooblike, od trenutka kad ih je daljnji korisnik primio, te uključivati vlastite uporabe daljnjeg korisnika i identificirane uporabe u lancu opskrbe ispod njega.

Daljnji korisnik pri procjeni kemijske sigurnosti i izradi izvješća o kemijskoj sigurnosti uzima u obzir informacije koje je primio od dobavljača kemikalije u skladu s člancima 31. i 32. ove Uredbe.

Ako vlastita uporaba daljnjeg korisnika ili identificirane uporabe u lancu opskrbe ispod njega uključuju nanooblike tvari, razmatra se odgovarajuća mjerna jedinica za procjenu i prikaz rezultata u koracima od 1. do 6. procjene kemijske sigurnosti iz točaka 0.6.1. i 0.6.2., uz navođenje obrazloženja u izvješću o kemijskoj sigurnosti i sažetak obrazloženja u sigurnosno-tehničkom listu. Prednost se daje prikazu s nekoliko mjernih jedinica te se osiguravaju informacije s jedinicama za masu.

Ako je raspoloživa procjena na temelju zakonodavstva Zajednice (npr. procjene rizika na temelju Uredbe (EEZ) br. 793/93), pri procjeni kemijske sigurnosti i izradi izvješća o kemijskoj sigurnosti prema potrebi se uzima u obzir ta procjena. Odstupanja od tih procjena se obrazlažu. Također se mogu uzeti u obzir procjene provedene na temelju drugih međunarodnih i nacionalnih programa.

Postupak procjene kemijske sigurnosti i izrade izvješća o kemijskoj sigurnosti za daljnje korisnike uključuje tri koraka:

1. KORAK: IZRADA SCENARIJA IZLOŽENOSTI

Daljnji korisnik izrađuje scenarije izloženosti za uporabe koje nisu obuhvaćene sigurnosno-tehničkim listom koji mu je dostavljen u skladu s odjeljkom 5. Priloga I.

2. KORAK: RAZRADA PROCJENE OPASNOSTI DOBAVLJAČA, PREMA POTREBI

Dodatno procjenjivanje opasnosti odnosno svojstava PBT ili vPvB nije potrebno ako daljnji korisnik smatra da je procjena opasnosti i svojstava PBT u sigurnosno-tehničkom listu koji mu je dostavljen primjerena. Daljnji korisnik u tom slučaju pri karakterizaciji rizika koristi relevantne informacije koje mu je dostavio dobavljač. To se navodi u izvješću o kemijskoj sigurnosti.

Ako vlastita uporaba daljnjeg korisnika ili identificirane uporabe u lancu opskrbe ispod njega uključuju nanooblike tvari, procjena obuhvaća procjenu opasnosti te procjenu svojstava PBT i vPvB nanooblika kako su upotrijebljeni.

Ako daljnji korisnik smatra da procjene u sigurnosno-tehničkom listu koji mu je dostavljen nisu primjerene, on provodi odgovarajuću procjenu u skladu s odjeljcima od 1. do 4. Priloga I.

U slučajevima kada daljnji korisnik smatra da su mu za izradu izvješća o kemijskoj sigurnosti potrebne dodatne informacije uz one koje mu je dostavio dobavljač, on je dužan te informacije prikupiti. Ako se te informacije mogu dobiti samo ispitivanjem na kralježnjacima, on Agenciji dostavlja prijedlog strategije ispitivanja u skladu s člankom 38. Pritom objašnjava zašto smatra da su dodatne informacije nužne. Daljnji korisnik u očekivanju rezultata dodatnog ispitivanja u svojem izvješću o kemijskoj sigurnosti bilježi mjere upravljanja rizikom koje je proveo u vezi s rizicima koji se ispituju. Pritom obuhvaća sve nanooblike iz njegove vlastite uporabe ili identificiranih uporaba u lancu opskrbe ispod njega. Te informacije relevantne su za te nanooblike.

Daljnji korisnik po završetku dodatnih ispitivanja prema potrebi revidira izvješće o kemijskoj sigurnosti, kao i svoj sigurnosno-tehnički list, ako ga je bio dužan sastaviti.

3. KORAK: KARAKTERIZACIJA RIZIKA

Karakterizacija rizika obavlja se za svaki novi scenarij izloženosti, kako je propisano u odjeljku 6. Priloga I. Karakterizacija rizika prikazuje se u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti te se navodi sažetak u odgovarajućoj rubrici(-kama) sigurnosno-tehničkog lista.

Pri izradi scenarija izloženosti potrebno je odrediti početne pretpostavke o radnim uvjetima i mjerama upravljanja rizikom. Ako karakterizacija rizika na temelju početnih pretpostavki ukazuje na nedostatnu kontrolu rizika za zdravlje ljudi i okoliš, potrebno je provesti iterativni postupak mijenjajući svaki put jedan ili više čimbenika dok se ne dokaže odgovarajuća kontrola. Pritom može biti potrebno dobiti dodatne informacije o opasnosti ili izloženosti ili izmijeniti postupak, radne uvjete ili mjere upravljanja rizikom. Iterativnim se postupkom, s jedne strane, može obuhvatiti izrada i revizija (početnog) scenarija izloženosti, koji uključuje izradu i provedbu mjera upravljanja rizikom, i dobivanje dodatnih informacija za izradu konačnog scenarija izloženosti, s druge strane. Dodatne su informacije potrebne kako bi se izradila preciznija karakterizacija rizika na temelju razrađene procjene opasnosti i/ili procjene izloženosti.

Daljnji korisnik sastavlja izvješće o kemijskoj sigurnosti i u njemu navodi podatke iz svoje procjene kemijske sigurnosti, koristeći dio B odjeljke 9. i 10. obrasca utvrđenog u Prilogu I. odjeljku 7. te, prema potrebi, druge odjeljke toga obrasca.

Dio A izvješća o kemijskoj sigurnosti sadrži izjavu u kojoj se navodi da daljnji korisnik kod vlastitih uporaba provodi mjere upravljanja rizikom opisane u relevantnim scenarijima izloženosti te da mjere upravljanja rizikom opisane u scenarijima izloženosti za identificirane uporabe prosljeđuje niz lanac opskrbe.

PRILOG XIII.

KRITERIJI ZA UTVRĐIVANJE POSTOJANIH, BIOAKUMULATIVNIH I OTROVNIH TVARI TE VRLO POSTOJANIH I VRLO BIOAKUMULATIVNIH TVARI

Ovim Prilogom utvrđuju se kriteriji za utvrđivanje postojanih, bioakumulativnih i otrovnih tvari (PBT tvari) i vrlo postojanih i vrlo bioakumulativnih tvari (vPvB tvari), kao i informacije koje se moraju uzeti u obzir za potrebe procjene svojstava P, B i T neke tvari.

Za utvrđivanje PBT tvari i vPvB tvari primjenjuje se pristup određivanja težine dokaza usporedbom svih odgovarajućih i raspoloživih informacija navedenih u odjeljku 3.2. s kriterijima određenim u odjeljku 1. Taj se pristup primjenjuje posebno ako se kriteriji određeni u odjeljku 1. ne mogu primijeniti izravno na raspoložive informacije.

Određivanje težine dokaza znači da se zajedno uzimaju u obzir sve raspoložive informacije povezane s utvrđivanjem PBT tvari ili vPvB tvari, poput rezultata praćenja i modeliranja, rezultata prikladnih ispitivanja in vitro, odgovarajućih podataka o učincima na životinje, informacija o primjeni pristupa s kategorijama (razvrstavanje u skupine, primjena podataka analogijom), rezultata na temelju (Q)SAR-ova, podataka o iskustvu ljudi poput podataka o izloženosti na radu i podataka iz baza podataka o nesrećama, epidemioloških i kliničkih studija te dobro dokumentiranih izvješća i promatranja pojedinačnih slučajeva. Kvaliteti i dosljednosti podataka pridaje se odgovarajuća težina. Raspoloživi rezultati bez obzira na njihove pojedinačne zaključke sabiru se zajedno u jedinstveno određivanje težine dokaza.

Informacije korištene za potrebe procjene svojstava PBT/vPvB temelje se na podacima dobivenim pod odgovarajućim uvjetima.

Pri utvrđivanju se također uzimaju u obzir svojstva PBT/vPvB odgovarajućih sastojaka neke tvari i odgovarajući proizvodi pretvorbe i/ili razgradnje.

Ovaj se Prilog primjenjuje na sve organske tvari, uključujući organometale.

1. KRITERIJI ZA UTVRĐIVANJE TVARI SA SVOJSTVIMA PBT I vPvB

1.1. PBT tvari

Tvar koja ispunjava kriterije postojanosti, bioakumulacije i otrovnosti iz odjeljaka 1.1.1., 1.1.2. i 1.1.3. smatra se tvari sa svojstvima PBT.

1.1.1. Postojanost

Tvar ispunjava kriterij postojanosti (P) u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a)

vrijeme poluraspada u morskoj vodi duže je od 60 dana;

(b)

vrijeme poluraspada u slatkoj vodi i estuarijskoj vodi duže je od 40 dana;

(c)

vrijeme poluraspada u morskom sedimentu duže je od 180 dana;

(d)

vrijeme poluraspada u slatkovodnom ili estuarijskom sedimentu duže je od 120 dana;

(e)

vrijeme poluraspada u tlu duže je od 120 dana.

1.1.2. Bioakumulacija

Tvar ispunjava kriterij bioakumulacije (B) ako je faktor biokoncentracije (BCF) u vodenim vrstama viši od 2 000 .

1.1.3. Otrovnost

Tvar ispunjava kriterij otrovnosti (T) u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a)

koncentracija bez zapaženog učinka (No-observed Effect Concentration – NOEC) ili EC10 za morske i slatkovodne organizme manja je od 0,01 mg/l;

(b)

tvar ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena (kategorija 1.A ili 1.B), mutagena za spolne stanice (kategorija 1.A ili 1.B) ili reproduktivno toksična (kategorija 1.A, 1.B ili 2.) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008;

(c)

postoje drugi dokazi kronične otrovnosti na temelju toga što tvar ispunjava kriterije za razvrstavanje kao: otrovna za specifičan ciljni organ nakon ponovnog izlaganja (STOT RE kategorija 1. ili 2.) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008.

1.2. vPvB tvari

Tvar koja ispunjava kriterije postojanosti i bioakumulacije iz odjeljaka 1.2.1. i 1.2.2. smatra se tvari sa svojstvima vPvB.

1.2.1. Postojanost

Tvar ispunjava kriterij „vrlo postojana” (vP) u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a)

vrijeme poluraspada u morskoj, slatkoj ili estuarijskoj vodi duže je od 60 dana;

(b)

vrijeme poluraspada u morskom, slatkovodnom ili estuarijskom sedimentu duže je od 180 dana;

(c)

vrijeme poluraspada u tlu duže je od 180 dana.

1.2.2. Bioakumulacija

Tvar ispunjava kriterij „vrlo bioakumulativna” (vB) ako je faktor biokoncentracije u vodenim vrstama viši od 5 000 .

2. PRETRAŽIVANJE I PROCJENA SVOJSTAVA P, vP, B, vB i T

2.1. Registracija

Za utvrđivanje PBT i vPvB tvari u registracijskom dosjeu, podnositelj registracije uzima u obzir informacije opisane u Prilogu I. i u odjeljku 3. ovog Priloga.

Ako tehnički dosje za jednu ili više krajnjih točaka sadrži samo informacije koje se zahtijevaju u prilozima VII. i VIII., podnositelj registracije uzima u obzir informacije koje su važne za pretraživanje P, B ili T svojstava u skladu s odjeljkom 3.1. ovog Priloga. Ako rezultati ispitivanja namijenjenih pretraživanju ukazuju da tvar možda ima svojstva PBT ili vPvB, podnositelj registracije priprema odgovarajuće dodatne informacije određene u odjeljku 3.2. ovog Priloga. U slučaju da bi pripremanje odgovarajućih dodatnih informacija zahtijevalo informacije navedene u prilozima IX. ili X., podnositelj registracije podnosi prijedlog za ispitivanje. Ako uvjeti za obradu i uporabu tvari ispunjavaju uvjete navedene u odjeljku 3.2. točkama (b) ili (c) Priloga XI., dodatne informacije mogu se ispustiti, a kasnije se tvar u registracijskom dosjeu tretira kao tvar sa svojstvima PBT ili vPvB. Za procjenu svojstava PBT/vPvB nije potrebno pripremiti nikakve dodatne informacije ako rezultat ispitivanja namijenjenog pretraživanju ili druge informacije ne ukazuju na postojanje svojstava P ili B.

2.2. Autorizacija

Za dosjee za potrebe utvrđivanja tvari iz članka 57. točke (d) i članka 57. točke (e), u obzir se uzimaju odgovarajuće informacije iz registracijskih dosjea i druge raspoložive informacije opisane u odjeljku 3.

3. INFORMACIJE VAŽNE ZA PRETRAŽIVANJE I PROCJENU SVOJSTAVA P, vP, B, vB i T

3.1. Informacije za pretraživanje

Sljedeće informacije uzimaju se u obzir za pretraživanje svojstava P, vP, B, vB i T u slučajevima iz drugog stavka odjeljka 2.1., a mogu se uzeti u obzir za pretraživanje svojstava P, vP, B, vB i T u kontekstu odjeljka 2.2.

3.1.1. Indikacije svojstava P i vP

(a)

rezultati ispitivanja lake biorazgradivosti u skladu s odjeljkom 9.2.1.1. Priloga VII.;

(b)

rezultati drugih ispitivanja namijenjenih pretraživanju (npr. ispitivanje lake biorazgradivosti, ispitivanja inherentne biorazgradivosti);

(c)

rezultati dobiveni iz biorazgradnje modela (Q)SAR u skladu s odjeljkom 1.3. Priloga XI.;

(d)

druge informacije pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.

3.1.2. Indikacije svojstava B i vB

(a)

koeficijent raspodjele oktanol/voda utvrđen u skladu s odjeljkom 7.8. Priloga VII. ili procijenjen modelima (Q)SAR u skladu s odjeljkom 1.3. Priloga XI.;

(b)

druge informacije pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.

3.1.3. Indikacije svojstava T

(a)

kratkotrajna otrovnost u vodi u skladu s odjeljkom 9.1. Priloga VII. i odjeljkom 9.1.3. Priloga VIII.;

(b)

druge informacije pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.

3.2. Informacije za procjenu

Sljedeće informacije uzimaju se u obzir za procjenu svojstava P, vP, B, vB i T, pri čemu se koristi pristup na temelju težine dokaza.

3.2.1. Procjena svojstava P ili vP

(a)

rezultati simulacijskog ispitivanja razgradnje u površinskoj vodi;

(b)

rezultati simulacijskog ispitivanja razgradnje u tlu;

(c)

rezultati simulacijskog ispitivanja razgradnje u sedimentu;

(d)

druge informacije, poput informacija iz terenskih studija ili studija praćenja, pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.

3.2.2. Procjena svojstava B ili vB

(a)

rezultati studija biokoncentracije ili bioakumulacije u vodenim vrstama;

(b)

druge informacije o bioakumulacijskom potencijalu, pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati, kao što su:

—

rezultati studije o bioakumulaciji u kopnenim vrstama,

—

podaci iz znanstvene analize ljudskih tjelesnih tekućina ili tkiva, poput krvi, mlijeka ili masti,

—

otkrivanje povišenih razina u živim organizmima, posebno kod ugroženih vrsta ili ranjivih populacija, u usporedbi s razinama u okolišu koji ih okružuje,

—

rezultati studije o kroničnoj otrovnosti za životinje,

—

procjena toksikokinetičkog ponašanja tvari;

(c)

informacije o sposobnosti tvari za biomagnifikaciju u prehrambenom lancu, po mogućnosti izraženoj faktorima biomagnifikacije ili faktorima trofične magnifikacije.

3.2.3. Procjena svojstava T

(a)

rezultati ispitivanja otrovnosti nakon dugotrajnog izlaganja na beskralježnjacima kako je određeno u odjeljku 9.1.5. Priloga IX.;

(b)

rezultati ispitivanja otrovnosti nakon dugotrajnog izlaganja na ribama kako je određeno u odjeljku 9.1.6. Priloga IX.;

(c)

rezultati studije inhibicije rasta vodenog bilja kako je određeno u odjeljku 9.1.2. Priloga VII.;

(d)

tvar ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena u kategoriju 1.A ili 1.B (dodijeljeni znakovi opasnosti: H350 ili H350i), mutagena za spolne stanice u kategoriju 1.A ili 1.B (dodijeljeni znak opasnosti: H340), otrovna za reprodukciju u kategoriju 1.A, 1.B i/ili 2. (dodijeljeni znakovi opasnosti: H360, H360F, H360D, H360FD, H360Fd, H360fD, H361, H361f, H361d ili H361fd), otrovna za specifičan ciljni organ nakon ponovljene doze u kategoriju 1. ili 2. (dodijeljeni znak opasnosti: H372 ili H373), u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008;

(e)

rezultati ispitivanja otrovnosti nakon dugotrajnog izlaganja ili reproduktivne otrovnosti za ptice kako je određeno u odjeljku 9.6.1. Priloga X.;

(f)

druge informacije pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.

PRILOG XIV. POPIS TVARI KOJE PODLIJEŽU AUTORIZACIJI

PRILOG XIV.

POPIS TVARI KOJE PODLIJEŽU AUTORIZACIJI

▼M8

Unos br.	Tvar	Bitno svojstvo/svojstva na koje upućuje članak 57.	Prijelazna rješenja		Izuzete (kategorije) upotrebe	Razdoblje revizije
Unos br.	Tvar	Bitno svojstvo/svojstva na koje upućuje članak 57.	Najkasniji datum primjene (1)	Datum povlačenja (2)	Izuzete (kategorije) upotrebe	Razdoblje revizije
1.	5-terc-butil-2,4,6-trinitro-m-ksilen (mošusni ksilen) EZ br.: 201-329-4 CAS br.: 81-15-2	vPvB	21. veljače 2013.	21. kolovoza 2014.	—	—
2.	4,4’-diaminodifenil-metan (MDA) EZ br.: 202-974-4 CAS br.: 101-77-9	kancerogen (kategorija 1B)	21. veljače 2013.	21. kolovoza 2014.	—	—
3.	Heksabromociklodo-dekan (HBCDD) EZ br.: 221-695-9, 247-148-4, CAS br.: 3194-55-6 25637-99-4 alfa-heksabromoci-klododekan CAS br.: 134237-50-6 beta-heksabromoci-klododekan CAS br.: 134237-51-7 gama-heksabromoci-klododekan CAS br.: 134237-52-8	PBT	21. veljače 2014.	21. kolovoza 2015.	—	—
▼M68
4.	Bis(2-etilheksil)-ftalat (DEHP) EZ br.: 204-211-0 CAS br.: 117-81-7	Toksičan za reprodukciju (kategorija 1.B) Svojstva endokrine disrupcije (članak 57. točka (f) – zdravlje ljudi) Svojstva endokrine disrupcije (članak 57. točka (f) – okoliš)	(a) 21. kolovoza 2013. (*); (b) odstupajući od točke (a): 14. lipnja 2023. za uporabe u: — materijalima koji dolaze u dodir s hranom u smislu Uredbe (EZ) br. 1935/2004, — direktnom pakiranju lijekova obuhvaćenih Uredbom (EZ) br. 726/2004, Direktivom 2001/82/EZ i/ili Direktivom 2001/83/EZ, — smjesama koje sadržavaju najmanje 0,1 % i manje od 0,3 % masenog udjela DEHP-a; ►M76 (c) odstupajući od točke (a): 1. siječnja 2029. za uporabe u medicinskim proizvodima u smislu uredbi (EU) 2017/745 i (EU) 2017/746. ◄	(a) 21. veljače 2015. (**); (b) odstupajući od točke (a): 14. prosinca 2024. za uporabe u: — materijalima koji dolaze u dodir s hranom u smislu Uredbe (EZ) br. 1935/2004, — direktnom pakiranju lijekova obuhvaćenih Uredbom (EZ) br. 726/2004, Direktivom 2001/82/EZ i/ili Direktivom 2001/83/EZ, — smjesama koje sadržavaju najmanje 0,1 % i manje od 0,3 % masenog udjela DEHP-a; ►M76 (c) odstupajući od točke (a): 1. srpnja 2030. za uporabe u medicinskim proizvodima u smislu uredbi (EU) 2017/745 i (EU) 2017/746. ◄	—	—
5.	Benzil-butil-ftalat (BBP) EZ br.: 201-622-7 CAS br.: 85-68-7	Toksičan za reprodukciju (kategorija 1.B) Svojstva endokrine disrupcije (članak 57. točka (f) – zdravlje ljudi)	(a) 21. kolovoza 2013. (*); (b) odstupajući od točke (a): 14. lipnja 2023. za uporabe u: — direktnom pakiranju lijekova obuhvaćenih Uredbom (EZ) br. 726/2004, Direktivom 2001/82/EZ i/ili Direktivom 2001/83/EZ, — smjesama koje sadržavaju najmanje 0,1 % i manje od 0,3 % masenog udjela BBP-a.	(a) 21. veljače 2015. (**); (b) odstupajući od točke (a): 14. prosinca 2024. za uporabe u: — direktnom pakiranju lijekova obuhvaćenih Uredbom (EZ) br. 726/2004, Direktivom 2001/82/EZ i/ili Direktivom 2001/83/EZ, — smjesama koje sadržavaju najmanje 0,1 % i manje od 0,3 % masenog udjela BBP-a.	—	—
6.	Dibutil-ftalat (DBP) EZ br.: 201-557-4 CAS br.: 84-74-2	Toksičan za reprodukciju (kategorija 1.B) Svojstva endokrine disrupcije (članak 57. točka (f) – zdravlje ljudi)	(a) 21. kolovoza 2013. (*); (b) odstupajući od točke (a): 14. lipnja 2023. za uporabe u: — direktnom pakiranju lijekova obuhvaćenih Uredbom (EZ) br. 726/2004, Direktivom 2001/82/EZ i/ili Direktivom 2001/83/EZ, — smjesama koje sadržavaju najmanje 0,1 % i manje od 0,3 % masenog udjela DBP-a.	(a) 21. veljače 2015. (**); (b) odstupajući od točke (a): 14. prosinca 2024. za uporabe u: — direktnom pakiranju lijekova obuhvaćenih Uredbom (EZ) br. 726/2004, Direktivom 2001/82/EZ i/ili Direktivom 2001/83/EZ, — smjesama koje sadržavaju najmanje 0,1 % i manje od 0,3 % masenog udjela DBP-a.	—	—
7.	Diizobutil-ftalat (DIBP) EZ br.: 201-553-2 CAS br.: 84-69-5	Toksičan za reprodukciju (kategorija 1.B) Svojstva endokrine disrupcije (članak 57. točka (f) – zdravlje ljudi)	(a) 21. kolovoza 2013. (*); (b) odstupajući od točke (a): 14. lipnja 2023. za uporabe u smjesama koje sadržavaju najmanje 0,1 % i manje od 0,3 % masenog udjela DIBP-a.	(a) 21. veljače 2015. (**); (b) odstupajući od točke (a): 14. prosinca 2024. za uporabe u smjesama koje sadržavaju najmanje 0,1 % i manje od 0,3 % masenog udjela DIBP-a.	—	—
▼M15
8.	Diarsenov trioksid EZ br.: 215-481-4 CAS br.: 1327-53-3	Kancerogen (kategorija 1.A)	21. studenoga 2013.	21. svibnja 2015.	—	—
9.	Diarsenov pentaoksid EZ br.: 215-116-9 CAS br.: 1303-28-2	Kancerogen (kategorija 1.A)	21. studenoga 2013.	21. svibnja 2015.	—	—
10.	Olovni kromat EZ br.: 231-846-0 CAS br.: 7758-97-6	Kancerogen (kategorija 1.B) Reproduktivno toksičan (kategorija 1.A)	21. studenoga 2013. ►M43 (*1) ◄	21. svibnja 2015. ►M43 (*2) ◄	—	—
11.	Olovni sulfokromat žuti (C.I. Pigment žuto 34) EZ br.: 215-693-7 CAS br.: 1344-37-2	Kancerogen (kategorija 1.B) Reproduktivno toksičan (kategorija 1.A)	21. studenoga 2013. ►M43 (*1) ◄	21. svibnja 2015. ►M43 (*2) ◄	—	—
12.	Olovni kromat molibdat sulfat crveni (C.I. Pigment crveno 104) EZ br.: 235-759-9 CAS br.: 12656-85-8	Kancerogen (kategorija 1.B) Reproduktivno toksičan (kategorija 1.A)	21. studenoga 2013. ►M43 (*1) ◄	21. svibnja 2015. ►M43 (*2) ◄
13.	Tris (2-kloroetil) fosfat (TCEP) EZ br.: 204-118-5 CAS br.: 115-96-8	Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B)	21. veljače 2014.	21. kolovoza 2015.
14.	2,4-dinitrotoluen (2,4-DNT) EZ br.: 204-450-0 CAS br.: 121-14-2	Kancerogen (kategorija 1.B)	21. veljače 2014. ►M43 (*1) ◄	21. kolovoza 2015. ►M43 (*2) ◄
▼M22
15.	Trikloroetilen EC br.: 201-167-4 CAS br.: 79-01-6	Kancerogeno (kategorije 1B)	21. listopada 2014. ►M43 (*1) ◄	21. travnja 2016. ►M43 (*2) ◄	—	—
16.	Kromov trioksid EC br.: 215-607-8 CAS br.: 1333-82-0	Kancerogeno (kategorije 1A) Mutageno (kategorije 1B)	21. ožujka 2016. ►M43 (*1) ◄	21. rujna 2017. ►M43 (*2) ◄	—	—
17.	Kiseline koje nastaju iz kromovog trioksida i njihovi oligomeri Skupina obuhvaća: Kromova kiselina EC br.: 231-801-5 CAS br.: 7738-94-5 Dikromova kiselina EC br.: 236-881-5 CAS br.: 13530-68-2 Oligomeri kromove kiseline i dikromove kiseline EC br.: još nije dodijeljen CAS br.: još nije dodijeljen	Kancerogeno (kategorije 1B)	21. ožujka 2016. ►M43 (*1) ◄	21. rujna 2017. ►M43 (*2) ◄	—	—
18.	Natrijev dikromat EC br.: 234-190-3 CAS br.: 7789-12-0 10588-01-9	Kancerogeno (kategorije 1B) Mutageno (kategorije 1B) Reproduktivno toksično (kategorije 1B)	21. ožujka 2016. ►M43 (*1) ◄	21. rujna 2017. ►M43 (*2) ◄	—	—
19.	Kalijev dikromat EC br.: 231-906-6 CAS br.: 7778-50-9	Kancerogeno (kategorije 1B) Mutageno (kategorije 1B) Reproduktivno toksično (kategorije 1B)	21. ožujka 2016. ►M43 (*1) ◄	21. rujna 2017. ►M43 (*2) ◄	—	—
20.	Amonijev dikromat EC br.: 232-143-1 CAS br.: 7789-09-5	Kancerogeno (kategorije 1B) Mutageno (kategorije 1B) Reproduktivno toksično (kategorije 1B)	21. ožujka 2016. ►M43 (*1) ◄	21. rujna 2017. ►M43 (*2) ◄
21.	Kalijev kromat EC br.: 232-140-5 CAS br.: 7789-00-6	Kancerogeno (kategorije 1B) Mutageno (kategorije 1B)	21. ožujka 2016. ►M43 (*1) ◄	21. rujna 2017. ►M43 (*2) ◄
22.	Natrijev kromat EC br.: 231-889-5 CAS br.: 7775-11-3	Kancerogeno (kategorije 1B) Mutageno (kategorije 1B) Reproduktivno toksično (kategorije 1B)	21. ožujka 2016. ►M43 (*1) ◄	21. rujna 2017. ►M43 (*2) ◄
▼M28
23.	Formaldehid, oligomerni produkti reakcije s anilinom (tehnički MDA) EZ br.: 500-036-1 CAS br.: 25214-70-4	Karcinogen (kategorija 1.B)	22. veljače 2016. ►M43 (*1) ◄	22. kolovoza 2017. ►M43 (*2) ◄	—	—
24.	Arsenska kiselina EZ br.: 231-901-9 CAS br.: 7778-39-4	Karcinogen (kategorija 1.A)	22. veljače 2016.	22. kolovoza 2017.	—	—
25.	Bis(2-metoksietil)-eter (diglim) EZ br.: 203-924-4 CAS br.: 111-96-6	Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B)	22. veljače 2016. ►M43 (*1) ◄	22. kolovoza 2017. ►M43 (*2) ◄	—	—
26.	1,2-dikloroetan (EDC) EZ br.: 203-458-1 CAS br.: 107-06-2	Karcinogen (kategorija 1.B)	22. svibnja 2016.	22. studenoga 2017.	—	—
27.	2,2′-dikloro-4,4′-metilendianilin (MOCA) EZ br.: 202-918-9 CAS br.: 101-14-4	Karcinogen (kategorija 1.B)	22. svibnja 2016. ►M43 (*1) ◄	22. studenoga 2017. ►M43 (*2) ◄	—	—
28.	Dikromov tris(kromat) EZ br.: 246-356-2 CAS br.: 24613-89-6	Karcinogen (kategorija 1.B)	22. srpnja 2017. ►M43 (*1) ◄	22. siječnja 2019. ►M43 (*2) ◄	—	—
29.	Stroncijev kromat EZ br.: 232-142-6 CAS br.: 7789-06-2	Karcinogen (kategorija 1.B)	22. srpnja 2017. ►M43 (*1) ◄	22. siječnja 2019. ►M43 (*2) ◄	—	—
30.	Kalijev hidroksi-okta-okso-dicinkat-dikromat EZ br.: 234-329-8 CAS br.: 11103-86-9	Karcinogen (kategorija 1.A)	22. srpnja 2017. ►M43 (*1) ◄	22. siječnja 2019. ►M43 (*2) ◄	—	—
31.	Penta-cinkov kromat okta-hidroksid EZ br.: 256-418-0 CAS br.: 49663-84-5	Karcinogen (kategorija 1.A)	22. srpnja 2017. ►M43 (*1) ◄	22. siječnja 2019. ►M43 (*2) ◄	—	—
▼M43
32.	1-brompropan (n-propil-bromid) EZ br.: 203-445-0 CAS br.: 106-94-5	Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B)	4. siječnja 2019. ►M56 (*1) ◄	4. srpnja 2020. ►M56 (*2) ◄	—	—
33.	Diizopentilftalat EZ br.: 210-088-4 CAS br.: 605-50-5	Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B)	4. siječnja 2019. ►M56 (*1) ◄	4. srpnja 2020. ►M56 (*2) ◄	—	—
34.	1,2-benzendikarboksilna kiselina, di-C6-8-razgranati alkilesteri, s velikim udjelom C7 EZ br.: 276-158-1 CAS br.: 71888-89-6	Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B)	4. siječnja 2019. ►M56 (*1) ◄	4. srpnja 2020. ►M56 (*2) ◄	—	—
35.	1,2-benzendikarboksilna kiselina, di-C7-11-razgranati i linearni alkilesteri EZ br.: 271-084-6 CAS br.: 68515-42-4	Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B)	4. siječnja 2019. ►M56 (*1) ◄	4. srpnja 2020. ►M56 (*2) ◄	—	—
36.	1,2-benzendikarboksilna kiselina, dipentilester, razgranati i linearni EZ br.: 284-032-2 CAS br.: 84777-06-0	Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B)	4. siječnja 2019. ►M56 (*1) ◄	4. srpnja 2020. ►M56 (*2) ◄	—	—
37.	Bis(2-metoksietil)ftalat EZ br.: 204-212-6 CAS br.: 117-82-8	Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B)	4. siječnja 2019. ►M56 (*1) ◄	4. srpnja 2020. ►M56 (*2) ◄	—	—
38.	Dipentilftalat EZ br.: 205-017-9 CAS br.: 131-18-0	Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B)	4. siječnja 2019. ►M56 (*1) ◄	4. srpnja 2020. ►M56 (*2) ◄	—	—
39.	N-pentil-izopentilftalat EZ br.: — CAS br.: 776297-69-9	Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B)	4. siječnja 2019. ►M56 (*1) ◄	4. srpnja 2020. ►M56 (*2) ◄	—	—
40.	Antracensko ulje EZ br.: 292-602-7 CAS br.: 90640-80-5	Kancerogen (kategorija 1.B) (*3), PBT, vPvB	4. travnja 2019. ►M56 (*1) ◄	4. listopada 2020. ►M56 (*2) ◄	—	—
41.	Smola, ugljeni katran, visokotemperaturni EZ br.: 266-028-2 CAS br.: 65996-93-2	Kancerogen (kategorija 1.B), PBT, vPvB	4. travnja 2019. ►M56 (*1) ◄	4. listopada 2020. ►M56 (*2) ◄	—	—
42.	4-(1,1,3,3-tetrametilbutil)fenol, etoksiliran [obuhvaćajući točno definirane tvari i UVCB tvari, polimere i homologne tvari] EZ br.: — CAS br.: —	Svojstva endokrine disrupcije (članak 57. točka (f) – okoliš)	►M62 (a) 4. srpnja 2019. (1); (b) odstupajući od točke (a), 22. lipnja 2022. za uporabe kako slijedi: — za istraživanje, razvoj i proizvodnju lijekova obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2001/83/EZ ili medicinskih proizvoda ili pribora za medicinske proizvode obuhvaćenih područjem primjene Direktive 93/42/EEZ, Uredbe (EU) 2017/745, Direktive 98/79/EZ ili Uredbe (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća (4), radi njihove primjene u dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bolesti uzrokovane koronavirusom (COVID-19), — u medicinskim proizvodima ili priboru za medicinske proizvode obuhvaćenima područjem primjene Direktive 93/42/EEZ, Uredbe (EU) 2017/745, Direktive 98/79/EZ ili Uredbe (EU) 2017/746, za dijagnosticiranje, liječenje ili prevenciju bolesti COVID-19. ◄	►M62 (a) 4. siječnja 2021. (*2); (b) odstupajući od točke (a), 22. prosinca 2023. za uporabe kako slijedi: — za istraživanje, razvoj i proizvodnju lijekova obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2001/83/EZ ili medicinskih proizvoda ili pribora za medicinske proizvode obuhvaćenima područjem primjene Direktive 93/42/EEZ, Uredbe (EU) 2017/745, Direktive 98/79/EZ ili Uredbe (EU) 2017/746, radi njihove primjene u dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bolesti COVID-19, — u medicinskim proizvodima ili priboru za medicinske proizvode obuhvaćenima područjem primjene Direktive 93/42/EEZ, Uredbe (EU) 2017/745, Direktive 98/79/EZ ili Uredbe (EU) 2017/746, za dijagnosticiranje, liječenje ili prevenciju bolesti COVID-19. ◄	—	—
43.	4-nonilfenol, razgranati i linearni, etoksiliran [tvari s linearnim i/ili razgranatim alkilnim lancem s brojem atoma ugljika 9 u kovalentnoj vezi na poziciji 4 s fenolom, etoksiliranim, obuhvaćajući UVCB tvari i točno definirane tvari, polimere i homologne tvari, koje uključuju bilo koji pojedinačni izomer i/ili njegove kombinacije] EZ br.: — CAS br.: —	Svojstva endokrine disrupcije (članak 57. točka (f) – okoliš)	4. srpnja 2019. ►M56 (*1) ◄	4. siječnja 2021. ►M56 (*2) ◄	—	—
▼C4
44.	1,2-benzendikarboksilna kiselina, diheksil-ester, razgranati i linearni EZ br.: 271-093-5 CAS br.: 68515-50-4	Reproduktivno toksično (kategorija 1.B)	27. kolovoza 2021 (*1)	27. veljače 2023 (*2)	—	—
45.	Diheksil-ftalat EZ br.: 201-559-5 CAS br.: 84-75-3	Reproduktivno toksično (kategorija 1.B)	27. kolovoza 2021 (*1)	27. veljače 2023 (*2)	—	—
46.	1,2-benzendikarboksilna kiselina, di-C6-10-alkilesteri; 1,2-benzendikarboksilna kiselina, decil-, heksil- i oktil-diesteri pomiješani s ≥ 0,3 % diheksil-ftalata (EZ br. 201-559-5) EZ br.: 271-094-0; 272-013-1 CAS br.: 68515-51-5; 68648-93-1	Reproduktivno toksično (kategorija 1.B)	27. kolovoza 2021 (*1)	27. veljače 2023 (*2)	—	—
47.	Triksilil-fosfat EZ br.: 246-677-8 CAS br.: 25155-23-1	Reproduktivno toksično (kategorija 1.B)	27. studenoga 2021.	27. svibnja 2023.	—	—
48.	Natrijev perborat; perborna kiselina, natrijeva sol EZ br.: 239-172-9; 234-390-0 CAS br.: —	Reproduktivno toksično (kategorija 1.B)	27. studenoga 2021.	27. svibnja 2023.	—	—
49.	Natrijev peroksometaborat EZ br.: 231-556-4 CAS br.: 7632-04-4	Reproduktivno toksično (kategorija 1.B)	27. studenoga 2021.	27. svibnja 2023.	—	—
50.	5-sec-butil-2-(2,4-dimetilcikloheks-3-en-1-il)-5-metil-1,3-dioksan [1], 5-sec-butil-2-(4,6-dimetilcikloheks-3-en-1-il)-5-metil-1,3-dioksan [2] [obuhvaćajući bilo koji pojedinačni stereoizomer [1] i [2] ili bilo koju njihovu kombinaciju] EZ br.: — CAS br.: —	vPvB	27. veljače 2022.	27. kolovoza 2023.	—	—
51.	2-(2H-benzotriazol-2-il)-4,6-ditertpentilfenol (UV-328) EZ br.: 247-384-8 CAS br.: 25973-55-1	PBT, vPvB	27. svibnja 2022.	27. studenoga 2023.	—	—
52.	2,4-di-tert-butil-6-(5-klorbenzotriazol-2-il)fenol (UV-327) EZ br.: 223-383-8 CAS br.: 3864-99-1	vPvB	27. svibnja 2022.	27. studenoga 2023.	—	—
53.	2-(2H-benzotriazol-2-il)-4-(tert-butil)-6-(sec-butil)fenol (UV-350) EZ br.: 253-037-1 CAS br.: 36437-37-3	vPvB	27. svibnja 2022.	27. studenoga 2023.	—	—
54.	2-benzotriazol-2-il-4,6-di-tert-butilfenol (UV-320) EZ br.: 223-346-6 CAS br.: 3846-71-7	PBT, vPvB	27. svibnja 2022.	27. studenoga 2023.	—	—
▼M71
55.	Tetraetil-olovo EZ br.: 201-075-4 CAS br.: 78-00-2	Reproduktivno toksično (kategorija 1.A)	1. studenoga 2023.	1. svibnja 2025.	—	—
56.	4,4’-bis(dimetilamino)-4”-(metilamino)tritil alkohol (s ≥ 0,1 % Michlerova ketona (EZ br. 202-027-5) ili Michlerove baze (EZ br. 202-959-2)) EZ br.: 209-218-2 CAS br.: 561-41-1	Karcinogeno (kategorija 1.B)	1. studenoga 2023.	1. svibnja 2025.	—	—
57.	Produkti reakcije 1,3,4-tiadiazolidin-2,5-ditiona, formaldehida i 4-heptilfenola, razgranatog i linearnog (RP-HP) (s masenim udjelom 4-heptilfenola, razgranatog i linearnog, ≥ 0,1 %) EZ br.: – CAS br.: –	Svojstva endokrine disrupcije (članak 57. točka (f) – okoliš)	1. studenoga 2023.	1. svibnja 2025.	—	—
58.	2-etilheksil 10-etil-4,4-dioktil-7-okso-8-oksa-3,5-ditia-4-stanatetradekanoat (DOTE) EZ br.: 239-622-4 CAS br.: 15571-58-1	Reproduktivno toksično (kategorija 1.B)	1. studenoga 2023.	1. svibnja 2025.	—	—
59.	Reakcijska smjesa 2-etilheksil 10-etil-4,4-dioktil-7-okso-8-oksa-3,5-ditia-4-stanatetradekanoata i 2-etilheksil 10-etil-4-[[2-[(2-etiheksil)oksi]-2-oksoetil]tio]-4-oktil-7-okso-8-oksa-3,5-ditia-4-stanatetradekanoata (reakcijska smjesa DOTE-a i MOTE-a) EZ br.: – CAS br.: –	Reproduktivno toksično (kategorija 1.B)	1. studenoga 2023.	1. svibnja 2025.	—	—
(1) Datum na koji upućuje članak 58. stavak 1. točka (c) alineja ii. Uredbe (EZ) br. 1907/2006. (2) Datum na koji upućuje članak 58. stavak 1. točka (c) alineja i. Uredbe (EZ) br. 1907/2006. (1) ►M56 1. rujna 2021. za uporabu tvari u proizvodnji rezervnih dijelova kao proizvoda ili složenih proizvoda za popravak proizvoda ili složenih proizvoda koji su se prestali proizvoditi ili će se prestati proizvoditi prije datuma povlačenja navedenog pod unosom za tu tvar, ako se ta tvar upotrebljavala u proizvodnji tih proizvoda ili složenih proizvoda te oni ne mogu obavljati svoju funkciju bez tog rezervnog dijela i taj se rezervni dio ne može proizvesti bez te tvari, te za uporabu te tvari (zasebno ili u smjesi) za popravak tih proizvoda ili složenih proizvoda ako se ta tvar upotrebljavala zasebno ili u smjesi u proizvodnji tih proizvoda ili složenih proizvoda te se oni ne mogu popraviti a da se ne upotrijebi ta tvar. (2) 1. ožujka 2023. za uporabu tvari u proizvodnji rezervnih dijelova kao proizvoda ili složenih proizvoda za popravak proizvoda ili složenih proizvoda koji su se prestali proizvoditi ili će se prestati proizvoditi prije datuma povlačenja navedenog pod unosom za tu tvar, ako se ta tvar upotrebljavala u proizvodnji tih proizvoda ili složenih proizvoda te oni ne mogu obavljati svoju funkciju bez tih rezervnih dijelova i taj se rezervni dio ne može proizvesti bez te tvari, te za uporabu te tvari (zasebno ili u smjesi) za popravak tih proizvoda ili složenih proizvoda ako se ta tvar upotrebljavala zasebno ili u smjesi u proizvodnji tih proizvoda ili složenih proizvoda te se oni ne mogu popraviti a da se ne upotrijebi ta tvar. (3) Ne ispunjava kriterije za određivanje kao kancerogena tvar ako sadržava < 0,005 % (masenog udjela) benzo[a]pirena (EINECS br. 200-028-5). ◄ (4) Uredba (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima te o stavljanju izvan snage Direktive 98/79/EZ i Odluke Komisije 2010/227/EU (SL L 117, 5.5.2017., str. 176.).

PRILOG XV. DOSJEI

PRILOG XV.

DOSJEI

I. UVOD I OPĆE ODREDBE

U ovom su Prilogu utvrđena opća načela za izradu dosjea u kojima se predlažu i obrazlažu:

▼M3 —————

▼M3

—

određivanja tvari CMR, PBT, vPvB i drugih tvari koje izazivaju jedanaku zabrinutost u skladu s člankom 59.,

—

ograničenje proizvodnje, stavljanje na tržište i uporaba tvari u Zajednici.

Za metodologiju i oblik dosjea u skladu s ovim Prilogom koriste se odgovarajući dijelovi Priloga I.

Kod izrade dosjea uzimaju se u obzir relevantni podaci iz registracijskih dosjea, a mogu se koristiti i druge raspoložive informacije. Ako informacije o opasnosti nisu prethodno dostavljene Agenciji, dosjeu se prilaže detaljni sažetak studije.

II. SADRŽAJ DOSJEA

▼M3 —————

2. Dosje za identifikaciju tvari kao CMR, PBT, vPvB ili tvar koja izaziva jednaku zabrinutost, u skladu s člankom 59.

Prijedlog

U prijedlogu se navodi identitet tvari u pitanju i predlaže li se određivanje kao CMR, u skladu s člankom 57. točkama (a), (b) ili (c), kao PBT, u skladu s člankom 57. točkom (d), kao vPvB, u skladu s člankom 57. točkom (e) ili kao tvar koja izaziva jednaku zabrinutost, u skladu s člankom 57. točkom (f).

Obrazloženje

Raspoložive informacije uspoređuju se s kriterijima iz Priloga XIII. za PBT tvari, u skladu s člankom 57. točkom (d), i vPvB tvari, u skladu s člankom 57. točkom (e), ili se procjenjuju opasnosti te se vrši usporedba s člankom 57. točkom (f), u skladu s odgovarajućim dijelovima odjeljka od 1. do 4. Priloga I. To je potrebno dokumentirati u obrascu utvrđenom u dijelu B izvješća o kemijskoj sigurnosti iz Priloga I.

Informacije o izloženosti, alternativnim tvarima i rizicima

Pružaju se raspoložive informacije o uporabi i izloženosti i informacije o alternativnim tvarima i tehnikama.

3. Dosje uz prijedlog ograničenja

Prijedlog

Prijedlog obuhvaća identitet tvari i jedno ili više predloženih ograničenja proizvodnje, stavljanja na tržište ili uporabe odnosno uporaba u Zajednici te sažeto obrazloženje.

Informacije o opasnosti i riziku

Opisuju se rizici zbog kojih se predlaže ograničenje na temelju procjene opasnosti i rizika u skladu s odgovarajućim dijelovima Priloga I. te se dokumentiraju u dijelu B obrasca utvrđenog za izvješće o kemijskoj sigurnosti u tom Prilogu.

Pružaju se dokazi da provedene mjere upravljanja rizikom (uključujući one koje su navedene u registraciji na temelju članka 10. do 14.) nisu dostatne.

Informacije o alternativama

Navode se raspoložive informacije o alternativnim tvarima i tehnikama, uključujući:

—

informacije o rizicima za zdravlje ljudi i okoliš vezanim uz proizvodnju i uporabu alternativa,

—

raspoloživost, uključujući vremenski okvir,

—

tehničku i ekonomsku izvedivost.

Obrazloženje uvođenja ograničenja na razini Zajednice

Obrazlaže se:

—

potreba djelovanja na razini Zajednice,

—

da je ograničenje najprimjerenija mjera na razini Zajednice, što se određuje primjenom sljedećih kriterija:

učinkovitost: ograničenje mora biti usmjereno na učinke odnosno izloženosti koji dovode do utvrđenih rizika i omogućiti da se rizici u razumnom roku svedu na prihvatljivu razinu te razmjerno riziku;

ii.

praktičnost: ograničenje mora biti provedivo i praktično za primjenu;

iii.

mogućnost praćenja: mora postojati mogućnost praćenja rezultata provedbe predloženog ograničenja.

Socioekonomska procjena

Socioekonomski utjecaji predloženog ograničenja mogu se analizirati uzimajući u obzir Prilog XVI. U tu se svrhu neto koristi za zdravlje ljudi i okoliš koje proizlaze iz predloženog ograničenja mogu usporediti s neto troškovima koji bi time nastali proizvođačima, uvoznicima, daljnjim korisnicima, distributerima, potrošačima i društvu u cjelini.

Informacije o savjetovanju s akterima

U dosjeu se navode informacije o savjetovanju s dionicima i na koji su način njihova gledišta uzeta u obzir.

PRILOG XVI. SOCIOEKONOMSKA ANALIZA

PRILOG XVI.

SOCIOEKONOMSKA ANALIZA

U ovom je Prilogu dan pregled informacija koje mogu uzeti u obzir osobe koje uz zahtjev za davanje autorizacije, kako je predviđeno u članku 62. stavku 5. točki (a), ili u vezi s prijedlogom ograničenja, kako je predviđeno u članku 69. stavku 6. točki (b), dostavljaju socioekonomsku analizu (SEA).

Agencija izrađuje smjernice za izradu socioekonomskih analiza. Socioekonomske analize i doprinose za te analize dostavlja se u obrascu koji utvrđuje Agencija u skladu s člankom 111.

Ipak, o detaljnosti i opsegu socioekonomskih analiza odnosno doprinosa za te analize odlučuje sam podnositelj zahtjeva za davanje autorizacije odnosno, u slučaju prijedloga ograničenja, zainteresirana osoba. Pružene informacije mogu se ticati socioekonomskih utjecaja na svim razinama.

Socioekonomska analiza može sadržavati sljedeće elemente:

—

utjecaj davanja autorizacije ili odbijanja zahtjeva na podnositelja(-e) zahtjeva odnosno, u slučaju prijedloga ograničenja, na industriju (npr. proizvođače i uvoznike). Utjecaj na sve ostale subjekte u lancu opskrbe, daljnje korisnike i povezana poduzeća u smislu gospodarskih posljedica, kao što je utjecaj na ulaganja, istraživanje i razvoj, inovacije, jednokratne i operativne troškove (tj. usklađivanje, prijelazna rješenja, izmjene postojećih postupaka, sustavi izvješćivanja i praćenja, uvođenje nove tehnologije itd.) uzimajući u obzir opće tržišne i tehnološke trendove;

—

utjecaj davanja autorizacije ili odbijanja zahtjeva odnosno predloženog ograničenja na potrošače. Primjerice, cijene proizvoda, promjene sastava, kakvoća ili osobine proizvoda, raspoloživost proizvoda, mogućnost izbora te učinci na zdravlje ljudi i okoliš, u mjeri u kojoj se tiču potrošača;

—

socijalne implikacije davanja autorizacije ili odbijanja zahtjeva odnosno predloženog ograničenja. Primjerice, sigurnost radnih mjesta i zapošljavanje;

—

raspoloživost, prikladnost i tehnička izvedivost alternativnih tvari i/ili tehnologija i njihove gospodarske posljedice te informacije o brzini i potencijalu tehnoloških promjena u relevantnom sektoru. U slučaju zahtjeva za davanje autorizacije, socijalni i/ili gospodarski učinci uporabe raspoloživih alternativa;

—

šire implikacije davanja autorizacije ili odbijanja zahtjeva odnosno predloženog ograničenja za trgovinu, konkurentnost i gospodarski razvoj (posebno za malo i srednje poduzetništvo i u odnosu na treće zemlje). Pritom se mogu uzeti u obzir lokalni, regionalni, nacionalni i međunarodni aspekti;

—

u slučaju prijedloga ograničenja, prijedlozi drugih regulatornih i drugih mjera kojima bi se mogao postići cilj predloženog ograničenja (uzimajući u obzir u postojeće zakonodavstvo). Ovdje bi trebalo uključiti procjenu učinkovitosti i troškova vezanih uz alternativne mjere upravljanja rizikom;

—

u slučaju prijedloga ograničenja ili odbijanja zahtjeva za davanje autorizacije, koristi za zdravlje ljudi i okoliš te socijalne i gospodarske koristi predloženog ograničenja. Primjerice, zdravlje radnika, ekološka djelotvornost i raspodjela tih koristi, npr. geografska raspodjela i raspodjela po populacijskim skupinama;

—

socioekonomska analiza može uključivati i druga pitanja koja podnositelj(i) zahtjeva i zainteresirane strane smatraju relevantnima.

PRILOG XVII. OGRANIČENJA PROIZVODNJE, STAVLJANJA NA TRŽIŠTE I UPORABE ODREĐENIH OPASNIH TVARI, SMJESA I PROIZVODA

PRILOG XVII.

OGRANIČENJA PROIZVODNJE, STAVLJANJA NA TRŽIŠTE I UPORABE ODREĐENIH OPASNIH TVARI, SMJESA I PROIZVODA

Za tvari čije je uvrštenje u ovaj Prilog posljedica ograničenja donesenih u okviru Direktive 76/769/EEZ (unosi od 1. do 58.), ograničenja tih tvari za izvoz primjenjuju se na njihovo skladištenje, čuvanje, obradu, punjenje u spremnike ili prijenos iz jednog spremnika u drugi samo ako je proizvodnja tvari zabranjena.

Stupac 1

Oznaka tvari, skupine tvari ili smjese

Stupac 2

Uvjeti ograničenja

1. Poliklorirani terfenili (PCT)

Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti:

— kao tvari,

— u smjesama, uključujući otpadna ulja, ili u opremi, u koncentracijama većim od 50 mg/kg (0,005 % masenog udjela).

2. Kloroetilen (vinil-klorid)

CAS br. 75-01-4

EZ br. 200-831-0

Ne smije se koristiti kao potisni plin za bilo koji aerosol.

Aerosolni raspršivači koji tu tvar sadrže kao potiskivač ne smiju se stavljati na tržište.

▼M6

►M3
3.  Tekuće tvari i smjese ►M3 — ◄ ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u bilo koji od sljedećih razreda ili kategorija opasnosti iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008:
(a)  razredi opasnosti od 2.1. do 2.4., razredi opasnosti 2.6. i 2.7., razred opasnosti 2.8. tip A i B, razredi opasnosti 2.9., 2.10. i 2.12., razred opasnosti 2.13. – 1. i 2. kategorija, razred opasnosti 2.14. – 1. i 2. kategorija, razred opasnosti 2.15. tip od A do F;
(b)  razredi opasnosti od 3.1. do 3.6. i razred opasnosti 3.7. „štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost ili na razvoj”, razred opasnosti 3.8. „učinci različiti od narkotičkih”, razredi opasnosti 3.9. i 3.10.;
(c)  razred opasnosti 4.1.;
(d)  razred opasnosti 5.1. ◄

1. Ne smiju se koristiti u:

— ukrasnim predmetima za stvaranje svjetlosnih efekata ili efekata boje promjenom faze, primjerice u ukrasnim svjetiljkama i pepeljarama,

— varkama i šaljivim predmetima,

— igrama za jednog ili više igrača i u drugim predmetima koji su namijenjeni takvoj uporabi, čak ni u ukrasnoj funkciji.

2. Predmeti koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se staviti na tržište. ►M61
3. Ne smiju se staviti na tržište ako sadrže bojilo, osim iz fiskalnih razloga, i/ili parfeme, ako:

— se mogu koristiti kao gorivo u ukrasnim uljnim svjetiljkama u slobodnoj ponudi, i

— predstavljaju opasnost od aspiracije i označuju se oznakom H304.

◄
4.  Ukrasne uljne svjetiljke za slobodnu ponudu smiju se staviti na tržište samo ako odgovaraju Europskoj normi za ukrasne uljne svjetiljke (EN 14059) koju je donio Europski odbor za normizaciju (CEN). ►M61
5.  Ne dovodeći u pitanje provedbu drugih odredaba Unije koje se odnose na razvrstavanje, označivanje i pakiranje tvari i smjesa, dobavljači moraju prije stavljanja na tržište osigurati da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a)  ulja za svjetiljke s oznakom H304 za slobodnu ponudu moraju na vidljivom mjestu imati sljedeći natpis, koji mora biti čitljiv i neizbrisiv: „Svjetiljke punjene ovom tekućinom treba držati izvan dohvata djece.”, a do 1. prosinca 2010. i natpis „Samo gutljaj ulja za svjetiljke – čak i sisanje fitilja svjetiljke – može dovesti do po život opasnog oštećenja pluća.”;
(b)  tekućine za upaljače za roštilj s oznakom H304 za slobodnu ponudu moraju do 1. prosinca 2010. imati sljedeći natpis, koji mora biti čitljiv i neizbrisiv: „Samo gutljaj tekućine iz upaljača može dovesti do po život opasnog oštećenja pluća.”;
(c)  ulja za svjetiljke i tekućine za upaljače za roštilj s oznakom H304 za slobodnu ponudu moraju do 1. prosinca 2010. biti pakirani u crnu neprozirnu ambalažu zapremnine do 1 litre. ◄ ►M61   ◄ ►M61   ◄

4. Tris(2,3-dibromopropil)fosfat

CAS br. 126-72-7

1. Ne smije se koristiti u tekstilnim proizvodima, kao što su odjeća, rublje i posteljina, koji dolaze u dodir s kožom.

2. Proizvodi koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište.

5. Benzen

CAS br. 71-43-2

EZ br. 200-753-7

1. Ne smije se koristiti u igračkama ili dijelovima igračaka ako je koncentracija benzena u slobodnom stanju veća od 5 mg/kg (0,0005 %) mase igračke odnosno dijela igračke.

2. Igračke i dijelovi igračaka koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište.

3. Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti

— kao tvar,

— kao sastavni dio druge tvari ili u smjesama, u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više.

4. Međutim, stavak 3. ne primjenjuje se na:

(a)  motorna goriva obuhvaćena Direktivom 98/70/EZ;
(b)  tvari i smjese koje se koriste u industrijskim procesima gdje emisije benzena ne smiju prijeći količine utvrđene u postojećem zakonodavstvu; ►M33
(c)  prirodni plin koji se stavlja na tržište namijenjen potrošačima, pod uvjetom da koncentracija benzena ostane manja od 0,1 % volumnog udjela. ◄

6. Azbestna vlakna

(a) Krocidolit

CAS br. 12001-28-4

(b) Amozit

CAS br. 12172-73-5

CAS br. 77536-67-5

(d) Aktinolit

CAS br. 77536-66-4

(e) Tremolit

CAS br. 77536-68-6

(f) Krizotil

CAS br. 12001-29-5

CAS br. 132207-32-0

►M37
1.  Zabranjuje se proizvodnja, stavljanje na tržište i uporaba ovih vlakana te proizvoda i smjesa kojima su ta vlakna namjerno dodana.
Međutim, ako je za uporabu dijafragmi koje sadrže krizotil za postrojenja za elektrolizu u uporabi dana 13. srpnja 2016. država članica odobrila izuzeće u skladu s verzijom ovog stavka na snazi do tog datuma, prvi podstavak ne primjenjuje se do 1. srpnja 2025. na uporabu takvih dijafragmi u tim postrojenjima ili na uporabu krizotila isključivo radi održavanja takvih dijafragmi, pod uvjetom da se ta uporaba provodi u skladu s uvjetima dozvole u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*16).
Daljnji korisnik koji ima koristi od tog izuzeća do 31. siječnja svake kalendarske godine državi članici u kojoj se nalazi odgovarajuće postrojenje za elektrolizu dostavlja izvješće u kojem se navodi količina krizotila koji se upotrebljava u dijafragmama sukladno izuzeću. Država članica dostavlja jedan primjerak tog izvješća Europskoj komisiji.
Ako, radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, država članica zahtijeva praćenje krizotila u zraku kod daljnjih korisnika, rezultati moraju biti uključeni u to izvješće. ◄
2.  Daljnja uporaba proizvoda koji sadrže azbestna vlakna iz stavka 1. i koji su bili ugrađeni i/ili u uporabi prije 1. siječnja 2005. dopušta se do njihovoga zbrinjavanja odnosno kraja radnog vijeka. Ipak, države članice mogu i prije njihovoga zbrinjavanja odnosno kraja radnog vijeka, a radi zaštite zdravlja ljudi, ograničiti ili zabraniti uporabu tih proizvoda ili propisati posebne uvjete njihove uporabe.
Pod posebnim uvjetima kojima se osigurava visoka razina zaštite ljudskoga zdravlja države članice mogu u potpunosti dozvoliti stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže azbestna vlakna spomenuta u stavku 1. koji su bili već ugrađeni i/ili u uporabi prije 1. siječnja 2005. Države članice o tim nacionalnim mjerama trebaju obavijestiti Komisiju do 1. lipnja 2011. Komisija te informacije javno objavljuje.
3.  Ne dovodeći u pitanje primjenu ostalih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, stavljanje na tržište i uporaba proizvoda koji sadrže ova vlakna, dopuštenih u skladu s prethodnim izuzećima, mogu se dopustiti samo pod uvjetom da dobavljači prije stavljanja na tržište osiguraju da su proizvodi označeni u skladu s odredbama Dodatka 7. ovom Prilogu.

7. Tris(aziridinil)fosfinoksid

CAS br. 545-55-1

EZ br. 208-892-5

1. Ne smije se koristiti u tekstilnim proizvodima kao što su odjeća, rublje i posteljina koji dolaze u dodir s kožom.

2. Proizvodi koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište.

8. Polibromobifenili; polibromirani bifenili (PBB)

CAS br. 59536-65-1

1. Ne smiju se koristiti u tekstilnim proizvodima kao što su odjeća, rublje i posteljina koji dolaze u dodir s kožom.

2. Proizvodi koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište.

(a) Prah iz kore sapunike

(Quillaja saponaria) i njezini derivati koji sadrže saponine

CAS br. 68990-67-0

EZ br. 273-620-4

(b) Prah iz korijena Helleborus viridis i Helleborus niger

(d) Benzidin i/ili njegovi derivati

CAS br. 92-87-5

EZ br. 202-199-1

(e) o-nitrobenzaldehid

CAS br. 552-89-6

EZ br. 209-025-3

(f) Drvni prah

1. Ne smiju se koristiti u šaljivim predmetima ili u smjesama ili proizvodima namijenjenima takvoj uporabi, primjerice kao sastojak praška za kihanje i smrdljivih bombi.

2. Šaljivi predmeti ili smjese ili proizvodi namijenjeni takvoj uporabi koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište-.

3. Međutim, stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na smrdljive bombe koje sadrže do 1,5 ml tekućine.

10.

(a) Amonijev sulfid

CAS br. 12135-76-1

EZ br. 235-223-4

(b) Amonijev hidrogensulfid

CAS br. 12124-99-1

EZ br. 235-184-3

CAS br. 9080-17-5

EZ br. 232-989-1

1. Ne smiju se koristiti u šaljivim predmetima ili u smjesama ili proizvodima namijenjenima takvoj uporabi, primjerice kao sastojak praška za kihanje i smrdljivih bombi.

2. Šaljivi predmeti ili smjese ili proizvodi namijenjeni takvoj uporabi koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište.

3. Međutim, stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na smrdljive bombe koje sadrže do 1,5 ml tekućine.

11. Hlapljivi esteri bromoctene kiseline:

(a) Metil-bromoacetat

CAS br. 96-32-2

EZ br. 202-499-2

(b) Etil-bromoacetat

CAS br. 105-36-2

EZ br. 203-290-9

CAS br. 35223-80-4

(d) Butil-bromoacetat

CAS br. 18991-98-5

EZ br. 242-729-9

1. Ne smiju se koristiti u šaljivim predmetima ili u smjesama ili proizvodima namijenjenima takvoj uporabi, primjerice kao sastojak praška za kihanje i smrdljivih bombi.

2. Šaljivi predmeti ili smjese ili proizvodi namijenjeni takvoj uporabi koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište.

3. Međutim, stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na smrdljive bombe koje sadrže do 1,5 ml tekućine.

12. 2-naftilamin

CAS br. 91-59-8

EZ br. 202-080-4 i njegove soli

13. Benzidin

CAS br. 92-87-5

EZ br. 202-199-1 i njegove soli

14. 4-nitrobifenil

CAS br. 92-93-3

Einecs EZ br. 202-204-7

15. 4-aminobifenil ksenilamin

CAS br. 92-67-1

Einecs EZ br. 202-177-1 i njegove soli

Za unose od 12. do 15. vrijedi sljedeće:

Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari niti u smjesama u koncentracijama većim od 0,1 % masenog udjela.

16. Olovni karbonati:

(a) neutralni bezvodni karbonat (PbCO3)

CAS br. 598-63-0

EZ br. 209-943-4

(b) triolovni-bis(karbonat)-dihidroksid 2 PbCO3-Pb(OH)2

CAS br. 1319-46-6

EZ br. 215-290-6

Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako je tvar ili smjesa namijenjena za uporabu kao boja. ►M21
Međutim, u skladu s odredbama Konvencije br. 13 Međunarodne organizacije rada države članice mogu na svojem državnom području dopustiti uporabu tvari ili smjese za restauriranje i održavanje umjetničkih djela i povijesnih zgrada i njihove unutrašnjosti, kao i njihovo stavljanje na tržište za takvu uporabu. Ako država članica koristi spomenuto odstupanje, o tome odmah obavješćuje Komisiju. ◄

17. Olovni sulfati

(a) PbSO4

CAS br. 7446-14-2

EZ br. 231-198-9

(b) Pbx SO4

CAS br. 15739-80-7

EZ br. 239-831-0

Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako je tvar ili smjesa namijenjena za uporabu kao boja. ►M21
Međutim, u skladu s odredbama Konvencije br. 13 Međunarodne organizacije rada (ILO) države članice mogu na svojem državnom području dopustiti uporabu tvari ili smjese za restauriranje i održavanje umjetničkih djela i povijesnih zgrada i njihove unutrašnjosti, kao i njihovo stavljanje na tržište za takvu uporabu. Ako država članica koristi spomenuto odstupanje, o tome odmah obavješćuje Komisiju. ◄

18. Živini spojevi

Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesi ako je tvar ili smjesa namijenjena za sljedeće uporabe:

(a) za sprečavanje obrastanja mikroorganizmima, biljkama ili životinjama:

— trupova brodova,

— kaveza, plutača, mreža i drugih uređaja i opreme koja se koristi u uzgoju riba i školjaka,

— svih potpuno ili djelomično uronjenih uređaja i opreme;

(b) za zaštitu drveta;

(d) u obradi industrijskih voda, neovisno o njihovoj uporabi.

18. a Živa

CAS br. 7439-97-6

EZ br. 231-106-7

1.  Ne smije se stavljati na tržište:
(a)  u toplomjerima;
(b)  u drugim mjernim uređajima namijenjenim za slobodnu prodaju (primjerice u manometrima, barometrima, sfigmomanometrima, termometrima i toplomjerima).
2.  Ograničenje iz stavka 1. ne vrijedi za mjerne uređaje koji su bili u uporabi u Zajednici prije 3. travnja 2009. Međutim, država članica može ograničiti ili zabraniti stavljanje na tržište takvih mjernih uređaja.
3.  Ograničenje iz stavka 1.(b) ne primjenjuje se na:
(a)  mjerne uređaje koji su 3. listopada 2007. stariji od 50 godina;
(b)  barometre (osim barometara obuhvaćenih točkom (a)) do 3. listopada 2007.; ►M19   ◄ ►M19
5.  Sljedeći mjerni uređaji koji sadrže živu, namijenjeni u industrijske i profesionalne svrhe ne smiju se stavljati na tržište nakon 10. travnja 2014.:
(a)  barometri;
(b)  higrometri;
(c)  manometri;
(d)  sfigmomanometri;
(e)  indikatori zatezanja koji se koriste s pletizmografima;
(f)  tenzometri;
(g)  toplomjeri i ostali ne-električni toplomjeri.
Ograničenja se također odnose na mjerne uređaje pod točkama (a) do (g) koji se stavljaju na tržište prazni ako su namijenjeni za punjenje živom.
6.  Ograničenje iz stavka 5. se ne odnosi na:
(a)  sfigmomanometre koji se koriste:
i.  u epidemiološkim studijama koje su u tijeku na dan 10. listopada 2012.;
ii.  kao referentne točke u kliničkim studijama za validaciju sfigmomanometara koji ne sadrže živu;
(b)  toplomjere koji su namijenjeni isključivo za izvođenje testova prema normama koje zahtijevaju uporabu toplomjera sa živom do 10. listopada 2017.;
(c)  članke trojne točke žive koji se koriste za kalibraciju platinastih otporničkih termometara.
7.  Sljedeći mjerni uređaji koji sadrže živu, namijenjeni u profesionalne i industrijske svrhe ne smiju se stavljati na tržište nakon 10. travnja 2014.:
(a)  piknometri koji sadrže živu;
(b)  mjerni uređaji koji sadrže živu za određivanje točke razmekšanja.
8.  Ograničenja iz stavaka 5. i 7. se ne primjenjuju na:
(a)  mjerne uređaje starije od 50 godina na dan 3. listopada 2007.;
(b)  mjerne uređaje koji se izlažu na javnim izložbama u kulturne i povijesne svrhe. ◄

19. Arsenovi spojevi

1. Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako je tvar ili smjesa namijenjena za sprečavanje obrastanja mikroorganizmima, biljkama ili životinjama:

— trupova brodova,

— kaveza, plutača, mreža i drugih uređaja i opreme koja se koristi u uzgoju riba i školjaka,

— svih potpuno ili djelomično uronjenih uređaja i opreme.

2. Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako je tvar ili smjesa namijenjena za uporabu u obradi industrijskih voda, neovisno o njihovoj uporabi.

3. Ne smiju se koristiti za konzerviranje drveta. Nadalje, tako tretirano drvo ne smije se stavljati na tržište.

4. Odstupajući od stavka 3.:

(a) U odnosu na tvari i smjese koje se koriste u konzerviranju drveta: smiju se koristiti samo u obliku otopina anorganskih spojeva bakra, kroma i arsena (CCA) tipa C u industrijskim postrojenjima s vakuumskom ili tlačnom impregnacijom drveta, i ako su odobrene u skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 98/8/EZ. Tako tretirano drvo ne smije se stavljati na tržište dok se zaštitno sredstvo ne fiksira.

(b) Drvo tretirano otopinama CCA u industrijskim postrojenjima u skladu s točkom (a) može se staviti na tržište za profesionalnu i industrijsku uporabu pod uvjetom da se propiše strukturna cjelovitost drveta potrebna za sigurnost ljudi i stoke i ako nije vjerojatno da će za vrijeme radnoga vijeka šira javnost doći u dodir s takvim drvetom:

— kao građevinsko drvo u javnim i poljoprivrednim zgradama, poslovnim zgradama i industrijskim pogonima,

— u mostovima i mostogradnji,

— kao građevinsko drvo u slatkovodnim područjima i bočatim vodama npr. gatovi i mostovi,

— kao zidovi za zaštitu od buke,

— kao zaštita od lavina,

— u zaštitnim ogradama i branicima na javnim prometnicama,

— kao stupovi ograda za stoku od otkorenog drveta četinjača,

— u potpornim konstrukcijama u tlu,

— kao stupovi dalekovoda i telekomunikacijski stupovi,

— kao željeznički pragovi za podzemnu željeznicu.

(c) Ne dovodeći u pitanje primjenu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, dobavljači prije stavljanja na tržište moraju osigurati da svako tretirano drvo koje se stavlja na tržište nosi oznaku: „Samo za uporabu u industrijskim pogonima i profesionalnu uporabu, sadrži arsen”. Osim toga, svo drvo koje se stavlja na tržište u paketima mora nositi natpis: „Kod rukovanja ovim drvetom nositi zaštitne rukavice. Kod rezanja i druge obrade nositi masku za zaštitu od prašine i zaštitna sredstva za oči. Otpad od ovog drveta treba zbrinuti poduzeće ovlašteno za postupanje s opasnim otpadom.”

(d) Tretirano drvo iz točke (a) ne smije se koristiti:

— u stambenim građevinama ili konstrukcijama na domaćinstvima, bez obzira na namjenu,

— kod svake primjene kod koje postoji rizik učestalog dodira s kožom,

— u morskoj vodi,

— u poljoprivredne svrhe, osim stupova ograda za stoku i građevinskih uporaba u skladu s točkom (b),

— kod svake primjene kod koje tretirano drvo može doći u dodir s međuproizvodima i gotovim proizvodima koji su namijenjeni ljudskoj i/ili životinjskoj prehrani.

5. Drvo tretirano arsenovim spojevima koje je bilo u uporabi u Zajednici prije 30. rujna 2007. ili koje je bilo stavljeno na tržište u skladu sa stavkom 4. može ostati ugrađeno, ostati na tržištu ili se nastaviti upotrebljavati do kraja svojega radnoga vijeka.

6. Drvo tretirano otopinama CCA tipa C koje je bilo u uporabi u Zajednici prije 30. rujna 2007. ili koje je bilo stavljeno na tržište u skladu sa stavkom 4.:

— može se upotrijebiti i ponovno koristiti podložno uvjetima koji se odnose na uporabu navedenu u točkama 4.(b), (c) i (d),

— može se staviti na tržište podložno uvjetima koji se odnose na uporabu navedenu u točkama 4.(b), (c) i (d).

7. Države članice mogu dozvoliti da se drvo tretirano drugim tipovima otopina CCA koje je bilo u uporabi u Zajednici prije 30. rujna 2007.:

— upotrijebi i ponovno upotrebljava podložno uvjetima koji se odnose na uporabu navedenu u točkama 4.(b), (c) i (d),

— stavi na tržište podložno uvjetima koji se odnose na uporabu navedenu u točkama 4.(b), (c) i (d).

20. Organokositrovi spojevi

1.  Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako tvar ili smjesa djeluje kao biocid u bojama čije komponente nisu kemijski vezane.
2.  Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako tvar ili smjesa djeluje kao biocid koji sprečava obrastanje mikroorganizmima, biljkama ili životinjama:
(a)  svih plovila, neovisno o dužini, koja su namijenjena za uporabu na morskim, obalnim, estuarijskim i unutarnjim plovnim putovima te na jezerima;
(b)  kaveza, plutača, mreža i drugih uređaja i opreme koji se koriste u uzgoju riba i školjaka;
(c)  svih potpuno ili djelomično uronjenih uređaja i opreme.
3.  Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako je tvar ili smjesa namijenjena za uporabu u obradi industrijskih voda. ►M6
4.  Trisupstituirani organokositreni spojevi
(a)  Trisupstituirani organokositreni spojevi kao što su spojevi tributiltina (TBT) i spojevi trifeniltina (TPT) ne smiju se koristiti nakon 1. srpnja 2010. u proizvodima ako je koncentracija u proizvodu ili njegovom dijelu veća od ekvivalenta 0,1 % masenog udjela kositra.
(b)  Proizvodi koji ne ispunjavaju uvjete iz točke (a) ne smiju se stavljati na tržište nakon 1. srpnja 2010., osim proizvoda koji su prije tog datuma već bili u uporabi u Zajednici.
5.  Spojevi dibutiltina (DBT):
(a)  Spojevi dibutiltina (DBT) ne smiju se nakon 1. siječnja 2012. koristiti u mješavinama i proizvodima za slobodnu ponudu ako je koncentracija u mješavini ili proizvodu ili njihovim dijelovima veća od ekvivalenta 0,1 % masenog udjela kositra.
(b)  Proizvodi i mješavine koji ne ispunjavaju uvjete iz točke (a) ne smiju se stavljati na tržište nakon 1. siječnja 2012., osim proizvoda koji su prije tog datuma već bili u uporabi u Zajednici.
(c)  Iznimno, točke (a) i (b) ne primjenjuju se prije 1. siječnja 2015. na sljedeće proizvode i mješavine u slobodnoj ponudi:

— jednokomponentna ili dvokomponentna vulkanizacijska brtvila i ljepila za uporabu na sobnoj temperaturi (brtvila RTV-1 i RTV-2),

— boje i premazi koji sadrže spojeve DBT-a kao katalizatore, a nanose se na proizvode,

— profili od mekanog polivinil klorida (PVC), bilo sami ili koekstrudirani s tvrdim PVC-om,

— tkanine za primjene na otvorenom prevučene PVC-om koji sadrži spojeve DBT-a kao stabilizatore,

— vanjske cijevi za oborinske vode, oluci i pribor kao i materijal za prekrivanje krovova i fasada,

(d)  Iznimno, točke (a) i (b) ne primjenjuju se na materijale i proizvode koji su regulirani na temelju Uredbe (EZ) br. 1935/2004.
6.  Spoj dioktiltina (DOT):
(a)  Spojevi dioktiltina (DOT) ne smiju se nakon 1. siječnja 2012. koristiti u sljedećim proizvodima u slobodnoj ponudi ili slobodnoj uporabi ako je koncentracija u proizvodu ili njegovom dijelu veća od ekvivalenta 0,1 % masenog udjela kositra:

— tekstilni proizvodi koji dolaze u dodir s kožom,

— rukavice,

— obuća ili dijelovi obuće koji dolaze u dodir s kožom,

— zidne i podne obloge,

— proizvodi za njegu djece,

— proizvodu za žensku higijenu,

— pelene,

— dvokomponentna oprema za oblikovanje vulkanizacijske gume pomoću kalupa na sobnoj temperaturi (kompleti za oblikovanje RTV-2).

(b) Proizvodi koji ne ispunjavaju uvjete iz točke (a) ne smiju se stavljati na tržište nakon 1. siječnja 2012., osim proizvoda koji su prije tog datuma već bili u uporabi u Zajednici. ◄

21. Di-μ-okso-di-n-butil kositrov hidroksiboran/Dibutilkositrov hidrogenborat C8H19BO3Sn (DBB)

CAS br. 75113-37-0

EZ br. 401-040-5

Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesama u koncentraciji od 0,1 % masenog udjela i više.

Međutim, prvi stavak ne primjenjuje se na ovu tvar (DBB) ili smjese koje ju sadrže ako su one isključivo namijenjene preradi u proizvode u kojima ta tvar više neće biti prisutna u koncentraciji od 0,1 % i više.

▼M61 —————

23. Kadmij

CAS br. 7440-43-9

EZ br. 231-152-8 i njegovi spojevi

U svrhu ovog unosa, oznake i poglavlja navedeni u uglatim zagradama predstavljaju oznake i poglavlja carinske i statističke nomenklature Zajedničke carinske tarife utvrđene Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (*1). ►M13
1. Ne smiju se koristiti u smjesama i proizvodima proizvedenima iz sljedećih sintetičkih organskih polimera (dalje u tekstu plastični materijal):

— polimeri ili kopolimeri vinil-klorida (PVC) [3904 10 ] [3904 21 ]

— poliuretan (PUR) [3909 50 ]

— polietilen niske gustoće (LDPE), uz izuzetak polietilena niske gustoće koji se koristi za proizvodnju pigmentne disperzije (masterbatch) [3901 10 ]

— celulozni acetat (CA) [3912 11 ]

— celulozni acetat-butirat (CAB) [3912 11 ]

— epoksidne smole [3907 30 ]

— melaminformaldehidne (MF) smole [3909 20 ]

— ureaformaldehidne (UF) smole [3909 10 ]

— nezasićeni poliesteri (UP) [3907 91 ]

— polietilen-tetraftalat (PET) [3907 60 ]

— polibutilen-tetraftalat (PBT)

— prozirni/općenamjenski polistiren [3903 11 ]

— akrilonitril-metilmetakrilat (AMMA)

— umreženi polietilen (VPE)

— žilavi polistiren

— polipropilen (PP) [3902 10 ]

Smjese i proizvodi proizvedeni iz plastičnog materijala kako je gore naveden ne smiju se stavljati na tržište ako je koncentracija kadmija (izražena kao metalni Cd) jednaka ili veća od 0,01 % masenog udjela plastičnog materijala.
Drugi se podstavak iznimno ne primjenjuje na proizvode stavljene na tržište prije 10. prosinca 2011.
Prvi i drugi podstavak primjenjuju se ne dovodeći u pitanje Direktivu Vijeća 94/62/EZ (*2) i akte donesene na temelju te Direktive.
Do 19. studenoga 2012., u skladu s člankom 69. Komisija će zatražiti od Europske agencije za kemikalije da u skladu sa zahtjevima iz Priloga XV. izradi dosje radi procjene treba li ograničiti uporabu kadmija i kadmijevih spojeva u plastičnom materijalu koji nije naveden u podstavku 1. ►M35
2.  Ne smiju se upotrebljavati ili stavljati na tržište u bojama s oznakama [3208 ] [3209 ] u koncentraciji (izraženoj kao metalni Cd) jednakoj ili većoj od 0,01 % masenog udjela.
Za boje s oznakama [3208 ] [3209 ] s udjelom cinka većim od 10 % masenog udjela boje, koncentracija kadmija (izražena kao metalni Cd) ne smije biti jednaka ili veća od 0,1 % masenog udjela.
Obojeni proizvodi ne smiju se stavljati na tržište ako je koncentracija kadmija (izražena kao metalni Cd) jednaka ili veća od 0,1 % masenog udjela boje na obojenom proizvodu. ◄
3.  Stavci 1. i 2. iznimno se ne primjenjuju na proizvode obojene smjesama koje kadmij sadrže iz sigurnosnih razloga.
4.  Drugi podstavak stavka 1. iznimno se ne primjenjuje na:

— smjese proizvedene od otpadnog PVC-a, dalje u tekstu „oporabljeni PVC”,

— smjese i proizvode koji sadrže oporabljeni PVC, kod kojih koncentracija kadmija (izraženog kao Cd metal) u plastičnom materijalu ne prelazi 0,1 % masenog udjela i koji se u obliku krutog PVC-a koriste za sljedeće namjene:

—

(a) profili i krute ploče za primjenu u građevinarstvu;

(b) vrata, prozori, grilje, zidne stijene, rolete, ograde i krovni žljebovi;

(d) kabelske cijevi

(e) cijevi za nepitku vodu ako je u srednjem sloju višeslojne cijevi korišten oporabljeni PVC i ako je on potpuno pokriven slojem novog PVC-a u skladu s gornjim stavkom 1.

Prije nego se smjese i proizvodi koji sadrže oporabljeni PVC prvi put stave na tržište, dobavljači osiguravaju da oni budu vidljivo, čitljivo i neizbrisivo označeni sljedećom oznakom: „Sadrži oporabljeni PVC” ili sljedećim piktogramom:

U skladu s člankom 69. ove Uredbe, odstupanje odobreno u stavku 4. će se do 31. prosinca 2017. revidirati, posebno radi smanjivanja graničnih vrijednosti za kadmij i preispitivanja tog odstupanja za primjene navedene u točkama (a) do (e). ◄
5. U smislu ovog unosa, „kadmiranje” je svako oblaganje ili prevlačenje metalne površine metalnim kadmijem.
Ne smije se koristiti za kadmiranje metalnih proizvoda i komponenti proizvoda koji se koriste u sljedećim sektorima odnosno oblicima primjene:
(a) oprema i strojevi za:

— proizvodnju hrane [8210] [8417 20] [8419 81] [8421 11] [8421 22] [8422] [8435] [8437] [8438] [8476 11]

— poljoprivredu [8419 31] [8424 81] [8432] [8433] [8434] [8436]

— hlađenje i duboko zamrzavanje [8418]

— tisak i knjigovez [8440] [8442] [8443]

(b) oprema i strojevi za proizvodnju:

— proizvoda za kućanstvo [7321] [8421 12] [8450] [8509] [8516]

— namještaja [8465] [8466] [9401] [9402] [9403] [9404]

— sanitarne opreme [7324]

— uređaja za centralno grijanje i klimatizaciju [7322] [8403] [8404] [8415]

U svakom slučaju, zabranjuje se stavljanje na tržište kadmiranih proizvoda ili komponenti tih proizvoda koji se koriste u sektorima/oblicima primjene iz točke (a) i (b) gore, kao i proizvoda proizvedenih u sektorima iz točke (b), bez obzira na njihovu uporabu i krajnju namjenu.
6. Odredbe stavka 5. također se primjenjuju na kadmirane proizvode ili komponente tih proizvoda koji se koriste u sektorima/oblicima primjene iz točke (a) i (b) dolje, kao i proizvode proizvedene u sektorima iz točke (b) dolje:
(a) oprema i strojevi za proizvodnju:

— papira i ljepenke [8419 32] [8439] [8441], tekstila i odjeće [8444] [8445] [8447] [8448] [8449] [8451] [8452]

(b) oprema i strojevi za proizvodnju:

— opreme i strojeva za manipulaciju u industriji [8425] [8426] [8427] [8428] [8429] [8430] [8431]

— cestovnih i poljoprivrednih vozila [poglavlje 87.]

— tračnih vozila [poglavlje 86.]

— plovila [poglavlje 89.]

7. Međutim, ograničenja iz stavaka 5. i 6. ne primjenjuju se na:

— proizvode i komponente proizvoda koji se koriste u aeronautici, astronautici i rudarstvu, na otvorenom moru i nuklearnoj tehnici gdje se moraju zadovoljiti visoki zahtjevi sigurnosti kao ni na proizvode i komponente proizvoda u sigurnosnim uređajima poljoprivrednih i tračnih vozila i plovila,

— električne kontakte u svim područjima uporabe, kad je to potrebno kako bi se osigurala pouzdanost koja se očekuje od uređaja na koje se ugrađuju.

►M13
8.  Ne koriste se u lemovima za tvrdo lemljenje u koncentracijama koje su jednake ili veće od 0,01 % masenog udjela.
Lemovi za tvrdo lemljenje ne stavljaju se na tržište ako je koncentracija kadmija (izraženog kao Cd metal) jednaka ili veća od 0,01 % masenog udjela.
U smislu ovog stavka tvrdo lemljenje znači tehniku spajanja uz uporabu legura, koja se provodi na temperaturama iznad 450 °C.
9.  Stavak 8. iznimno se ne primjenjuje na lemove za tvrdo lemljenje koji se koriste za razne namjene u obrani i zrakoplovstvu i na lemove za tvrdo lemljenje koji se koriste iz sigurnosnih razloga.
10.  Ne koriste se i ne stavljaju na tržište, ako je koncentracija jednaka ili veća od 0,01 % masenog udjela u metalu, u:
(i)  metalnim perlama i ostalim metalnim komponentama za izradu nakita;
(ii)  metalnim dijelovima nakita i imitacijama nakita i ukrasa za kosu, uključujući:

— narukvice, ogrlice i prstenje,

— nakit za piercing,

— ručne satove i ukrase koji se nose na zapešću,

— broševe i gumbe za manžete.

11. Stavak 10. iznimno se ne primjenjuje na proizvode stavljene na tržište prije 10. prosinca 2011. i na nakit koji 10. prosinca 2011. bude star preko 50 godina. ◄

24. Monometil-tetraklorodifenil metan

Trgovački naziv: Ugilec 141

CAS br. 76253-60-6

1. Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesama.

Proizvodi koji sadrže tu tvar ne smiju se stavljati na tržište.

2. Iznimno, stavak 1. ne primjenjuje se:

(a) na postrojenja i opremu koji su bili u uporabi 18. lipnja 1994., do njihovoga zbrinjavanja;

(b) na održavanje postrojenja i opreme koji su u državi članici već bili u funkciji 18. lipnja 1994.

U smislu točke (a) države članice mogu radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša na svojem teritoriju zabraniti uporabu tih postrojenja i opreme prije njihovoga zbrinjavanja.

25. Monometil-dikloro-difenil metan

Trgovački naziv: Ugilec 121

Ugilec 21

Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesama.

Proizvodi koji sadrže tu tvar ne smiju se stavljati na tržište.

26. Monometil-dibromo-difenilmetan brombenzilbromotoluen, smjesa izomera

Trgovački naziv: DBBT

CAS br. 99688-47-8

Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesama.

Proizvodi koji sadrže tu tvar ne smiju se stavljati na tržište.

27. Nikal

CAS br. 7440-02-0

EZ br. 231-111-4 i njegovi spojevi

1. Ne smije se koristiti:

(a) u mehanizmima koji se utiču u probušene uši i druge probušene dijelove ljudskog tijela, osim ako je količina nikla koja se iz njih oslobađa manja od 0,2 μg/cm2 tjedno (granica migracije);

(b) u proizvodima koji dolaze u izravni i dugotrajni dodir s kožom kao što su:

— naušnice,

— ogrlice, narukvice i lanci, lančići za gležanj, prsteni,

— kućišta ručnih satova, remeni i učvršćivači ručnih satova,

— nitne, učvršćivači, zakovice, patentni zatvarači i metalne oznake koje se koriste na odjeći,

ako je količina nikla koja se oslobađa iz dijelova tih proizvoda koji dolaze u izravni i dugotrajni dodir s kožom veća od 0,5 μg/cm2 tjedno.

(c) u proizvodima spomenutim u točki (b) ako su premazani premazom koji ne sadrži nikal, osim ako je taj premaz dovoljan da se osigura da količina nikla koja se oslobađa iz dijelova tih proizvoda koji dolaze u izravni i dugotrajni dodir s kožom ne prelazi 0,5 μg/cm2 tjedno u razdoblju od najmanje dvije godine uobičajene uporabe proizvoda.

2. Proizvodi koji podliježu stavku 1. smiju se stavljati na tržište samo ako ispunjavaju zahtjeve utvrđene u tom stavku.

3. Kao ispitne metode za dokazivanje usklađenosti proizvoda s odredbama stavaka 1. i 2. koriste se norme Europskog odbora za normizaciju (CEN).

►M49 28. Tvari koje su razvrstane kao karcinogene tvari kategorije 1.A ili 1.B u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 te su navedene u Dodatku 1., odnosno u Dodatku 2.

29. Tvari koje su razvrstane kao tvari s mutagenim učinkom na zametne stanice kategorije 1.A ili 1.B u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 te su navedene u Dodatku 3., odnosno u Dodatku 4.

30. Tvari koje su razvrstane kao reproduktivno toksične tvari kategorije 1.A ili 1.B u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 te su navedene u Dodatku 5., odnosno u Dodatku 6. ◄

Ne dovodeći u pitanje ostale dijelove ovog Priloga, za unose od 28. do 30. vrijedi:

1. Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti

— kao tvari,

— kao sastavni dijelovi drugih tvari, ili

— u smjesama,

za slobodnu prodaju kad je njihova pojedinačna koncentracija u tvari ili u smjesi jednaka ili veća od:

— relevantne konkretno određene granične koncentracije navedene u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008, ili

►M3

— relevantne opće granične vrijednosti koncentracije iz dijela 3. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

◄

Ne dovodeći u pitanje provedbu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, prije stavljanja na tržište dobavljači moraju osigurati da je na vidnom mjestu na ambalaži ovakvih tvari i smjesa istaknut sljedeći natpis, koji mora biti čitak i neizbrisiv:

„Samo za profesionalne korisnike”.

2. Iznimno, stavak 1. ne primjenjuje se na:

(a)  medicinske ili veterinarske proizvode kako su definirani u Direktivi 2001/82/EZ i Direktivi 2001/83/EZ;
(b)  kozmetičke proizvode kako su definirani u Direktivi 76/768/EEZ;
(c)  sljedeća goriva i naftne proizvode:

— motorna goriva obuhvaćena Direktivom 98/70/EZ,

— proizvode mineralnih ulja namijenjene uporabi kao gorivo u pokretnim i stacionarnim uređajima s izgaranjem,

— goriva koja se prodaju u zatvorenim sustavima (npr. boce s tekućim plinom);

►M3
(d)  umjetničke boje obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 1272/2008; ◄ ►M14
(e)  tvari navedene u stupcu 1 dodatka 11. za primjene ili uporabe navedene u stupcu 2 dodatka 11. Kad je u stupcu 2 dodatka 11. naveden datum, izuzeće se primjenjuje od navedenog datuma; ◄ ►M61
(f)  proizvode obuhvaćene Uredbom (EU) 2017/745 ◄

31.

(a) Kreozot; ulje za impregnaciju

CAS br. 8001-58-9

EZ br. 232-287-5

(b) Kreozotno ulje; ulje za impregnaciju

CAS br. 61789-28-4

EZ br. 263-047-8

CAS br. 84650-04-4

EZ br. 283-484-8

(d) Kreozotno ulje, acenaftenska frakcija; ulje za impregnaciju

CAS br. 90640-84-9

EZ br. 283-484-8 EZ br. 292-605-3

(e) Destilati (ugljeni katran), gornji; teško antracensko ulje

CAS br. 65996-91-0

EZ br. 266-026-1

(f) Antracensko ulje

CAS br. 90640-80-5

EZ br. 292-602-7

(g) Katranske kiseline, ugljen, sirova nafta; sirovi fenoli

CAS br. 65996-85-2

EZ br. 266-019-3

(h) Kreozot, drvo

CAS br. 8021-39-4

EZ br. 232-419-1

(i) Ostaci ekstrakcije (ugljen), niskotemp. ugljeni katran alkalni

CAS br. 122384-78-5

EZ br. 310-191-5

1. Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako je tvar ili smjesa namijenjena tretiranju drveta. Nadalje, ovako tretirano drvo ne smije se stavljati na tržište.

2. Odstupajući od stavka 1.:

(a) Tvari i smjese mogu se koristiti za tretiranje drveta u industrijskim postrojenjima ili ih mogu koristiti profesionalni korisnici obuhvaćeni zakonodavstvom Zajednice o zaštiti radnika za ponovno tretiranje na licu mjesta, ali samo ako sadrže:

i. benzo[a]piren u koncentraciji ispod 50 mg/kg (0,005 % masenog udjela), i

ii. fenole koji se mogu ekstrahirati vodom u koncentraciji ispod 3 % masenog udjela.

Ovakve tvari i smjese koji se koriste za tretiranje drveta u industrijskim postrojenjima odnosno koje koriste profesionalni korisnici:

— mogu se stavljati na tržište samo u pakiranjima zapremine od 20 litara ili više,

— ne smiju se prodavati potrošačima.

Ne dovodeći u pitanje primjenu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, prije stavljanja na tržište dobavljači moraju osigurati da je na vidnom mjestu na ambalaži ovakvih tvari i smjesa istaknut sljedeći natpis, koji mora biti čitak i neizbrisiv:

„Samo za uporabu u industrijskim postrojenjima i profesionalnu uporabu”.

(b) Drvo koje se tretira u industrijskim postrojenjima odnosno koje tretiraju profesionalni korisnici u skladu s podstavkom (a) i koje se prvi put stavlja na tržište ili ponovno tretira na licu mjesta smije se koristiti samo za profesionalnu i industrijsku uporabu, npr. na željezničkim prugama, u prijenosu električne energije i telekomunikacijama, za ograde, u poljoprivredi (npr. potpornji za drveće), u lukama i na vodnim putovima.

(c) Zabrana stavljanja na tržište iz stavka 1. ne primjenjuje se na drvo tretirano tvarima navedenim u unosu 31.(a) do i. prije 31. prosinca 2002. koje se stavlja na tržište kao rabljeni proizvod radi ponovne uporabe.

3. Obrađeno drvo iz stavka 2. točaka (b) i (c) ne smije se koristiti:

— u unutrašnjosti zgrada, bez obzira na njihovu namjenu,

— u igračkama,

— na igralištima,

— u parkovima, vrtovima i vanjskim objektima za rekreaciju i slobodno vrijeme ako postoji rizik učestalog dodira s kožom,

— za proizvodnju vrtnog namještaja, npr. vrtni stolovi,

— za proizvodnju i uporabu te bilo kakvu ponovnu obradu:

—

— posuda za uzgoj biljaka,

— ambalaže koja može doći u dodir sa sirovinama, međuproizvodima i proizvodima namijenjenima ljudskoj i/ili životinjskoj prehrani,

— drugih materijala koji mogu onečistiti gore spomenute proizvode.

32. Kloroform

CAS br. 67-66-3

EZ br. 200-663-8

34. 1,1,2-trikloroetan

CAS br. 79-00-5

EZ br. 201-166-9

35. 1,1,2,2-tetrakloroetan

CAS br. 79-34-5

EZ br. 201-197-8

36. 1,1,1,2-tetrakloroetan

CAS br. 630-20-6

37. Pentakloroetan

CAS br. 76-01-7

EZ br. 200-925-1

38. 1,1-dikloroeten

CAS br. 75-35-4

EZ br. 200-864-0

Ne dovodeći u pitanje ostale dijelove ovog Priloga, za unose od 32. do 38. vrijedi sljedeće:

1. Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti

— kao tvari,

— kao sastojci drugih tvari ili u smjesama u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više,

ako je tvar ili smjesa namijenjena za slobodnu prodaju i/ili u difuznim oblicima primjene, primjerice za čišćenje površina i čišćenje tkanina.

2. Ne dovodeći u pitanje primjenu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, prije stavljanja na tržište dobavljač mora osigurati da je na vidnom mjestu na ambalaži ovih tvari i smjesa koje ih sadrže u koncentraciji od 0,1 % masenog udjela i više istaknut sljedeći natpis, koji mora biti čitak i neizbrisiv:

„Samo za uporabu u industrijskim postrojenjima”.

Iznimno, ova se odredba ne primjenjuje na:

(a) lijekove ili veterinarske proizvode kako su definirani u Direktivi 2001/82/EZ i Direktivi 2001/83/EZ;

(b) kozmetičke proizvode kako su definirani u Direktivi 76/768/EEZ.

►M3
40. Tvari koje se razvrstavaju kao zapaljivi plinovi 1. ili 2. kategorije, zapaljive tekućine 1., 2. ili 3. kategorije, zapaljive krutine 1. ili 2. kategorije, tvari i smjese koje u dodiru s vodom otpuštaju zapaljive plinove 1., 2. ili 3. kategorije, piroforne tekućine 1. kategorije ili piroforne krutine 1. kategorije, bez obzira na to jesu li uvrštene u dio 3. Priloga VI. ►M21 Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ◄ ili ne. ◄

1. Ne smiju se koristiti kao tvari ili kao smjese u aerosolnim raspršivačima koji su namijenjeni za slobodnu prodaju u zabavne i dekorativne svrhe, kao što su:

— metalni sjaj koji je uglavnom predviđen za ukrašavanje,

— umjetni snijeg i mraz,

— jastuci koji ispuštaju nepristojne zvukove,

— smiješne aerosol-trake,

— imitacija izmeta,

— puhalice za zabave,

— ukrasne pahuljice i pjene,

— umjetna paučina,

— smrdljive bombe.

2. Ne dovodeći u pitanje primjenu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari, prije stavljanja na tržište dobavljač mora osigurati da je na vidnom mjestu na ambalaži gore navedenih aerosolnih raspršivača istaknut sljedeći natpis, koji mora biti čitak i neizbrisiv:

„Samo za profesionalne korisnike”.

3. Iznimno, stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na aerosolne raspršivače iz članka 8. točke (1.a) Direktive Vijeća 75/324/EEZ (*3).

4. Aerosolni raspršivači iz stavaka 1. i 2. smiju se stavljati na tržište samo ako udovoljavaju navedenim zahtjevima.

41. Heksakloroetan

CAS br. 67-72-1

EZ br. 200-666-4

Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesama ako je tvar ili smjesa namijenjena proizvodnji ili preradi obojenih metala.

▼M21 —————

43. Azo bojila i azo boje

1. Azo boje koje reduktivnim cijepanjem jedne ili više azo skupina mogu otpustiti jedan ili više aromatskih amina iz Dodatka 8. u koncentracijama u granici detekcije tj. iznad 30 mg/kg (0,003 % masenog udjela) u proizvodima ili u njihovim bojenim dijelovima, u skladu s ispitnim metodama iz Dodatka 10., ne smiju se koristiti u tekstilnim i kožnim proizvodima koji mogu doći u izravni i dugotrajni dodir s ljudskom kožom ili usnom šupljinom, kao što su:

— odjeća, posteljina, ručnici, umeci za kosu, vlasulje, šeširi, pelene i ostali sanitarni predmeti, vreće za spavanje,

— obuća, rukavice, remeni za ručne satove, ručne torbe, novčanici/lisnice, aktovke, presvlake za stolice, torbice koje se nose oko vrata,

— tekstilne i kožne igračke i igračke s tekstilnom i kožnom odjećom,

— pređa i tkanine namijenjene krajnjim potrošačima.

2. Nadalje, tekstilni i kožni proizvodi iz stavka 1. smiju se stavljati na tržište samo ako udovoljavaju zahtjevima toga stavka.

3. Azo boje iz Dodatka 9. „Popis azo boja” ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti za bojenje tekstilnih i kožnih proizvoda kao tvari ili u smjesama u koncentracijama iznad 0,1 % masenog udjela ako je tvar ili smjesa namijenjena bojanju tekstilnih ili kožnih proizvoda.

▼M9 —————

45. Difenileter, oktabromo derivat

C12H2Br8O

1. Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti:

— kao tvar,

— kao sastojak drugih tvari ili u smjesama u koncentracijama iznad 0,1 % masenog udjela.

2. Proizvodi se ne smiju stavljati na tržište ako oni sami ili njihovi dijelovi obrađeni zaštitnim sredstvom protiv gorenja sadrže tu tvar u koncentracijama iznad 0,1 % masenog udjela.

3. Iznimno, stavak 2. ne primjenjuje se na:

— proizvode koji su bili u uporabi u Zajednici prije 15. kolovoza 2004.,

— električnu i elektroničku opremu u smislu Direktive 2002/95/EZ.

46.

(a) Nonilfenol

C6H4(OH)C9H19

(b) Nonilfenol etoksilati

(C2H4O)nC15H24O

Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više u sljedeće svrhe:

(1) čišćenje industrijskih i poslovnih objekata i ustanova osim:

— kontroliranih zatvorenih sustava za kemijsko čišćenje gdje se tekućina od čišćenja reciklira ili spaljuje,

— sustava za čišćenje s posebnom obradom gdje se tekućina od čišćenja reciklira ili spaljuje;

(2) čišćenje u kućanstvima;

(3) prerada tekstila i kože osim:

— prerade bez ispuštanja u otpadne vode,

— sustava s posebnom obradom u kojima se organska frakcija u potpunosti uklanja iz tehnološke vode prije biološke obrade otpadne vode (odmašćivanje ovčje kože);

(4) emulgator u kupeljima za vime;

(5) obrada metala osim;

uporaba u kontroliranim zatvorenim sustavima gdje se tekućina od čišćenja reciklira ili spaljuje;

(6) proizvodnja vlaknine i papira;

(7) kozmetički proizvodi;

(8) ostali proizvodi za osobnu njegu osim:

spermicida;

(9) pomoćni sastojci u pesticidima i biocidima. Međutim, ovo ograničenje nema utjecaja na nacionalne dozvole za pesticide i biocidne proizvode koji sadrže nonilfenol etoksilate kao pomoćni sastojak izdane prije 17. srpnja 2003. koje ostaju na snazi do isteka roka.

▼M34

46.a Nonilfenol etoksilati (NPE-i)

(C2H4O)nC15H24O

1. Ne smiju se stavljati na tržište nakon 3. veljače 2021. u tekstilnim proizvodima za koje se može razumno očekivati da će se prati u vodi tijekom uobičajenog životnog vijeka, u koncentracijama jednakima ili većima od 0,01 % masenog udjela toga tekstilnog proizvoda ili svakog dijela tekstilnog proizvoda.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se na stavljanje na tržište rabljenih tekstilnih proizvoda ni novih tekstilnih proizvoda proizvedenih isključivo od recikliranog tekstila, bez uporabe NPE-a.

3. Za potrebe stavaka 1. i 2., „tekstilni proizvod” znači bilo koje nedovršeni proizvod, poluproizvod ili gotovi proizvod koji ima najmanje 80 % masenog udjela tekstilnih vlakana, ili bilo koji drugi proizvod koji sadržava dio koji ima najmanje 80 % masenog udjela tekstilnih vlakana, uključujući proizvode kao što su odjeća, modni dodaci, tekstil za interijere, vlakna, pređa, tkanine i pletenina.

47. Spojevi kroma(VI)

1.  Cement i smjese koji sadrže cement ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti ako u hidratiziranom obliku sadržaj topljivog kroma VI u ukupnoj suhoj masi cementa iznosi više od 2 mg/kg (0,0002 %).
2.  Ako se koriste redukcijska sredstva, tada, ne dovodeći u pitanje primjenu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, prije stavljanja na tržište dobavljač mora osigurati da su na vidnom mjestu na ambalaži cementa ili smjesa koje sadrže cement istaknuti čitki i neizbrisivi podaci o datumu pakiranja kao i o uvjetima skladištenja i vremenu skladištenja u kojemu aktivnost redukcijskog sredstva ostaje održana i u kojemu se sadržaj topljivog kroma VI zadržava ispod granične vrijednosti navedene u stavku 1.
3.  Iznimno, stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na stavljanje na tržište za uporabu u kontroliranim zatvorenim i potpuno automatiziranim postupcima ni na takvu uporabu ako se cementom i smjesama koje sadrže cement rukuje isključivo strojno i ne postoji mogućnost dodira s kožom. ►M21
4.  Kao ispitna metoda za dokazivanje usklađenosti sa stavkom 1. koristi se norma Europskoga odbora za normizaciju (CEN) za ispitivanje udjela topljivog kroma (VI) u cementu i smjesama koje sadrže cement. ◄ ►M25
5.  Kožni predmeti koji dolaze u dodir s ljudskom kožom ne stavljaju se na tržište ako sadržavaju krom VI u koncentracijama jednakim ili većim od 3 mg/kg (0,0003 % masenog udjela) od ukupne suhe mase kože.
6.  Predmeti koji sadržavaju kožne dijelove i dolaze u dodir s ljudskom kožom ne stavljaju se na tržište ako bilo koji od tih kožnih dijelova sadržava krom VI u koncentracijama jednakim ili većim od 3 mg/kg (0,0003 % masenog udjela) od ukupne suhe mase tog kožnog dijela.
7.  Stavci 5. i 6. ne primjenjuju se na stavljanje na tržište rabljenih proizvoda koji su bili u krajnjoj uporabi u Uniji prije 1. svibnja 2014. ◄

48. Toluen

CAS br. 108-88-3

EZ 203-625-9

Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesama u koncentraciji od 0,1 % masenog udjela ili više ako se tvar ili smjesa koristi u ljepilima i bojama u spreju namijenjenima slobodnoj prodaji.

49. Triklorobenzen

CAS br. 120-82-1

EZ br. 204-428-0

Smije se stavljati na tržište i koristiti kao tvar ili u smjesama u koncentraciji od 0,1 % masenog udjela ili više neovisno o uporabi samo:

— kao međuproizvod sinteze, ili

— kao procesno otapalo u zatvorenim kemijskim sustavima za reakcije kloriranja, ili

— u proizvodnji 1,3,5-triamino – 2,4,6-trinitrobenzena (TATB).

50. Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH)

(a) Benzo[a]piren (BaP)

CAS br. 50-32-8

(b) Benzo[e]piren (BeP)

CAS br. 192-97-2

CAS br. 56-55-3

(d) Krizen (CHR)

CAS br. 218-01-9

(e) Benzo[b]fluoroanten (BbFA)

CAS br. 205-99-2

(f) Benzo[j]fluoroanten (BjFA)

CAS br. 205-82-3

(g) Benzo[k]fluoroanten (BkFA)

CAS br. 207-08-9

(h) Dibenzo[a,h]antracen (DBAhA)

CAS br. 53-70-3

1. Od 1. siječnja 2010. ulja za ekstendiranje ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti u proizvodnji automobilskih guma i njihovih dijelova ako sadrže:

— više od 1 mg/kg (0,0001 % masenog udjela) BaP, ili

— više od 10 mg/kg (0,001 % masenog udjela) svih navedenih PAH.

Norma EN 16143:2013 (Naftni proizvodi – Određivanje udjela benzo(a)pirena (BaP) i odabranih policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) u uljima za ekstendiranje – Postupak s dvostrukim pročišćavanjem tekućinskom kromatografijom i analizom GC/MS) upotrebljava se kao testna metoda za dokazivanje usklađenosti s granicama iz prvog podstavka.
Sve do 23. rujna 2016. smatra se da se granične vrijednosti iz prvog podstavka poštuju ako je maseni udio ekstrakta policikličkih aromata (PCA) manji od 3 %, izmjereno u skladu s normom IP 346:1998 (Određivanje PCA u neupotrebljavanim mazivim baznim uljima i naftnim frakcijama bez asfaltena – metoda ekstrakcije uz indeks refrakcije s pomoću dimetilsulfoksida), pod uvjetom da proizvođač odnosno uvoznik izmjeri sukladnost s granicama za BaP i navedene PAH te korelaciju između izmjerenih vrijednosti i ekstrakta PCA svakih šest mjeseci odnosno nakon svake veće promjene u postupku, ovisno o tome što je ranije.
2.  Nadalje, gume i gazišta za protektiranje guma proizvedeni nakon 1. siječnja 2010. ne smiju se stavljati na tržište ako sadrže ulja za ekstendiranje u količinama iznad graničnih vrijednosti navedenih u stavku 1.
Smatra se da se te granične vrijednosti poštuju ako spojevi vulkanizirane gume ne prelaze graničnu vrijednost od 0,35 % Bay protona, izmjereno i izračunano u skladu s normom ISO 21461 (Rubber vulcanised – Determination of aromaticity of oil in vulcanised rubber compounds).
3.  Iznimno, stavak 2. ne primjenjuje se na protektirane gume ako njihovo gazište ne sadrži ulja za ekstendiranje iznad graničnih vrijednosti iz stavka 1.
4.  U smislu ovog unosa „gume” znače gume za vozila obuhvaćena:

— Direktivom 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavljanu okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica (*4),

— Direktivom 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo, njihovih prikolica i priključnih vučenih strojeva, kao i njihovih sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica (*5), i

— Direktivom 2002/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. ožujka 2002. o homologaciji tipa motornih vozila s dva ili tri kotača i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/61/EEZ (*6).

►M24
5. Na tržište se ne smiju stavljati proizvodi namijenjeni prodaji na malo ako bilo koji njihov plastični ili gumeni dio, koji dolazi u izravan ili dulji dodir, odnosno kratkotrajni ponavljani dodir s ljudskom kožom ili usnom šupljom u uobičajenim ili opravdano predvidljivim uvjetima upotrebe, sadrži više od 1 mg/kg (0,0001 % masenog udjela tog dijela) bilo kojeg navedenog PAH-a.
Ti proizvodi među ostalima obuhvaćaju:

— sportsku opremu poput bicikala, palica za golf, reketa

— kućansko posuđe, kolica, hodalice

— alate za kućansku uporabu

— odjeću, obuću, rukavice i sportsku odjeću

— narukvice za ručne satove, steznici za zglobove, maske, trake za glavu

6.  Na tržište se ne smiju stavljati igračke, uključujući igračke za poticanje aktivnosti, te proizvodi za njegu djece ako bilo koji njihov plastični ili gumeni dio, koji dolazi u izravan ili dulji dodir, odnosno kratkotrajni ponavljani dodir s ljudskom kožom ili usnom šupljom u uobičajenim ili opravdano predvidljivim uvjetima upotrebe, sadrži više od 0,5 mg/kg (0,00005 % masenog udjela tog dijela) bilo kojeg navedenog PAH-a.
7.  Odstupajući od stavaka 5. i 6., ti se stavci ne primjenjuju na proizvode koji su prvi put stavljeni na tržište prije 27. prosinca 2015.
8.  Do 27. prosinca 2017., Komisija će revidirati granične vrijednosti iz stavaka 5. i 6. u svjetlu novih znanstvenih spoznaja, među ostalima o migraciji PAH-ova s proizvoda obuhvaćenih tim člancima i alternativnim sirovinama te će, prema potrebi, dotične članke primjereno izmijeniti. ◄ ►M65
9.  Granule ili malč ne smiju se stavljati na tržište za uporabu kao materijal za ispunu terena s umjetnom travom ili u rasutom stanju na igralištima ili za sportske namjene ako sadržavaju više od 20 mg/kg (0,002 % masenog udjela) za zbroj svih navedenih policikličkih aromatskih ugljikovodika.
10.  Granule ili malč ne smiju se upotrebljavati kao materijal za ispunu terena s umjetnom travom ili u rasutom stanju na igralištima ili za sportske namjene ako sadržavaju više od 20 mg/kg (0,002 % masenog udjela) za zbroj svih navedenih policikličkih aromatskih ugljikovodika.
11.  Granule ili malč stavljeni na tržište za uporabu kao materijal za ispunu terena s umjetnom travom ili u rasutom stanju na igralištima ili za sportske namjene označuju se jedinstvenim identifikacijskim brojem šarže.
12.  Stavci od 9. do 11. primjenjuju se od 10. kolovoza 2022.
13.  Granule ili malč koji se u Uniji upotrebljavaju 9. kolovoza 2022. kao materijal za ispunu terena s umjetnom travom ili u rasutom stanju na igralištima ili za sportske namjene mogu ostati na svom mjestu te se ondje mogu nastaviti upotrebljavati u istu svrhu.
14.  Za potrebe stavaka od 9. do 13.:
(a)  „granule” su smjese krutih čestica u rasponu veličine od 1 do 4 mm, koje su proizvedene od gume ili drugog vulkaniziranog ili polimernog materijala recikliranog ili neobrađenog podrijetla, ili koje su dobivene iz prirodnog izvora;
(b)  „malč” su smjese krutih čestica u obliku ljuskica, u rasponu veličine od 4 do 130 mm duljine te od 10 do 15 mm širine, koje su proizvedene od gume ili drugog vulkaniziranog ili polimernog materijala recikliranog ili neobrađenog podrijetla, ili koje su dobivene iz prirodnog izvora;
(c)  „materijal za ispunu terena s umjetnom travom” sastoji se od granula koje se upotrebljavaju u terenima s umjetnom travom radi poboljšanja sportsko-tehničkih svojstava sustava umjetnog travnjaka;
(d)  „uporaba u rasutom stanju na igralištima ili za sportske namjene” je svaka uporaba granula ili malča u rasutom stanju na igralištima ili za sportske svrhe osim uporabe kao materijala za ispunu terena s umjetnom travom. ◄

▼M80

50.a Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH)

(a) Acenaften, CAS br. 83-32-9, EZ br. 201-469-6

(b) Acenaftilen, CAS br. 208-96-8, EZ br. 205-917-1

(d) Benzo[a]antracen, CAS br. 56-55-3, EZ br. 200-280-6

(e) Benzo[a]piren, CAS br. 50-32-8, EZ br. 200-028-5 (Benzo[def]krizen)

(f) Benzo[b]fluoranten, CAS br. 205-99-2, EZ br. 205-911-9 (Benzo[e]acefenantrilen)

(g) Benzo[e]piren, CAS br. 192-97-2, EZ br. 205-892-7

(h) Benzo[ghi]perilen, CAS br. 191-24-2, EZ br. 205-883-8

(i) Benzo[j]fluoranten, CAS br. 205-82-3, EZ br. 205-910-3

(j) Benzo[k]fluoranten, CAS br. 207-08-9, EZ br. 205-916-6

(k) Krizen, CAS br. 218-01-9, EZ br. 205-923-4

(l) Dibenzo[a,h]antracen, CAS br. 53-70-3, EZ br. 200-181-8

(m) Fluoranten, CAS br. 206-44-0, EZ br. 205-912-4

(n) Fluoren, CAS br. 86-73-7, EZ br. 201-695-5

(o) Indeno[1,2,3cd]piren, CAS br. 193-39-5, EZ br. 205-893-2

(p) Naftalen, CAS br. 91-20-3, EZ br. 202-049-5

(q) Fenantren, CAS br. 85-01-8, EZ br. 201-581-5

(r) Piren, CAS br. 129-00-0, EZ br. 204-927-3

Ne smiju se stavljati na tržište ni koristiti, sami ili kao sastojci drugih tvari, u glinenim metama za streljaštvo od 22. travnja 2026. ako sadržavaju više od 50 mg/kg (0,005 % suhe mase glinene mete) zbroja svih navedenih PAH-a.

▼M52

51.

Bis(2-etilheksil)-ftalat (DEHP)

CAS br. 117-81-7

EZ br. 204-211-0

Dibutil-ftalat (DBP)

CAS br. 84-74-2

EZ br. 201-557-4

Benzil-butil-ftalat (BBP)

CAS br. 85-68-7

EZ br. 201-622-7

Diizobutil-ftalat (DIBP)

CAS br. 84-69-5

EZ br. 201-553-2

1. Ne smiju se koristiti kao tvari ili u smjesama, pojedinačno ili u bilo kojoj kombinaciji ftalata iz prvog stupca ovog unosa, u koncentraciji koja je jednaka ili veća od 0,1 % masenog udjela plastificiranog materijala, u igračkama i proizvodima za skrb o djeci.

2. Ne smiju se stavljati na tržište u igračkama ili proizvodima za skrb o djeci, pojedinačno ili u bilo kojoj kombinaciji prva tri ftalata iz prvog stupca ovog unosa, u koncentraciji koja je jednaka ili veća od 0,1 % masenog udjela plastificiranog materijala.

Osim toga, DIBP ne smije se stavljati na tržište nakon 7. srpnja 2020. u igračkama ili proizvodima za skrb o djeci, pojedinačno ili u bilo kojoj kombinaciji s prva tri ftalata iz prvog stupca ovog unosa, u koncentraciji koja je jednaka ili veća od 0,1 % masenog udjela plastificiranog materijala.

3. Ne smiju se stavljati na tržište nakon 7. srpnja 2020. u proizvodima, pojedinačno ili u bilo kojoj kombinaciji ftalata iz prvog stupca ovog unosa, u koncentraciji koja je jednaka ili veća od 0,1 % masenog udjela plastificiranog materijala u proizvodu.

4. Stavak 3. ne primjenjuje se na:

(a) proizvode isključivo za industrijsku ili poljoprivrednu uporabu, ili za uporabu isključivo na otvorenom, pod uvjetom da nikakvi plastificirani materijali ne dolaze u dodir sa sluznicom ljudi ili u dulji dodir s ljudskom kožom;

(b) zrakoplove, stavljene na tržište prije 7. siječnja 2024., ili proizvode, neovisno o tome kad su stavljeni na tržište, koji se upotrebljavaju isključivo za održavanje ili popravak tih zrakoplova, ako su ti proizvodi od presudne važnosti za sigurnost i plovidbenost zrakoplova;

(c) motorna vozila obuhvaćena područjem primjene Direktive 2007/46/EZ koja su stavljena na tržište prije 7. siječnja 2024. ili proizvode, neovisno o tome kad su stavljeni na tržište, koji se upotrebljavaju isključivo za održavanje ili popravak tih vozila, ako vozila ne mogu funkcionirati kako je predviđeno bez tih proizvoda;

(d) proizvode stavljene na tržište prije 7. srpnja 2020.;

(e) mjerne uređaje za laboratorijsku uporabu ili njihove dijelove;

(f) materijale i predmete koji dolaze u dodir s hranom obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1935/2004 ili Uredbe Komisije (EZ) br. 10/2011 (*20);

(g) medicinske proizvode obuhvaćene područjem primjene direktiva 90/385/EEZ, 93/42/EEZ ili 98/79/EZ, ili njihove dijelove;

(h) električnu i elektroničku opremu obuhvaćenu područjem primjene Direktive 2011/65/EU;

(i) unutarnje pakiranje medicinskih proizvoda obuhvaćeno područjem primjene Uredbe (EZ) br. 726/2004, Direktive 2001/82/EZ ili Direktive 2001/83/EZ;

(j) igračke i proizvode za skrb o djeci obuhvaćene stavcima 1. ili 2.

5. Za potrebe stavaka 1., 2. i 3. te stavka 4. točke (a),

(a) „plastificirani materijali” znači bilo koji sljedeći homogeni materijali:

— polivinil-klorid (PVC), poliviniliden-klorid (PVDC), polivinil-acetat (PVA), poliuretani,

— bilo koji drugi polimer (uključujući, među ostalim, polimerne pjene i gumene materijale) osim silikonske gume i premaza na bazi prirodnog lateksa,

— površinski premazi, protuklizni premazi, proizvodi za završnu obradu, naljepnice, ispisani uzorci,

— ljepila, brtvila, boje i tinte;

(b) „dulji dodir s ljudskom kožom” znači stalan dodir koji traje dulje od 10 minuta ili dodir s prekidima tijekom razdoblja od 30 minuta, dnevno;

(c) „proizvod za skrb o djeci” znači svaki proizvod čija je svrha djeci olakšati san, odmor, higijenu, hranjenje ili sisanje.

6. Za potrebe stavka 4. točke (b) „zrakoplov” znači jedno od sljedećeg:

(a) civilni zrakoplov proizveden u skladu s certifikatom tipa izdanim u skladu s Uredbom (EU) br. 216/2008 ili s odobrenjem dizajna izdanim u skladu s nacionalnim propisima države ugovornice Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) ili za koji je svjedodžbu o plovidbenosti izdala država ugovornica ICAO-a u skladu s Prilogom 8. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu potpisanoj 7. prosinca 1944. u Chicagu;

(b) vojni zrakoplov.

52. Sljedeći ftalati (i drugi CAS i EZ brojevi koji se odnose na tvar):

(a) Di-„izononil”-ftalat (DINP)

CAS br. 28553-12-0 i 68515-48-0 EZ br. 249-079-5 i 271-090-9

(b) Di-„izodecil”-ftalat (DIDP)

CAS br. 26761-40-0 i 68515-49-1 EZ br. 247-977-1 i 271-091-4

CAS br. 117-84-0

EZ br. 204-214-7

1.  Ne smiju se koristiti kao tvari ili u smjesama u koncentracijama iznad 0,1 % mase plastificiranog materijala u igračkama i proizvodima za skrb o djeci koja djeca mogu staviti u usta.
2.  Igračke i proizvodi za skrb o djeci koji sadrže ove ftalate u koncentraciji iznad 0,1 % mase plastificiranog materijala ne smiju se stavljati na tržište. ►M30   ◄
4.  U smislu ovog unosa „proizvodi za skrb o djeci” znači svaki proizvod čija je svrha djeci olakšati san, odmor, higijenu, hranjenje ili sisanje.

▼M9 —————

54. 2-(2-metoksietoksi)etanol (DEGME)

CAS br. 111-77-3

EZ br. 203-906-6

Nakon 27. lipnja 2010. ne smije se stavljati na tržište za slobodnu prodaju kao sastojak boje, sredstava za skidanje boje, sredstava za čišćenje, emulzija za davanje sjaja ili sredstava za izolaciju podova u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više.

55. 2-(2-butoksietoksi)etanol (DEGBE)

CAS No 112-34-5

EZ br. 203-961-6

1. Nakon 27. lipnja 2010. ne smije se po prvi put staviti na tržište za slobodnu prodaju kao sastojak boje, sredstava za čišćenje u aerosolnim raspršivačima u koncentracijama od 3 % masenog udjela ili više.

2. Boje i sredstva za čišćenje u sprejevima s aerosolnim raspršivačima koji sadrže DEGBE i ne zadovoljavaju odredbe stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište za slobodnu prodaju nakon 27. prosinca 2010.

3. Ne dovodeći u pitanje provedbu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, prije puštanja na tržište tih boja osim boja u spreju koje sadrže DEGBE u koncentracijama od 3 % masenog udjela ili više, do 27. prosinca 2010. dobavljači moraju osiguravati da je na vidnom mjestu na ambalaži za slobodnu prodaju istaknut sljedeći natpis, koji mora biti čitak i neizbrisiv:

„Ne koristiti u opremi za raspršivanje boje”.

►M21
56.  Metilendifenil diizocijanat (MDI)
CAS br. 26447-40-5
EZ br. 247-714-0
uključujući sljedeće posebne izomere:
(a)  4,4′-metilendifenil diizocijanat;
CAS br. 101-68-8
EZ br. 202-966-0;
(b)  2,4′-metilendifenil diizocijanat;
CAS br. 5873-54-1
EZ br. 227-534-9;
(c)  2,2′-metilendifenil diizocijanat;
CAS br. 2536-05-2
EZ br. 219-799-4 ◄

1. Poslije 27. prosinca 2010. smije se stavljati na tržište za slobodnu prodaju kao sastojak smjesa u koncentracijama od 0,1 % ili više masenog udjela MDI-a samo ako dobavljači prije stavljanja na tržište osiguraju da ambalaža:

(a) sadrži zaštitne rukavice koje zadovoljavaju zahtjeve Direktive Vijeća 89/686/EEZ (*9);

(b) na vidnom mjestu sadrži sljedeće natpise, koji moraju biti čitki i neizbrisivi, čime se ne dovode u pitanje drugi propisi u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa:

„— Osobe već senzibilizirane na diizocijanate mogu razviti alergijske reakcije prilikom uporabe ovog proizvoda.

— Osobe koje boluju od astme, ekcema ili imaju problematičnu kožu trebaju izbjegavati kontakt s ovim proizvodom, uključujući i dodir putem kože.

— U uvjetima slabe ventilacije ovaj se proizvod može koristiti samo ako se upotrebljava odgovarajući plinski filtar (npr. tipa A1 u skladu s normom EN 14387).”

2. Iznimno, stavak 1. točka (a) ne primjenjuje se na vruće topljena ljepila.

57. Cikloheksan

CAS br. 110-82-7

EZ br. 203-806-2

1. Nakon 27. lipnja 2010. ne smije se po prvi put stavljati na tržište kao sastojak kontaktnih ljepila na bazi neoprena u koncentracijama od 0,1 % ili više masenog udjela u pakovanjima većim od 350 g.

2. Kontaktna ljepila na bazi neoprena koja sadrže cikloheksan a koja ne udovoljavaju stavku 1. ne smiju se stavljati na tržište za slobodnu prodaju nakon 27. prosinca 2010.

3. Ne dovodeći u pitanje provedbu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, prije puštanja na tržište tih kontaktnih ljepila na bazi neoprena koja sadrže cikloheksan u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više, dobavljači moraju osiguravati da su na ambalaži za slobodnu prodaju nakon 27. prosinca 2010. na vidnom mjestu istaknuti sljedeći natpisi, koji moraju biti čitki i neizbrisivi:

„— Ovaj se proizvod ne smije koristiti u uvjetima slabe ventilacije.

— Ovaj se proizvod ne smije koristiti za postavljanje podnih obloga.”.

58. Amonijev nitrat (AN)

CAS br. 6484-52-2

EZ br. 229-347-8

1. Nakon 27. lipnja 2010. ne smije se po prvi put stavljati na tržište kao tvar ili u smjesama koje sadrže više od 28 % masenog udjela dušika u odnosu na amonijev nitrat, za primjenu kao umjetno gnojivo za tlo, čist ili kao spoj, samo ako umjetno gnojivo zadovoljava tehničke odredbe za umjetna gnojiva s velikim sadržajem dušika utvrđene u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (*10). ►M54 ◄

▼M6

59. Diklorometan

CAS br. 75-09-2

EZ br. 200-838-9

1. Odstranjivači boje koji sadrže diklorometan u koncentraciji od 0,1 % masenog udjela ili više:

(a) nakon 6. prosinca 2010. ne smiju se po prvi put staviti na tržište za slobodnu ponudu niti za profesionalne korisnike;

(b) nakon 6. prosinca 2011. ne smiju se staviti na tržište za slobodnu ponudu niti za profesionalne korisnike;

Za potrebe ovog unosa:

i. „profesionalni korisnik” znači svaka fizička ili pravna osobu, uključujući i radnike i samozaposlene radnike koji odstranjuju boju dok obavljaju svoju profesionalnu aktivnost izvan industrijskog postrojenja;

ii. „industrijsko postrojenje” znači objekt u kojem se obavljaju aktivnosti odstranjivanja boje.

2. Iznimno od odredaba stavka 1., države članice na svojim državnim područjima i za određene aktivnosti mogu dozvoliti da odstranjivače boje koji sadrži diklorometan koriste posebno osposobljeni profesionalni korisnici i mogu dozvoliti stavljanje na tržište takvih odstranjivača boje za potrebe tih profesionalnih korisnika.

Države članice koje koriste ovo izuzeće utvrđuju odgovarajuće odredbe za zaštitu zdravlja i sigurnosti profesionalnih korisnika koji upotrebljavaju odstranjivače boje koji sadrže diklorometan, i o tome obavješćuju Komisiju.

U te odredbe unosi se zahtjev da profesionalni korisnik mora posjedovati certifikat koji se prihvaća u državi članici u kojoj on obavlja svoju djelatnost ili da mora podnijeti drugu dokumentaciju s dokazima u tu svrhu ili da njegova djelatnost u toj državi članici mora biti odobrena na neki drugi način, čime dokazuje da je odgovarajuće osposobljen i stručan za uporabu odstranjivača boje koji sadrže diklorometan.

Komisija sastavlja popis država članica koje koriste izuzeće iz ovog stavka i javno ga objavljuje na internetu.

3. Profesionalni korisnik koji koristi izuzeće iz stavka 2. obavlja svoju djelatnost samo u državama članicama koje koriste to izuzeće. Osposobljavanje spomenuto u stavku 2. obuhvaća minimalno:

(a) svijest o postojanju rizika za zdravlje, procjenjivanje i upravljanje tim rizicima, uključujući i informacije o postojećim zamjenama ili postupcima u kojima je njihova uporaba manje opasna za zdravlje i sigurnost radnika;

(b) uporabu odgovarajuće ventilacije;

Poželjno je da zaposlenici i samozaposleni radnici zamijene diklorometan kemijskim sredstvom ili postupkom koji u propisanim uvjetima uporabe ne predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost radnika ili je taj rizik manji.

Profesionalni korisnici u praksi primjenjuju sve relevantne mjere sigurnosti, uključujući i uporabu osobne zaštitne opreme.

4. Ne dovodeći u pitanje drugo zakonodavstvo Zajednice o zaštiti radnika, odstranjivači boje koji sadrže diklorometan u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više smiju se koristiti u industrijskim postrojenjima samo ako su ispunjeni najmanje sljedeći uvjeti:

(a) učinkovita ventilacija u svim prostorima u kojima se obavljaju radovi, posebno kod mokrih postupaka i sušenja proizvoda s kojih je boja odstranjena: lokalna ventilacija na ispuhu bazena za odstranjivanje boje dopunjena prisilnom ventilacijom u takvim prostorima kako bi se izloženost svela na najmanju moguću mjeru i, kad je to tehnički provedivo, osiguralo poštivanje relevantnih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost;

(b) mjere za smanjivanje isparavanja iz bazena za odstranjivanje boje: bazeni zatvoreni poklopcima osim tijekom punjenja i pražnjenja; odgovarajući sustavi za punjenje i pražnjenje bazena; i spremnici za pranje vodom ili mineraliziranom vodom radi uklanjanja ostatka otapala nakon pražnjenja bazena;

(c) mjere za rukovanje diklormetanom u bazenima za odstranjivanje boje na siguran način: crpke i cjevovodi za prijenos odstranjivača boje u bazen i iz bazena za odstranjivanje; i odgovarajući sustavi za sigurno čišćenje bazena i odstranjivanje taloga;

(d) osobna zaštitna osobna zaštitna oprema u skladu s Direktivom 89/686/EEZ: odgovarajuće zaštitne rukavice, zaštitne naočale i zaštitna odjeća; i odgovarajuća zaštita za dišne organe ako na drugačiji način nije moguće postići poštivanje relevantnih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost;oprema u skladu s Direktivom 89/686/EEZ: odgovarajuće zaštitne rukavice, zaštitne naočale i zaštitna odjeća; i odgovarajuća zaštita za dišne organe ako na drugačiji način nije moguće postići poštivanje relevantnih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost;

(e) odgovarajuće informacije, upute i osposobljavanje za operatore koji koriste takvu opremu.

5. Ne dovodeći u pitanje druge odredbe Zajednice koje se odnose na razvrstavanje, pakiranje i označivanje tvari i mješavina, do 6. prosinca 2011. odstranjivači boje koji sadrže diklorometan u koncentraciji od 0,1 % masenog udjela ili više na vidljivom mjestu moraju sadržavati sljedeći natpis, koji mora biti čitljiv i neizbrisiv:

„Isključivo za industrijsku uporabu i profesionalne korisnike ovlaštene u određenim državama članicama EU – provjeriti u kojima od njih je uporaba dozvoljena.”

▼M12

60. Akrilamid

CAS br. 79-06-1

Nakon 5. studenoga 2012. ne smije se stavljati na tržište ni upotrebljavati kao tvar ili sastojak mješavina za cementacijske primjene u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više.

▼M16

61. Dimetil fumarat (DMF)

CAS br. 624-49-7

EC 210-849-0

Ne smije se koristiti u predmetima ili njihovim dijelovima u koncentracijama većim od 0,1 mg/kg.

Predmeti ili njihovi dijelovi koji sadrže DMF u koncentracijama većim od 0,1 mg/kg ne smiju se stavljati na tržište.

▼M20

62.

(a) Fenilživin acetat

EZ br: 200-532-5

CAS br: 62-38-4

(b) Fenilživin propionat

EZ br: 203-094-3

CAS br.: 103-27-5

EZ br: 236-326-7

CAS br.: 13302-00-6

(d) Fenilživin oktanoat

EZ br.: -

CAS br.: 13864-38-5

(e) Fenilživin neodekanoat

EZ br.: 247-783-7

CAS br.: 26545-49-3

1. Ne smiju se proizvoditi, stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama nakon 10. listopada 2017. ako je koncentracija žive u smjesama jednaka ili veća od 0,1 % mase.

2. Proizvodi kao ni jedan njihov dio koji sadrži jednu ili više tih tvari ne smiju se stavljati na tržište nakon 10. listopada 2017. ako je koncentracija žive u proizvodima ili nekom njihovom dijelu jednaka ili veća od 0,1 % mase.

▼M18

63. Olovo

CAS br. 7439-92-1

EC br. 231-100-4

i njegovi spojevi

1.  Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti u pojedinačnim dijelovima proizvoda nakita ako je koncentracija olova (izraženog kao metal) u takvom dijelu jednaka ili veća od 0,05 % masenog udjela.
2.  Za potrebe stavka 1.:
i.  „proizvodi nakita” obuhvaća nakit i imitacije proizvoda od nakita i pribor za kosu, uključujući:
(a)  narukvice, ogrlice i prstene;
(b)  nakit za „piercing”;
(c)  ručni satovi i nakit koji se nosi na ručnom zglobu;
(d)  broševi i dugmad za manžete;
ii.  „bilo koji pojedinačni dio” uključuje materijale od kojih se nakit izrađuje, kao i pojedinačne komponente proizvoda nakita.
3.  Stavak 1. primjenjuje se i na pojedinačne dijelove ako se stavljaju na tržište ili koriste za izradu nakita.
4.  Iznimno, stavak 1. ne primjenjuje se na:
(a)  kristalno staklo kako je definirano u Prilogu I. (kategorije 1., 2., 3. i 4.) Direktivi Vijeća 69/493/EEZ (*13);
(b)  unutarnje komponente satnih mehanizama u ručnim satovima, kojima potrošači nemaju pristup;
(c)  nesintetske ili rekonstruirane dragulje i poludragulje (oznaka KN 7103 , kako je utvrđeno Uredbom (EEZ) br. 2658/87), osim ako su obrađeni olovom ili njegovim spojevima ili smjesama koje sadrže te tvari;
(d)  emajli, definirani kao staklaste mješavine dobivene fuzijom, vitrifikacijom ili sinteriranjem minerala koji se tale na temperaturi od najmanje 500 °C.
5.  Iznimno, stavak 1. ne primjenjuje se na proizvode nakita stavljene na tržište prvi put prije 9. listopada 2013. i proizvode nakita proizvedene prije 10. prosinca 1961. ►M31
6.  Do 9. listopada 2017. Komisija će ponovno ocijeniti stavke od 1. do 5. ovog unosa s obzirom na nove znanstvene spoznaje, uključujući dostupnost alternativa i migraciju olova iz proizvoda iz stavka 1. i, ako je to potrebno, u skladu s time izmijeniti ovaj unos. ◄ ►M31
7.  Ne smiju se stavljati na tržište ni koristiti u proizvodima koji se nalaze u prometu na malo ako je koncentracija olova (izražena kao metal) u tim proizvodima ili dostupnim dijelovima tih proizvoda jednaka ili veća od 0,05 % masenog udjela, a te proizvode ili dostupne dijelove djeca mogu, tijekom uobičajenih ili razumno predvidljivih uvjeta uporabe, staviti u usta.
To se ograničenje ne primjenjuje ako se može dokazati da stopa otpuštanja olova iz tog proizvoda ili tog dostupnog dijela (premazanog ili nepremazanog) ne prelazi 0,05 μg/cm2 po satu (što odgovara 0,05 μg/g/h), a za premazane proizvode, da je premaz dovoljan za osiguravanje da ta stopa otpuštanja nije prijeđena u razdoblju od najmanje dvije godine uobičajenih ili razumno predvidljivih uvjeta uporabe proizvoda.
Za potrebe ovog stavka, smatra se da djeca mogu proizvod ili dostupni dio proizvoda staviti u usta ako je manji od 5 centimetara u jednoj dimenziji ili ima odvojiv ili izbočen dio te veličine.
8.  Stavak 7. se iznimno ne primjenjuje na:
(a)  nakit obuhvaćen stavkom 1.;
(b)  kristalno staklo koje je definirano u Prilogu I. (kategorije 1., 2., 3. i 4.) Direktivi Vijeća 69/493/EEZ;
(c)  nesintetičko ili rekonstruirano drago i poludrago kamenje (oznaka KN 7103 koja je utvrđena Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2658/87), osim ako je tretirano olovom ili njegovim spojevima ili pripravcima koji sadržavaju te tvari;
(d)  emajle definirane kao pripravci koji se dobivaju fuzijom, vitrifikacijom ili sinteriranjem minerala topljenih pri temperaturi od najmanje 500 °C;
(e)  ključeve i brave, uključujući lokote;
(f)  glazbene instrumente;
(g)  proizvode i dijelove proizvoda koji se sastoje od mjedene legure ako koncentracija olova (izražena kao metal) u mjedenoj leguri ne prelazi 0,5 % masenog udjela;
(h)  vrhove pisaćeg pribora;
(i)  vjerske artikle;
(j)  prijenosne cink-ugljik baterije i gumbaste baterije;
(k)  proizvode koji su obuhvaćeni područjem primjene:
i.  Direktive 94/62/EZ;
ii.  Uredbe (EZ) br. 1935/2004;
iii.  Direktive 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*14);
iv.  Direktive 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*15).
9.  Do 1. srpnja 2019. Komisija će ponovno ocijeniti stavke 7. i 8. (e), (f), (i) i (j) ovog unosa s obzirom na nove znanstvene spoznaje, uključujući dostupnost alternativa i migraciju olova iz proizvoda iz stavka 7., uključujući zahtjev u pogledu cjelovitosti premaza, i, ako je to potrebno, u skladu s time izmijeniti ovaj unos.
10.  Stavak 7. se iznimno ne primjenjuje na proizvode koji su prvi put stavljeni na tržište prije 1. lipnja 2016. ◄ ►M63
11.  Zabranjeno je poduzimanje bilo koje od sljedećih radnji nakon 15. veljače 2023. u močvarnim područjima ili unutar 100 metara od njih:
(a)  ispaljivanje sačme koja sadržava olovo (izraženo kao metal) u koncentraciji jednakoj ili većoj od 1 % masenog udjela;
(b)  nošenje takve sačme za vrijeme pucanja u močvarnom području ili u okviru pohoda u močvarno područje s namjerom pucanja.
Za potrebe prvog podstavka:
(a)  „unutar 100 metara od močvarnih područja” znači unutar 100 metara od bilo koje vanjske granične točke močvarnog područja;
(b)  „pucanje u močvarnom području” znači pucanje u močvarnim područjima ili unutar 100 metara od njih;
(c)  ako se za osobu utvrdi da nosi sačmu u močvarnim područjima ili unutar 100 metara od njih za vrijeme pucanja ili u okviru pohoda s namjerom pucanja, predmetno se pucanje smatra pucanjem u močvarnom području, osim ako ta osoba može dokazati da se radi o nekoj drugoj vrsti pucanja.
Ograničenje iz prvog podstavka ne primjenjuje se u državi članici ako ta država članica u skladu sa stavkom 12. obavijesti Komisiju da namjerava iskoristiti mogućnost predviđenu tim stavkom.
12.  Ako najmanje 20 % ukupnog državnog područja države članice, bez teritorijalnih voda, pokrivaju močvarna područja, ta država članica može, umjesto ograničenja iz stavka 11. prvog podstavka, od 15. veljače 2024. na cijelom svojem državnom području zabraniti sljedeće radnje:
(a)  stavljanje na tržište sačme koja sadržava olovo (izraženo kao metal) u koncentraciji jednakoj ili većoj od 1 % masenog udjela;
(b)  ispaljivanje takve sačme;
(c)  nošenje takve sačme za vrijeme pucanja ili u okviru pohoda s namjerom pucanja.
Svaka država članica koja se namjerava koristiti mogućnošću predviđenom prvim podstavkom obavješćuje Komisiju o svojoj namjeri do 15. kolovoza 2021. Država članica Komisiju obavješćuje o tekstu nacionalnih mjera koje je donijela bez odgode i u svakom slučaju do 15. kolovoza 2023. Komisija bez odgode objavljuje takve obavijesti o namjeri i tekstove nacionalnih mjera koje je primila.
13.  Za potrebe stavaka 11. i 12.:
(a)  „močvarna područja” znači područja močvara, cretova, tresetišta ili vode, prirodna ili umjetna, trajna ili privremena, s vodom koja je statična ili protočna, slatka, bočata ili slana, uključujući područja morske vode čija dubina za vrijeme oseke ne premašuje šest metara;
(b)  „sačma” znači peleti upotrijebljeni ili namijenjeni za uporabu u pojedinačnom punjenju ili ulošku u sačmarici;
(c)  „sačmarica” znači puška s glatkom cijevi, osim zračne puške;
(d)  „pucanje” znači svako pucanje sačmaricom;
(e)  „nošenje” znači svako nošenje sa sobom ili prijenos ili prijevoz na neki drugi način;
(f)  pri utvrđivanju nosi li osoba sačmu „u okviru pohoda s namjerom pucanja”:
i.  u obzir se uzimaju sve okolnosti slučaja;
ii.  osoba za koju se utvrdi da posjeduje sačmu ne mora nužno biti osoba koja puca.
14.  Države članice smiju zadržati nacionalne odredbe za zaštitu okoliša ili ljudskog zdravlja koje su na snazi 15. veljače 2021. i kojima se olovo u sačmi ograničava strože nego što je predviđeno stavkom 11.
Država članica bez odgode obavješćuje Komisiju o tekstu tih nacionalnih mjera. Komisija bez odgode objavljuje tekstove nacionalnih mjera koje je primila. ◄ ►M72
15.  Ne smiju se stavljati na tržište ili upotrebljavati u proizvodima proizvedenima od polimera ili kopolimera vinil-klorida („PVC”) ako je koncentracija olova jednaka 0,1 % masenog udjela PVC materijala ili viša.
16.  Stavak 15. primjenjuje se s učinkom od 29. studenoga 2024.
17.  Odstupajući od navedenog, stavak 15. ne primjenjuje se na proizvode od PVC-a koji sadržavaju savitljivi PVC stavljene na tržište do 28. svibnja 2025.
18.  Odstupajući od navedenog, stavak 15. ne primjenjuje se do 28. svibnja 2033. na sljedeće proizvode od PVC-a koji sadržavaju oporabljeni kruti PVC ako je koncentracija olova niža od 1,5 % masenog udjela oporabljenog krutog PVC-a:
(a)  profile i ploče za vanjske primjene u zgradama i građevinskim radovima, isključujući krovove i terase;
(b)  profile i ploče za krovove i terase, pod uvjetom da se oporabljeni PVC upotrebljava u srednjem sloju i da je u cijelosti prekriven slojem PVC-a ili drugog materijala u kojem je koncentracija olova niža od 0,1 % masenog udjela;
(c)  profile i ploče za upotrebu u skrivenim prostorima ili šupljinama u zgradama i građevinskim radovima (ako su nedostupni tijekom uobičajene upotrebe, isključujući održavanje, na primjer, kabelske kanale);
(d)  profile i ploče za unutarnju primjenu u zgradama, pod uvjetom da je cjelokupna površina profila ili ploče okrenuta prema useljenim dijelovima zgrade nakon ugradnje proizvedena upotrebom PVC-a ili drugog materijala u kojem je koncentracija olova niža od 0,1 % masenog udjela;
(e)  višeslojne cijevi (isključujući cijevi za pitku vodu), pod uvjetom da se oporabljeni PVC upotrebljava u srednjem sloju i da je u cijelosti prekriven slojem PVC-a ili drugog materijala u kojem je koncentracija olova niža od 0,1 % masenog udjela;
(f)  pribor, osim pribora za cijevi za vodu za piće.
Od 28. svibnja 2026. kruti PVC oporabljen iz kategorija proizvoda iz točaka od (a) do (d) smije se upotrebljavati samo za proizvodnju novih proizvoda bilo koje od tih kategorija.
Dobavljači proizvoda od PVC-a koji sadržavaju oporabljeni kruti PVC s koncentracijom olova jednakom ili višom od 0,1 % masenog udjela PVC materijala moraju prije stavljanja tih proizvoda na tržište osigurati da su vidljivo, čitljivo i neizbrisivo označeni izjavom: „Sadrži ≥ 0,1 % olova”. Ako se oznaka ne može staviti na proizvod zbog njegove prirode, mora se nalaziti na ambalaži proizvoda.
Dobavljači proizvoda od PVC-a koji sadržavaju oporabljeni kruti PVC podnose nacionalnim provedbenim tijelima na zahtjev pisane dokaze kako bi potkrijepili tvrdnje o podrijetlu oporabljenog PVC-a u tim proizvodima. Potvrde izdane u okviru programa kojima se dokazuju sljedivost i reciklirani sadržaj, kao što su one izrađene u skladu s normom EN 15343:2007 ili jednakovrijednim priznatim normama, mogu se upotrebljavati kako bi se potkrijepile takve tvrdnje za proizvode od PVC-a proizvedene u Uniji. Tvrdnjama o oporabljenom podrijetlu PVC-a u uvezenim proizvodima prilaže se potvrda kojom se jednakovrijedno dokazuju sljedivost i reciklirani sadržaj, a koju izdaje neovisna treća strana.
Komisija do 28. svibnja 2028. preispituje ovaj stavak s obzirom na nove znanstvene informacije te ga prema potrebi na odgovarajući način mijenja.
19.  Odstupajući od navedenog, stavak 15.ne primjenjuje se:
(a)  na PVC-silika separatore u olovno-kiselinskim baterijama do 28. svibnja 2033.;
(b)  na proizvode obuhvaćene stavkom 1., u skladu sa stavcima od 2. do 5., i stavkom 7. u skladu sa stavcima 8. i 10.;
(c)  proizvode koji su obuhvaćeni područjem primjene:
i.  Uredbe (EZ) br. 1935/2004;
ii.  Direktive 2011/65/EU;
iii.  Direktive 94/62/EZ;
iv.  Direktive 2009/48/EZ.
20.  Odstupajući od navedenog, stavak 15. ne primjenjuje se na proizvode od PVC-a stavljene na tržište do 28. studenoga 2024. ◄

▼M27

64. 1,4-diklorobenzen

CAS br. 106-46-7

EZ br. 203-400-5

Ne smije se stavljati na tržište niti upotrebljavati, kao tvar ili sastavnica smjesa u koncentraciji koja je jednaka ili veća od 1 % mase, ako se tvar ili smjesa stavlja na tržište radi uporabe ili se upotrebljava kao osvježivač zraka ili dezodorans u nužnicima, kućanstvima, uredima ili ostalim zatvorenim javnim prostorima.

▼M38

65. Anorganske amonijeve soli

1. Od 14. srpnja 2018. izolacijske smjese i izolacijski proizvodi od celuloze ne smiju se stavljati na tržište niti upotrebljavati, osim ako je volumenska koncentracija emisije amonijaka iz tih smjesa ili proizvoda u ispitnim uvjetima utvrđenima u stavku 4. manja od 3 ppm (2,12 mg/m3).

Dobavljač izolacijske smjese od celuloze koja sadržava anorganske amonijeve soli obavještava primatelja ili potrošača o najvišoj dopuštenoj stopi opterećenja izolacijske smjese od celuloze izražene s pomoću debljine i gustoće.

Daljnji korisnik izolacijske smjese od celuloze koja sadržava anorganske amonijeve soli mora osigurati poštovanje najviše dopuštene stope opterećenja koju je priopćio dobavljač.

2. Iznimno, stavak 1. ne primjenjuje se na stavljanje na tržište izolacijskih smjesa od celuloze namijenjenih isključivo za izradu izolacijskih proizvoda od celuloze ni na upotrebu tih smjesa u izradi izolacijskih proizvoda od celuloze.

3. U državi članici koja na dan 14. srpnja 2016. već ima uspostavljene nacionalne privremene mjere koje je Komisija odobrila u skladu s člankom 129. stavkom 2. točkom (a) odredbe stavaka 1. i 2. primjenjuju se od tog dana.

4. Sukladnost s graničnom vrijednošću emisije utvrđenom u prvom podstavku stavka 1. dokazuje se u skladu s tehničkom specifikacijom CEN/TS 16516 uz sljedeće prilagodbe:

(a) umjesto 28 ispitivanje mora trajati najmanje 14 dana;

(b) tijekom ispitivanja emisija plinovitog amonijaka mjeri se najmanje jedanput dnevno;

(d) umjesto 50 % relativna vlažnost mora biti 90 %;

(e) upotrebljava se prikladna metoda za mjerenje emisije plinovitog amonijaka;

(f) stopa opterećenja izražena s pomoću debljine i gustoće bilježi se tijekom uzorkovanja izolacijskih smjesa ili izolacijskih proizvoda koji se ispituju.

▼M40

66. Bisfenol A

CAS br. 80-05-7

EZ br. 201-245-8

Ne smije se stavljati na tržište u termalnom papiru u koncentraciji od najmanje 0,02 % masenog udjela nakon 2. siječnja 2020.

▼M61 —————

▼M66

68. Linearne i razgranate perfluorokarboksilne kiseline s formulom CnF2n+1-C(= O)OH, pri čemu je n = 8, 9, 10, 11, 12 ili 13 (PFCA-i C9–C14),

uključujući njihove soli i sve njihove kombinacije;

sve tvari srodne PFCA-ima C9–C14 koje imaju perfluoro skupinu s formulom CnF2n+1- izravno pričvršćenu na drugi atom ugljika, pri čemu je n = 8, 9, 10, 11, 12 ili 13, uključujući njihove soli i sve njihove kombinacije;

sve tvari srodne PFCA-ima C9–C14 koje kao jedan od strukturnih elemenata imaju perfluoro skupinu s formulom CnF2n+1- koja nije izravno pričvršćena na drugi atom ugljika, pri čemu je n = 9, 10, 11, 12, 13 ili 14, uključujući njihove soli i sve njihove kombinacije.

Sljedeće tvari nisu obuhvaćene ovom definicijom:

— CnF2n+1-X, pri čemu je X = F, Cl ili Br,

— a n = 9, 10, 11, 12, 13 ili 14, uključujući sve njihove kombinacije,

— CnF2n+1-C(= O)OX’, pri čemu je n > 13, a X’ = bilo koja skupina, uključujući soli.

______________________________

1. Ne smiju se proizvoditi niti stavljati na tržište kao zasebne tvari od 25. veljače 2023.

2. Ne smiju se od 25. veljače 2023. upotrebljavati niti stavljati na tržište u:

(a) drugoj tvari kao sastojci;

(b) smjesi;

osim ako je koncentracija u tvari, smjesi ili proizvodu manja od 25 ppb za zbroj PFCA-a C9–C14 i njihovih soli ili 260 ppb za zbroj njima srodnih tvari.

3. Odstupajući od stavka 2., granična vrijednost koncentracije iznosi 10 ppm za zbroj PFCA-a C9–C14, njihovih soli i srodnih tvari kada se nalaze u tvari koja će se upotrijebiti kao prevezeni izolirani intermedijer, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz članka 18. stavka 4. točaka od (a) do (f) ove Uredbe za proizvodnju fluoriranih kemikalija s perfluorugljikovim lancem s najviše šest atoma. Komisija preispituje tu graničnu vrijednost najkasnije 25. kolovoza 2023.

4. Stavak 2. primjenjuje se od 4. srpnja 2023. na:

i. tekstili otporni na ulje i vodu za zaštitu radnika od opasnih tekućina koje mogu predstavljati rizik za njihovo zdravlje i sigurnost;

ii. proizvodnju politetrafluoroetilena (PTFE) i poliviniliden fluorida (PVDF) za proizvodnju:

— visokodjelotvornih membrana otpornih na koroziju za filtriranje plinova, filtriranje vode i uporabu u medicinskim tekstilima,

— opreme za rekuperatore topline pri obradi industrijskog otpada,

— industrijskih sredstava za brtvljenje koja mogu spriječiti propuštanje hlapljivih organskih spojeva i čestica PM 2,5 .

5. Odstupajući od stavka 2., uporaba PFCA-a C9–C14, njihovih soli i srodnih tvari dopuštena je do 4. srpnja 2025. za:

i. fotolitografske postupke ili postupke graviranja u proizvodnji poluvodiča;

ii. fotografske premaze koji se nanose na filmove;

iii. invazivne medicinske proizvode i medicinske proizvode za ugradnju;

iv. vatrogasnu pjenu za suzbijanje para tekućeg goriva i gašenje požara od tekućeg goriva (požari B-klase) kojom su sustavi, pokretni i fiksni, već napunjeni, podložno sljedećim uvjetima:

— vatrogasna pjena koja sadržava ili može sadržavati PFCA-e C9–C14, njihove soli ili srodne tvari ne smije se koristiti za obuku,

— vatrogasna pjena koja sadržava ili može sadržavati PFCA-e C9–C14, njihove soli ili srodne tvari ne smije se koristiti za ispitivanje osim ako se zadrže sva ispuštanja,

— od 1. siječnja 2023. uporaba vatrogasne pjene koja sadržava ili može sadržavati PFCA-e C9–C14, njihove soli ili srodne tvari dopuštena je samo na lokacijama na kojima se mogu zadržati sva ispuštanja,

— zalihama vatrogasne pjene koja sadržava ili može sadržavati PFCA-e C9–C14, njihove soli ili srodne tvari upravlja se u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2019/1021.

6. Stavak 2. točka (c) ne primjenjuje se na proizvode stavljene na tržište prije 25. veljače 2023.

7. Stavak 2. ne primjenjuje se na premaz za spremnike inhalatora fiksnih doza pod tlakom do 25. kolovoza 2028.

8. Stavak 2. točka (c) primjenjuje se od 31. prosinca 2023. na:

(a) poluvodiče u samostalnoj uporabi;

(b) poluvodiče ugrađene u polugotovu i gotovu elektroničku opremu.

9. Stavak 2. točka (c) primjenjuje se od 31. prosinca 2030. na poluvodiče koji se koriste kao rezervni ili zamjenski dijelovi za gotovu elektroničku opremu koja je stavljena na tržište prije 31. prosinca 2023.

10. ►C5 Do 25. kolovoza 2024. granična vrijednost koncentracije iz stavka 2. iznosi 2 000 ppb za zbroj PFCA-a C9–C14 u fluoroplastici i fluoroelastomerima koji sadržavaju perfluoroalkoksi skupine. Od 26. kolovoza 2024. granična vrijednost koncentracije iznosi 100 ppb za zbroj PFCA-a C9–C14 u fluoroplastici i fluoroelastomerima koji sadržavaju perfluoroalkoksi skupine. ◄ Izbjegavaju se sve emisije PFCA-a C9–C14 tijekom proizvodnje i uporabe fluoroplastike i fluoroelastomera koji sadržavaju perfluoroalkoksi skupine, a ako ih nije moguće izbjeći, smanjuju se koliko god je tehnički i praktično moguće. To se odstupanje ne primjenjuje na proizvode iz stavka 2. točke (c). Komisija preispituje to odstupanje najkasnije 25. kolovoza 2024.

11. Granična vrijednost koncentracije iz stavka 2. iznosi 1 000 ppb za zbroj PFCA-a C9–C14 prisutnih u mikroprahovima PTFE-a proizvedenima ionizirajućim zračenjem ili termičkom razgradnjom te u smjesama i proizvodima za industrijsku i profesionalnu primjenu koji sadržavaju mikroprahove PTFE-a. Izbjegavaju se sve emisije PFCA-a C9–C14 tijekom proizvodnje i uporabe mikroprahova PTFE-a, a ako ih nije moguće izbjeći, smanjuju se koliko god je tehnički i praktično moguće. Komisija preispituje to odstupanje najkasnije 25. kolovoza 2024.

12. Za potrebe ovog unosa, tvari srodne PFCA-ima C9–C14 su tvari za koje se na temelju njihove molekularne strukture smatra da se mogu razgraditi ili pretvoriti u PFCA-e C9–C14.

▼C2

69. Metanol

CAS br. 67-56-1

EZ br. 200-659-6

Ne smije se staviti na tržište za slobodnu prodaju nakon 9. svibnja 2019. u tekućinama za pranje ili odmrzavanje vjetrobranskog stakla u koncentraciji od 0,6 % masenog udjela ili više.

▼M77

70.

Oktametilciklotetrasiloksan (D4)

CAS br. 556-67-2

EZ br. 209-136-7

Dekametilciklopentasiloksan (D5)

CAS br. 541-02-6

EZ br. 208-764-9

Dodekametilcikloheksasiloksan (D6)

CAS br. 540-97-6

EZ br. 208-762-8

1. Ne smije se stavljati na tržište:

(a) kao pojedinačna tvar,

(b) kao sastavni dio drugih tvari ili

u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,1 % masenog udjela predmetne tvari nakon 6. lipnja 2026.

2. Ne smije se upotrebljavati kao otapalo za kemijsko čišćenje tekstila, kože i krzna nakon 6. lipnja 2026.

3. Odstupajući od toga:

(a) za D4 i D5 u kozmetičkim proizvodima koji se ispiru točka 1. podtočka (c) primjenjuje se nakon 31. siječnja 2020.

Za potrebe ove podtočke „kozmetički proizvodi koji se ispiru” znači kozmetički proizvodi kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (*29) koji se u uobičajenim uvjetima uporabe ispiru vodom nakon primjene;

(b) za sve kozmetičke proizvode osim onih navedenih u točki 3. podtočki (a) točka 1. primjenjuje se nakon 6. lipnja 2027.;

(c) za proizvode kako su definirani u članku 1. stavku 4. Uredbe (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća (*27) i članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća (*26) točka 1. primjenjuje se nakon 6. lipnja 2031.;

(d) za lijekove kako su definirani u članku 1. točki 2. Direktive 2001/83/EZ i za veterinarsko-medicinske proizvode kako su definirani u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) 2019/6 (*23) točka 1. primjenjuje se nakon 6. lipnja 2031.;

(e) za D5 kao otapalo za kemijsko čišćenje tekstila, kože i krzna točke 1. i 2. primjenjuju se nakon 6. lipnja 2034.

4. Iznimno, točka 1. ne primjenjuje se na:

(a) stavljanje na tržište D4, D5 i D6 za sljedeće industrijske primjene:

— kao monomer u proizvodnji silikonskog polimera,

— kao međuprodukt u proizvodnji drugih silicijskih tvari,

— kao monomer u polimerizaciji,

— u formulaciji ili (pre)pakiranju smjesa,

— u proizvodnji proizvoda,

— u nemetalnoj površinskoj obradi,

(b) stavljanje na tržište D5 i D6 za uporabu kao proizvoda, kako su definirani u članku 1. stavku 4. Uredbe (EU) 2017/745, za liječenje i njegu ožiljaka i rana, sprečavanje rana i njegu stome;

(d) stavljanje na tržište D4, D5 i D6 za uporabu kao laboratorijski reagens u aktivnostima istraživanja i razvoja koje se provode u kontroliranim uvjetima.

5. Odstupajući od toga, točka 1. podtočka (b) ne primjenjuje se na stavljanje na tržište D4, D5 i D6

— kao samostalnog sastavnog dijela silikonskog polimera;

— kao sastavnog dijela silikonskog polimera u smjesi za koju se primjenjuje odstupanje u skladu sa stavkom 6.

6. Odstupajući od toga, točka 1. podtočka (c) ne primjenjuje se na stavljanje na tržište smjesa koje sadržavaju D4, D5 ili D6 kao ostatke od silikonskih polimera pod sljedećim uvjetima:

(a) D4, D5 ili D6 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 1 % masenog udjela predmetne tvari u smjesi za uporabu u prianjanju, brtvljenju, lijepljenju i lijevanju;

(b) D4 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 0,5 % masenog udjela ili D5 ili D6 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 0,3 % masenog udjela bilo koje od te dvije tvari u smjesi za uporabu kao zaštitni premazi (uključujući premaze za plovila);

(c) D4, D5 ili D6 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 0,2 % masenog udjela predmetne tvari u smjesi za uporabu kao proizvodi kako su definirani u članku 1. stavku 4. Uredbe (EU) 2017/745 i članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) 2017/746, osim proizvoda iz stavka 6. točke (d);

(d) D5 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 0,3 % masenog udjela u smjesi ili D6 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 1 % masenog udjela u smjesi za uporabu kao proizvodi kako su definirani u članku 1. stavku 4. Uredbe (EU) 2017/745 za zubne otiske;

(e) D4 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 0,2 % masenog udjela u smjesi ili D5 ili D6 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 1 % masenog udjela bilo koje od te dvije tvari u smjesi za uporabu kao silikonski ulošci za konje ili kao potkove;

(f) D4, D5 ili D6 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 0,5 % masenog udjela predmetne tvari u smjesi za uporabu kao poboljšivači prianjanja;

(g) D4, D5 ili D6 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 1 % masenog udjela predmetne tvari u smjesi za uporabu u 3D ispisu;

(h) D5 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 1 % masenog udjela u smjesi ili D6 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 3 % masenog udjela u smjesi za brzu izradu prototipa i izradu kalupa ili primjene visoke učinkovitosti stabilizirane kvarcnim punjenjem;

(i) D5 ili D6 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 1 % masenog udjela bilo koje od tih tvari u smjesi za uporabu u tamponskom tisku ili proizvodnji tiskarskih tampona;

(j) D6 u koncentraciji jednakoj ili manjoj od 1 % masenog udjela smjese za profesionalnu uporabu u čišćenju ili restauriranju umjetnina i antikviteta.

7. Iznimno, točke 1. i 2. ne primjenjuju se na uporabu ili stavljanje na tržište za uporabu D5 kao otapala u strogo kontroliranim zatvorenim sustavima za kemijsko čišćenje tekstila, kože i krzna ako se otapalo za čišćenje reciklira ili spaljuje.

▼M47

71. 1-metil-2-pirolidon

(NMP)

CAS br. 872-50-4

EZ br. 212-828-1

1. Ne smije se stavljati na tržište kao tvar zasebno ili u smjesama u koncentraciji od 0,3 % ili većoj nakon 9. svibnja 2020. ako proizvođači, uvoznici i daljnji korisnici u relevantna izvješća o kemijskoj sigurnosti i sigurnosno-tehničke listove nisu uključili izvedene razine izloženosti bez učinka (DNEL-ove) za radnike od 14,4 mg/m3 za izloženost udisanjem i 4,8 mg/kg/dnevno za izloženost preko kože.

2. Ne smije se proizvoditi ni upotrebljavati kao tvar zasebno ili u smjesama u koncentraciji od 0,3 % ili većoj nakon 9. svibnja 2020. ako proizvođači i daljnji korisnici ne poduzmu odgovarajuće mjere za upravljanje rizikom te omoguće primjerene radne uvjete kako bi se osiguralo da je izloženost radnika ispod vrijednosti DNEL-ova iz stavka 1.

3. Odstupajući od stavaka 1. i 2., ondje utvrđene obveze primjenjuju se od 9. svibnja 2024. s obzirom na stavljanje na tržište za uporabu ili za uporabu kao otapalo ili reagens u postupku premazivanja žica.

▼M50

72. Tvari iz prvog stupca tablice u Dodatku 12.

1. Nakon 1. studenoga 2020. ne smije se stavljati na tržište ni u čemu od navedenog:

(a) odjeći ili pripadajućim odjevnim dodacima,

(b) ostalim tekstilnim proizvodima koji u uobičajenim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe u sličnoj mjeri kao odjeća dolaze u dodir s kožom ljudi,

ako su odjeća, pripadajući odjevni dodaci, ostali tekstilni proizvodi ili obuća namijenjeni upotrebi potrošača i ako je tvar prisutna u koncentraciji, izmjerenoj u homogenom materijalu, jednakoj ili većoj od one koja je za tu tvar utvrđena u Dodatku 12.

2. Odstupajući od navedenog, u pogledu stavljanja na tržište formaldehida [CAS br. 50-00-0] u jaknama, kaputima ili presvlakama za namještaj, relevantna koncentracija u svrhe iz stavka 1. mora iznositi 300 mg/kg tijekom razdoblja od 1. studenoga 2020. do 1. studenoga 2023. Nakon toga primjenjuje se koncentracija navedena u Dodatku 12.

3. Stavak 1. ne primjenjuje se na:

a) odjeću, pripadajuće odjevne dodatke ili obuću, ili dijelove odjeće, pripadajućih odjevnih dodataka ili obuće, koji su napravljeni isključivo od prirodne kože, krzna ili kože velikih životinja;

b) pričvršćivače i dekorativne dodatke koji nisu od tekstila;

c) rabljenu odjeću, pripadajuće odjevne dodatke, ostale tekstilne proizvode ili obuću;

d) podne obloge i tekstilne podne pokrivače za uporabu u zatvorenim prostorima, sagove i tepih-staze.

4. Stavak 1. ne primjenjuje se na odjeću, pripadajuće odjevne dodatke, ostale tekstilne proizvode ili obuću obuhvaćene Uredbom (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća (*) ili Uredbom (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća (**).

5. Stavak 1. točka (b) ne primjenjuje se na tekstil za jednokratnu upotrebu. „Tekstil za jednokratnu upotrebu” znači tekstil koji je osmišljen da se upotrijebi samo jednom ili da se koristi određeno vrijeme te nije namijenjen za daljnju uporabu u istu ili sličnu svrhu.

6. Stavci 1. i 2. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje primjenu strožih ograničenja utvrđenih ovim Prilogom ili drugim primjenjivim zakonodavstvom Unije.

7. Komisija preispituje izuzeće iz stavka 3. točke (d) te, prema potrebi, na odgovarajući način mijenja tu točku.

(*) Uredba (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o osobnoj zaštitnoj opremi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/686/EEZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 51.).

(**) Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.).

▼M53

73. (3,3,4,4,5,5,6,6,7,7,8,8,8-tridekafluorooktil) silanetriol

Svi njegovi mono-, di- ili tri-O-(alkil) derivati (TDFA-ovi)

1. Ne smije se staviti na tržište za slobodnu prodaju nakon 2. siječnja 2021. pojedinačno ni u bilo kojoj kombinaciji, u koncentraciji jednakoj ili većoj od 2 ppb po masi u smjesama koje sadržavaju organska otapala, u proizvodima s raspršivačem.

2. Za potrebe ovog unosa „proizvodi s raspršivačem” znači aerosolni raspršivači, sprejevi s pumpicom, i sprejevi s okidačem stavljeni na tržište za primjenu u obliku spreja za nepropusnost ili impregnaciju.

3. Ne dovodeći u pitanje provedbu ostalih odredaba Unije o razvrstavanju, pakiranju i označivanju tvari i smjesa, pakiranja proizvoda s raspršivačem koji sadržavaju (3,3,4,4,5,5,6,6,7,7,8,8,8-tridekafluorooktil) silanetriol i/ili TDFA-ove u kombinaciji s organskim otapalima, kako je navedeno u stavku 1., i koji su stavljeni na tržište za profesionalnu uporabu moraju biti jasno označena neizbrisivim oznakama: „Samo za profesionalne korisnike” i „Smrtonosno ako se udahne” te piktogramom GHS06.

4. Odjeljak 2.3. sigurnosno-tehničkih listova mora sadržavati sljedeće informacije: „smjese (3,3,4,4,5,5,6,6,7,7,8,8,8-tridekafluorooktil) silanetriola i/ili bilo kojeg od njegovih mono-, di- ili tri-O-(alkil) derivata koncentracije jednake ili veće od 2 ppb i organskih otapala u proizvodima s raspršivačem namijenjene su samo profesionalnim korisnicima i označene kao ‚smrtonosne ako se udahnu’.”

5. Organska otapala iz stavaka 1., 3. i 4. uključuju organska otapala koja se upotrebljavaju kao sredstva za potiskivanje aerosola.

▼M59

74. Diizocijanati, O = C=N-R-N = C=O, u kojima je R jedinica alifatskog ili aromatskog ugljikovodika nespecificirane dužine

1. Ne smiju se upotrebljavati kao samostalne tvari ili kao sastavnice drugih tvari ili smjesa za industrijske i profesionalne uporabe nakon 24. kolovoza 2023. osim u sljedećim slučajevima:

(a) koncentracija diizocijanata pojedinačno i u kombinaciji iznosi manje od 0,1 % masenog udjela, ili

(b) poslodavac ili samozaposlena osoba osigurava da industrijski ili profesionalni korisnici uspješno završe osposobljavanje o sigurnoj uporabi diizocijanata prije uporabe predmetnih tvari ili smjesa.

2. Ne smiju se stavljati na tržište kao samostalne tvari ili kao sastavnice drugih tvari ili smjesa za industrijske i profesionalne uporabe nakon 24. veljače 2022. osim u sljedećim slučajevima:

(a) koncentracija diizocijanata pojedinačno i u kombinaciji iznosi manje od 0,1 % masenog udjela, ili

(b) dobavljač osigurava da primatelj tvari odnosno smjesa dobije informacije o zahtjevima iz stavka 1. točke (b) i da je na ambalaži, vidljivo odvojena od ostalih informacija na etiketi, navedena sljedeća izjava: ,Od 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe obvezno je odgovarajuće osposobljavanje.’

3. Za potrebe ovog unosa ,industrijski i profesionalni korisnik/korisnici’ znači svaki radnik ili samozaposleni radnik koji rukuje diizocijanatima kao samostalnim tvarima ili kao sastavnicama drugih tvari ili smjesa za industrijske i profesionalne uporabe ili nadgleda takve poslove.

4. Osposobljavanje iz stavka 1. točke (b) uključuje upute za kontrolu izlaganja diizocijanatima preko kože i udisanjem na radnom mjestu ne dovodeći u pitanje nacionalne granične vrijednosti izloženosti na radu ni druge primjerene mjere upravljanja rizikom na nacionalnoj razini. Takvo osposobljavanje provodi stručnjak za sigurnost i zdravlje na radu koji je potrebno znanje stekao odgovarajućim stručnim osposobljavanjem. Osposobljavanje obuhvaća najmanje:

(a) elemente osposobljavanja iz stavka 5. točke (a) za sve industrijske i profesionalne uporabe;

(b) elemente osposobljavanja iz stavka 5. točaka (a) i (b) za sljedeće uporabe:

— rukovanje otvorenim smjesama na temperaturi okoline (uključujući pjenaste tunele),

— raspršivanje u ventiliranoj kabini,

— nanošenje valjkom,

— nanošenje četkom,

— nanošenje uranjanjem i lijevanjem,

— mehaničku naknadnu obradu (npr. rezanje) nepotpuno otvrdnutih predmeta koji više nisu topli,

— čišćenje i otpad,

— sve druge uporabe sa sličnim izlaganjem preko kože i/ili udisanjem;

— rukovanje nepotpuno otvrdnutim predmetima (npr. tek otvrdnutim, još toplim predmetima),

— uporabe u ljevaonicama,

— održavanje i popravak za koje je potreban pristup opremi,

— otvoreno rukovanje toplim ili vrućim formulacijama (> 45 °C),

— raspršivanje u otvorenom prostoru uz ograničenu ili samo prirodnu ventilaciju (uključuje velike industrijske prostore) i raspršivanje s velikom silom (npr. pjene, elastomeri),

— sve druge uporabe sa sličnim izlaganjem preko kože i/ili udisanjem.

5. Elementi osposobljavanja:

(a) opće osposobljavanje, uključujući osposobljavanje na internetu, o:

— kemiji diizocijanata,

— opasnostima od toksičnosti (uključujući akutnu toksičnost),

— izlaganju diizocijanatima,

— graničnim vrijednostima izloženosti na radu,

— načinima razvoja preosjetljivosti,

— mirisu kao naznaci opasnosti,

— važnosti hlapljivosti u smislu rizika,

— viskoznosti, temperaturi i molekularnoj masi diizocijanata,

— osobnoj higijeni osoblja,

— potrebnoj osobnoj zaštitnoj opremi, uz praktične upute za ispravnu uporabu, i njezinim ograničenjima,

— riziku od kontakta preko kože i od izloženosti udisanjem,

— riziku povezanom s postupkom uporabe,

— planu za zaštitu kože i dišnih puteva,

— ventilaciji,

— čišćenju, curenju, održavanju,

— bacanju prazne ambalaže,

— zaštiti drugih prisutnih osoba,

— utvrđivanju kritičnih faza rukovanja,

— posebnim nacionalnim sustavima oznaka (ako postoje),

— sigurnom ponašanju,

— certifikaciji ili dokaznom dokumentu o uspješno završenom osposobljavanju;

(b) osposobljavanje srednje razine, uključujući osposobljavanje na internetu, o:

— dodatnim aspektima ponašanja,

— održavanju,

— upravljanju promjenama,

— ocjeni postojećih sigurnosnih uputa,

— riziku povezanom s postupkom uporabe,

— certifikaciji ili dokaznom dokumentu o uspješno završenom osposobljavanju;

— eventualnim dodatnim potvrdama potrebnima za posebne obuhvaćene uporabe,

— raspršivanju izvan kabine za raspršivanje,

— otvorenom rukovanju toplim ili vrućim formulacijama (> 45 °C),

— certifikaciji ili dokaznom dokumentu o uspješno završenom osposobljavanju.

6. Osposobljavanje mora biti u skladu s odredbama koje utvrdi država članica u kojoj industrijski ili profesionalni korisnici rade. Države članice mogu provoditi ili nastaviti primjenjivati svoje nacionalne zahtjeve za uporabu tih tvari ili smjesa sve dok su ispunjeni minimalni zahtjevi iz stavaka 4. i 5.

7. Dobavljač iz stavka 2. točke (b) primatelju osigurava materijal i tečajeve za osposobljavanje iz stavaka 4. i 5. na službenom jeziku države članice u koju se dostavljaju tvari odnosno smjese. Pri osposobljavanju se uzima u obzir specifičnost isporučenih proizvoda, uključujući sastav, ambalažu i dizajn.

8. Poslodavac ili samozaposlena osoba dokumentira uspješno završeno osposobljavanje iz stavaka 4. i 5. Osposobljavanje se mora pohađati najmanje svakih pet godina.

9. U skladu s člankom 117. stavkom 1. države članice u svoja izvješća uključuju sljedeće informacije:

(a) sve utvrđene zahtjeve za osposobljavanje i druge mjere upravljanja rizikom povezane s industrijskim i profesionalnim uporabama diizocijanata i predviđene nacionalnim pravom;

(b) broj prijavljenih i potvrđenih slučajeva astme kao profesionalne bolesti te drugih profesionalnih bolesti dišnog sustava i kožnih bolesti povezanih s diizocijanatima;

(d) informacije o provedbenim aktivnostima povezanima s ograničenjem.

10. Ovo se ograničenje primjenjuje ne dovodeći u pitanje ostalo zakonodavstvo Unije o zaštiti sigurnosti i zdravlja radnika na radnom mjestu.

▼M60

75.

Tvari obuhvaćene jednom ili više sljedećih točaka:

(a) tvari koje su u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 razvrstane u sljedeće tvari:

— karcinogene tvari kategorije 1.A, 1.B ili 2. ili tvari s mutagenim učinkom na zametne stanice kategorije 1.A, 1.B ili 2., ali isključujući sve takve tvari koje su razvrstane samo zbog učinaka nakon izloženosti udisanjem

— reproduktivno toksične tvari kategorije 1.A, 1.B ili 2., ali isključujući sve takve tvari koje su razvrstane samo zbog učinaka nakon izloženosti udisanjem

— tvari koje izazivaju preosjetljivost kože kategorije 1., 1.A ili 1.B

— tvari koje izazivaju nagrizanje kože kategorije 1., 1.A, 1.B ili 1.C ili koje izazivaju nadraživanje kože kategorije 2.

— tvari koje izazivaju teške ozljede oka kategorije 1. ili koje nadražuju oči kategorije 2.

(b) tvari navedene u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (*21)

(c) tvari navedene u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 za koje je uvjet utvrđen u barem jednom od stupaca g, h te i, u tablici u tom Prilogu

(d) tvari navedene u Dodatku 13. ovom Prilogu

Dodatni zahtjevi iz stupca 2. stavaka 7. i 8. ovog unosa primjenjuju se na sve smjese koje se upotrebljavaju za potrebe tetoviranja, neovisno o tome sadržavaju li tvar obuhvaćenu točkama od (a) do (d) tog stupca ovog unosa.

1. Ne smiju se stavljati na tržište u smjesama za potrebe tetoviranja, a smjese koje sadržavaju bilo koje od tih tvari ne smiju se upotrebljavati za tetoviranje nakon 4. siječnja 2022. ako su predmetne tvari prisutne u sljedećim okolnostima:

(a) ako je tvar razvrstana u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 kao karcinogena tvar kategorije 1.A, 1.B ili 2. ili kao tvar s mutagenim učinkom na zametne stanice kategorije 1.A, 1.B ili 2. koja je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,00005 % masenog udjela;

(b) ako je tvar razvrstana u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 kao reproduktivno toksična tvar kategorije 1.A, 1.B ili 2. koja je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,001 % masenog udjela;

(c) ako je tvar razvrstana u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože kategorije 1., 1.A ili 1.B koja je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,001 % masenog udjela;

(d) ako je tvar razvrstana u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 kao tvar koja izaziva nagrizanje kože kategorije 1., 1.A, 1.B ili 1.C, nadraživanje kože kategorije 2., teške ozljede oka kategorije 1 ili nadraživanje oka kategorije 2. koja je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od:

i. 0,1 % masenog udjela ako se tvar upotrebljava isključivo kao regulator pH vrijednosti;

ii. 0,01 % masenog udjela u svim ostalim slučajevima;

(e) ako je tvar razvrstana u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 (*21) te je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,00005 % masenog udjela;

(f) ako je za tvar utvrđen jedan ili više od sljedećih uvjeta iz stupca g (vrsta proizvoda, dijelovi tijela) tablice u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 te je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,00005 % masenog udjela:

i. „Proizvodi koji se ispiru”;

ii. „Ne koristiti u proizvodima koji se nanose na sluznicu”;

iii. „Ne koristiti u proizvodima za oči”;

(g) ako je za tvar utvrđen uvjet u stupcu h (Najveća koncentracija u gotovom pripravku) ili u stupcu i (Ostalo) tablice u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 te prisutnost tvari u smjesi ne zadovoljava uvjet u pogledu njezine koncentracije ili drugi uvjet iz tog stupca;

(h) ako je tvar navedena u Dodatku 13. ovom Prilogu te je tvar prisutna u smjesi u koncentraciji jednakoj ili većoj od granične vrijednosti koncentracije navedene u tom Dodatku za tu tvar.

2. Za potrebe ovog unosa upotreba smjese „za potrebe tetoviranja” znači ubrizgavanje ili unos smjese u kožu, sluznicu ili očnu jabučicu, bilo kojim postupkom ili procedurom (uključujući postupke koji se obično nazivaju trajno šminkanje, kozmetičko tetoviranje, micro-blading i mikropigmentacija) čija je svrha ostavljanje oznake ili crteža na tijelu osobe.

3. Ako tvar koja nije navedena u Dodatku 13. bude obuhvaćena s najmanje dvije od točaka od (a) do (g) stavka 1., na tu se tvar primjenjuje najstroža granična vrijednost koncentracije utvrđena u tim točkama. Ako je tvar navedena u Dodatku 13. ujedno obuhvaćena s jednom ili više točaka od (a) do (g) stavka 1., na tu se tvar primjenjuje granična vrijednost koncentracije iz stavka 1. točke (h).

4. Odstupajući od navedenih odredaba, stavak 1. ne primjenjuje se na sljedeće tvari do 4. siječnja 2023.:

(a) Pigment Blue 15:3 (CI 74160, EZ br. 205-685-1, CAS br. 147-14-8);

(b) Pigment Green 7 (CI 74260, EZ br. 215-524-7, CAS br. 1328-53-6).

5. Ako se dio 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 nakon 4. siječnja 2021. izmijeni radi razvrstavanja ili ponovnog razvrstavanja tvari tako da određena tvar bude obuhvaćena stavkom 1. točkom (a), (b), (c) ili (d) ovog unosa ili tako da određena tvar bude obuhvaćena drugom točkom u odnosu na ranije razvrstavanje, a datum primjene tog novog ili revidiranog razvrstavanja nastupa nakon datuma navedenog u stavku 1. odnosno stavku 4. ovog unosa, smatra se da ta izmjena za potrebe primjene ovog unosa na tu tvar proizvodi učinke na dan primjene tog novog ili revidiranog razvrstavanja.

6. Ako se Prilog II. ili Prilog IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 nakon 4. siječnja 2021. izmijeni radi uvrštavanja ili izmjene uvrštenja određene tvari tako da ta tvar bude obuhvaćena stavkom 1. točkom (e), (f) ili (g) ovog unosa ili tako da određena tvar bude obuhvaćena drugom točkom u odnosu na ranije razvrstavanje, a datum primjene tog novog ili revidiranog uvrštenja nastupa nakon datuma navedenog u stavku 1. odnosno stavku 4. ovog unosa, smatra se da ta izmjena za potrebe primjene ovog unosa na tu tvar proizvodi učinke 18 mjeseci od stupanja na snagu akta kojim je ta izmjena donesena.

7. Dobavljači koji smjesu stavljaju na tržište za potrebe tetoviranja moraju osigurati da je nakon 4. siječnja 2022. smjesa označena sljedećim informacijama:

(a) izjavom „Smjesa za uporabu u tetovažama ili trajnoj šminki”;

(b) referentnim brojem za jedinstvenu identifikaciju serije;

(c) popisom sastojaka u skladu s nomenklaturom utvrđenom u glosaru uobičajenih naziva sastojaka u skladu s člankom 33. Uredbe (EZ) br. 1223/2009, a ako sastojak nema uobičajeni naziv, navodi se naziv prema IUPAC-u. Ako određeni sastojak nema uobičajeni naziv ili naziv prema IUPAC-u, navodi se CAS broj i EZ broj. Sastojci se navode silaznim redoslijedom prema masi ili količini sastojaka u trenutku formulacije. „Sastojak” znači svaka tvar koja se dodaje tijekom postupka izrade smjese za potrebe tetoviranja i koja je prisutna u toj smjesi. Nečistoće se ne smatraju sastojcima. Ako je za naziv tvari koja se upotrebljava kao sastojak u smislu ovog unosa već propisana obveza isticanja tog naziva na oznaci u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, taj sastojak ne mora biti označen u skladu s ovom Uredbom;

(d) dodatnom izjavom „regulator pH vrijednosti” za tvari iz stavka 1. točke (d) podtočke i.;

(e) izjavom „Sadržava nikal. Može izazvati alergijske reakcije.” ako je koncentracija nikla u smjesi manja od granične vrijednosti koncentracije navedene u Dodatku 13.;

(f) izjavom „Sadržava krom (VI). Može izazvati alergijske reakcije.” ako je koncentracija kroma (VI) u smjesi manja od granične vrijednosti koncentracije navedene u Dodatku 13.;

(g) sigurnosnim uputama za uporabu, osim ako je već propisano da je te informacije obvezno navesti na oznaci na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

Informacije moraju biti jasno vidljive, lako čitljive i označene na neizbrisiv način.

Informacije moraju biti na službenom jeziku ili jezicima države članice odnosno država članica gdje se smjesa stavlja na tržište, osim ako predmetna država članica ili predmetne države članice propišu drukčije.

Ako je to potrebno zbog veličine ambalaže, informacije navedene u prvom podstavku, osim informacija iz točke (a), navode se u uputama za uporabu.

Prije uporabe smjese za potrebe tetoviranja, osoba koja upotrebljava smjesu mora osobi na čijem se tijelu provodi postupak pružiti informacije označene na pakiranju ili u uputama za uporabu u skladu s ovim stavkom.

8. Smjese koje nisu označene izjavom „Smjesa za uporabu u tetovažama ili trajnoj šminki” ne smiju se upotrebljavati za potrebe tetoviranja.

9. Ovaj se unos ne primjenjuje na tvari koje su pri temperaturi od 20 °C i tlaku od 101,3 kPa u plinovitom stanju ili čiji je tlak pare pri temperaturi od 50 °C veći od 300 kPa, osim formaldehida (CAS br. 50-00-0, EZ br. 200-001-8).

10. Ovaj se unos ne primjenjuje na stavljanje smjese na tržište za potrebe tetoviranja ni na uporabu smjese za tetoviranje ako se smjesa stavlja na tržište isključivo kao medicinski proizvod ili pribor za medicinski proizvod u smislu Uredbe (EU) 2017/745, ili ako se u istom smislu upotrebljava isključivo kao medicinski proizvod ili pribor za medicinski proizvod. Ako stavljanje na tržište ili u uporabu nije moguće isključivo kao medicinski proizvod ili pribor za medicinski proizvod, zahtjevi Uredbe (EU) 2017/745 i ove Uredbe primjenjuju se kumulativno.

▼M67

76.

N,N-dimetilformamid

CAS br. 68-12-2

EZ br. 200-679-5

1. Ne smije se stavljati na tržište kao tvar zasebno, kao sastavni dio drugih tvari ili u smjesama u koncentraciji od 0,3 % ili većoj nakon 12. prosinca 2023. ako proizvođači, uvoznici i daljnji korisnici u relevantna izvješća o kemijskoj sigurnosti i sigurnosno-tehničke listove nisu uključili izvedene razine izloženosti bez učinka (DNEL-ove) za radnike od 6 mg/m3 za izloženost udisanjem i 1,1 mg/kg/dan za izloženost preko kože.

2. Ne smije se proizvoditi niti upotrebljavati kao tvar zasebno, kao sastavni dio drugih tvari ili u smjesama u koncentraciji od 0,3 % ili većoj nakon 12. prosinca 2023. ako proizvođači i daljnji korisnici ne poduzmu odgovarajuće mjere za upravljanje rizikom i omoguće primjerene radne uvjete kako bi se osiguralo da je izloženost radnika niža od vrijednosti DNEL-ova iz stavka 1.

3. Odstupajući od stavaka 1. i 2., u njima utvrđene obveze primjenjuju se od 12. prosinca 2024. u pogledu stavljanja na tržište za uporabu ili uporabe kao otapala u postupcima izravnog ili transfernog poliuretanskog premazivanja tekstila i papirnatog materijala ili u proizvodnji poliuretanskih membrana, te od 12. prosinca 2025. u pogledu stavljanja na tržište za uporabu ili uporabe kao otapala u postupcima suhog i vlažnog predenja sintetičkih vlakana.

▼M74

77. Formaldehid

CAS br. 50-00-0

EZ br. 200-001-8

i tvari koje otpuštaju formaldehid

1. Ne smiju se stavljati na tržište nakon 6. kolovoza 2026. u proizvodima ako je u ispitnim uvjetima navedenima u Dodatku 14. koncentracija formaldehida koji se otpušta iz tih proizvoda veća od:

(a) 0,062 mg/m3 za namještaj i za proizvode od drva;

(b) 0,080 mg/m3 za proizvode osim namještaja i proizvoda od drva.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na:

(a) proizvode koji se proizvode od materijala u kojima su formaldehid ili tvari koje otpuštaju formaldehid isključivo prirodno prisutne;

(b) proizvode namijenjene isključivo za vanjsku uporabu u predvidljivim uvjetima;

(c) građevne proizvode koji se upotrebljavaju isključivo izvan ovojnice zgrade i parne brane i iz kojih se ne otpušta formaldehid u zrak u zatvorenom prostoru;

(d) proizvode namijenjene isključivo za industrijsku ili profesionalnu uporabu osim ako formaldehid koji se iz njih otpušta dovodi do izloženosti šire javnosti u predvidljivim uvjetima uporabe;

(e) proizvode na koje se primjenjuje ograničenje utvrđeno u unosu 72.;

(f) proizvode koji su biocidni proizvodi obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (*22);

(g) proizvode obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2017/745;

(h) osobnu zaštitnu opremu obuhvaćenu područjem primjene Uredbe (EU) 2016/425;

(i) predmete koji izravno ili neizravno dolaze u dodir s hranom obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1935/2004;

(j) rabljene proizvode.

2. Ne smiju se stavljati na tržište nakon 6. kolovoza 2027. u cestovnim vozilima ako je u ispitnim uvjetima navedenima u Dodatku 14. koncentracija formaldehida u unutrašnjosti tih vozila veća od 0,062 mg/m3.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na:

(a) cestovna vozila namijenjena isključivo za industrijsku ili profesionalnu uporabu osim ako koncentracija formaldehida u unutrašnjosti tih vozila dovodi do izloženosti šire javnosti u predvidljivim uvjetima uporabe;

(b) rabljena vozila.

▼M75

78. Mikročestice sintetičkih polimera:

polimeri koji su kruti i ispunjavaju oba sljedeća uvjeta:

(a) sadržani su u česticama i čine najmanje 1 % masenog udjela tih čestica ili čine neprekinut površinski premaz na česticama;

(b) najmanje 1 % masenog udjela čestica iz točke (a) ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

i. nijedna od dimenzija čestica nije veća od 5 mm;

ii. dužina čestica je najviše 15 mm, a omjer dužine i promjera veći je od 3.

Sljedeći polimeri nisu obuhvaćeni ovom oznakom:

(a) polimeri koji su rezultat procesa polimerizacije koji se odvijao u prirodi, neovisno o procesu kojim su ekstrahirani, koji nisu kemijski modificirane tvari;

(b) polimeri koji su razgradivi kako je dokazano u skladu s Dodatkom 15.;

(d) polimeri u čijoj kemijskoj strukturi nema atoma ugljika.

1. ►C6 Ne smiju se stavljati na tržište pojedinačno ili, ako su mikročestice sintetičkih polimera prisutne kako bi se dobila željena karakteristika, u smjesama u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,01 % masenog udjela. ◄

2. Za potrebe ovog unosa primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) čestica znači mali dio tvari, osim pojedinačnih molekula, s definiranim fizičkim granicama;

(b) „kruta tvar” znači tvar ili smjesa koja nije tekućina ili plin;

(c) „plin” znači tvar ili smjesa čiji je tlak pare na 50 °C veći od 300 kPa (apsolutno) ili je potpuno plinovita na 20 °C pri standardnom tlaku od 101,3 kPa;

(d) „tekućina” znači tvar ili smjesa koja ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

i. tvar ili smjesa na 50 °C ima tlak pare od najviše 300 kPa, nije potpuno plinovita na 20 °C i pri standardnom tlaku od 101,3 kPa te ima talište ili početnu točku taljenja na najviše 20 °C pri standardnom tlaku od 101,3 kPa;

ii. tvar ili smjesa ispunjava kriterije standardne ispitne metode Američkog društva za testiranje i materijale (ASTM) D 4359-90 za utvrđivanje je li materijal tekuć ili krut;

iii. tvar ili smjesa prolazi test fluidnosti (ispitivanje penetrometrom) opisan u 2. dijelu poglavlju 2.3.4. Priloga A Europskom sporazumu o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR), sklopljenom u Ženevi 30. rujna 1957.;

(e) „proizvod za šminkanje” znači svaka tvar ili smjesa namijenjena da bude u dodiru s određenim vanjskim dijelovima ljudskog tijela, tj. epidermom, obrvama i trepavicama, isključivo ili uglavnom radi promjene njihova izgleda.

3. Ako se koncentracija mikročestica sintetičkih polimera obuhvaćenih ovim unosom ne može utvrditi dostupnim analitičkim metodama ili na temelju popratne dokumentacije, kako bi se provjerila sukladnost s graničnom vrijednošću koncentracije iz stavka 1., u obzir se uzimaju samo čestice koje su najmanje sljedeće veličine:

(a) 0,1 μm za bilo koju dimenziju, za čestice čije su sve dimenzije najviše 5 mm;

(b) dužine 0,3 μm za čestice čija je dužina najviše 15 mm, a omjer dužine i promjera veći od 3.

4. Stavak 1. ne primjenjuje se na stavljanje na tržište:

(a)   ►C6 mikročestica sintetičkih polimera, pojedinačno ili u smjesama, za uporabu na industrijskim lokacijama; ◄ ►M85
(b)  „lijekova”, kako su definirani Direktivom 2001/83/EZ, ili „veterinarskih lijekova”, kako su definirani Uredbom (EU) 2019/6 (*23); ◄
(c)  gnojidbenih proizvoda iz EU-a obuhvaćenih područjem primjene Uredbe (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća (*24);
(d)  prehrambenih aditiva obuhvaćenih područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (*25);
(e)  in vitro dijagnostičkih proizvoda, uključujući proizvode obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća (*26);
(f)  hrane u smislu članka 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 koja nije obuhvaćena točkom (d) ovog stavka i hrane za životinje kako je definirana u članku 3. točki 4. te uredbe; ►M85
(g)  mikročestica sintetičkih polimera, kao samostalnih tvari ili u smjesama, za uporabu u istraživanju i razvoju usmjerenom prema proizvodu i procesu, u količinama od jedne tone godišnje ili manje; ◄

5. ►C6 Stavak 1. ne primjenjuje se na stavljanje na tržište sljedećih mikročestica sintetičkih polimera pojedinačno ili u smjesama: ◄

(a) mikročestica sintetičkih polimera koje su zadržane tehničkim sredstvima kako bi se spriječilo ispuštanje u okoliš pri uporabi u skladu s uputama za uporabu tijekom predviđene krajnje uporabe;

(b) mikročestica sintetičkih polimera čija se fizikalna svojstva tijekom predviđene krajnje uporabe trajno mijenjaju tako da polimer više nije obuhvaćen ovim unosom;

6. Stavak 1. primjenjuje se kako slijedi u pogledu sljedećih uporaba:

(a) od 17. listopada 2029. za mikročestice sintetičkih polimera za uporabu za inkapsulaciju mirisa;

(b) od 17. listopada 2027. za „proizvode koji se ispiru” kako su definirani u točki 1. podtočki (a) preambule prilogâ od II. do VI. Uredbi (EZ) br. 1223/2009, osim ako su takvi proizvodi obuhvaćeni točkom (a) ovog stavka ili sadržavaju mikročestice sintetičkih polimera koje se upotrebljavaju kao abraziv, tj. za eksfolijaciju, poliranje ili čišćenje („mikrokuglice”);

(c) od 17. listopada 2035. za proizvode za usne kako su definirani u točki 1. podtočki (e) preambule prilogâ od II. do VI. Uredbi (EZ) br. 1223/2009, proizvode za nokte kako su definirani u točki 1. podtočki (g) preambule prilogâ od II. do VI. toj uredbi i proizvode za šminkanje obuhvaćene područjem primjene te uredbe, osim ako su takvi proizvodi obuhvaćeni točkom (a) ili (b) ovog stavka ili sadržavaju mikrokuglice;

(d) od 17. listopada 2029. za proizvode koji se ne odstranjuju, kako su definirani u točki 1. podtočki (b) preambule prilogâ od II. do VI. Uredbi (EZ) br. 1223/2009, osim ako su takvi proizvodi obuhvaćeni točkom (a) ili (c) ovog stavka;

(e) od 17. listopada 2028. za deterdžente kako su definirani u članku 2. točki 1. Uredbe (EZ) br. 648/2004 te voskove, lakove i proizvode za osvježivanje zraka, osim ako su ti proizvodi obuhvaćeni točkom (a) ovog stavka ili sadržavaju mikrokuglice;

(f) od 17. listopada 2029. za „proizvode” obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća (*27), osim ako ti proizvodi sadržavaju mikrokuglice;

(g) od 17. listopada 2028. za „gnojidbene proizvode” kako su definirani u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2019/1009 koji nisu obuhvaćeni područjem primjene te uredbe;

(h) od 17. listopada 2031. za sredstva za zaštitu bilja u smislu članka 2. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (*28) i sjeme tretirano tim proizvodima te biocidne proizvode kako su definirani u članku 3. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (*22);

(i) od 17. listopada 2028. za proizvode za upotrebu u poljoprivredi i hortikulturi koji nisu obuhvaćeni točkom (g) ili (h);

(j) od 17. listopada 2031. za granulirana punjenja za upotrebu na sintetičkim sportskim površinama.

7. Od 17. listopada 2025. dobavljači mikročestica sintetičkih polimera iz stavka 4. točke (a) dužni su dostavljati sljedeće informacije:

(a) upute za uporabu i zbrinjavanje u kojima se industrijskim daljnjim korisnicima objašnjava kako spriječiti ispuštanje mikročestica sintetičkih polimera u okoliš;

(b) sljedeću izjavu: „Dostavljene mikročestice sintetičkih polimera podliježu uvjetima utvrđenima u unosu 78. u Prilogu XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća”;

(d) opće informacije o identitetu polimera sadržanih u tvari ili smjesi koje proizvođačima, industrijskim daljnjim korisnicima i drugim dobavljačima omogućuju ispunjavanje obveza utvrđenih u stavcima 11. i 12.

8. Od 17. listopada 2026. dobavljači proizvoda koji sadržavaju mikročestice sintetičkih polimera iz stavka 4. točke (e) i od 17. listopada 2025. dobavljači proizvoda koji sadržavaju mikročestice sintetičkih polimera iz stavka 4. točke (d) i stavka 5. dužni su dostavljati upute za uporabu i zbrinjavanje u kojima se profesionalnim korisnicima i općoj javnosti objašnjava kako spriječiti ispuštanje mikročestica sintetičkih polimera u okoliš.

9. Od 17. listopada 2031. do 16. listopada 2035. dobavljači proizvoda iz stavka 6. točke (c) koji sadržavaju mikročestice sintetičkih polimera dužni su navoditi sljedeću izjavu: „Ovaj proizvod sadrži mikroplastiku”. Međutim, na proizvodima stavljenima na tržište prije 17. listopada 2031. neće do 17. prosinca 2031. biti potrebno navoditi tu izjavu.

10. Informacije iz stavaka 7., 8. i 9. navode se u obliku jasno vidljivog, čitljivog i neizbrisivog teksta ili, prema potrebi za informacije iz stavaka 7. i 8., u obliku piktograma. Tekst ili piktogrami stavljaju se na etiketu, ambalažu ili uputu za proizvode koji sadržavaju mikročestice sintetičkih polimera ili, za informacije iz stavka 7., na sigurnosno-tehnički list. Osim teksta ili piktograma dobavljači mogu ponuditi i digitalni alat koji omogućuje pristup elektroničkoj verziji tih informacija.

Ako se upute za uporabu i zbrinjavanje u skladu sa stavcima 7., 8. i 9. navode u obliku teksta, one moraju biti na službenim jezicima država članica u kojima se tvar ili smjesa stavlja na tržište, osim ako te države članice odrede drukčije.

11. Počevši od 2026. proizvođači i industrijski daljnji korisnici mikročestica sintetičkih polimera u obliku peleta, ljuskica i praha koji se upotrebljavaju kao sirovina u proizvodnji plastike na industrijskim lokacijama i, počevši od 2027., drugi proizvođači mikročestica sintetičkih polimera i drugi daljnji industrijski korisnici koji upotrebljavaju mikročestice sintetičkih polimera na industrijskim lokacijama dužni su Agenciji do 31. svibnja svake godine dostaviti sljedeće informacije:

(a) opis uporaba mikročestica sintetičkih polimera u prethodnoj kalendarskoj godini;

(b) za svaku uporabu mikročestica sintetičkih polimera, opće informacije o identitetu upotrijebljenih polimera;

(c) za svaku uporabu mikročestica sintetičkih polimera, procjenu količine mikročestica sintetičkih polimera ispuštenih u okoliš u prethodnoj kalendarskoj godini, što treba uključivati i količinu mikročestica sintetičkih polimera ispuštenih u okoliš tijekom prijevoza;

(d) za svaku uporabu mikročestica sintetičkih polimera, upućivanje na odstupanje iz stavka 4. točke (a).

12. Od 2027. dobavljači proizvoda koji sadržavaju mikročestice sintetičkih polimera iz stavka 4. točaka (b), (d) i (e) te stavka 5. i koji se prvi put stavljaju na tržište za profesionalne korisnike i opću javnost dužni su do 31. svibnja svake godine Agenciji dostaviti sljedeće informacije:

(a) opis krajnjih uporaba za koje su u prethodnoj kalendarskoj godini na tržište stavljene mikročestice sintetičkih polimera;

(b) za svaku krajnju uporabu za koju su na tržište stavljene mikročestice sintetičkih polimera, generičke informacije o identitetu polimera stavljenih na tržište u prethodnoj kalendarskoj godini;

(c) za svaku krajnju uporabu za koju su mikročestice sintetičkih polimera stavljene na tržište, procjenu količine mikročestica sintetičkih polimera ispuštenih u okoliš u prethodnoj kalendarskoj godini, što treba uključivati i količinu mikročestica sintetičkih polimera ispuštenih u okoliš tijekom prijevoza;

(d) za svaku uporabu mikročestica sintetičkih polimera, upućivanje na primjenjivo odstupanje iz stavka 4. točke (b), (d) ili (e) ili stavka 5. točke (a), (b) ili (c).

13. Agencija informacije dostavljene u skladu sa stavcima 11. i 12. stavlja na raspolaganje državama članicama.

14. Proizvođači, uvoznici i industrijski daljnji korisnici proizvoda koji sadržavaju mikročestice sintetičkih polimera dužni su nadležnim tijelima na zahtjev dostaviti informacije o identitetu polimera obuhvaćenih ovim unosom koji su sadržani u tim proizvodima i o funkciji tih polimera u proizvodima. Informacije o identitetu polimera moraju biti dostatne za jasnu identifikaciju polimera i uključivati barem informacije utvrđene u točkama od 2.1. do 2.2.3. i točkama 2.3.5., 2.3.6. i 2.3.7. u Prilogu VI., ako je primjenjivo.

Ako informacije nisu dostupne industrijskim daljnjim korisnicima, oni ih moraju zatražiti od svojeg dobavljača u roku od sedam dana od primitka zahtjeva nadležnih tijela te bez odlaganja obavijestiti nadležna tijela o podnesenom zahtjevu.

Nakon što prime zahtjev iz drugog podstavka, dobavljači su dužni tražene informacije u roku od 30 dana dostaviti industrijskom daljnjem korisniku ili izravno nadležnom tijelu koje ih je zatražilo.

Ako dobavljač dostavi informacije industrijskom daljnjem korisniku, taj industrijski daljnji korisnik te informacije bez odlaganja prosljeđuje nadležnim tijelima.

Ako dobavljač dostavi informacije izravno nadležnom tijelu, o tome bez odlaganja obavješćuje predmetnog industrijskog daljnjeg korisnika.

15. Proizvođači, uvoznici i industrijski daljnji korisnici proizvoda koji sadržavaju polimere za koje se tvrdi da zbog svoje razgradivosti ili topljivosti nisu obuhvaćeni oznakom mikročestica sintetičkih polimera dužni su nadležnim tijelima na zahtjev bez odlaganja dostaviti informacije kojima se dokazuje da su ti polimeri razgradivi u skladu s Dodatkom 15. ili topljivi u skladu s Dodatkom 16., ovisno o slučaju.

16. Stavak 1. ne primjenjuje se na stavljanje na tržište mikročestica sintetičkih polimera, samostalno ni u smjesama, stavljenih na tržište prije 17. listopada 2023.

Međutim, prvi podstavak ne primjenjuje se na stavljanje na tržište mikročestica sintetičkih polimera za uporabe navedene u stavku 6.

▼M78

79. Undekafluorheksanska kiselina (PFHxA), njezine soli i njoj srodne tvari:

(a) s linearnom ili razgranatom perfluorpentilnom skupinom formule C5F11- izravno spojenom na drugi atom ugljika kao jednim od strukturnih elemenata; ili

(b) s linearnom ili razgranatom perfluorheksilnom skupinom formule C6F13-.

Sljedeće tvari nisu obuhvaćene u ovom uvrštenju:

(a) C6F14;

(b) C6F13-C(=O)OH, C6F13-C(=O)O-X′ ili C6F13-CF2-X′ (u kojima je X′ = bilo koja skupina, uključujući soli);

(c) svaka tvar koja ima perfluoralkilnu skupinu C6F13- izravno spojenu na atom kisika na jednom od atoma ugljika koji nije na završetku.

1. Ne smiju se 10. listopada 2026. stavljati na tržište ni upotrebljavati u koncentraciji od 25 ppb ili više za zbroj PFHxA-a i njegovih soli ili 1000 ppb ili više za zbroj tvari srodnih PFHxA-u, mjereno u homogenom materijalu, u sljedećem:

(a) tekstilu, koži i krznu u odjeći i pripadajućim dodacima za širu javnost;

(b) obući za širu javnost;

(c) papiru i kartonu koji se koriste kao materijali koji dolaze u dodir s hranom obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1935/2004;

(d) smjesama za širu javnost;

(e) kozmetičkim proizvodima kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1223/2009.

2. Ne smiju se 10. listopada 2027. stavljati na tržište ni upotrebljavati u koncentraciji od 25 ppb ili više za zbroj PFHxA-a i njegovih soli ili 1000 ppb ili više za zbroj tvari srodnih PFHxA-u, mjereno u homogenom materijalu, u tekstilu, koži i krznu za širu javnost osim onih koji se koriste u odjeći i pripadajućim dodacima iz točke 1.

3. Točke 1. i 2. ne primjenjuju se na sljedeće:

(a) osobnu zaštitnu opremu namijenjenu zaštiti korisnika od rizika obuhvaćenih kategorijom rizika III. točkama (a), (c) do (f), (h) i (l) Priloga I. Uredbi (EU) 2016/425;

(b) proizvode obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2017/745;

(d) tekstil koji se upotrebljava u građevinarstvu.

4. Ne smiju se 10. travnja 2026. stavljati na tržište ni upotrebljavati u koncentraciji od 25 ppb ili više za zbroj PFHxA-a i njegovih soli ili 1000 ppb ili više za zbroj tvari srodnih PFHxA-u u:

(a) vatrogasnim pjenama i koncentratima vatrogasne pjene za obuku i ispitivanje, osim funkcionalnog ispitivanja protupožarnih sustava pod uvjetom da su sva ispuštanja zadržana;

(b) vatrogasnim pjenama i koncentratima vatrogasne pjene za javne vatrogasne službe, osim ako te službe interveniraju na industrijskim požarima u objektima obuhvaćenima Direktivom 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*30) i upotrebljavaju pjene i opremu samo u tu svrhu.

5. Ne smiju se 10. listopada 2029. stavljati na tržište ni upotrebljavati u vatrogasnim pjenama i koncentratima vatrogasne pjene za civilno zrakoplovstvo (uključujući civilne zračne luke) u koncentraciji od 25 ppb ili više za zbroj PFHxA-a i njegovih soli ili 1 000 ppb ili više za zbroj tvari srodnih PFHxA-u.

6. Točke 1., 2., 4. i 5. ne primjenjuju se na tvari koje imaju perfluoralkilnu skupinu C6F13- izravno spojenu na atom sumpora i koje su zabranjene Prilogom I. Uredbi (EU) 2019/1021 Europskog parlamenta i Vijeća (*31).

7. Odstupajući od točke 1., ta se točka ne primjenjuje na proizvode i smjese koji su stavljeni na tržište prije 10. listopada 2026.

8. Odstupajući od točke 2., ta se točka ne primjenjuje na proizvode koji su stavljeni na tržište prije 10. listopada 2027.

9. Za potrebe ovog unosa, tvari srodne PFHxA-u su tvari za koje se na temelju njihove molekularne strukture smatra da se mogu razgraditi ili pretvoriti u PFHxA.

▼M81

80. N,N-dimetilacetamid (DMAC)

CAS br. 127-19-5

EZ br. 204-826-4

1. Ne smije se stavljati na tržište kao tvar zasebno, kao sastavni dio drugih tvari ni u smjesama u koncentraciji od 0,3 % ili većoj nakon 23. prosinca 2026. ako proizvođači, uvoznici i daljnji korisnici u relevantna izvješća o kemijskoj sigurnosti i sigurnosno-tehničke listove nisu uključili izvedene razine izloženosti bez učinka (DNEL-ove) za radnike od 13 mg/m3 za dugoročnu izloženost udisanjem i 1,8 mg/kg t.m./dan za dugoročnu izloženost preko kože.

2. Ne smije se proizvoditi ni upotrebljavati kao tvar zasebno, kao sastavni dio drugih tvari ni u smjesama u koncentraciji od 0,3 % ili većoj nakon 23. prosinca 2026. ako proizvođači i daljnji korisnici ne poduzmu odgovarajuće mjere za upravljanje rizikom i omoguće primjerene radne uvjete kako bi se osiguralo da je izloženost radnika niža od vrijednosti DNEL-ova iz stavka 1.

3. Odstupajući od stavaka 1. i 2., u njima utvrđene obveze primjenjuju se od 23. lipnja 2029. u odnosu na stavljanje na tržište za uporabu ili za uporabu kao otapalo u proizvodnji umjetnih vlakana.

„81. 1-etilpirolidin-2-on (NEP)

CAS br. 2687-91-4

EZ br. 220-250-6

1. Ne smije se stavljati na tržište kao tvar zasebno, kao sastavni dio drugih tvari ni u smjesama u koncentraciji od 0,3 % ili većoj nakon 23. prosinca 2026. ako proizvođači, uvoznici i daljnji korisnici u relevantna izvješća o kemijskoj sigurnosti i sigurnosno-tehničke listove nisu uključili izvedene razine izloženosti bez učinka (DNEL-ove) za radnike od 4,0 mg/m3 za dugoročnu izloženost udisanjem i 2,4 mg/kg t.m./dan za dugoročnu izloženost preko kože.

▼M83

82. Perfluoralkilne i polifluoralkilne tvari (PFAS) definirane kao: svaka tvar koja sadržava barem jedan potpuno fluoriran ugljikov atom metila (CF3) ili metilena (CF2) (bez izravno vezanog atoma H/Cl/Br/I).

1. Od 23. listopada 2030. ne smiju se stavljati na tržište ni upotrebljavati u vatrogasnim pjenama u koncentraciji jednakoj ili većoj od 1 mg/l za zbroj svih PFAS-a.

2. Točka 1. ne primjenjuje se na:

(a) perfluoroktansulfonsku kiselinu (PFOS), njezine soli ni njoj srodne spojeve C8F17SO3X, perfluoroktansku kiselinu (PFOA), njezine soli ni njoj srodne spojeve ni perfluorheksansulfonsku kiselinu (PFHxS), njezine soli ni njoj srodne spojeve obuhvaćene Prilogom I. Uredbi (EU) 2019/1021;

(b) linearne ni razgranate perfluorkarboksilne kiseline formule CnF2n +1–C(= O)OH, pri čemu je n = 8, 9, 10, 11, 12 ili 13 (PFCA-i C9 – C14), uključujući njihove soli i sve njihove kombinacije, ograničene pod unosom 68.;

3. Tvari na koje se primjenjuje odstupanje iz točke 2. uzimaju se u obzir pri utvrđivanju koncentracije zbroja svih PFAS-a.

4. Odstupajući od točke 1., koncentracija PFAS-a u vatrogasnim pjenama bez fluora iz opreme koja je očišćena u skladu s najboljim raspoloživim tehnikama, isključujući prijenosne vatrogasne aparate, ne smije biti viša od 50 mg/l za zbroj svih PFAS-a.

Komisija preispituje to odstupanje najkasnije 23. listopada 2030.

5. Odstupajući od točke 1., PFAS-i se mogu stavljati na tržište u koncentraciji jednakoj ili većoj od 1 mg/l za zbroj svih PFAS-a:

(a) do 23. listopada 2026. u vatrogasnim pjenama u prijenosnim vatrogasnim aparatima;

(b) do 23. travnja 2027. u vatrogasnim pjenama otpornima na alkohol, u prijenosnim vatrogasnim aparatima;

i. objekte obuhvaćene Direktivom 2012/18/EU. Civilno zrakoplovstvo (uključujući civilne zračne luke) nije obuhvaćeno tim odstupanjem;

ii. postrojenja odobalne naftne i plinske industrije;

iii. vojna plovila;

iv. civilne brodove na koje su vatrogasne pjene donesene prije 23. listopada 2025.

6. Odstupajući od točke 1., PFAS-i se mogu koristiti u vatrogasnim pjenama u koncentraciji jednakoj ili većoj od 1 mg/l za zbroj svih PFAS-a:

(a) do 23. travnja 2027. za:

i. obuku i ispitivanje, osim funkcionalnog ispitivanja protupožarnih sustava pod uvjetom da su sva ispuštanja zadržana;

ii. javne vatrogasne službe i privatne vatrogasne službe koje obavljaju funkciju javnih vatrogasnih službi, osim ako te službe interveniraju u slučaju industrijskih požara u objektima obuhvaćenima Direktivom 2012/18/EU i za uporabu pjena i opreme samo u tu svrhu;

(b) do 31. prosinca 2030. u prijenosnim vatrogasnim aparatima;

Komisija preispituje odstupanja iz podtočke (c) prije isteka razdoblja valjanosti tog odstupanja.

7. Od 23. listopada 2026. uporaba PFAS-a u vatrogasnim pjenama u koncentraciji jednakoj ili većoj od 1 mg/l za zbroj svih PFAS-a u skladu s točkom 1. i točkom 6. podtočkom (c) podliježe uvjetima iz ove točke. Korisnik je dužan:

(a) osigurati da se vatrogasne pjene upotrebljavaju samo za požare u kojima gore zapaljive tekućine (požari B-klase);

(b) na najmanju moguću razinu, koliko je to tehnički i praktično moguće, smanjiti ispuštanja u okolišne medije i izravnu i neizravnu izloženost ljudi vatrogasnim pjenama;

(c) osigurati odvojeno prikupljanje zaliha neupotrijebljenih vatrogasnih pjena i otpada koji sadržava PFAS-e, uključujući otpadne vode, i koji je nastao uporabom vatrogasnih pjena, ako je to tehnički i praktično moguće, i osigurati da se podvrgnu odgovarajućoj obradi tako da dođe do uništenja ili nepovratne pretvorbe sadržaja PFAS-a;

(d) izraditi plan upravljanja vatrogasnim pjenama koje sadržavaju PFAS-e specifičan za mjesto uporabe vatrogasnih pjena koje sadržavaju PFAS-e, koji mora uključivati:

i. pojedinosti o uvjetima uporabe i količinama upotrijebljenih vatrogasnih pjena na predmetnoj lokaciji, uz navođenje načina na koji su ispunjeni uvjeti iz podtočke (b);

ii. informacije o prikupljanju i odgovarajućoj obradi u skladu s podtočkom (c);

iii. pojedinosti o vrsti i metodama čišćenja i održavanja opreme;

iv. planove koji se provode ako dođe do slučajnog istjecanja/izlijevanja vatrogasne pjene, uključujući, prema potrebi, dokumentaciju o daljnjim mjerama;

v. strategiju za zamjenu vatrogasnih pjena koje sadržavaju PFAS-e vatrogasnim pjenama bez fluora.

Plan upravljanja preispituje se svake godine i mora biti dostupan barem 15 godina kako bi ga nadležna tijela na zahtjev mogla pregledati.

8. Od 23. listopada 2026. vatrogasne pjene koje su stavljene na tržište i u kojima je koncentracija jednaka ili veća od 1 mg/l za zbroj svih PFAS-a, isključujući prijenosne vatrogasne aparate, označavaju se u skladu s točkom 10. Oznaka mora biti napisana na službenom jeziku ili službenim jezicima države članice ili država članica u kojima se vatrogasna pjena stavlja na tržište, osim ako ta država članica ili države članice odrede drukčije.

9. Od 23. listopada 2026. korisnici vatrogasnih pjena koje sadržavaju PFAS-e dužni su osigurati da su zaliha neupotrijebljenih vatrogasnih pjena i otpad koji sadržava PFAS-e, uključujući otpadne vode, i koji je nastao uporabom vatrogasnih pjena, označeni u skladu s točkom 10. ako je koncentracija jednaka ili veća od 1 mg/l za zbroj svih PFAS-a. Oznaka mora biti napisana na službenom jeziku ili službenim jezicima države članice ili država članica u kojima se nalaze i u kojima će se obrađivati predmetna zaliha neupotrijebljenih vatrogasnih pjena i otpad koji sadržava PFAS-e, uključujući otpadne vode, i koji je nastao uporabom vatrogasnih pjena, osim ako ta država članica ili države članice odrede drukčije.

10. Za potrebe točaka 8. i 9. oznake moraju sadržavati sljedeći tekst: „UPOZORENJE: Sadržava perfluoralkilne i polifluoralkilne tvari (PFAS) u koncentraciji jednakoj ili većoj od 1 mg/l za zbroj svih PFAS-a”. Taj tekst mora biti vidljiv, čitljiv i neizbrisiv.

11. Za potrebe ovog unosa primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) „prijenosni vatrogasni aparat” znači vatrogasni aparat izrađen za ručno prenošenje i rukovanje koji u radnom stanju ima masu od najviše 20 kg, u skladu s normom EN 3-7; mobilni aparat za gašenje od najviše 150 litara, u skladu s normom EN 1866; i aparat za gašenje u obliku dozatora aerosola u skladu s normom EN 16856;

(b) „vatrogasna pjena” znači svaka smjesa za gašenje požara pjenom i uključuje, među ostalim, koncentrate vatrogasne pjene i otopine vatrogasne pjene za stvaranje pjene;

▼M84

83. 2,4-dinitrotoluen

CAS br. 121-14-2

EZ br. 204-450-0

1. Nakon 10. svibnja 2027. ne smije se stavljati na tržište niti upotrebljavati kao tvar u proizvodima za profesionalne korisnike ili širu javnost u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,1 % masenog udjela.

2. Za potrebe ovog unosa „profesionalni korisnik” znači svaki radnik ili samozaposleni radnik koji radi izvan industrijskih pogona.

3. Točka 1. ne primjenjuje se na:

(a) eksplozive kako su definirani u članku 2. točki 1. Direktive 2014/28/EU;

(b) proizvode za vojnu uporabu;

(d) igračke obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2025/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (*32);

(e) proizvode obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2017/745;

(f) predmete koji dolaze u dodir s hranom obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1935/2004.

4. Točka 3. podtočka (a) ne obuhvaća sljedeće:

(a) pirotehnička sredstva kako su definirana u članku 3. točki (1) Direktive 2013/29/EU;

(b) streljivo.

5. Točka 1. se od 11. svibnja 2029. primjenjuje na stavljanje na tržište i uporabu 2,4-dinitrotoluena u sljedećim slučajevima, kad se stavljaju na raspolaganje na tržištu ili upotrebljavaju u motornim vozilima kako su definirana u članku 3. točki 16. Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća (*33):

(a) mikrogeneratorima plina za zatezače sigurnosnih pojaseva i aktuatorima poklopca motora;

(b) rezervnim dijelovima.

6. Točka 1. ne primjenjuje se na motorna vozila iz točke 5. koja ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a) stavljena su na tržište između 11. svibnja 2027. i 11. svibnja 2029.;

(b) sadržavaju 2,4-dinitrotoluen samo u primjenama navedenima u točki 5. podtočki (a) ili (b).

7. Točka 1. ne primjenjuje se na 2,4-dinitrotoluen u proizvodima stavljenima na tržište u Uniji prije 11. svibnja 2027.

(*1)

SL L 256, 7.9.1987., str. 42.

(*2)

SL L 147, 9.6.1975., str. 40.

(*3)

SL L 37, 13.2.2003., str. 19.

(*4)

SL L 263, 9.10.2007., str. 1.

(*5)

SL L 171, 9.7.2003., str. 1.

(*6)

SL L 124, 9.5.2002., str. 1.

(*7)

SL L 24, 29.1.2008., str. 8.

(*8)

SL L 104, 8.4.2004., str. 1.

(*9)

SL L 399, 30.12.1989., str. 18.

(*10)

SL L 304, 21.11.2003., str. 1.

(*11)

SL L 121, 15.5.1993., str. 20.

(*12)

SL L 270. 21.10.2003., str. 1.

▼M18

(*13)

SL L 326, 29.12.1969., str. 36.

►M31 (*14)

Direktiva 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o sigurnosti igračaka (SL L 170, 30.6.2009., str. 1.).

(*15)

Direktiva 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 174, 1.7.2011., str. 88.).

◄

►M37 (*16)

Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).

◄

(*17)

Uredba (EU) br. 167/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. veljače 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta traktora za poljoprivredu i šumarstvo (SL L 60, 2.3.2013., str. 1.).

(*18)

Direktiva 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o strojevima o izmjeni Direktive 95/16/EZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 24.).

(*19)

Uredba (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ (SL L 79, 19.3.2008., str. 1.).

(*20)

Uredba Komisije (EU) br. 10/2011 od 14. siječnja 2011. o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (SL L 12, 15.1.2011., str. 1.).

(*21)

Uredba (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (SL L 342, 22.12.2009., str. 59.).

►M74 (*22)

Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012., str. 1.).

◄

(*23)

Udba (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o veterinarsko-medicinskim proizvodima i stavljanju izvan snage Direktive 2001/82/EZ (SL L 4, 7.1.2019., str. 43.).

(*24)

Uredba (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2003/2003 (SL L 170, 25.6.2019., str. 1.).

(*25)

Uredba (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (SL L 354, 31.12.2008., str. 16.).

(*26)

Uredba (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima te o stavljanju izvan snage Direktive 98/79/EZ i Odluke Komisije 2010/227/EU (SL L 117, 5.5.2017., str. 176.).

(*27)

Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.).

(*28)

Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

(*29)

Uredba (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (preinaka)(SL L 342, 22.12.2009., str. 59.).

(*30)

Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2012/18/oj).

(*31)

Uredba (EU) 2019/1021 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (SL L 169, 25.6.2019., str. 45., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/1021/oj).

(*32)

Uredba (EU) 2025/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2025. o sigurnosti igračaka i stavljanju izvan snage Direktive 2009/48/EZ (SL L, 2025/2509, 12.12.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2025/2509/oj).

(*33)

Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/858/oj).

Dodaci od 1. do 6.

PREDGOVOR

Objašnjenja naziva stupaca

Tvari:

Naziv odgovara međunarodnim oznakama za kemikalije koje se za tvar koriste u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, izmjeni i stavljanju izvan snage direktiva 67/548/EEZ i 1999/45/EZ te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

Kad god je to moguće, tvari se označavaju IUPAC nazivima. Za tvari navedene u popisu Einecs (European Inventory of Existing Commercial Chemical Substances – Europski popis postojećih trgovačkih kemijskih tvari), u popisu Elincs (European List of Notified Substances – Europski popis prijavljenih tvari) ili u popisu tvari koje više nisu polimeri (NLP) („No-longer-polymers”) koriste se nazivi iz tih popisa. U nekim slučajevima navedeni su i drugi nazivi, primjerice uobičajeni ili opće prihvaćeni nazivi. Kad kod je to moguće, proizvodi za zaštitu bilja i biocidi označeni su svojim nazivima iz norme ISO.

Unosi za skupine tvari:

Dio 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 sadrži niz skupnih unosa. U takvim slučajevima, zahtjevi u pogledu razvrstavanja primjenjuju se na sve tvari obuhvaćene opisom.

U nekim slučajevima postoje zahtjevi u pogledu razvrstavanja za posebne tvari unutar skupnog unosa. U tim slučajevima poseban unos za tvar uključen je u dio 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, a uz skupni unos navodi se napomena „osim navedenog u Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008”.

U nekim slučajevima pojedinačne tvari mogu biti obuhvaćene više nego jednim skupnim unosom. U tim slučajevima, tvar se razvrstava u svaki od dva skupna unosa. U slučajevima kad se za različito razvrstane tvari navodi ista opasnost, primjenjuje se razvrstavanje prema najstrožim kriterijima.

Indeks broj:

Indeks broj je identifikacijska oznaka dodijeljena tvari u Dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008. U Dodatku tvari su navedene u skladu s tim indeks brojem.

EZ brojevi:

EZ broj, tj. broj Einecs, Elincs ili NLP, službeni je broj tvari u Europskoj uniji. Einecs broj dobiva se iz Europskog popisa postojećih trgovačkih kemijskih tvari. Elincs broj dobiva se iz Europskog popisa prijavljenih tvari. NLP broj dobiva se iz popisa tvari koje više nisu polimeri. Te popise objavljuje Ured za službene publikacije Europskih zajednica.

EZ broj je sedmeroznamenkasti sustav tipa XXX-XXX-X koji počinje s 200-001-8 (Einecs), s 400-010-9 (Elincs) i s 500-001-0 (NLP). Taj je broj naveden u stupcu „EZ br.”

CAS broj:

CAS (Chemical Abstracts Service) brojevi utvrđeni su za tvari kako bi ih se lakše identificiralo.

Napomene:

Puni tekst napomena nalazi se u dijelu 1. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

U smislu ove Uredbe treba uzeti u obzir sljedeće napomene:

Napomena A:

Ne dovodeći u pitanje članak 17. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, naziv tvari mora biti naveden na deklaraciji u obliku jedne od oznaka iz dijela 3. Priloga VI. toj Uredbi.

U tom dijelu Priloga ponekad se koristi opći opis, primjerice „spojevi …” ili „soli …”. U takvom slučaju zahtijeva se da dobavljač koji tvar stavlja na tržište na deklaraciji navede točan naziv, vodeći računa o odjeljku 1.1.1.4. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

▼M14

Napomena B:

Neke tvari (kiseline, lužine itd.) stavljaju se na tržište u vodenim otopinama različitih koncentracija i stoga te otopine treba različito razvrstati i označiti jer se opasnosti pri različitim koncentracijama mijenjaju.

Napomena C:

Neke organske tvari mogu se stavljati na tržište kao konkretni izomer ili kao smjesa nekoliko izomera.

Napomena D:

Neke tvari kod kojih lako dolazi do spontane polimerizacije ili razlaganja općenito se stavljaju na tržište u stabiliziranom obliku. Upravo u tom obliku navedene su i u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

Međutim, te se tvari ponekad stavljaju na tržište u nestabiliziranom obliku. U takvom slučaju, dobavljač koji takvu tvar stavlja na tržište mora navesti na deklaraciji naziv tvari iza kojega slijedi izraz „nestabiliziran”.

Napomena J:

Razvrstavanje tvari kao karcinogene ili mutagene ne primjenjuje se nužno ako se može dokazati da tvar sadrži manje od 0,1 % m/m benzena (EZ br. 200-753-7).

Napomena K:

Razvrstavanje tvari kao karcinogene ili mutagene ne primjenjuje se nužno ako se može dokazati da tvar sadrži manje od 0,1 % m/m 1,3-butadiena (EZ br. 203-450-8).

Napomena L:

Razvrstavanje tvari kao karcinogene ne primjenjuje se nužno ako se može dokazati da tvar sadrži manje od 3 % ekstrakta DMSO-a izmjereno prema metodi IP 346.

Napomena M:

Razvrstavanje tvari kao karcinogene ne primjenjuje se nužno ako se može dokazati da tvar sadrži manje od 0,005 % m/m benzo[a]-pirena (EZ br. 200-028-5).

Napomena N:

Razvrstavanje tvari kao karcinogene ne primjenjuje se nužno ako je potpuno poznat postupak rafiniranja i ako se može dokazati da tvar iz koje se proizvodi nije karcinogena.

Napomena P:

Razvrstavanje tvari kao karcinogene ili mutagene ne primjenjuje se nužno ako se može dokazati da tvar sadrži manje od 0,1 % m/m benzena (EZ br. 200-753-7).

Napomena R:

Razvrstavanje tvari kao karcinogene ne primjenjuje se nužno na vlakna promjera LWGMD (Length Weighted Geometric Mean Diameter)/izmjerene srednje vrijednosti duljine promjera, umanjene za dvije standardne greške, većeg od 6 μm.

Dodatak 1.

Unos 28. – Karcinogene tvari: kategorija 1.A

Tvari	Indeksni broj	EZ br.	CAS br.	Napomene
kromov(VI) trioksid	024-001-00-0	215-607-8	1333-82-0	►M5 — ◄
cinkovi kromati uključujući cinkov kalijev kromat	024-007-00-3
▼M14
niklov monoksid; [1]	028-003-00-2	215-215-7 [1]	1313-99-1 [1]
niklov oksid; [2]		234-323-5 [2]	11099-02-8 [2]
bunzenit; [3]		- [3]	34492-97-2 [3]
niklov dioksid	028-004-00-8	234-823-3	12035-36-8
diniklov trioksid	028-005-00-3	215-217-8	1314-06-3
niklov(II) sulfid; [1]	028-006-00-9	240-841-2 [1]	16812-54-7 [1]
niklov sulfid; [2]		234-349-7 [2]	11113-75-0 [2]
milerit; [3]		- [3]	1314-04-1 [3]
triniklov disulfid;	028-007-00-4
niklov subsulfid; [1]		234-829-6 [1]	12035-72-2 [1]
hezlvoodit; [2]		- [2]	12035-71-1 [2]
▼M14
niklov dihidroksid; [1]		028-008-00-X	235-008-5 [1]		12054-48-7 [1]
niklov hidroksid; [2]	234-348-1 [2]	028-008-00-X	11113-74-9 [2]
niklov sulfat	028-009-00-5	232-104-9	7786-81-4
niklov karbonat;	028-010-00-0
bazni niklov karbonat;
karbonatna kiselina, niklova (2+) sol; [1]		222-068-2 [1]	3333-67-3 [1]
karbonatna kiselina, niklova sol; [2]		240-408-8 [2]	16337-84-1 [2]
[μ-[karbonat(2-)-O:O′]] dihidroksi trinikal; [3]		265-748-4 [3]	65405-96-1 [3]
[karbonat(2-)] tetrahidroksitrinikal; [4]		235-715-9 [4]	12607-70-4 [4]
niklov diklorid	028-011-00-6	231-743-0	7718-54-9
niklov dinitrat; [1]	028-012-00-1	236-068-5 [1]	13138-45-9 [1]
dušična kiselina, niklova sol; [2]	028-012-00-1	238-076-4 [2]	14216-75-2 [2]
niklova matrica	028-013-00-7	273-749-6	69012-50-6
muljevi iz elektrolitičkog pročišćavanja bakra, odbakreni, niklov sulfat	028-014-00-2	295-859-3	92129-57-2
muljevi iz elektrolitičkog pročišćavanja bakra, odbakreni	028-015-00-8	305-433-1	94551-87-8
niklov diperklorat; Perklorna kiselina, niklova(II) sol	028-016-00-3	237-124-1	13637-71-3
niklov dikalijev bis(sulfat); [1]	028-017-00-9	237-563-9 [1]	13842-46-1 [1]
diamonijev niklov bis(sulfat); [2]	028-017-00-9	239-793-2 [2]	15699-18-0 [2]
niklov bis(sulfamidat); niklov sulfamat	028-018-00-4	237-396-1	13770-89-3
niklov bis(tetrafluoroborat)	028-019-00-X	238-753-4	14708-14-6
niklov diformat; [1]	028-021-00-0	222-101-0 [1]	3349-06-2 [1]
mravlja kiselina, niklova sol; [2]		239-946-6 [2]	15843-02-4 [2]
mravlja kiselina, bakrova niklova sol; [3]		268-755-0 [3]	68134-59-8 [3]
niklov di(acetat); [1]	028-022-00-6	206-761-7 [1]	373-02-4 [1]
niklov acetat; [2]	028-022-00-6	239-086-1 [2]	14998-37-9 [2]
niklov dibenzoat	028-024-00-7	209-046-8	553-71-9
niklov bis(4-cikloheksibutirat)	028-025-00-2	223-463-2	3906-55-6
niklov(II) stearat; niklov(II) oktadekanoat	028-026-00-8	218-744-1	2223-95-2
niklov dilaktat	028-027-00-3	—	16039-61-5
niklov(II) oktanoat	028-028-00-9	225-656-7	4995-91-9
niklov difluorid; [1]	028-029-00-4	233-071-3 [1]	10028-18-9 [1]
niklov dibromid; [2]		236-665-0 [2]	13462-88-9 [2]
niklov dijodid; [3]		236-666-6 [3]	13462-90-3 [3]
niklov kalijev fluorid; [4]		- [4]	11132-10-8 [4]
niklov heksafluorosilikat	028-030-00-X	247-430-7	26043-11-8
niklov selenat	028-031-00-5	239-125-2	15060-62-5
niklov hidrogen fosfat; [1]	028-032-00-0	238-278-2 [1]	14332-34-4 [1]
niklov bis(dihidrogen fosfat); [2]		242-522-3 [2]	18718-11-1 [2]
triniklov bis(ortofosfat); [3]		233-844-5 [3]	10381-36-9 [3]
diniklov difosfat; [4]		238-426-6 [4]	14448-18-1 [4]
niklov bis(fosfinat); [5]		238-511-8 [5]	14507-36-9 [5]
niklov fosfinat; [6]		252-840-4 [6]	36026-88-7 [6]
fosforna kiselina, kalcijeva niklova sol; [7]		- [7]	17169-61-8 [7]
difosforna kiselina, niklova(II) sol; [8]		- [8]	19372-20-4 [8]
diamonijev niklov heksacianoferat	028-033-00-6	—	74195-78-1
niklov dicianid	028-034-00-1	209-160-8	557-19-7
niklov kromat	028-035-00-7	238-766-5	14721-18-7
niklov(II) silikat; [1]	028-036-00-2	244-578-4 [1]	21784-78-1 [1]
diniklov ortosilikat; [2]		237-411-1 [2]	13775-54-7 [2]
niklov silikat (3:4); [3]		250-788-7 [3]	31748-25-1 [3]
silicijska kiselina, niklova sol; [4]		253-461-7 [4]	37321-15-6 [4]
trivodikov hidroksibis[ortosilikato(4-)]triniklat(3-); [5]		235-688-3 [5]	12519-85-6 [5]
diniklov heksacianoferat	028-037-00-8	238-946-3	14874-78-3
triniklov bis(arsenat); niklov(II) arsenat	028-038-00-3	236-771-7	13477-70-8
niklov oksalat; [1]	028-039-00-9	208-933-7 [1]	547-67-1 [1]
oksalna kiselina, niklova sol; [2]	028-039-00-9	243-867-2 [2]	20543-06-0 [2]
niklov telurid	028-040-00-4	235-260-6	12142-88-0
triniklov tetrasulfid	028-041-00-X	—	12137-12-1
triniklov bis(arsenit)	028-042-00-5	—	74646-29-0
kobaltov niklov sivi periklas;	028-043-00-0
C.I. Pigment crno 25;
C.I. 77332; [1]		269-051-6 [1]	68186-89-0 [1]
kobaltov niklov dioksid; [2]		261-346-8 [2]	58591-45-0 [2]
kobaltov niklov oksid; [3]		- [3]	12737-30-3 [3]
niklov kositrov trioksid; niklov stanat	028-044-00-6	234-824-9	12035-38-0
niklov triuranijev dekaoksid	028-045-00-1	239-876-6	15780-33-3
niklov ditiocianat	028-046-00-7	237-205-1	13689-92-4
niklov dikromat	028-047-00-2	239-646-5	15586-38-6
niklov(II) selenit	028-048-00-8	233-263-7	10101-96-9
niklov selenid	028-049-00-3	215-216-2	1314-05-2
silicijska kiselina, olovna niklova sol	028-050-00-9	—	68130-19-8
niklov diarsenid; [1]	028-051-00-4	235-103-1 [1]	12068-61-0 [1]
niklov arsenid; [2]	028-051-00-4	248-169-1 [2]	27016-75-7 [2]
niklov barijev titanijev jaglac-žuti priderit;	028-052-00-X	271-853-6	68610-24-2
C.I. Pigment žuto 157;
C.I. 77900
niklov diklorat; [1]	028-053-00-5	267-897-0 [1]	67952-43-6 [1]
niklov dibromat; [2]		238-596-1 [2]	14550-87-9 [2]
etil-hidrogensulfat, niklova(II) sol; [3]		275-897-7 [3]	71720-48-4 [3]
niklov(II) trifluoroacetat; [1]	028-054-00-0	240-235-8 [1]	16083-14-0 [1]
niklov(II) propionat; [2]		222-102-6 [2]	3349-08-4 [2]
niklov bis(benzensulfonat); [3]		254-642-3 [3]	39819-65-3 [3]
niklov(II) hidrogen citrat; [4]		242-533-3 [4]	18721-51-2 [4]
limunska kiselina, amonijeva niklova sol; [5]		242-161-1 [5]	18283-82-4 [5]
limunska kiselina, niklova sol; [6]		245-119-0 [6]	22605-92-1 [6]
niklov bis(2-etilheksanoat); [7]		224-699-9 [7]	4454-16-4 [7]
2-etilheksanska kiselina, niklova sol; [8]		231-480-1 [8]	7580-31-6 [8]
dimetilheksanska kiselina, niklova sol; [9]		301-323-2 [9]	93983-68-7 [9]
niklov(II) izooktanoat; [10]		249-555-2 [10]	29317-63-3 [10]
niklov izooktanoat; [11]		248-585-3 [11]	27637-46-3 [11]
niklov bis(izononanoat); [12]		284-349-6 [12]	84852-37-9 [12]
niklov(II) neononanoat; [13]		300-094-6 [13]	93920-10-6 [13]
nikal(II) izodekanoat; [14]		287-468-1 [14]	85508-43-6 [14]
niklov(II) neodekanoat; [15]		287-469-7 [15]	85508-44-7 [15]
neodekanska kiselina, niklova sol; [16]		257-447-1 [16]	51818-56-5 [16]
niklov(II) neoundekanoat; [17]		300-093-0 [17]	93920-09-3 [17]
bis(D-glukonato-O1‚O2)nikal; [18]		276-205-6 [18]	71957-07-8 [18]
niklov 3,5-bis(tert-butil)-4-hidroksibenzoat (1:2); [19]		258-051-1 [19]	52625-25-9 [19]
niklov(II) palmitat; [20]		237-138-8 [20]	13654-40-5 [20]
(2-etilheksanoato-O)(izononanoato-O)nikal; [21]		287-470-2 [21]	85508-45-8 [21]
(izononanoato-O)(izooktanoato-O)nikal; [22]		287-471-8 [22]	85508-46-9 [22]
(izooktanoato-O)(neodekanoato-O)nikal; [23]		284-347-5 [23]	84852-35-7 [23]
(2-etilheksanoato-O)(izodekanoato-O)nikal; [24]		284-351-7 [24]	84852-39-1 [24]
(2-etilheksanoato-O)(neodekanoato-O)nikal; [25]		285-698-7 [25]	85135-77-9 [25]
(izodekanoato-O)(izooktanoato-O)nikal; [26]		285-909-2 [26]	85166-19-4 [26]
(izodekanoato-O)(izononanoato-O)nikal; [27]		284-348-0 [27]	84852-36-8 [27]
(izononanoato-O)(neodekanoato-O)nikal; [28]		287-592-6 [28]	85551-28-6 [28]
masne kiseline, C6-19-razgranane, niklove soli; [29]		294-302-1 [29]	91697-41-5 [29]
masne kiseline, C8-18 i C18-nezasićene, niklove soli; [30]		283-972-0 [30]	84776-45-4 [30]
2,7-naftalendisulfonska kiselina, niklova(II) sol; [31]		- [31]	72319-19-8 [31]
niklov(II) sulfit; [1]	028-055-00-6	231-827-7 [1]	7757-95-1 [1]
niklov telurov trioksid; [2]		239-967-0 [2]	15851-52-2 [2]
niklov telurov tetraoksid; [3]		239-974-9 [3]	15852-21-8 [3]
molibdenov niklov hidroksid oksid fosfat; [4]		268-585-7 [4]	68130-36-9 [4]
niklov borid (NiB); [1]	028-056-00-1	234-493-0 [1]	12007-00-0 [1]
diniklov borid; [2]		234-494-6 [2]	12007-01-1 [2]
triniklov borid; [3]		234-495-1 [3]	12007-02-2 [3]
niklov borid; [4]		235-723-2 [4]	12619-90-8 [4]
diniklov silicid; [5]		235-033-1 [5]	12059-14-2 [5]
niklov disilicid; [6]		235-379-3 [6]	12201-89-7 [6]
diniklov fosfid; [7]		234-828-0 [7]	12035-64-2 [7]
niklov borov fosfid; [8]		- [8]	65229-23-4 [8]
dialuminijev niklov tetraoksid; [1]	028-057-00-7	234-454-8 [1]	12004-35-2 [1]
niklov titanov trioksid; [2]		234-825-4 [2]	12035-39-1 [2]
niklov titanov oksid; [3]		235-752-0 [3]	12653-76-8 [3]
niklov divanadijev heksaoksid; [4]		257-970-5 [4]	52502-12-2 [4]
kobaltov dimolibdenov niklov oktaoksid; [5]		268-169-5 [5]	68016-03-5 [5]
niklov cirkonijev trioksid; [6]		274-755-1 [6]	70692-93-2 [6]
molibdenov niklov tetraoksid; [7]		238-034-5 [7]	14177-55-0 [7]
niklov volframov tetraoksid; [8]		238-032-4 [8]	14177-51-6 [8]
olivin, nikal zeleni; [9]		271-112-7 [9]	68515-84-4 [9]
litijev niklov dioksid; [10]		- [10]	12031-65-1 [10]
molibdenov niklov oksid; [11]		- [11]	12673-58-4 [11]
kobaltov litijev niklov oksid	028-058-00-2	442-750-5	—
▼B
diarsenov trioksid; arsenov trioksid	033-003-00-0	215-481-4	1327-53-3
arsenov pentoksid; arsenov oksid	033-004-00-6	215-116-9	1303-28-2
▼M73
arsenska kiselina i njezine soli osim onih koje su navedene drugdje u Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008	033-005-00-1	—	—	A
▼B
olovni hidrogen arsenat	082-011-00-0	232-064-2	7784-40-9
butan [sadrži ≥ 0,1 % butadiena (203-450-8)] [1]	601-004-01-8	203-448-7 [1]	106-97-8 [1]	C ►M5 — ◄
izobutan [sadrži ≥ 0,1 % butadiena (203-450-8)] [2]	601-004-01-8	200-857-2 [2]	75-28-5 [2]	C ►M5 — ◄
1,3-butadien; buta-1,3-dien	601-013-00-X	203-450-8	106-99-0	D
benzen	601-020-00-8	200-753-7	71-43-2	►M5 — ◄
Trietil arsenat	601-067-00-4	427-700-2	15606-95-8
vinil-klorid; kloroetilen	602-023-00-7	200-831-0	75-01-4
▼M14
bis(klorometil)-eter; oksibis(klorometan)	603-046-00-5	208-832-8	542-88-1
▼B
klorometil-metil-eter; klorodimetil-eter	603-075-00-3	203-480-1	107-30-2
2-naftilamin; beta-naftilamin	612-022-00-3	202-080-4	91-59-8	►M5 — ◄
benzidin; 4,4’-diaminobifenil; bifenil-4,4’-ilendiamin	612-042-00-2	202-199-1	92-87-5	►M5 — ◄
soli benzidina	612-070-00-5
soli 2-naftilamina	612-071-00-0	209-030-0[1]	553-00-4[1]
soli 2-naftilamina	612-071-00-0	210-313-6[2]	612-52-2[2]
bifenil-4-ilamin; ksenilamin; 4-aminobifenil	612-072-00-6	202-177-1	92-67-1
soli bifenil-4-ilamina; soli ksenilamina; soli 4-aminobifenila	612-073-00-1
▼M26
Smola, katran kamenog ugljena, visokotemperaturna (Ostatak iz destilacije visokotemperaturnog ugljenog katrana. Crna kruta tvar s približnom točkom omekšavanja od 30 °C do 180 °C (86 °F do 356 °F). Sastavljena primarno od složene smjese aromatskih ugljikovodika s tročlanim ili višečlanim kondenziranim prstenovima.)	648-055-00-5	266-028-2	65996-93-2
▼B
Katran, ugljen; katran kamenog ugljena (Nusproizvod destruktivne destilacije ugljena. Gotovo crna polukruta tvar. Složeni sastav aromatskih ugljikovodika, fenolnih spojeva, dušičnih baza i tiofena.)	648-081-00-7	232-361-7	8007-45-2
Katran, ugljen, visokotemp.; katran kamenog ugljena (Kondenzacijski proizvod dobiven hlađenjem plina koji se razvija kod visokotemperaturne (iznad 700 °C) destruktivne destilacije ugljena na približno okolnu temperaturu. Crna viskozna tekućina gušća od vode. Sastavljena primarno od složene smjese aromatskih ugljikovodika s kondenziranim prstenima. Može sadržavati male količine fenolnih spojeva i aromatskih dušičnih baza.)	648-082-00-2	266-024-0	65996-89-6
Katran, ugljen, nisko-temp.; Katran kamenog ugljena (Kondenzacijski proizvod dobiven hlađenjem plina koji se razvija kod niskotemperaturne (ispod 700 °C) destruktivne destilacije ugljena na približno okolnu temperaturu. Crna viskozna tekućina gušća od vode. Sastavljena primarno od aromatskih ugljikovodika s kondenziranim prstenovima, fenolnih spojeva, aromatskih dušičnih baza i njihovih alkil-derivata.)	648-083-00-8	266-025-6	65996-90-9
Katran smeđeg ugljena; (Ulje destilirano iz katrana smeđeg ugljena. Sastavljeno primarno od alifatskih, naftenskih i aromatskih ugljikovodika s jednim do tri prstena, njihovih alkil-derivata, heteroaromata i fenola s jednim i dva prstena koji vriju u području približno od 150 °C do 360 °C.)	648-145-00-4	309-885-0	101316-83-0
Katran smeđeg ugljena, niskotemp.; (Katran dobiven kod niskotemperaturne karbonizacije i niskotemperaturnog uplinjavanja smeđeg ugljena. Sastavljen primarno od alifatskih, naftenskih i cikličkih aromatskih ugljikovodika, heteroaromatskih ugljikovodika i cikličkih fenola.)	648-146-00-X	309-886-6	101316-84-1
Destilati (nafta), laki parafinski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih alifatskih ugljikovodika koji su obično prisutni u ovom destilacijskom području sirove nafte.)	649-050-00-0	265-051-5	64741-50-0
Destilati (nafta), teški parafinski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih alifatskih ugljikovodika.)	649-051-00-6	265-052-0	64741-51-1
Destilati (nafta), laki naftenski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.	649-052-00-1	265-053-6	64741-52-2
Destilati (nafta), teški naftenski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-053-00-7	265-054-1	64741-53-3
Destilati (nafta), obrađeni kiselinom teški naftenski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-054-00-2	265-117-3	64742-18-3
Destilati (nafta), obrađeni kiselinom laki naftenski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-055-00-8	265-118-9	64742-19-4
Destilati (nafta), obrađeni kiselinom teški parafinski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-056-00-3	265-119-4	64742-20-7
Destilati (nafta), obrađeni kiselinom laki parafinski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-057-00-9	265-121-5	64742-21-8
Destilati (nafta), kemijski neutralizirani teški parafinski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio alifatskih ugljikovodika.)	649-058-00-4	265-127-8	64742-27-4
Destilati (nafta), kemijski neutralizirani laki parafinski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-059-00-X	265-128-3	64742-28-5
Destilati (nafta), kemijski neutralizirani teški naftenski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-060-00-5	265-135-1	64742-34-3
Destilati (nafta), kemijski neutralizirani laki naftenski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-061-00-0	265-136-7	64742-35-4
Plinovi (nafta), vršni produkt depropanizera katalitički krekiranog benzina, s visokim udjelom C3 bez kiselina; Naftni pin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom ugljikovodika katalitičkog krekinga i obrađenih da se uklone kis. nečistoće. Sastoje se od ugljikovodika koji imaju brojeve ugljikovih atoma od C2 do C4, pretežito C3.)	649-062-00-6	270-755-0	68477-73-6	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), katalitički kreking; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih u procesu katalitičkog krekinga. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-063-00-1	270-756-6	68477-74-7	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), katalitički kreking, s visokim udjelom C1-5; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6, pretežito od C1 do C5.)	649-064-00-7	270-757-1	68477-75-8	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkt stabilizatora kat. polimernog benzina, s visokim udjelom C2-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionom stabilizacijom kat. polimernog benzina. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C2 do C6, pretežito od C2 do C4.)	649-065-00-2	270-758-7	68477-76-9	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), katalitički reforming, s visoki udjelom C1-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog reformiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6, pretežito od C1 do C4.)	649-066-00-8	270-760-8	68477-79-2	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), C3-5 olefinsko-parafinska sirovina za alkilaciju; Naftni plin (Složeni sastav olefinskih i parafinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5 koji služe kao sirovina za process alkilacije. Okolišna temperatura normalno prelazi kritičnu temperaturu ovog sastava.)	649-067-00-3	270-765-5	68477-83-8$	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), s visokim udjelom C4 Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičke frakcionacije. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C4, pretežito C4.)	349-068-00-9	270-767-6	68477-85-0	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkti deeatanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom frakcija plina i benzina iz procesa katalitičkog krakinga. Sadrži pretežito etan i etilen.)	649-069-00-4	270-768-1	68477-86-1	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkti deizobutanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih atmosferskom destilacijom toka butan-butilen. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C4.)	649-070-00-X	270-769-7	68477-87-2	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), suhi depropanizer, s visokim udjelom propena; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom produkata iz frakcija plina i benzina iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoje se pretežito od propilena s nešto etana i propan.)	649-071-00-5	270-772-3	68477-90-7	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkt depropanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz frakcija plina i benzina iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoje se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.)	649-072-00-0	270-773-9	68477-91-8	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkti depropanizera za rekuperaciju plina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom različitih ugljikovodičnih tokova. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C4., pretežito propan.)	649-073-00-6	270-777-0	68477-94-1	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), sirovina za „Girbatol” jedinicu; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika koji se upotrebljava kao sirovina u Girbatol jedinici za uklanjanje vodikovog sulfida. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.)	649-074-00-1	270-778-6	68477-95-2	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), frakcionator izomernog benzina, s visokim udjelom C4, bez vodikovog sulfida; Naftni plin	649-075-00-7	270-782-8	68477-99-6	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), posuda pretoka frakcionatora izbistrenog ulja katalitičkog krekinga i termički krekiranog vacuum ostatka; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom izbistrenog ulja katalitičkog krekinga i termički krekiranog vakuum ostatka. Sastoje se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-076-00-2	270-802-5	68478-21-7	►M5 — ◄ K
Otpaadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizacijski apsorber benzina katalitičkog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom katalitički krekinog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6.)	649-077-00-8	270-803-0	68478-22-8	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), kombinirani frakcionator katalitičkog krekinga, katalitičkog reforminga i hidrodesulfurizacije; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga, katalitičkog reforminga i hidrodesulfurizacije obrađen da se uklone kisele nečistoće. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C5.)	649-078-00-3	270-804-6	68478-24-0	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator frakcionatora katalitički reformiranog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije katalitički reformiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C4.)	649-079-00-9	270-806-7	68478-26-2	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), miješani tok postrojenja za zasićenje plina, s visokim udjelom C4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije primarnog benzina, izlaznog plina destilacije i izlaznog plina stabilizatora katalitički reformiranog benzina. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C6, pretežito butan i izobutan.)	649-080-00-4	270-813-5	68478-32-0	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), postrojenje za rekuperaciju zasićenog plina, s visokim udjelom C1-2; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcionacije izlaznog plina destilacije, primarnog benzina, izlaznog plina stabilizatora reformiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C5, pretežito metan i etan.)	649-081-00-X	270-814-0	68478-33-1	►M5 — ◄ K
Otpadni olin iz raf. procesa (nafta), termički kreking vacuum ostataka; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz termičkog krekinga vacuum ostataka. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-082-00-5	270-815-6	68478-34-2	►M5 — ◄ K
Ugljikovodici, s visokim udjelom C3-4, naftni destilat; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom i kondenzacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5, pretežito od C3 do C4.)	649-083-00-0	270-990-9	68512-91-4	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz deheksanizera primarnog benzina punog područja vrenja; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom primarnog benzina punog područja vrenja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.)	649-084-00-6	271-000-8	68513-15-5	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz depropanizera hidrokrekinga, s visokim udjelom ugljikovodika; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom produkata iz procesa hidrokrekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4. Također može sadržavati male količine vodika i vodikovog sulfida.)	649-085-00-1	271-001-3	68513-16-6	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz stabilizatora lakog primarnog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom lakog primarnog benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.)	649-086-00-7	271-002-9	68513-17-7	►M5 — ◄ K
Ostaci (nafta), spliter alkilacije, s visokim udjelom C4; Naftni plin (Složeni ostatak iz destilacije tokova različitih rafinerijskih operacija. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C5, pretežito butan a vrije u području približno od – 11,7 °C do 27,8 °C).	649-087-00-2	271-010-2	68513-66-6	►M5 — ◄ K
Ugljikovodici, C1-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika pripravljen operacijom termičkog krekiranja i apsorpcije i destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4 a vriju u području približno od – 164 °C do – 0,5 °C.)	649-088-00-8	271-032-2	68514-31-8	►M5 — ◄ K
Ugljikovodici, C1-4, slađeni; Naftni plin (Složena kombinacija ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem ugljikovodičnih plinova procesu slađenja za pretvaranje merkaptana ili uklanjanjem kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4 a vriju u području približno od – 164 °C do – 0,5 °C.)	649-089-00-3	271-038-5	68514-36-3	►M5 — ◄ K
Ugljikovodici, C1-3,; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3 i vriju u području približno od – 164 °C do – 42 °C.)	649-090-00-9	271-259-7	68527-16-2	►M5 — ◄ K
Ugljikovodici, C1-4, frakcija debutanizera; Naftni plin	649-091-00-4	271-261-8	68527-19-5	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), C1-5, vlažni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom sirove nafte i/ili krekiranjem plinskog ulja destilacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-092-00-X	271-624-0	68602-83-5	►M5 — ◄ K
Ugljikovodici, C2-4; Naftni plin	649-093-00-5	271-734-9	68606-25-7	►M5 — ◄ K
Ugljikovodici, C3; Naftni plin	649-094-00-0	271-735-4	68606-26-8	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), sirovina za alkilaciju; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih katalitičkim krekiranjem plinskog ulja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C4.)	649-095-00-6	271-737-5	68606-27-9	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz dna frakcionatora depropanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom dna depropanizera. Sastoji se pretežito od butana, izobutana i butadiena.)	649-096-00-1	271-742-2	68606-34-8	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), rafinerijska mješavina; Naftni plin (Složeni sastav dobiven iz različitih procesa. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida i ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-097-00-7	272-183-7	68783-07-3	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), katalitički kreking; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5.)	649-098-00-2	272-203-4	68783-64-2	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), C2-4, slađeni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem destilata nafte procesu slađenja za pretvaranje merkaptana ili uklanjanje kiselih nečistoće. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4 i vriju u području približno od – 51 °C do – 34 °C.)	649-099-00-8	272-205-5	68783-65-3	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz frakcionacije sirove nafte;Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih frakcionacijom sirove nafte. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-100-00-1	272-871-7	68918-99-0	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz deheksanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom spojenih tokova benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-101-00-7	272-872-2	68919-00-6	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), laki primarni benzin iz stabilizatora frakcionacije; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom lakog primarnog benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-102-00-2	272-878-5	68919-05-1	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz stripera „unifining” desulfurizacije benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih u procesu desulfurizacije i stripiranih iz benzinskog produkta. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-103-00-8	272-879-0	68919-06-2	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz katalitičkog reforminga primarnog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformiranjem primarnog benzina frakcionacijom ukupnog efluenta. Sastoji se od metana, etana i propana.)	649-104-00-3	272-882-7	68919-09-5	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkti splitera katalitičkog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom sirovine za C3-C4 spliter. Sastoji se pretežito od C3 ugljikovodika.)	649-105-00-9	272-893-7	68919-20-0	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz primarnog stabilizatora; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom tekućine iz prve kolone upotrebljene u destilaciji sirove nafte. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-106-00-4	272-883-2	68919-10-8	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), debitanizer benzina katalitičkog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom benzina katalitičkog krekinga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-107-00-X	273-169-3	68952-76-1	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator katalitički krekiranih destilata i benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom benzina i destilata katalitičkog krekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-108-00-5	273-170-9	68952-77-2	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber termički krekiranog destilata, plinskog ulja i benzina; Naftni plin (Složena kombinacija ugljikovodika dobivenih iz separacije termički krekiranih destilata, benzina i plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-109-00-0	273-175-6	68952-81-8	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcionacijski stabilizator termički krekiranih ugljikovodika, naftni koking; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije termički krekiranih ugljikovodika iz procesa kokinga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-110-00-6	273-176-1	68952-82-9	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), lagani parno-krekirani, konc. butadiena; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa termičkog krekinga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4.)	649-111-00-1	273-265-5	68955-28-2	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkt stabilizatora katalitičkog reforminga primarnog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformingom primarnog benzina i frakcionacijom ukupnog efluenta. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.)	649-112-00-7	273-270-2	68955-34-0	►M5 — ◄ K
Ugljikovodici, C4; Naftni plin	649-113-00-2	289-339-5	27741-01-3	►M5 — ◄ K
Alkani, C1-4, s visokim udjelom C3, Naftni plin	649-114-00-8	292-456-4	90622-55-2	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), parno-krekirani s visokim udjelom C3; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvednih destilacijom produkata iz procesa parnog krekinga. Sastoji se pretežito od propilena s nešto propana i vrije u području približno od – 70 °C do 0 °)	649-115-00-3	295-404-9	92045-22-2	►M5 — ◄ K
Ugljikovodici, C4, destilat parnog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa parnog krekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C4, pretežito 1-buten i 2-buten, koji sadrže također butan i izobuten a vriju u području približno od – 12 °C do 5 °C)	649-116-00-9	295-405-4	92045-23-3	►M5 — ◄ K
Naftni plinovi, ukapljeni, slađeni, C4 frakcija; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem smjese ukapljenog naftnog plina procesu slađenja da se oksidiraju merkaptani ili uklone kisele nečistoće. Sastoji se pretežito od C4 zasićenih i nezasićenih ugljikovodika)	649-117-00-4	295-463-0	92045-80-2	►M5 — ◄ K
▼M14
Ugljikovodici, C4, bez 1,3-butadiena- i izobutena; Naftni plin	649-118-00-X	306-004-1	95465-89-7	K
▼B
Rafinati (nafta), parom krekirana C4 frakcija ekst. bakrenim amonijevim acetatom, C3-5 i C3-5 nezasićeni, bez butadiena; Naftni plin	649-119-00-5	307-769-4	97722-19-5	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), sirovina aminskog sustava; Rafinerijski plin (Pojni plin za aminski sustav za uklanjanje vodikovog sulfida. Sastoji se od vodika. Također mogu biti prisutni ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, vodikov sulfid i alifatski ugljikovodici koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5)	649-120-00-0	270-746-1	68477-65-6	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz jedinice za hidrodesulfurizaciju benzena; Rafinerijski plin (Otpadni plinovi proizvedeni na benzenskoj jedinici. Sastoje se primarno od vodika. Također mogu biti prisutni ugljikov monoksid i ugljikovodici imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6, uključujući benzen)	649-121-00-6	270-747-7	68477-66-7	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), jedinica za reciklaciju benzena, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih reciklacijom plinova benzenske jedinice. Sastoji se uglavnom od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida i ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6)	649-122-00-1	270-748-2	68477-67-8	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), mješavina ulja, s visokim udjelom vodika-dušika; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom mješavine ulja. Sastoji se primarno od vodika i dušika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežitou području od C1 do C5)	649-123-00-7	270-749-8	68477-68-9	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkti stripera katalitički reformiranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz stabilizatora katalitički reformiranog benzina. Sastoji se od vodika i zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4)	649-124-00-2	270-759-2	68477-77-0	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), C6-8 recilklirani tok katalitičkog reforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz katalitičkog reforminga C6-C8 sirovine i recikliranog da se očuva vodik. Sastoji se primarno od vodika. Također može sadržavati različite male količine ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika i ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6)	649-125-00-8	270-760-3	68477-80-5	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), C6-8 katalitički reforming; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz katalitičkog reforminga C6-C8 sirovine. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C5 i vodika)	649-126-00-3	270-762-9	68477-81-6	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), C6-8 povratni tok kat. reforminga, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin	649-127-00-9	270-763-4	68477-82-7	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), C2 povratni tok; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih ekstrakcijom vodika iz plinskog toka koji se uglavnom sastoji od vodika s malim količinama dušika, ugljikovog monoksida, metana, etana i etilena. Sadrži pretežito ugljikovodike kao što su metan, etan i etilen s malim količinama vodika, dušika i ugljikovog monoksida)	649-128-00-4	270-766-0	68477-84-9	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), suhi kiseli, iz plinsko-koncentracijske jedinice; Rafinerijski plin (Složeni sastav suhih plinova iz plinsko-koncentracijske jedinice. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3)	649-129-00-X	270-774-4	68477-92-9	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), plinsko-koncentracijski reapsorber dest.; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz spojenih plinskih tokova u plinsko-koncentacijskom reapsorberu. Sastoji se pretežito od vodika, ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika, vodikovog sulfida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C1 do C3)	649-130-00-5	270-776-5	68477-93-0	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz apsorbera vodika.; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven apsorpcijom vodika iz toka s visokim udjelom vodika. Sastoji se od vodika, ugljikovog monoksida, dušika i metana s malim količinama C2 ugljikovodika)	649-131-00-0	270-779-1	68477-96-3	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složen sastav separiran hlađenjem kao plin iz ugljikovodičnih plinova. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, dušika, metana i C2 ugljikovodika)	649-132-00-6	270-780-7	68477-97-4	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), reciklirajući tok hidroobrađene mješavine ulja, s visokim udjelom vodika-dušika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz reciklirajućeg toka hidroobrađene mješavine ulja. Sastoji se primarno od vodika i dušika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5)	649-133-00-1	270-781-2	68477-98-5	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), reciklirajući tok, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz recikliranih reaktorskih plinova. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika, bodikovog sulfida i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C1 do C5)	649-134-00-7	270-783-3	68478-00-2	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), dodavanje reformeru, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida i alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5)	649-135-00-2	270-784-9	68478-01-3	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), jedinica za hidroobradu reforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz procesa hidroobrade reforminga. Sastoji se primarno od vodika, metana i etana s različitim malim količinama vodokovog sulfida i alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5.)	649-136-00-8	270-785-4	68478-02-4	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), jedinica za hidroobradu reforminga, s visokim udjelom vodika-metana; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz procesa za hidroobradu reforminga. Sastoji se primarno od vodika i metana s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C5.)	649-137-00-3	270-787-5	68478-03-5	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), dodavanje jedinici za hidroobradu reforminga, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz procesa za hidroobradu reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida i alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-138-00-9	270-788-0	68478-04-6	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), dest. termičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden procesom termičkog krekinga. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida, ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-139-00-4	270-789-6	68478-05-7	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber refrakcionacije katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih refrakcionacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.)	649-140-00-X	270-805-1	68478-25-1	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator katalitički reformiranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformiranjem primarnog benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-141-00-5	270-807-2	68478-27-3	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator katalitički reformiranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom katalitički reformiranog benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-142-00-0	270-808-8	68478-28-4	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator jedinice hidroobrade krekiranog destilata; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih obradom krekiranih destilata s vodikom u prisustvu katalizatora. Sastoji se od vodika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-143-00-6	270-809-3	68478-29-5	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator hidrodesulfuriziranog primarnog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih hidrodesulfurizacijom primarnog benzina. Sastoji se od vodika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-144-00-1	270-810-9	68478-30-8	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni proizvodi stabilizatora kat. reformiranog promarnog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformiranjem primarnog benzina uz provođenje frakcionacije ukupnog efluenta. Sastoji se od vodika, metana, etana i propana.)	649-145-00-7	270-999-8	68513-14-4	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), reformirani efluent iz visoko-tlačne isparne posude; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden visoko-tlačnim isparavanjem efluenta iz reaktora reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama metana, etana i propana.)	649-146-00-2	271-003-4	68513-18-8	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz nisko-tlačne isparne posude efluenta reforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden nisko-tlačnim isparavanjem efluenta iz reaktora reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama metana, etana i propana.)	649-147-00-8	271-005-5	68513-19-9	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), plin iz raf. destilacije; Rafinerijski plin (Složeni sastav separiran destilacijom plinskog toka koji sadrži vodik, ugljikov monoksid, ugljikov dioksid i ugljikovodike s brojem ugljikovih atoma u području od C1 do C6 ili dobiven krekiranjem etana i propana. Sastoji se ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C2, vodika, dušika i ugljikovog monoksida.)	649-148-00-3	271-258-1	68527-15-1	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkti depentanizera jedinice za hidroobradu benzena; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden obradom sirovine iz jedinice benzena s vodikom u prisustvu katalizatora uz provođenje depentanizacije. Sastoji se primarno od vodika, etana i propana s različitim malim količinama dušika, ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6. Može sadržavati tragove benzena.)	649-149-00-9	271-623-5	68602-82-4	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz sekundarnog apsorbera, vršni produkti frakcionatora fluidiziranog katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden frakcionacijom vršnih produkata iz procesa fluid katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, dušika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.)	649-150-00-4	271-625-6	68602-84-6	►M5 — ◄ K
Naftni proizvodi, rafinerijski plinovi; Rafinerijski plin (Složeni sastav koji se primarno sastoji od vodika s različitim malim količinama metana, etana i propana.)	649-151-00-X	271-750-6	68607-11-4	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), nisko-tlačni separator hidrokrekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven separacijom tekućina-para efluenta reaktora hidrokrekinga. Sastoji se pretežito od vodika i zasićenih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.)	649-152-00-5	272-182-1	68783-06-2	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), rafinerija; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz različitih rafinerijskh operacija. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.)	649-153-00-0	272-338-9	68814-67-5	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz separatora produkata platforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven kemijskim reformiranjem naftena u aromate. Sastoji se od vodika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.)	649-154-00-6	272-343-6	68814-90-4	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz depentanizerskog stabilizatora hidroobrađenog kiseleog petroleja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz depentanizacijske stabilizacije hidroobrađenog petroleja. Sastoji se primarno od vodika, metana, etana i propana s različitim malim količinama dušika, vodikovog sulfida, ugljikovog monoksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C5.)	649-155-00-1	272-775-5	68911-58-0	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), isparna posuda hidroobrađenog kis. petroleja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz isparne posude jedinice za obradu kis. petroleja s vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se primarno od vodika i metana s različitim malim količinama dušika, ugljikovog monoksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C5.)	649-156-00-7	272-776-0	68911-59-1	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz stripera „unifining” jedinice za desulfurizaciju destilata; Rafinerijski plin (Složeni sastav stripiran iz tekućeg produkta „unifining” procesa desulfurizacije. Sastoji se od vodikovog sulfida, metana, etana i propana.)	649-157-00-2	272-873-8	68919-01-7	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz frakcionacije jedinice fluidiziranog katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden frakcionacijom vršnog produkta iz procesa fluidiziranog katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida, dušika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-158-00-8	272-874-3	68919-02-8	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz sekundarnog apsorbera pročistača plinova fluid katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden pročišćivanjem vršnog plina iz procesa fluid katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, dušika, metana, etana i propana.)	649-159-00-3	272-875-9	68919-03-9	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz stripera jedinice za hidrodesulfurizaciju teškog destilata; Rafinerijski plin (Složeni sastav stripiran iz tekućeg produkta teškog destilata iz procesa desulfurizacije hidroobradom. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-160-00-9	272-876-4	68919-04-0	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz stabilizatora platforminga, laki derivati frakcionacije; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven frakcionacijom lakih derivata iz reaktora s platinom jedinice platforminga. Sastoji se od vodika, metana, etana i propana.)	649-161-00-4	272-880-6	68919-07-3	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz predisparne kolone, destilacija nafte; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden u prvoj kolni upotrebljenoj u destilaciji nafte. Sastoji se od dušika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-162-00-X	272-881-1	68919-08-4	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz „katranskog” stripera; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven frakcionacijom stabilizirane nafte. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-163-00-5	272-884-8	68919-11-9	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz stripera „unifininga”; Rafinerijski plin (Kombinacija vodika i metana dobivena frakcionacijom produkata iz jedinice „unifininga”.)	649-164-00-0	272-885-3	68919-12-0	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator katalitički hidrodesulfuriziranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih hidrodesulfurizacijom benzina. Sastoji se od vodika, metana, etana i propana.)	649-165-00-6	273-173-5	68952-79-4	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), jedinica za hidrodesulfurizaciju primarnog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz jedinice za hidrodesulfurizaciju primarnog benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-166-00-1	273-174-0	68952-80-7	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz sekundarnog apsorbera, vršni produkt frakcionacije jedinice fluidiziranog katalitičkog krekinga i jedinice za desulfurizaciju plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobivena iz jedinice fluidiziranog katalitičkog krekinga i jedinice za desulfurizaciju plinskog ulja. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-167-00-7	273-269-7	68955-33-9	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), destilacija nafte i katalitički kreking; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden destilacijom nafte i u procesu katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida, dušika, ugljičnog monoksida i parafinskih i olefinskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-168-00-2	273-563-5	68989-88-8	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz dietanolaminskog pročistača plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden desulfurizacijom plinskog ulja s dietanolaminom. Sastoji se uglavnom od vodikovog sulfida, vodika i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C1 do C5.)	649-169-00-8	295-397-2	92045-15-3	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), hidrodesulfurizirani efluent plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobivena separacijom tekuće faze iz efluenta iz reakcije hidrogenacije. Sastoji se uglavnom od vodika, vodikovog sulfida i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.)	649-170-00-3	295-398-8	92045-16-4	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), hidrodesulfurizacijsko čišćenje plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav plinova dobiven iz reforminga i iz čišćenja iz reaktora za hidrogenizaciju. Sastoji se uglavnom od vodika i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-171-00-9	295-399-3	92045-17-5	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz isparne posude efluenta jedinice za hidrogenaciju; Rafinerijski plin (Složeni sastav plinova dobiven brzim isparavanjem efluenta nakon reakcije hidrogenacije. Sastoji se uglavnom od vodika i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-172-00-4	295-400-7	92045-18-6	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), ostatak visoko-tlačnog parnog krekinga teškog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven kao smjesa ne-kondenzabilnih dijelova iz produkata iz procesa parnog krekinga teškog benzina kao i ostalih plinova dobivenih za vrijeme pripremanja produkata koji slijede. Sastoji se uglavnom od vodika i parafinskih i olefinskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5 s kojima također može biti pomiješan prirodni plin.)	649-173-00-X	295-401-2	92045-19-7	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz „visbreakinga” ostatka; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven postupkom smanjenja viskoznosti („lomom viskoznosti”) u peći. Sastoji se uglavnom od vodikovog sulfida i parafinskih i olefinskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-174-00-5	295-402-8	92045-20-0	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), C3-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz krekiranja nafte. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C3 do C4, pretežito od propana i propilena i vrije u području približno od – 51 °C do – 1 °C.)	649-177-00-1	268-629-5	68131-75-9	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber frakcionacije katalitički krekiranog destilata i katalitički krekiranog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije produkata katalitički krekiranih destilata i katalitički krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C1 do C4.)	649-178-00-7	269-617-2	68307-98-2	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcioni stabilizator katalitički polim. benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz frakcione stabilizacije produkata poimerizacije benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C1 do C4.)	649-179-00-2	269-618-8	68307-99-3	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcioni stabilizator katalitički reformiranog benzina, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije katalitički reformiranog benzina iz kojeih je uklonjen vodikov sulfid abradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-180-00-8	269-619-3	68308-00-9	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), striper jedinice za hidroobradu krekiranog destilata; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih obradom termički krekiranih destilata s vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-181-00-3	269-620-9	68308-01-0	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), jedinica za hidrodesulfurizaciju primarnog destilata, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz procesa katalitičke hidrodesulfurizacije primarnih destilata iz kojih je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-182-00-9	269-630-3	68308-10-1	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber katalitički krekranog plinskog ulja; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom produkata iz katalitičkog krekinga plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-183-00-4	269-623-5	68308-03-2	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), postrojenje za pridobivanje plina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije produkata iz različitih ugljikovodičnih tokova. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-184-00-X	269-624-0	68308-04-3	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), deetanizersko postrojenje za pridobivanje plina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije produkata iz različitih ugljikovodičnih tokova. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-185-00-5	269-625-6	68308-05-4	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcionator hidrodesulfuriziranog destilata i hidrodesulfuriziranog benzina, bez kiselina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom hidrodesulfuriziranih ugljikovodičnih tokova benzina i destilata i obrađenih da se uklone kisele nečistoće. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-186-00-0	269-626-1	68308-06-5	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), striper hidrodesulfuriziranog vakuum plinskog ulja, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom stripiranjem katalitički hidrodesulfuriziranog vakuum plinskog ulja iz kojeg je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-187-00-6	269-627-7	68308-07-6	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator lakog primarnog benzina, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionom stabilizacijom lakog primarnog benzina iz kojeg je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-188-00-1	269-629-8	68308-09-8	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), propan-propilen sirovina za alkilaciju iz deetanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom reakcijskih produkata propana s propilenom. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-189-00-7	269-631-9	68308-11-2	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), jedinica za hidrodesulfurizaciju vakuum plinskog ulja, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkom hidrodesulfurizacijom vakuum plinskog ulja iz kojih je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-190-00-2	269-632-4	68308-12-3	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), katalitički krekirani vršni produkti; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5 i vriju u području približno od – 48 °C do 32 °C.)	649-191-00-8	270-071-2	68409-99-4	►M5 — ◄ K
Alkani, C1-2; Naftni plin	649-193-00-9	270-651-5	68475-57-0	►M5 — ◄ K
Alkani, C2-3; Naftni plin	649-194-00-4	270-652-0	68475-58-1	►M5 — ◄ K
Alkani, C3-4; Naftni plin	649-195-00-X	270-653-6	68475-59-2	►M5 — ◄ K
Alkani, C4-5; Naftni plin	649-196-00-5	270-654-1	68475-60-5	►M5 — ◄ K
Loživi plinovi;Naftni plin (Kombinacija lakih plinova. Sastoji se pretežito od vodika i/ili ugljikovodika niske molekulske mase.)	649-197-00-0	270-667-2	68476-26-6	►M5 — ◄ K
Loživi plinovi, destilati nafte; Naftni plin (Složeni sastav lakih plinova proizvedenih destilacijom nafte i katalitičkim reformiranjem benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4 i vriju u području približno od – 217 °C do – 12 °C.)	649-198-00-6	270-670-9	68476-29-9	►M5 — ◄ K
Ugljikovodici, C3-4; Naftni plin	649-199-00-1	270-681-9	68476-40-4	►M5 — ◄ K
Ugljikovodici, C4-5; Naftni plin	649-200-00-5	270-682-4	68476-42-6	►M5 — ◄ K
Ugljikovodici, C2-4, s visokim udjelom C3; Naftni plin	649-201-00-0	270-689-2	68476-49-3	►M5 — ◄ K
Naftni plinovi, ukapljeni;Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom nafte. Sastoji se od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C7 i vrijući u području približno od – 40 °C do 80 °C.)	649-202-00-6	270-704-2	68476-85-7	►M5 — ◄ K ►M5 — ◄
Naftni plinovi, ukapljeni, slađeni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem smjese ukapljenog naftog plina procesu slađenja za pretvaranje merkaptana ili uklanjanje kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C7 i koji vriju u području od – 40 °C do 80 °C.)	649-203-00-1	270-705-8	68476-86-8	►M5 — ◄ K ►M5 — ◄
Plinovi (nafta), C3-4, s visokim udjelom izobutana; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije zasićenih i nezasićenih ugljikovodika obično u području broja ugljikovih atoma od C3 do C6, pretežito butan i izobutan. Sastoji se od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C3 do C4, pretežito izobutan.)	649-204-00-7	270-724-1	68477-33-8	►M5 — ◄ K
Destilati (nafta), C3-6, s visokim udjelom piperilena; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije zasićenih i nezasićenih alifatskih ugljikovodika obično u području broja ugljikovih atoma od C3 do C6. Sastoji se od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C3 do C6, pretežito piperileni.)	649-205-00-2	270-726-2	68477-35-0	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkt splitera butana; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz destilacije toka butana. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C4.)	649-206-00-8	270-750-3	68477-69-0	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), C2-3; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičke frakcionacije. Sadrži pretežito etan, etilen, propan i propilen.)	649-207-00-3	270-751-9	68477-70-3	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), dno depropanizera kat. krekiranog plinskog ulja, s visokim udjelom C4 bez kis.; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom kat. krekiranog ugljikovodičnog toka kat. krekiranog plinskog ulja i obrađenog da se ukloni vodikov sulfid i druge kisele komponente. Sastoji se od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C3 do C5., pretežito C4.)	649-208-00-9	270-752-4	68477-71-4	►M5 — ◄ K
Plinovi (nafta), dno debutanizera katalitički krekiranog benzina, s visokim udjelom C3-5; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom kat. krekiranog benzina. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5.)	649-209-00-4	270-754-5	68477-72-5	►M5 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator frakcionacije izomernog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionom stabilizacijom produkata iz izomeriziranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-210-00-X	269-628-2	68308-08-7	►M5 — ◄ K
Erionit	650-012-00-0		12510-42-8
Azbest	650-013-00-6		12001-29-5 12001-28-4 132207-32-0 12172-73-5 77536-66-4 77536-68-6 77536-67-5

Dodatak 2.

Unos 28. – Karcinogene tvari: kategorija 1.B

Tvari	Indeksni broj	EZ broj	CAS broj	Napomene
berilij	004-001-00-7	231-150-7	7440-41-7
berilijevi spojevi s iznimkom aluminij berilij silikata i onih specificiranih negdje drugdje u ovom Prilogu	004-002-00-2
berilijev oksid	004-003-00-8	215-133-1	1304-56-9	►M5 — ◄
▼M82
diuron (ISO); 3-(3,4-diklorfenil)-1,1-dimetil-urea	006-015-00-9	206-354-4	330-54-1
▼B
sulfalat (ISO); 2-kloroalildietil-ditiokarbamat	006-038-00-4	202-388-9	95-06-7
dimetil-karbamoil-klorid	006-041-00-0	201-208-6	79-44-7
diazometan	006-068-00-8	206-382-7	334-88-3
▼M14
o-izobutil-N-etoksi karboniltiokarbamat	006-094-00-X	434-350-4	103122-66-3
o-heksil-N-etoksikarboniltiokarbamat	006-102-00-1	432-750-3	—
▼B
hidrazin	007-008-00-3	206-114-9	302-01-2	►M5 — ◄
N,N-dimetil-hidrazin	007-012-00-5	200-316-0	57-14-7
1,2-dimetil-hidrazin	007-013-00-0		540-73-8	►M5 — ◄
soli hidrazina	007-014-00-6
izobutil-nitrit	007-017-00-2	208-819-7	542-56-3	►M5 — ◄
hidrazobenzen; 1,2-difenil-hidrazin	007-021-00-4	204-563-5	122-66-7
hidrazin-bis(3-karboksi-4-hidroksibenzensulfonat)	007-022-00-X	405-030-1
▼M45
mikrovlakna e-stakla reprezentativnog sastava; [Vlakna od kalcij-aluminij-silikata proizvoljne orijentacije sa sljedećim reprezentativnim sastavom (maseni udio izražen u %): SiO2 50,0 – 56,0 %, Al2O3 13,0 – 16,0 %, B2O3 5,8 – 10,0 %, Na2O < 0,6 %, K2O < 0,4 %, CaO 15,0 – 24,0 %, MgO < 5,5 %, Fe2O3 < 0,5 %, F2 < 1,0 %. Postupak: tipično se proizvode atenuacijom plamena i rotacijskim procesom. (Dodatni pojedinačni elementi mogu biti prisutni u niskim postocima; postupak ne isključuje inovacije).]	014-046-00-4	—	—
▼M69
vlakna silicijeva karbida (promjera < 3 μm, duljine > 5 μm i omjera širine i visine ≥ 3: 1)	014-048-00-5	206-991-8	409-21–2 308076-74-6
▼B
heksametil-fosforov triamid; heksametil-fosforoamid	015-106-00-2	211-653-8	680-31-9
▼M14
smjesa: dimetil(2-(hidroksimetilkarbamoil)etil)fosfonat; dietil(2-(hidroksimetilkarbamoil)etil)fosfonat; metiletil(2-(hidroksimetilkarbamoil)etil)fosfonat	015-196-00-3	435-960-3	—
▼M26
indijev fosfid	015-200-00-3	244-959-5	22398-80-7
▼B
fenamifos (ISO); dimetil-sulfat	016-023-00-4	201-058-1	77-78-1	►M5 — ◄
iprobenfos; dietil-sulfat	016-027-00-6	200-589-6	64-67-5
1,3-propansulton	016-032-00-3	214-317-9	1120-71-4
dimetil-sulfamoil-klori	016-033-00-9	236-412-4	13360-57-1
▼M73
divanadijev pentoksid; vanadijev pentoksid	023-001-00-8	215-239-8	1314-62-1
▼B
kalijev dikromat	024-002-00-6	231-906-6	7778-50-9	►M5 — ◄
amonijev dikromat	024-003-00-1	232-143-1	7789-09-5	►M5 — ◄
▼M14
natrijev dikromat	024-004-00-7	234-190-3	10588-01-9
▼M14 —————
▼B
kromil diklorid; kromov oksiklorid	024-005-00-2	239-056-8	14977-61-8
kalijev kromat	024-006-00-8	232-140-5	7789-00-6
kalcijev kromat	024-008-00-9	237-366-8	13765-19-0
stroncijev kromat	024-009-00-4	232-142-6	7789-06-2
dikromov tris(kromat); krom(III) kromat; kromov kromat	024-010-00-X	246-356-2	24613-89-6
Krom(VI) spojevi, s iznimkom barijeva kromata i spojeva specificiranih negdje drugdje u ovom ►M5 Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ◄	024-017-00-8	–	–
natrijev kromat	024-018-00-3	231-889-5	7775-11-3	►M5 — ◄
▼M61
kobalt	027-001-00-9	231-158-0	7440-48-4
▼B
kobaltov diklorid	027-004-00-5	231-589-4	7646-79-9	►M5 — ◄
kobaltov sulfat	027-005-00-0	233-334-2	10124-43-3	►M5 — ◄
▼M14
kobaltov acetat	027-006-00-6	200-755-8	71-48-7
kobaltov nitrat	027-009-00-2	233-402-1	10141-05-6
kobaltov karbonat	027-010-00-8	208-169-4	513-79-1
▼M26
Galijev arsenid	031-001-00-4	215-114-8	1303-00-0
▼B
kalijev bromat	035-003-00-6	231-829-8	7758-01-2
kadmijev oksid	048-002-00-0	215-146-2	1306-19-0	►M5 — ◄
kadmijev fluorid	048-006-00-2	232-222-0	7790-79-6	►M5 — ◄
kadmijev klorid	048-008-00-3	233-296-7	10108-64-2	►M5 — ◄
kadmijev sulfat	048-009-00-9	233-331-6	10124-36-4	►M5 — ◄
kadmijev sulfid	048-010-00-4	215-147-8	1306-23-6	►M5 — ◄
kadmij (piroforni)	048-011-00-X	231-152-8	7440-43-9	►M5 — ◄
▼M49
kadmijev karbonat	048-012-00-5	208-168-9	513-78-0
kadmijev hidroksid; kadmijev dihidroksid	048-013-00-0	244-168-5	21041-95-2
kadmijev nitrat; kadmijev dinitrat	048-014-00-6	233-710-6	10325-94-7
▼M14
olovni kromat	082-004-00-2	231-846-0	7758-97-6
olovni sulfokromat žuti; C.I. Pigment žuto 34; [Ta je tvar u Indeksu boja označena brojem C.I. 77603.]	082-009-00-X	215-693-7	1344-37-2
olovni kromat molibdat sulfat crveni C.I. Pigment crveno 104 [Ta je tvar u Indeksu boja označena brojem C.I. 77605.]	082-010-00-5	235-759-9	12656-85-8
▼B
izopren (stabilizirani) 2-metil-1,3-butadien	601-014-00-5	201-143-3	78-79-5	D
▼M73
kumen	601-024-00-X	202-704-5	98-82-8
▼B
benzo[a]piren; benzo[def]krizen	601-032-00-3	200-028-5	50-32-8
benz[a]antracen	601-033-00-9	200-280-6	56-55-3
Benz[e]acefenantrilen	601-034-00-4	205-911-9	205-99-2
Benzo[j]fluoranten	601-035-00-X	205-910-3	205-82-3
Benzo[k]fluoranten	601-036-00-5	205-916-6	207-08-9
dibenz[a,h]antracen	601-041-00-2	200-181-8	53-70-3
krizen	601-048-00-0	205-923-4	218-01-9
benzo[e]piren	601-049-00-6	205-892-7	192-97-2
▼M61
benzo[rst]pentafen	601-090-00-X	205-877-5	189-55-9
dibenzo[b,def]krizen; dibenzo[a,h]piren	601-091-00-5	205-878-0	189-64-0
▼M69
dibenzo[def,p]krizen; dibenzo[a,l]piren	601-092-00-0	205-886-4	191-30-0
▼B
1,2-dibromoetan; etilen-dibromid	602-010-00-6	203-444-5	106-93-4	►M5 — ◄
1,2-dikloroetan; etilen diklorid	602-012-00-7	203-458-1	107-06-2
▼M45
1,2-dikloropropan; propilen diklorid	602-020-00-0	201-152-2	78-87-5
▼B
1,2-dibromo-3-kloropropan	602-021-00-6	202-479-3	96-12-8
bromoetilen	602-024-00-2	209-800-6	593-60-2
trikloroetilen; trikloroeten	602-027-00-9	201-167-4	79-01-6
kloropren (stabilizirani); 2-klorobuta-1,3-dien	602-036-00-8	204-818-0	126-99-8	D ►M5 — ◄
α-klorotoluen; benzil-klorid	602-037-00-3	202-853-6	100-44-7	►M5 — ◄
α,α,α-triklorotoluen; benzotriklorid	602-038-00-9	202-634-5	98-07-7
1,2,3-trikloropropan	602-062-00-X	202-486-1	96-18-4	D
1,3-dikloro-2-propanol	602-064-00-0	202-491-9	96-23-1
heksaklorobenzen	602-065-00-6	204-273-9	118-74-1
1,4-diklorobut-2-en	602-073-00-X	212-121-8	764-41-0	►M5 — ◄
2,3-dibromopropan-1-ol; 2,3-dibromo-1-propanol	602-088-00-1	202-480-9	96-13-9	►M5 — ◄
α,α,α,4-tetraklorotoluen p-klorobenzotriklorid	602-093-00-9	226-009-1	5216-25-1	►M5 — ◄
▼M69
tetrafluoretilen	602-110-00-X	204-126-9	116-14-3
▼B
Etilen oksid; oksiran	603-023-00-X	200-849-9	75-21-8
▼M69
1,4-dioksan	603-024-00-5	204-661-8	123-91-1
▼B
1-kloro-2,3-epoksipropan; epiklorhidrin	603-026-00-6	203-439-8	106-89-8
propilen oksid; 1,2-epoksipropan; metil-oksiran	603-055-00-4	200-879-2	75-56-9	►M5 — ◄
2,2′-bioksiran; 1,2:3,4-diepoksibutan	603-060-00-1	215-979-1	1464-53-5
2,3-epoksipropan-1-ol; glicidol; oksiranmetanol	603-063-00-8	209-128-3	556-52-5	►M5 — ◄
▼M69
m-bis(2,3-epoksipropoksi)benzen; rezorcinol-diglicidil-eter	603-065-00-9	202-987-5	101-90-6
7-oksa-3-oksiranilbiciklo[4.1.0]heptan; 1,2-epoksi-4-epoksietilcikloheksan; 4-vinilcikloheksen diepoksid	603-066-00-4	203-437-7	106-87-6
▼B
fenil-glicidil-eter; 2,3-epoksipropil-fenil-eter; 1,2-epoksi-3-fenoksipropan	603-067-00-X	204-557-2	122-60-1	►M5 — ◄
stiren oksid; (epoksietil)benzen; fenil-oksiran	603-084-00-2	202-476-7	96-09-3
furan	603-105-00-5	203-727-3	110-00-9	►M5 — ◄
R-2,3-epoksi-1-propanol	603-143-00-2	404-660-4	57044-25-4	►M5 — ◄
(R)-1-kloro-2,3-epoksipropan	603-166-00-8	424-280-2	51594-55-9
▼M14
2,3-epoksipropiltrimetilamonijev klorid …%; Glicidil trimetilamonijev klorid …%	603-211-00-1	221-221-0	3033-77-0	B
1-(2-amino-5-klorofenil)-2,2,2-trifluoro-1,1-etandiol, hidroklorid; [sadrži < 0,1 % 4-kloroanilina (EZ br. 203-401-0)]	603-221-01-3	433-580-2	214353-17-0
▼M69
2,2-bis(brommetil)propan-1,3-diol	603-240-00-X	221-967-7	3296-90-0
▼M73
2,2-dimetilpropan-1-ol, tribromov derivat; 3-bromo-2,2-bis(bromometil)propan-1-ol	603-243-00-6	253-057-0	36483-57-5; 1522-92-5
▼M61
1,2-dihidroksibenzen; pirokatehol	604-016-00-4	204-427-5	120-80-9
▼B
4-amino-3-fluorofenol	604-028-00-X	402-230-0	399-95-1
▼M82
2,2′,6,6′-tetrabrom-4,4′-izopropilidendifenol; tetrabrombisfenol-A	604-074-00-0	201-236-9	79-94-7
▼M14
Fenolftalein	604-076-00-1	201-004-7	77-09-8
▼M49
formaldehid … %	605-001-00-5	200-001-8	50-00-0
▼M61
acetaldehid; etanal	605-003-00-6	200-836-8	75-07-0
▼B
5-alil-1,3-benzodioksol; safrol	605-020-00-9	202-345-4	94-59-7	►M5 — ◄
3-propanolid; 1,3-propiolakton	606-031-00-1	200-340-1	57-57-8
4,4′-bis(dimetil-amino)benzofenon; Miklerov keton	606-073-00-0	202-027-5	90-94-8
▼M49
antrakinon	606-151-00-4	201-549-0	84-65-1
▼M73
benzofenon	606-153-00-5	204-337-6	119-61-9
▼M49
2,3-epoksipropil-metakrilat; glicidil-metakrilat	607-123-00-4	203-441-9	106-91-2
▼B
uretan(INN); etil-karbamat	607-149-00-6	200-123-1	51-79-6
metil-akrilamidometoksiacetat (sadrži ≥ 0,1 % akrilamida)	607-190-00-X	401-890-7	77402-03-0
metil-akrilamido-glikolat (sadrži ≥ 0,1 % akrilamida)	607-210-00-7	403-230-3	77402-05-2
oksiranmetanol, 4-metilbenzen-sulfonat, (S)-	607-411-00-X	417-210-7	70987-78-9
▼M14
Etil 1-(2,4-diklorofenil)-5-(triklorometil)-1H-1,2,4-triazol-3-karboksilat	607-626-00-9	401-290-5	103112-35-2
▼M49
N,N′-metilendimorfolin; N,N′-metilenbismorfolin; [formaldehid koji ispušta N,N′-metilenbismorfolin]; [MBM]	607-721-00-5	227-062-3	5625-90-1
▼M61
spirodiklofen (ISO); 3-(2,4-diklorfenil)-2-okso-1-oksaspiro[4.5]dec-3-en-4-il-2,2-dimetilbutirat	607-730-00-4	–	148477-71-8
▼M69
natrijev N-(hidroksimetil)glicinat; [formaldehid koji se ispušta iz natrijeva N-(hidroksimetil)glicinata]	607-746-00-1	274-357-8	70161-44-3
▼B
akrilonitril	608-003-00-4	203-466-5	107-13-1	D ►M5 — ◄
2-nitropropan	609-002-00-1	201-209-1	79-46-9
▼M14
2,4-dinitrotoluen; [1]	609-007-00-9	204-450-0 [1]	121-14-2 [1]
dinitrotoluen; [2]		246-836-1 [2]	25321-14-6 [2]
▼B
5-nitroacenaften		609-037-00-2	210-025-0		602-87-9
2-nitronaftalen	609-038-00-8	209-474-5	581-89-5
4-nitrobifenil	609-039-00-3	202-204-7	92-93-3
nitrofen (ISO); 2,4-diklorofenil 4-nitrofenil eter	609-040-00-9	217-406-0	1836-75-5
2-nitroanisol	609-047-00-7	202-052-1	91-23-6
2,6-dinitrotoluen	609-049-00-8	210-106-0	606-20-2	►M5 — ◄
2,3-dinitrotoluen	609-050-00-3	210-013-5	602-01-7	►M5 — ◄
3,4-dinitrotoluen	609-051-00-9	210-222-1	610-39-9	►M5 — ◄
3,5-dinitrotoluen	609-052-00-4	210-566-2	618-85-9	►M5 — ◄
hidrazin-trinitrometan	609-053-00-X	414-850-9	–
2,5-dinitrotoluen	609-055-00-0	210-581-4	619-15-8	►M5 — ◄
2-nitrotoluen	609-065-00-5	201-853-3	88-72-2	►M5 — ◄
azobenzen	611-001-00-6	203-102-5	103-33-3	►M5 — ◄
metil-ONN-azoksimetil acetat; metil azoksi metil acetat	611-004-00-2	209-765-7	592-62-1
dinatrijev {5-[(4′-((2,6-hidroksi-3-((2-hidroksi-5-sulfofenil)azo)fenil)azo)(1,1′-bifenil)-4-il)azo]salicilato(4-)}kuprid (2-); CI Jasno Smeđa 95	611-005-00-8	240-221-1	16071-86-6
4-o-tolilazo-o-toluidin; 4-amino-2′,3-dimetilazobenzen; brza granatna GBC baza; AAT; o-aminoazotoluen	611-006-00-3	202-591-2	97-56-3
4-aminoazobenzen; 4-fenilazoanilin	611-008-00-4	200-453-6	60-09-3
benzidinske azo boje; 4,4′; -diarilazobifenilske boje, s iznimkom onih specificiranih negdje drugdje u ►M5 Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ◄	611-024-00-1	–	–
dinatrijev 4-amino-3-[[4′-[(2,4-diaminofenil)azo][1,1′-bifenil]-4-il]azo]-5-hidroksi-6-(fenilazo)naftalen-2,7-disulfonat; C.I. Jasno Crna 38	611-025-00-7	217-710-3	1937-37-7
tetranatrijev 3,3′-[[1,1′-bifenil]-4,4′-diilbis(azo)]bis[5-amino-4-hidroksinaftalen-2,7-disulfonat]; C.I. Jasno Plava 6	611-026-00-2	220-012-1	2602-46-2
dinatrijev 3,3′-[[1,1′-bifenil]-4,4′-diilbis(azo)]bis(4-aminonaftalen-1-sulfonat); C.I. Jasno Crvena 28	611-027-00-8	209-358-4	573-58-0
o-dianisidinske azo boje; 4,4′-diarilazo-3,3′-dimetoksibifenilske boje s iznimkom onih specificiranih negdje drugdje u ►M5 Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ◄	611-029-00-9	–	–
o-tolidinske boje; 4,4′-diarilazo-3,3′-dimetilbifenilske boje, s iznimkom onih spomenutih negdje drugdje u ►M5 Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ◄	611-030-00-4	–	–
1,4,5,8-tetraaminoantrakinon; C.I. Disperzna Plava 1	611-032-00-5	219-603-7	2475-45-8
6-hidroksi-1-(3-izopropoksipropil)-4-metil-2-okso-5-[4-(fenilazo)fenilazo]-1,2-dihidro-3-piridinkarbonitril	611-057-00-1	400-340-3	85136-74-9
(6-(4-hidroksi-3-(2-metoksifenilazo)-2-sulfonato-7-naftilamino)-1,3,5-triazin-2,4-diil)bis[(amino-1-metiletil)amonij] format	611-058-00-7	402-060-7	108225-03-2
trinatrijev [4′-(8-acetilamino-3,6-disulfonato-2-naftilazo)-4″-(6-benzoilamino-3-sulfonato-2-naftilazo)-bifenil-1,3′,3″,1″′-tetraolato-O,O′O″,O″′]bakar(II)	611-063-00-4	413-590-3	164058-22-4
(metilenbis(4,1-fenilenazo(1-(3-(dimetilamino)propil)-1,2-dihidro-6-hidroksi-4-metil-2-oksopiridin-5,3-diil)))-1,1′-dipiridinijev diklorid dihidroklorid	611-099-00-0	401-500-5	–
fenilhidrazin; [1] fenilhidrazinijev klorid; [2] fenilhidrazin hidroklorid; [3] fenilhidrazinijev sulfat (2:1) [4]	612-023-00-9	202-873-5 [1] 200-444-7 [2] 248-259-0 [3] 257-622-2 [4]	100-63-0 [1] 59-88-1 [2] 27140-08-5 [3] 52033-74-6 [4]	►M5 — ◄
2-metoksianilin; o-anisidin	612-035-00-4	201-963-1	90-04-0	►M5 — ◄
3,3′-dimetoksibenzidin; o-dianisidin	612-036-00-X	204-355-4	119-90-4
soli 3,3′-dimetoksibenzidina; soli o-dianisidina	612-037-00-5
4,4′-bi-o-toluidin	612-041-00-7	204-358-0	119-93-7
▼M14
N,N′-diacetilbenzidin	612-044-00-3	210-338-2	613-35-4
▼B
4,4′-diaminodifenilmetan; 4,4′-metilendianilin	612-051-00-1	202-974-4	101-77-9	►M5 — ◄
3,3′-diklorobenzidin; 3,3′-diklorobifenil-4,4′-ilendiamin	612-068-00-4	202-109-0	91-94-1
soli 3,3′-diklorobenzidina; soli 3,3′-diklorobifenil-4,4′-ilendiamina	612-069-00-X	210-323-0[1] 265-293-1[2] 277-822-3[3]	612-83-9[1] 64969-34-2[2] 74332-73-3[3]
dimetilnitrosamin; N-nitrosodimetilamin	612-077-00-3	200-549-8	62-75-9	►M5 — ◄
2,2′-dikloro-4,4′-metilendianilin; 4,4′-metilen bis(2-kloroanilin)	612-078-00-9	202-918-9	101-14-4
soli 2,2′-dikloro-4,4′-metilendianilina; soli 4,4′-metilenbis(2-kloroanilina)	612-079-00-4
soli 3,3′-dimetilbenzidina; soli o-tolidina	612-081-00-5	210-322-5[1] 265-294-7[2] 277-985-0[3]	612-82-8[1] 64969-36-4[2] 74753-18-7[3]
1-metil-3-nitro-1-nitrozogvanidin	612-083-00-6	200-730-1	70-25-7
4,4′-metilendi-o-toluidin	612-085-00-7	212-658-8	838-88-0
2,2′-(nitrozoimino)bisetanol	612-090-00-4	214-237-4	1116-54-7
o-toluidin	612-091-00-X	202-429-0	95-53-4
nitrozodipropilamin	612-098-00-8	210-698-0	621-64-7
▼M14
4-metil-m-fenilendiamin; 2,4-toluendiamin	612-099-00-3	202-453-1	95-80-7
▼B
toluen-2,4-diamonij-sulfat	612-126-00-9	265-697-8	65321-67-7
4-kloranilin	612-137-00-9	203-401-0	106-47-8
▼M14
Metil-fenilen diamin; Diaminotoluen; [Tehnički produkt – reakcijska masa/smjesa 4-metil-m-fenilen diamina (EZ br. 202-453-1) i 2-metil-m-fenilen diamina (EZ br. 212-513-9)]	612-151-00-5	—	—
▼B
4-kloro-o-toluidin; [1] 4-kloro-o-toluidin hidroklorid [2]	612-196-00-0	202-441-6 [1] 221-627-8 [2]	95-69-2 [1] 3165-93-3 [2]	►M5 — ◄
2,4,5-trimetilanilin; [1] 2,4,5-trimetilanilin hidroklorid [2]	612-197-00-6	205-282-0 [1] - [2]	137-17-7 [1] 21436-97-5 [2]	►M5 — ◄
4,4′-tiodianilin [1] i njegove soli	612-198-00-1	205-370-9 [1]	139-65-1 [1]	►M5 — ◄
4,4′-oksidianilin [1] i njegove soli; p-aminofenil eter [1]	612-199-00-7	202-977-0 [1]	101-80-4 [1]	►M5 — ◄
2,4-diaminoanisol; [1] 4-metoksi-m-fenilendiamin; 2,4-diaminoanisol sulfat [2]	612-200-00-0	210-406-1 [1] 254-323-9 [2]	615-05-4 [1] 39156-41-7 [2]
N,N,N′,N′-tetrametil-4,4′-metilendianilin	612-201-00-6	202-959-2	101-61-1
C.I. Osnovna ljubičasta 3 koja sadrži ≥ 0,1 % Michlerovog ketona (EC br. 202-027-5)	612-205-00-8	208-953-6	548-62-9	►M5 — ◄
6-metoksi-m-toluidin; p-krezidin	612-209-00-X	204-419-1	120-71-8	►M5 — ◄
▼M14
bifenil-3,3′,4,4′-tetrailtetraamin; Diaminobenzidin	612-239-00-3	202-110-6	91-95-2
(2-kloroetil)(3-hidroksipropil)amonijev klorid	612-246-00-1	429-740-6	40722-80-3
3-amino-9-etil karbazol; 9-etilkarbazol-3-ilamin	612-280-00-7	205-057-7	132-32-1
▼M49
produkti reakcije paraformaldehida i 2-hidroksipropilamina (omjer 3:2); [formaldehid koji ispušta 3,3′-metilenbis[5-metiloksazolidin]; formaldehid koji ispušta oksazolidin]; [MBO]	612-290-00-1	—	—
produkti reakcije paraformaldehida s 2-hidroksipropilaminom (omjer 1:1); [formaldehid koji ispušta α,α,α-trimetil-1,3,5-triazin-1,3,5(2H,4H,6H)-trietanol]; [HPT]	612-291-00-7	—	—
metilhidrazin	612-292-00-2	200-471-4	60-34-4
▼M82
N,N-dimetil-p-toluidin	612-296-00-4	202-805-4	99-97-8
▼B
etilenimin; aziridin	613-001-00-1	205-793-9	151-56-4
2-metilaziridin; propilenimin	613-033-00-6	200-878-7	75-55-8	►M5 — ◄
kaptafol (ISO); 1,2,3,6-tetrahidro-N-(1,1,2,2-tetrakloroetiltio)ftalimid	613-046-00-7	219-363-3	2425-06-1
karbadoks (INN); metil 3-(kinoksalin-2-ilmetilen)karbazat 1,4-dioksid; 2-(metoksikarbonilhidrazonometil)kinoksalin 1,4-dioksid	613-050-00-9	229-879-0	6804-07-5
Smjesa: 1,3,5-tris(3-aminometilfenil)-1,3,5-(1H,3H,5H)-triazin-2,4,6-triona; smjesa oligomera 3,5-bis(3-aminometilfenil)-1-poli[3,5-bis(3-aminometilfenil)-2,4,6-triokso-1,3,5-(1H,3H,5H)-triazin-1-il]-1,3,5-(1H,3H,5H)-triazin-2,4,6-triona	613-199-00-X	421-550-1	–
▼M14
kinolin	613-281-00-5	202-051-6	91-22-5
▼M82
4-nitrozomorfolin	613-346-00-8	-	59-89-2
4-metilimidazol	613-349-00-4	212-497-3	822-36-6
▼B
akrilamid	616-003-00-0	201-173-7	79-06-1
▼M69
butanon-oksim; etil-metil-ketoksim; etil-metil-keton-oksim	616-014-00-0	202-496-6	96-29-7
▼B
tioacetamid	616-026-00-6	200-541-4	62-55-5
Smjesa: N-[3-hidroksi-2-(2-metilakriloilaminometoksi)propoksimetil]-2-metilakrilamida; N-[2,3-bis-(2-metilakriloilaminometoksi)propoksimetil]-2-metilakrilamida; metakrilamida; 2-metil-N-(2-metilakriloilaminometoksimetil)-akrilamida i N-(2,3-dihidroksipropoksimetil)-2-metilakrilamida	616-057-00-5	412-790-8	–
▼M14
N-[6,9-dihidro-9-[[2-hidroksi-1-(hidroksimetil)etoksi]metil]-6-okso-1H-purin-2-il]acetamid	616-148-00-X	424-550-1	84245-12-5
▼M69
N-(hidroksimetil)akrilamid; metilolakrilamid; [NMA]	616-230-00-5	213-103-2	924-42-5
▼B
Destilati (katran kamenog ugljena), benzenska frakcija; lako ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom ugljenog katrana. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma primarno u području od C4 do C10 i destiliraju u području približno od 80 °C do 160 °C.)	648-001-00-0	283-482-7	84650-02-2
Katranska ulja, smeđi ugljen; lako ulje (Destilat lignitnog katrana koji vrije u području približno od 80 °C do 250 °C. Sastavljen primarno od alifatskih i aromatskih ugljikovodika i monobazičnih fenola.)	648-002-00-6	302-674-4	94114-40-6	J
Preteče benzena (ugljen); Laki uljni redestilat, nisko-vrijući (Destilat lakog ulja iz koksne peći s područjem destilacije približno ispod 100 °C. Sastavljen primarno od alifatskih ugljikovodika od C4 do C6.)	648-003-00-1	266-023-5	65996-88-5	J
Destilati (katran kamenog ugljena), frakcija benzena, s visokim udjelom BTX (benzen, toluen, ksileni); Laki uljni redestilat, nisko-vrijući (Ostatak iz destilacije sirovog benzena radi uklanjanja predbenzenskih tokova. Sastavljen primarno od benzena, toluena i ksilena koji vriju u području približno od 75 °C do 200 °C.)	648-004-00-7	309-984-9	101896-26-8	J
Aromatski ugljikovodici, C6-10, s visokim udjelom C8; Laki uljni redestilat, nisko- vrijući	648-005-00-2	292-697-5	90989-41-6	J
Benzinsko otapalo (ugljen), lako; Laki uljni redestilat, nisko- vrijući	648-006-00-8	287-498-5	85536-17-0	J
Benzinsko otapalo (ugljen), rez ksilena-stirena; Laki uljni redestilat, srednje-vrijući	648-007-00-3	287-502-5	85536-20-5	J
Benzinsko otapalo (ugljen), kumaron-stiren moguć; Laki uljni redestilat, srednje-vrijući	648-008-00-9	287-500-4	85536-19-2	J
Teški benzin (ugljen), ostaci dest.; Laki uljni redesetilat, visoko-vrijući (Ostatak iz destilacije regeneriranog benzina. Sastavljen primarno od naftalena i kondenzacijskih proizvoda indena i stirena.)	648-009-00-4	292-636-2	90641-12-6	J
Aromatski ugljikovodici, C8; Laki uljni redestilat, visoko-vrijući	648-010-00-X	292-694-9	90989-38-1	J
Aromatski ugljikovodici, C8-9, ugljikovodični smolni polim. nusprodukt; Laki uljni redestilat, visoko-vrijući (Složeni sastav ugljikovodika dobiven isparavanjem otapala pod vakuumom iz polimerizirane ugljikovodične smole. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C9 i vriju u području približno od 120 °C do 215 °C.)	648-012-00-0	295-281-1	91995-20-9	J
Aromatski ugljikovodici, C9-12, dest. benzena; Laki uljni redestilat, visoko-vrijući	648-013-00-6	295-551-9	92062-36-7	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alkalna frakcija benzena, kiseli ekst.; Ekst. ostaci lakog ulja, nisko-vrijući (Redestilat destilata visokotemperaturnog katrana bituminoznog ugljena, oslobođenog katranskih kiselina i katranskih baza, koji vrije u području približno od 90 °C do 160 °C. Sastoji se pretežito od benzena, toluena i ksilena.)	648-014-00-1	295-323-9	91995-61-8	J
Ostaci ekstrakcije (katran kamenog ugljena), alkalna frakcija benzena, kis. ekst.; Ekst. ostaci lakog ulja, nisko-vrijući (Složeni sastav ugljikovodika dobiven redestilacijom destilata visokotemperaturnog ugljenog katrana (bez katranskih kiselina i katranskih baza). Sastoji se pretežito od nesupstituiranih i supstituiranih mononuklearnih aromatskih ugljikovodika koji vriju u području približno od 85 °C do 195 °C.)	648-015-00-7	309-868-8	101316-63-6	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), kisela benzenska frakcija; Ekst. ostaci lakog ulja, nisko-vrijući (Kiseli mulj koji nastaje kao nusproizvod pročišćivanja sirovog visokotemperaturnog ugljena sumpornom kiselinom. Sastavljen primarno od sumporne kiseline i organskih spojeva.)	648-016-00-2	298-725-2	93821-38-6	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, vršni produkti dest.; Ekst. ostaci lakog ulja, nisko-vrijući (Prva frakcija iz destilacije aromatskih ugljikovodika, proizvoda s dna predfrakcionatora s visokim udjelom kumarona, naftalena i indena ili ispranog karbolnog ulja koji vriju uglavnom ispod 145 °C. Sastavljena primarno od alifatskih i aromatskih ugljikovodika C7 i C8.)	648-017-00-8	292-625-2	90641-02-4	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, kiseli ekst., indenska frakcija; Ekst. ostaci lakog ulja, srednje-vrijući	648-018-00-3	309-867-2	101316-62-5	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, benzinska frakcija indena; Ekst. ostaci lakog ulja, visoko-vrijući (Destilat aromatskih ugljikovodika, proizvoda s dna predfrakcionatora s visokim udjelom kumarona, naftalena i indena ili ispranog karbolnog ulja s područjem vrenja približno od 155 °C do 180 °C. Sastavljen primarno od indena, indana i trimetilbenzena.)	648-019-00-9	292-626-8	90641-03-5	J
Benzinsko otapalo (ugljen); Ekst. ostaci lakog ulja, visoko-vrijući (Destilat iz lakog ulja visoko-temp. koksne peći katrana kam. ugljena ili iz alk. ekstrakta ostatka ulja katrana kamenog ugljena koji ima približno područje destilacije od 130 °C do 210 °C. Primarno sastavljen od indena i drugih policikličkih prstenastih sustava koji sadrže jedan aromatski prsten. Mogu sadržavati spojeve fenola i aromatske dušikove baze.)	648-020-00-4	266-013-0	65996-79-4	J
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja, neutralna frakcija; Ekst. ostaci lakog ulja, visoko-vrijući (Destilat iz frakcione destilacije visoko-temp. katrana kamenog ugljena. Sastavljen primarno od alkil-supstituiranih aromatskih ugljikovodika s jednim prstenom koji vriju u području približno od 135 °C do 210 °C. Također može uključivati nezasićene ugljikovodike, kao što je inden i kumaron.)	648-021-00-X	309-971-8	101794-90-5	J
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja, kiseli ekst.; Ekst. ostaci lakog ulja, visoko-vrijući (Ovo ulje je složena smjesa aromatskih ugljikovodika, primarno indena, naftalena, kumarona, fenola, o-, m- i p-krezola i vrije u području 140 °C do 215 °C.)	648-022-00-5	292-609-5	90640-87-2	J
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja; Karbolno ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom katrana kamenog ugljena. Sastoji se od aromata i drugih ugljikovodika, spojeva fenola i aromatskih dušikovih spojeva i destilira u području približno od 150 °C do 210 °C.)	648-023-00-0	283-483-2	84650-03-3	J
Katranska ulja, ugljen; Karbolno ulje (Destilat iz visoko-temp. katrana kamenog ugljena koji ima približno područje destilacije od 130 °C do 250 °C. Sastoji se primarno od naftalena, alkilnaftalena, spojeva fenola i aromatskih dušikovih baza.)	648-024-00-6	266-016-7	65996-82-9	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, kiseli ekst.; Ekst. ostatak karbolnog ulja (Ulje nastalo iz kis. pranja alkalno ispranog karbolnog ulja da se uklone male količine bazičnih spojeva (katranske baze). Sastoji se primarno od indena, indana i alkilbenzena.)	648-026-00-7	292-624-7	90641-01-3	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. katransko ulje; Ekst. ostatak karbolnog ulja (Ostatak dobiven iz ulja katrana kamenog ugljena uz alkalno pranje kao što je vodena otopina natrijevog hidroksida nakon uklanjanja kiselina sirovog katrana kamenog ugljena. Sastoji se primarno od naftalena i aromatskih dušikovih baza.)	648-027-00-2	266-021-4	65996-87-4	J
Ekstrahirana ulja (ugljen), lako ulje; kis. ekstrakt (Vodeni ekstrakt proizveden uz kis. pranje alkalo-ispranog karbolnog ulja. Sastoji se primarno od kis. soli različitih aromatskih dušikovih baza uključujući piridin, kinolin i njihove alkil derivate.)	648-028-00-8	292-622-6	90640-99-6	J
Piridin, alkil derivati; Sirove katranske baze (Složeni sastav polialkiliranih piridina dobivenih iz destilacije katrana kamenog ugljena ili kao visoko-vrijući destilati približno iznad 150 °C iz reakcije amonijaka s acetaldehidom, formaldehidom ili paraformaldehidom.)	648-029-00-3	269-929-9	68391-11-7	J
Katranske baze, ugljen, pikolinska frakcija; Destilatne baze (Piridinske baze u području vrenja približno od 125 °C do 160 °C dobivene destilacijom neutraliziranog kis. ekstrakta frakcije katrana koji sadrži baze dobivene destilacijom bituminoznih katrana kamenog ugljena. Sastoje se uglavnom od lutidina i pikolina.)	648-030-00-9	295-548-2	92062-33-4	J
Katranske baze, ugljen, lutidinska frakcija; Destilatne baze	648-031-00-4	293-766-2	91082-52-9	J
Ekstrahirana ulja (ugljen), katranska baza, kolidinska frakcija; Destilatne baze (Ekstrakt proizveden kis. ekstrakcijom baza iz aromatskih ulja sirovog katrana kamenog ugljena, neutralizacijom i destilacijom baza. Satoji se primarno od kolidina, anilina, toluidina, lutidina, ksilidina.)	648-032-00-X	273-077-3	68937-63-3	J
Katranske baze, ugljen, kolidinska frakcija; Destilatne baze (Destilatna frakcija koja vrije u području približno od 181 °C do 186 °C iz sirovih baza dobivenih iz neutraliziranih, kis. ekstrahiranih frakcija katrana koji sadrži baze dobivene destilacijom bituminoznog katrana kamenog ugljena. Sadrži uglavnom anilin i kolidine.)	648-033-00-5	295-543-5	92062-28-7	J
Katranske baze, ugljen, anilinska frakcija, Destilatne baze (Frakcija destilacije koja vrije u području približno od 180 °C do 200 °C dobivena iz sirovih baza defenolacijom i uklanjanjem baza karbolnog ulja iz destilacije katrana kamenog ugljena. Sadrži uglavnom anilin, kolidine, lutidine i toluidine.)	648-034-00-0	295-541-4	92062-27-6	J
Katranske baze, ugljen, toluidinska frakcija; Destilatne baze	648-035-00-6	293-767-8	91082-53-0	J
Destilati (nafta), alkeni-alkini dobiveni pirolizom ulja, pomiješani s visoko-temp. katranom kamenog ugljena, indenska frakcija; Redestilati (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih kao redestilat iz frakcione destilacije bituminoznog visoko-temp. katrana kamenog ugljena i ostatnih ulja dobivenih pirolitičkom proizvodnjom alkena i alkina iz naftnih produkata ili prirodnog plina. Sastoji se pretežito od indena i vrije u području približno od 160 °C do 190 °C.)	648-036-00-1	295-292-1	91995-31-2	J
Destilati (ugljen), katrana kamenog ugljena-ostatna pirolitička ulja, naftalenska ulja; Redestilati (Redestilat dobiven iz frakcione destilacije bitumenoznog visoko-temp. katrana kamenog ugljena i pirolitičkih ostatnih ulja a vrije u području približno od 190 °C do 270 °C. Sastoji se primarno od supstituiranih dinuklearnih aromata.)	648-037-00-7	295-295-8	91995-35-6	J
Ekstrahirana ulja (ugljen), katrana kamenog ugljena-ostatna pirolitička ulja, naftalensko ulje, redesetilat; Redestilati (Redestilat iz frakcione destilacije defenoliranog i od baza slobodnog metilnaftalenskog ulja dobivenog iz bituminoznog visoko-temp. katrana kamenog ugljena i pirolitičkih ostatnih ulja koja vriju u području približno od 220 °C do 230 °C. Sastoji se pretežito od nesupstituiranih i supstituiranih dinuklearnih aromatskih ugljikovodika.)	648-038-00-2	295-329-1	91995-66-3	J
Ekstrahirana ulja (ugljen), katran kamenog ugljena-ostatna pirolitička ulja, naftalenska ulja; Redestilati (Neutralno ulje dobiveno uklanjanjem baza i fenola iz ulja dobivenog kod destilacije visokotemperaturnog katrana i ostatnih ulja iz pirolize koje ima raspon vrelišta od 225 °C do 255 °C. Sastoji se pretežito od supstituiranih dinuklearnih aromatskih ugljikovodika.)	648-039-00-8	310-170-0	122070-79-5	J
Ekstrahirana ulja (ugljen), ostatna pirolitička ulja katrana kamenog ugljena, naftalensko ulje, dest. ostaci; Redestilati (Ostatak iz destilacije metilnaftalenskog ulja (iz katrana bituminoznog ugljena i ostatnih ulja iz pirolize) iz kojega su uklonjeni fenoli i baze s područjem vrenja približno od 240 °C do 260 °C. Sastavljen primarno od supstituiranih dinuklearnih aromatskih i heterocikličkih ugljikovodika.)	648-040-00-3	310-171-6	122070-80-8	J
Apsorpcijska ulja, biciklo aromatička i heterociklička ugljikovodična frakcija; Isprani uljni redestilat (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao redestilat iz destilacije kreozotnog ulja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika s dva prstena i heterocikličkih ugljikovodika koji vriju u području približno od 260 °C do 290 °C.)	648-041-00-9	309-851-5	101316-45-4	M
Destilati (katran kamenog ugljena), gornji, s visokim udjelom fluorena; Isprani uljni redestilat (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kristalizacijom katranskog ulja. Sastoji se od aromatskih i policikličkih ugljikovodika, primarno fluorena i nešto acenaftena.)	648-042-00-4	284-900-0	84989-11-7	M
▼M14
Kreozotno ulje, acenaftenska frakcija, bez acenaftena; Isprani uljni redestilat; [Ulje koje ostaje nakon uklanjanja acenaftena procesom kristalizacije iz acenaftenskog ulja iz katrana kamenog ugljena. Sastavljeno primarno od naftalena i alkilnaftalena.]	648-043-00-X	292-606-9	90640-85-0	M
▼B
Destilati (katran kamenog ugljena), teška ulja; Teško antracensko ulje (Destilat iz frakcijske destilacije ugljenog katrana bituminoznog ugljena, s područjem vrenja približno od 240 °C do 400 °C. Sastavljen primarno od tri- i polinuklearnih ugljikovodika i heterocikličkih spojeva.)	648-044-00-5	292-607-4	90640-86-1
Antracensko ulje, kis. ekstrakt; Ekst. ostatak antracenskog ulja (Složeni sastav ugljikovodika iz frakcije oslobođene baza dobivene kod destilacije ugljenog katrana koja vrije u području približno od 325 °C to 365 °C. Sadrži pretežito antracen i fenantren i njihove alkil-derivate.)	648-046-00-6	295-274-3	91995-14-1	M
Destilati (katran kamenog ugljena); Teško antracensko ulje (Destilat ugljenog katrana s područjem destilacije približno od 100 °C do 450 °C. Sastavljen primarno od aromatskih ugljikovodika s dvočlanim do četveročlanim kondenziranim prstenovima, fenolnih spojeva i aromatskih dušičnih baza.)	648-047-00-1	266-027-7	65996-92-1	M
Destilati (katran kamenog ugljena), smola, teška ulja; Teško antracensko ulje (Destilat iz destilacije smole dobivene iz bituminoznog visokotemperaturnog katrana. Sastavljen primarno od tri- i polinuklearnih aromatskih ugljikovodika i vrije u području približno od 300 °C do 470 °C. Proizvod može sadržavati i heteroatome.)	648-048-00-7	295-312-9	91995-51-6	M
Destilati (katran kamenog ugljena), smola; Teško antracensko ulje (Ulje dobiveno kondenzacijom para iz toplinske obrade smole. Sastavljeno primarno od aromatskih spojeva s dva do četiri prstena koji vriju u području približno od 200 °C do iznad 400 °C.)	648-049-00-2	309-855-7	101316-49-8	M
Destilati (katran kamenog ugljena), teška ulja, pirenska frakcija; Redestilat teškog antracenskog ulja (Redestilat dobiven kod frakcijske destilacije destilata smole koji vrije u području približno od 350 °C do 400 °C. Sastoji se pretežito od tri- i polinuklearnih aromatskih i heterocikličkih ugljikovodika.)	648-050-00-8	295-304-5	91995-42-5	M
Destilati (katran kamenog ugljena), smola, pirenska frakcija; Redestilat teškog antracenskgo ulja (Redestilat dobiven kod frakcijske destilacije destilata smole, koji vrije u području približno od 380 °C do 410 °C. Sastavljen primarno od tri- i polinuklearnih aromatskih ugljikovodika i heterocikličkih spojeva.)	648-051-00-3	295-313-4	91995-52-7	M
Parafinski voskovi (ugljen), visoko-temp. katran smeđeg ugljena, obrađen ugljikom; Ekstrakt katrana kamenog ugljena (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom katrana iz karbonizacije lignita aktivnim ugljikom radi uklanjanja sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.)	648-052-00-9	308-296-6	97926-76-6	M
Parafinski voskovi (ugljen), visoko-temp. katran smeđeg ugljena, obrađen glinom; Ekstrakt katrana kamenog ugljena (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom katrana iz karbonizacije lignita betonitom radi uklanjanja sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.)	648-053-00-4	308-297-1	97926-77-7	M
Smola (ost. dest. katrana); Smola (katran)	648-054-00-X	263-072-4	61789-60-4	M
▼M26 —————
▼B
Smola, katran kamenog ugljena, visoko-temp., toplinski obrađen; Smola (ost. dest. katrana) (Toplinski obrađeni ostatak iz destilacije visokotemperaturnog ugljenog katrana. Crna kruta tvar s točkom omekšavanja približno od 80 °C do 180 °C. Sastavljena primarno od složene smjese aromatskih ugljikovodika s tročlanim ili višečlanim kondenziranim prstenovima.)	648-056-00-0	310-162-7	121575-60-8	M
Smola, katran kamenog ugljena, visoko-temp., sekundarna; Smolni redestilat (Ostatak koji se dobije tijekom destilacije frakcija visokog vrelišta iz visokotemperaturnog katrana bituminoznog ugljena i/ili ulja smolnog koksa, s točkom omekšavanja od 140 °C do 170 °C prema DIN 52025. Sastavljen primarno od tri- i polinuklearnih aromatskih spojeva koji također sadrže heteroatome.)	648-057-00-6	302-650-3	94114-13-3	M
Ostaci (katran kamenog ugljena), dest. smole; Smolni redestilat (Ostatak iz frakcijske destilacije destilata smole koji vrije u području približno od 400 °C do 470 °C. Sastavljen primarno od polinuklearnih aromatskih ugljikovodika i heterocikličkih spojeva.)	648-058-00-1	295-507-9	92061-94-4	M
Katran, ugljen, visoko-temp., ostaci dest. i skladištenja; Ostatne krutine katrana kamenog ugljena (Kruti ostaci koji sadrže koks i pepeo, koji se odvajaju kod destilacije i termičke obrade visokotemperaturnog katrana bituminoznog ugljena u destilacijskim postrojenjima i posudama za skladištenje. Sastoji se pretežito od ugljika i sadrži malu količinu hetero spojeva i komponenti pepela.)	648-059-00-7	295-535-1	92062-20-9	M
Katran, ugljen, ostaci skladištenja; Ostatne krutine katrana kamenog ugljena (Talog uklonjen iz spremišta sirovog ugljenog katrana. Sastavljen primarno od ugljenog katrana i ugljičnih lebdećih čestica.)	648-060-00-2	293-764-1	91082-50-7	M
Katran, ugljen, visoko-temp., ostaci; Ostatne krutine katrana kamenog ugljena (Krute tvari koje nastaju tijekom koksiranja bituminoznog ugljena u proizvodnji sirovog visokotemperaturnog katrana bituminoznog ugljena. Sastavljen primarno od koksa i ugljenih čestica, visokoaromatiziranih spojeva i mineralnih tvari.)	648-061-00-8	309-726-5	100684-51-3	M
Katran, ugljen, visoko-temp., krutine visoke tvrtoće; Ostatne krutine katrana kamenog ugljena (Kondenzacijski proizvod dobiven hlađenjem plina koji se razvija kod visokotemperaturne (iznad 700 °C) destruktivne destilacije ugljena na približno okolnu temperaturu. Sastavljen primarno od složene smjese aromatskih ugljikovodika s kondenziranim prstenovima koji imaju visok sadržaj krute tvari iz ugljenih materijala.)	648-062-00-3	273-615-7	68990-61-4	M
Otpadne krutine, koking ugljen-katranska smola; Ostatne krutine katrana kamenog ugljena (Kombinirani otpad koji nastaje koksiranjem smole katrana bituminoznog ugljena. Sastoji se pretežito od ugljika.)	648-063-00-9	295-549-8	92062-34-5	M
Ostaci ekstrakcije (ugljen), smeđi;Ekstrakt katrana kamenog ugljena (Ostatak iz ekstrakcije sušenog ugljena.)	648-064-00-4	294-285-0	91697-23-3	M
Parafinski voskovi (ugljen), visoko-temp. katran smeđeg ugljena; Ekstrakt katrana kamenog ugljena (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz katrana iz karbonizacije lignita putem kristalizacije otapalom (deoilinga otapalom), znojenja ili postupkom aduktiranja. Sastoji se pretežito od ravnolančanih i razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.)	648-065-00-X	295-454-1	92045-71-1	M
Parafinski voskovi (ugljen), visoko-temp. katran smeđeg ugljena, hidroobrađen; Ekstrakt katrana kamenog ugljena (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz katrana iz karbonizacije lignita putem kristalizacije otapalom (deoilinga otapalom), znojenja ili postupkom aduktiranja i obrađen vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ravnolančanih i razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.)	648-066-00-5	295-455-7	92045-72-2	M
Parafinski voskovi (ugljen), visoko-temp. katran smeđeg ugljena, obrađen silicijskom kiselinom; Ekstrakt katrana kamenog ugljena (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom katrana iz karbonizacije lignita silicijskom kiselinom radi uklanjanja sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.)	648-067-00-0	308-298-7	97926-78-8	M
Katran, ugljen,nisko-temp., dest. ostaci; Katransko ulje, srednje-vrijuće (Ostaci frakcijske destilacije niskotemperaturnog ugljenog katrana radi uklanjanja ulja koja vriju u području do približno 300 °C. Sastavljeni primarno od aromatskih spojeva.)	648-068-00-6	309-887-1	101316-85-2	M
Smola, katran kamenog ugljena, nisko-temp.; Smolni ostatak (Složena crna kruta ili polukruta tvar dobivena kod destilacije niskotemperaturnog ugljenog katrana. Ima točku omekšavanja u području približno od 40 °C do 180 °C. Sastavljena primarno od složene smjese ugljikovodika.)	648-069-00-1	292-651-4	90669-57-1	M
Smola, katran kamenog ugljena, nisko-temp., oksidirana; Smolni ostatak, oksidiran (Proizvod dobiven propuhivanjem zraka kroz smolu niskotemperaturnog ugljenog katrana na povišenoj temperaturi. Ima točku omekšavanja u području približno od 70 °C do 180 °C. Sastavljen primarno od složene smjese ugljikovodika.)	648-070-00-7	292-654-0	90669-59-3	M
Smola, katran kamenog ugljena, nisko-temp., toplinski obrađen; Smolni ostatak, oksidiran; Smolni ostatak, toplinski obrađen (Složena crna kruta tvar dobivena toplinskom obradom smole niskotemperaturnog ugljenog katrana. Ima točku omekšavanja u području približno od 50 °C do 140 °C. Sastavljena primarno od složene smjese aromatskih spojeva.)	648-071-00-2	292-653-5	90669-58-2	M
Destilati (ugljen-nafta), aromati s kondenziranim prstenovima; Destilati (Destilat smjese ugljena i katrana i aromatskih naftnih struja s područjem destilacije približno od 220 °C to 450 °C. Sastavljen primarno od aromatskih ugljikovodika s tročlanim do četveročlanim kondenziranim prstenovima.)	648-072-00-8	269-159-3	68188-48-7	M
Aromatski ugljikovodici, C20-28, policiklički, dobiveni pirolizom mješavine ugljen- smola kamenog ugljena-polietilen-polipropilen; Produkti pirolize (Složeni sastav ugljikovodika dobiven pirolizom smjese smola ugljenog katrana-polietilen-polipropilen. Sastavljen primarno od policikličkih aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C28 i točku omekšavanja od 100 °C do 220 °C prema DIN 52025.)	648-073-00-3	309-956-6	101794-74-5	M
Aromatski ugljikovodici, C20-28, policiklički, dobiveni pirolizom mješavine ugljen-smola kamenog ugljena-polietilen; Produkti pirolize (Složeni sastav ugljikovodika dobiven pirolizom smjese smola ugljenog katrana-polietilen. Sastavljen primarno od policikličkih aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C28 i točku omekšavanja od 100 °C do 220 °C prema DIN 52025.)	648-074-00-9	309-957-1	101794-75-6	M
Aromatski ugljikovodici, C20-28, policiklički, dobiveni pirolizom mješavine ugljen-smola kamenog ugljena-polistiren; Produkti pirolize (Složeni sastav ugljikovodika dobiven pirolizom smjese smola ugljenog katrana-polistiren. Sastavljen primarno od policikličkih aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C28 i točku omekšavanja od 100 °C do 220 °C prema DIN 52025.)	648-075-00-4	309-958-7	101794-76-7	M
Smola, katran kamenog ugljena-nafta; Smolni ostaci (Ostatak iz destilacije smjese ugljenog katrana i aromatskih naftnih struja. Kruta tvar s točkom omekšavanja od 40 °C do 180 °C. Sastavljen primarno od složenog sastava aromatskih ugljikovodika s tročlanim ili višečlanim kondenziranim prstenovima.)	648-076-00-X	269-109-0	68187-57-5	M
Fenantren, ostaci dest.; Teško antracensko ulje Redestilat (Ostatak iz destilacije sirovog fenantrena koji vrije u području približno od 340 °C do 420 °C. Sastoji se pretežito od fenantrena, antracena i karbazola.)	648-077-00-5	310-169-5	122070-78-4	M
Destilati (katran kamenog ugljena), gornji, bez fluorena; Isprani uljni redestilat (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kristalizacijom katranskog ulja. Sastoji se od aromatskih policikličkih ugljikovodika, difenila, dibenzofurana i acenaftena.)	648-078-00-0	284-899-7	84989-10-6	M
▼M14
Ostaci (katran kamenog ugljena), dest. kreozotnog ulja; Isprani uljni redestilat; [Ostatak iz frakcijske destilacije ispranog ulja koje vrije u području približno od 270 °C do 330 °C (518 °F do 626 °F). Sastoji se pretežito od dinuklearnih aromatskih i heterocikličkih ugljikovodika.]	648-080-00-1	295-506-3	92061-93-3	M
▼B
Destilati (ugljen), lako ulje koksne peći, naftalenski rez; Naftalensko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven prethodnim frakcioniranjem (kontinuirana destilacija) lakog ulja iz koksne peći. Sastoji se pretežito od naftalena, kumarona i indena i vrije iznad 148 °C.)	648-084-00-3	285-076-5	85029-51-2	J, M
▼M14
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja; Naftalensko ulje; [Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom katrana kamenog ugljena. Sastoji se primarno od aromatskih i drugih ugljikovodika, fenolnih spojeva te aromatskih dušikovih spojeva i destilira u području približno od 200 °C do 250 °C (392 °F do 482 °F).]	648-085-00-9	283-484-8	84650-04-4	J, M
▼B
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, nisko-naftalenska; Redestilat naftalenskog ulja (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kristalizacijom naftalenskog ulja. Sastavljen primarno od naftalena, alkilnaftalena i fenolnih spojeva.)	648-086-00-4	284-898-1	84989-09-3	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), kristalinična matična tekućina naftalenskog ulja; Redestilat naftalenskog ulja (Složeni sastav organskih spojeva dobiven kao filtrat kod kristalizacije naftalenske frakcije iz ugljenog katrana, koji vrije u području približno od 200 °C do 230 °C. Sadrži uglevnom naftalen, tionaften i alkilnaftalene.)	648-087-00-X	295-310-8	91995-49-2	J, M
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje, alk.; Ekstrakt naftalenskog ulja Ostatak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod alkalnog pranja naftalenskog ulja radi uklanjanja fenolnih spojeva (katranske kiseline). Sastavljen je od naftalena i alkilnaftalena.)	648-088-00-5	310-166-9	121620-47-1	J, M
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje, alk., nisko-naftalensko; Ekstrakt naftalenskog ulja Ostatak (Složeni sastav ugljikovodika preostao nakon uklanjanja naftalena iz alkalno ispranog naftalenskog ulja postupkom kristalizacije. Sastavljen je primarno od naftalena i alkilnaftalena.)	648-089-00-0	310-167-4	121620-48-2	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalensko ulje, bez naftalena, alk. ekst.; Ekstrakt naftalenskog ulja Ostatak (Ulje preostalo nakon uklanjanja fenolnih spojeva (katranske kiseline) iz ispuštenog naftalenskog ulja alkalnim pranjem. Sastavljen primarno od naftalena i alkilnaftalena.)	648-090-00-6	292-612-1	90640-90-7	J, M
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje alk., vršni produkti dest.; Ekstrakt naftalenskog ulja Ostatak (Destilat iz alkalno ispranog naftalenskog ulja s područjem destilacije približno od 180 °C do 220 °C. Sastavljen primarno od naftalena, alkilbenzena, indena i indana.)	648-091-00-1	292-627-3	90641-04-6	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, frakcija metilnaftalena; Metilnaftalensko ulje (Destilat iz frakcijske destilacije visokotemperaturnog ugljenog katrana. Sastavljen primarno od supstituiranih aromatskih ugljikovodika s dva prstena i aromatskih dušičnih baza koji vriju u području približno od 225 °C do 255 °C.)	648-092-00-7	309-985-4	101896-27-9	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, frakcija indol-metilnaftalen; Metilnaftalensko ulje (Destilat iz frakcijske destilacije visokotemperaturnog ugljenog katrana. Sastavljen primarno od indola i metilnaftalena koji vriju u području približno od 235 °C do 255 °C.)	648-093-00-2	309-972-3	101794-91-6	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, kiseli ekst.; Ekstrakt metilnaftalenskog ulja Ostatak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem baza iz metilnaftalenske frakcije dobivene destilacijom ugljenog katrana, koji vrije u području približno od 230 °C do 255 °C. Sadrži uglavnom 1(2)-metilnaftalen, naftalen, dimetilnaftalen i bifenil.)	648-094-00-8	295-309-2	91995-48-1	J, M
Ostaci ekstrakcije (ugljen) naftalensko ulje alk., ostaci dest.; Ekstrakt metilnaftalenskog ulja Ostatak (Ostatak iz destilacije alkalno ispranog naftalenskog ulja s područjem destilacije približno od 220 °C do 300 °C. Sastavljen primarno od naftalena, alkilnaftalena i aromatskih dušičnih baza.)	648-095-00-3	292-628-9	90641-05-7	J, M
Ulja ekstrakcije (ugljen), kisela, bez katranske baze; Ekstrakt metilnaftalenskog ulja Ostatak (Uljni ekstrakt iz ostatka alkalne ekstrakcije ugljenog katrana proizveden kiselim pranjem, npr. vodenom otopinom sumporne kiseline, nakon destilacije radi uklanjanja katranskih baza, koji vrije u području približno od 220 °C to 265 °C. Sastavljen primarno od alkilnaftalena.)	648-096-00-9	284-901-6	84989-12-8	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), frakcija benzena, dest. ostaci; Isprano ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz destilacije sirovog benzena (visokotemperaturni ugljeni katran). Može biti tekućina s područjem destilacije približno od 150 °C do 300 °C ili polukruta ili kruta tvar s talištem do 70 °C. Sastavljen je primarno od naftalena i alkilnaftalena.)	648-097-00-4	310-165-3	121620-46-0	J, M
▼M14
Kreozotno ulje, frakcija acenaftena; Isprano ulje; [Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom katrana kamenog ugljena, koji vrije u području približno od 240 °C do 280 °C (464 °F do 536 °F). Sastavljen primarno od acenaftena, naftalena i alkil naftalena.]	648-098-00-X	292-605-3	90640-84-9	M
Kreozotno ulje; [Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom katrana kamenog ugljena. Sastoji se primarno od aromatskih ugljikovodika i može sadržavati znatne količine katranskih kiselina i katranskih baza. Destilira u području približno od 200 °C do 325 °C (392 °F do 617 °F).]	648-099-00-5	263-047-8	61789-28-4	M
Kreozotno ulje, visoko-vrijući destilat; Isprano ulje; [Visoko-vrijuća destilatna frakcija dobivena visokotemp. karbonizacijom bituminoznog ugljena koji se dalje rafinira da se ukloni višak kristaliničnih soli. Sastoji se primarno od kreozotnog ulja s nešto uklonjenih normalnih polinuklearnih aromatskih soli koje su komponente destilata katrana kamenog ugljena. Bez kristala je pri približno 5 °C (41 °F).]	648-100-00-9	274-565-9	70321-79-8	M
▼B
Kreozot	648-101-00-4	232-287-5	8001-58-9	►M5 — ◄
▼M14
Ostaci ekstrakcije (ugljen), kreozotno ulje kis.; Ekstrahirani ostatak ispranog ulja; [Složeni sastav ugljikovodika iz frakcije bez baza iz destilacije katrana kamenog ugljena koja vrije u području približno od 250 °C do 280 °C (482 °F do 536 °F). Sastoji se pretežito od bifenila i izomernih difenilnaftalena.]	648-102-00-X	310-189-4	122384-77-4	M
▼B
Antracensko ulje, antracenska kaša; Frakcija antracenskog ulja (Kruta tvar s visokim udjelom antracena dobivena kristalizacijom i centrifugiranjem antracenskog ulja. Sastavljena je primarno od antracena, karbazola i fenantrena.)	648-103-00-5	292-603-2	90640-81-6	J, M
Antracensko ulje, nisko-antracensko; Frakcija antracenskog ulja (Ulje preostalo nakon uklanjanja krute tvari s visokim udjelom antracena (antracenska pasta) iz antracenskog ulja postupkom kristalizacije. Sastavljeno je primarno od dvočlanih, tročlanih i četveročlanih aromatskih spojeva.)	648-104-00-0	292-604-8	90640-82-7	J, M
Ostaci (katran kamenog ugljena), dest. antracenskog ulja; Frakcija antracenskog ulja (Ostatak iz frakcijske destilacije sirovog antracena koji vrije u području približno od 340 °C do 400 °C. Sastoji se pretežito od tri- i polinuklearnih aromatskih i heterocikličkih ugljikovodika.)	648-105-00-6	295-505-8	92061-92-2	J, M
Antracensko ulje, antracenska kaša, frakcija antracena; Frakcija antracenskog ulja (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije antracena dobivenog kristalizacijom antracenskog ulja iz bituminoznog visokotemperaturnog katrana, koji vrije u području približno od 330 °C do 350 °C. Sadrži uglavnom antracen, karbazol i fenantren.)	648-106-00-1	295-275-9	91995-15-2	J, M
Antracensko ulje, antracenska kaša, frakcija karbazola; Frakcija antracenskog ulja (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije antracena dobivenog kristalizacijom antracenskog ulja iz visokotemperaturnog katrana bituminoznog ugljena, koji vrije u području približno od 350 °C do 360 °C. Sadrži uglavnom antracen, karbazol i fenantren.)	648-107-00-7	295-276-4	91995-16-3	J, M
Antracenkso ulje, antracenska kaša, lagani dest.; Frakcija antracenskog ulja (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije antracena dobivenog kristalizacijom antracenskog ulja iz bituminoznog laganotemperaturnog katrana, koji vrije u području približno od 290 °C do 340 °C. Sadrži uglavnom trinuklearne aromate i njihove dihidro-derivate.)	648-108-00-2	295-278-5	91995-17-4	J, M
Katranska ulja, ugljen, nisko-temp.; Katransko ulje, visoko-vrijuće (Destilat niskotemperaturnog ugljenog katrana. Sastavljen primarno od ugljikovodika, fenolnih spojeva i aromatskih dušičnih baza koji vriju u području približno od 160 °C do 340 °C.)	648-109-00-8	309-889-2	101316-87-4	J, M
▼M14
Ostaci ekstrakcije (ugljen), niskotemp. katran kamenog ugljena alk.; [Ostatak ulja niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena nakon alkalnog pranja, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida, radi uklanjanja sirovih katranskih kiselina iz ugljena. Sastavljen primarno od ugljikovodika i aromatskih dušikovih baza.]	648-110-00-3	310-191-5	122384-78-5	J, M
▼B
Fenoli, ekst. amonijačne tekućine; Alkalni ekstrakt (Sastav fenola ekstrahiran pomoću izobutil-acetata iz amonijačne otopine kondenzirane iz plina koji se razvija kod niskotemperaturne (ispod 700 °C) destruktivne destilacije ugljena. Sastoji se pretežito od smjese monohidroksi- i dihidroksi-fenola.)	648-111-00-9	284-881-9	84988-93-2	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja, alk. ekstrakti; Alkalni ekstrakt (Vodeni ekstrakt iz karbolnog ulja proizveden alkalnim pranjem, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida. Sastavljen primarno od alkalijskih soli različitih fenolnih spojeva.)	648-112-00-4	292-610-0	90640-88-3	J, M
Ekstrakti, alk. ulje katrana kamenog ugljena; Alkalni ekstrakt (Ekstrakt iz ulja ugljenog katrana proizveden alkalnim pranjem, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida. Sastavljen primarno od alkalijskih soli različitih fenolnih spojeva.)	648-113-00-X	266-017-2	65996-83-0	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena),naftalenska ulja, alk. ekstraki; Alkalni ekstrakt (Vodeni ekstrakt iz naftalenskog ulja proizveden alkalnim pranjem, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida. Sastavljen primarno od alkalijskih soli različitih fenolnih spojeva.)	648-114-00-5	292-611-6	90640-89-4	J, M
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. katransko ulje, karbonizirano, ovapnjeno; Sirovi fenoli (Proizvod dobiven obradom alkalnog ekstrakta ulja ugljenog katrana s CO2 i CaO. Sastavljen primarno od CaCO3, Ca(OH)2, Na2CO3 i drugih organskih i anorganskih nečisoća.)	648-115-00-0	292-629-4	90641-06-8	J, M
▼M14
Katranske kiseline, ugljen, sirovina; Sirovi fenoli; [Reakcijski proizvod dobiven neutralizacijom alkalnog ekstrakta ulja katrana kamenog ugljena kiselom otopinom, npr. vodenom otopinom sumporne kiseline ili plinovitim ugljikovim dioksidom, radi dobivanja slobodnih kiselina. Sastavljen primarno od katranskih kiselina npr. fenola, krezola i ksilenola.]	648-116-00-6	266-019-3	65996-85-2	J, M
▼B
Katranske kiselina, smeđi ugljen, sirovina; Sirovi fenoli (Kiseljeni alkalni ekstrakt destilata katrana smeđeg ugljena. Sastavljen primarno od fenola i homologa fenola.)	648-117-00-1	309-888-7	101316-86-3	J, M
Katranske kiseline, uplinjavanje smeđeg ugljena; Sirovi fenoli (Složeni sastav organskih spojeva dobiven kod uplinjavanja smeđeg ugljena. Sastavljen primarno od hidroksi-aromatskih fenola C6-10 i njihovih homologa.)	648-118-00-7	295-536-7	92062-22-1	J, M
Katranske kiseline, ostaci dest.; Destilat fenola (Ostatak iz destilacije sirovog fenola iz ugljena. Sastoji se pretežito od fenola koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C8 do C10 s točkom omekšavanja od 60 °C do 80 °C.)	648-119-00-2	306-251-5	96690-55-0	J, M
Katranske kiseline, frakcija metilfenola; Destilat fenola (Frakcija katranske kiseline s visokim udjelom 3- i 4-metilfenola, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog ugljenog katrana.)	648-120-00-8	284-892-9	84989-04-8	J, M
Katranske kiseline,frakcija polialkilfenola; Destilat fenola (Frakcija katranskih kiselina regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog ugljenog katrana, s područjem vrenja približno od 225 °C do 320 °C. Sastavljena primarno od polialkilfenola.)	648-121-00-3	284-893-4	84989-05-9	J, M
Katranske kiseline, frakcija ksilenola; Destilat fenola (Frakcija katranskih kiselina s visokim udjelom 2,4- i 2,5-dimetilfenola, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog ugljenog katrana.)	648-122-00-9	284-895-5	84989-06-0	J, M
Katranske kiseline, frakcija etilfenola, Destilat fenola (Frakcija katranskih kiselina s visokim udjelom 3- i 4-etilfenola, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog ugljenog katrana.)	648-123-00-4	284-891-3	84989-03-7	J, M
Katranske kiseline, frakcija 3,5-ksilenola; Destilat fenola (Frakcija katranskih kiselina s visokim udjelom 3,5-dimetilfenola, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog ugljenog katrana.)	648-124-00-X	284-896-0	84989-07-1	J, M
Katranske kiseline, ostaci, destilati, prvi rez; Destilat fenola (Ostatak iz destilacije lakog karbolnog ulja u području od 235 °C do 355 °C.)	648-125-00-5	270-713-1	68477-23-6	J, M
Katranske kiseline, krezilne, ostaci; Destilat fenola (Ostatak iz sirovih kiselina ugljenog katrana nakon uklanjanja fenola, krezola, ksilenola i svih fenola s višim vrelištem. Crna kruta tvar s talištem na približno 80 °C. Sastavljena primarno od polialkifenola, guma-smola i anorganskih soli.)	648-126-00-0	271-418-0	68555-24-8	J, M
Fenoli, C9-11; destilatni fenoli	648-127-00-6	293-435-2	91079-47-9	J, M
Katranske kiseline, krezilne; Destilat fenola (Složeni sastav organskih spojeva dobiven iz smeđeg ugljena, koji vrije u području približno od 200 °C do 230 °C. Sadrži uglavnom fenole i piridinske baze.)	648-128-00-1	295-540-9	92062-26-5	J, M
Katranske kiseline, smeđi ugljen,C2 – alkilfenolna frakcija Destilat fenola (Destilat iz kiseljenja alkalno ispranog destilata lignitnog katrana, koji vrije u području približno od 200 °C do 230 °C. Sastavljen primarno od m- i p-etilfenola te krezola i ksilenola.)	648-129-00-7	302-662-9	94114-29-1	J, M
Ekstrahirana ulja (ugljen), naftalenska ulja; Kiseli ekstrakt (Vodeni ekstrakt proizveden kiselim pranjem alkalno ispranog naftalenskog ulja. Sastavljen primarno od kiselih soli različitih aromatskih dušičnih baza, uključujući piridin, kinolin i njihove alkil-derivate.)	648-130-00-2	292-623-1	90641-00-2	J, M
Katranske baze, derivati kinolina; Destilatne baze	648-131-00-8	271-020-7	68513-87-1	J, M
Katranske baze, ugljen, frakcija deriv. kinolina; Destilatne baze	648-132-00-3	274-560-1	70321-67-4	J, M
Katranske baze, ugljen, ostaci dest.; Destilatne baze (Destilacijski ostatak preostao nakon destilacije neutraliziranih, kiselinom ekstrahiranih katranskih frakcija koje sadrže baze dobivenih destilacijom ugljenih katrana. Sadrži uglavnom anilin, kolidine, kinolin i derivate kinolina i toluidine.)	648-133-00-9	274-544-0	92062-29-8	J, M
Ugljikovodična ulja, aromati, miješana s polietilenom i polipropilenom, pirolizirana, frakcija lakog ulja; Produkti termičke obrade (Ulje dobiveno kod toplinske obrade smjese polietilen/polipropilen smolom ugljenog katrana ili aromatskim uljima. Sastoji se pretežito od benzena i njegovih homologa koji vriju u području približno od 70 °C do 120 °C.)	648-134-00-4	309-745-9	100801-63-6	J, M
Ugljikovodična ulja, aromati, miješana s polietilenom, pirolizirana, frakcija lakog ulja; Produkti termičke obrade (Ulje dobiveno kod toplinske obrade polietilena smolom ugljenog katrana ili aromatskim uljima. Sastoji se pretežito od benzena i njegovih homologa koji vriju u području približno od 70 °C do 120 °C.)	648-135-00-X	309-748-5	100801-65-8	J, M
Ugljikovodična ulja, aromati, miješana s polistirenom, pirolizirana, frakcija lakog ulja; Produkti termičke obrade (Ulje dobiveno kod toplinske obrade polistirena smolom ugljenog katrana ili aromatskim uljima. Sastoji se pretežito od benzena i njegovih homologa koji vriju u području približno od 70 °C do 120 °C.)	648-136-00-5	309-749-0	100801-66-9	J, M
Ostaci ekstrakcije (ugljen), katransko ulje alk., dest. ostaci naftalena Ekstrakt naftalenskog ulja Ostatak (Ostatak dobiven iz kemijskog ulja ekstrahiran nakon uklanjanja naftalena destilacijom, sastavljen primarno od aromatskih ugljikovodika s dvočlanim do četveročlanim kondenziranim prstenovima i aromatskih dušičnih baza.)	648-137-00-0	277-567-8	736665-18-6	J, M
▼M14
Kreozotno ulje, nisko-vrijući destilat; Isprano ulje; [Nisko-vrijuća destilatna frakcija dobivena visokotemp. karbonizacijom bituminoznog ugljena koji se dalje rafinira da se ukloni višak kristaliničnih soli. Sastoji se primarno od kreozotnog ulja s nešto uklonjenih normalnih polinuklearnih aromatskih soli koje su komponente destilata katrana kamenog ugljena. Bez kristala je na približno 38 °C (100 °F).]	648-138-00-6	274-566-4	70321-80-1	M
▼B
Katranske kiseline, krezilične, natrijeve soli, kaustične otopine; Alkalni ekstrakt	648-139-00-1	272-361-4	68815-21-4	J, M
Ulja ekstrakcije (ugljen), katranska baza; Kiseli ekstrakt (Ekstrakt iz ostatka alkalne ekstrakcije ulja ugljenog katrana proizveden kiselim pranjem, npr. vodenom otopinom sumporne kiseline, nakon destilacije radi uklanjanja naftalena. Sastavljen primarno od kiselih soli različitih aromatskih dušičnih baza, uključujući piridin, kinolin i njihove alkil-derivate.)	648-140-00-7	266-020-9	65996-86-3	J, M
Katranske baze, ugljen, sirovina; Baze sirovog katrana (Reakcijski proizvod dobiven neutralizacijom uljnog ekstrakta baza ugljenog katrana alkalnom otopinom, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida, radi dobivanja slobodnih baza. Sastavljen primarno od organskih baza kao što su akridin, fenantridin, piridin, kinolin i njihovih alkil-derivata.)	648-141-00-2	266-018-8	65996-84-1	J, M
Ostaci (ugljen), tekuće otapalo ekst. (Kohezivni prah sastavljen od ugljene mineralne tvari i neotopljenog ugljena koji preostane nakon ekstrakcije ugljena tekućim otapalom.)	648-142-00-8	302-681-2	94114-46-2	M
Tekućine ugljena, ekst. otopina tekućeg optapala (Proizvod dobiven filtriranjem ugljene mineralne tvari i neotopljenog ugljena iz otopine ugljenog ekstrakta proizvedene digestijom ugljena u tekućem otapalu. Crni, viskozni, tekući visoko složeni sastav primarno aromatskih i djelomično hidrogeniranih aromatskih ugljikovodika, aromatskih spojeva dušika, aromatskih spojeva sumpora, fenolnih i drugih aromatskih spojeva kisika i njihovih alkil-derivata.)	648-143-00-3	302-682-8	94114-47-3	M
Tekućine ugljena, tekuće otapalo ekst. (Proizvod, uglavnom bez otapala, dobiven destilacijom otapala iz filtrirane otopine ugljenog ekstrakta proizvedene digestijom ugljena u tekućem otapalu. Crna polukruta tvar sastavljena primarno od složenog sastava aromatskih ugljikovodika s kondenziranim prstenovima, aromatskih spojeva dušika, aromatskih spojeva sumpora, fenolnih spojeva i drugih aromatskih spojeva kisika i njihovih alkil-derivata.)	648-144-00-9	302-683-3	94114-48-4	M
Lako ulje (ugljen), koksna peć; Sirovi benzen (Hlapljiva organska tekućina ekstrahirana iz plina koji se razvija kod visokotemperaturne (iznad 700 °C) destruktivne destilacije ugljena. Sastavljena primarno od benzena, toluena i ksilena. Može sadržavati manje količine drugih ugljikovodičnih sastojaka.)	648-147-00-5	266-012-5	65996-78-3	J
Destilati (ugljen), tekuće otapalo ekst., primarno (Tekući proizvod kondenzacije para koje se oslobađaju tijekom digestije ugljena u tekućem otapalu i vriju u području približno od 30 °C do 300 °C. Sastavljen primarno od djelomično hidrogeniranih aromatskih ugljikovodika s kondenziranim prstenovima, aromatskih spojeva koji sadrže dušik, kisik i sumpor i njihovih alkil-derivata koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C14.)	648-148-00-0	302-688-0	94114-52-0	J
Destilati (ugljen), ekst.otapalo, hidrokrekirano (Destilat dobiven hidrokrekiranjem ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 30 °C do 300 °C. Sastavljen primarno od aromatskih, hidrogeniranih aromatskih i naftenskih spojeva, njihovih alkil-derivata i alkana s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C14. Mogu biti prisutni i aromatski i hidrogenirani aromatski spojevi koji sadrže dušik, sumpor i kisik.)	648-149-00-6	302-689-6	94114-53-1	J
Teški benzin, (ugljen), ekst. otapalo, hidrokrekirano (Frakcija destilata dobivenog hidrokrekiranjem ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 30 °C do 180 °C. Sastavljena primarno od aromatskih, hidrogeniranih aromatskih i naftenskih spojeva, njihovih alkil-derivata i alkana s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C9. Mogu biti prisutni i aromatski i hidrogenirani aromatski spojevi koji sadrže dušik, sumpor i kisik.)	648-150-00-1	302-690-1	94114-54-2	J
Benzin, ekst. otapalo ugljena, hidrokrekirani benzin (Motorno gorivo proizvedeno reformingom rafinirane benzinske frakcije proizvoda hidrokrekiranja ugljenog ekstraka ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 30 °C do 180 °C. Sastavljeno primarno od aromatskih i naftenskih ugljikovodika, njihovih alkil-derivata i alkilnih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C9.)	648-151-00-7	302-691-7	94114-55-3	J
Destilati (ugljen), ekst. otapalo, blago hidrokrekirano (Destilat dobiven hidrokrekiranjem ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 180 °C do 300 °C. Sastavljen primarno od aromatskih spojeva s dva prstena, hidrogeniranih aromatskih i naftenskih spojeva, njihovih alkil-derivata i alkana koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C14. Prisutni su i spojevi koji sadrže dušik, sumpor i kisik.)	648-152-00-2	302-692-2	94114-56-4	J
Destilati (ugljen), ekst. otapalo, blago hidrokrekirano hidrogenirano (Destilat iz hidrogenacije hidrokrekiranog srednjeg destilata ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 180 °C do 280 °C. Sastavljen primarno od hidrogeniranih ugljikovih spojeva s dva prstena i njihovih alkil-derivata koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C14.)	648-153-00-8	302-693-8	94114-57-5	J
Lako ulje (ugljen), semi-koking proces; Svježe ulje (Hlapljiva organska tekućina kondenzirana iz plina koji se razvija kod niskotemperaturne (ispod 700 °C) destruktivne destilacije ugljena. Sastavljena primarno od ugljikovodika C6-10.)	648-156-00-4	292-635-7	90641-11-5	J
Ekstrakti (nafta), lako naftensko destilatno otapalo	649-001-00-3	265-102-1	64742-03-6	►M5 — ◄
Ekstrakti (nafta), teško parafinsko destilatno otapalo	649-002-00-9	265-103-7	64742-04-7	►M5 — ◄
Ekstrakti (nafta), lako parafinsko destilatno otapalo	649-003-00-4	265-104-2	6472-05-8	►M5 — ◄
Ekstrakti (nafta), teško naftensko destilatno otapalo	649-004-00-X	265-111-0	64742-11-6	►M5 — ◄
Ekstrakti (nafta), lako vacuum plinsko uljno otapalo	649-005-00-5	295-341-7	91995-78-7	►M5 — ◄
Ugljikovodici C26-55, s visokim udjelom aromata	649-006-00-0	307-753-7	97722-04-8	►M5 — ◄
Ostaci (nafta), atm. kolona (destilacija); Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-008-00-1	265-045-2	64741-45-3
Plinska ulja (nafta), teško vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i vriju u području približno od 350 °C do 600 °C. Ova struja obično sadrži 5 % više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-009-00-7	265-058-3	64741-57-7
Destilati (nafta), teški katalitički krekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C35 i vriju u području približno od 260 °C do 500 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-010-00-2	265-063-0	64741-61-3
Izbistrena ulja (nafta), katalitički krekirana; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-011-00-8	265-064-6	64741-62-4
Ostaci (nafta), hidrokrekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije proizvoda postupka hidrokrekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C.)	649-012-00-3	265-076-1	64741-75-9
Ostaci (nafta), termički krekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-013-00-9	265-081-9	64741-80-6
Destilati (nafta), teški termički krekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C36 i vriju u području približno od 260 °C do 480 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-014-00-4	265-082-4	64741-81-7
Plinska ulja (nafta), hidroobrađena vakuumska; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C50 i vriju u području približno od 230 °C do 600 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-015-00-X	265-162-9	64742-59-2
Ostaci (nafta), hidrodesulfurizirani iz atm. kolone; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ostatka iz atmosferskog tornja vodikom u prisutnosti katalizatora, prvenstveno u uvjetima uklanjanja organskih spojeva sumpora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-016-00-5	265-181-2	64742-78-5
Plinska ulja (nafta), hidrodesulfurizirano teško vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i vriju u području približno od 350 °C do 600 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-017-00-0	265-189-6	64742-86-5
Ostaci (nafta), parno-krekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ostatna frakcija iz destilacije proizvoda postupka parnog krekiranja (uključujući parno krekiranje u proizvodnji etilena). Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C14 i vriju iznad približno 260 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-018-00-6	265-193-8	64742-90-1
Ostaci (nafta), atmosferski; Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C11 i vriju iznad približno 200 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-019-00-1	269-777-3	68333-22-2
Izbistrena ulja (nafta), hidrodesulfurizirana katalitički krekirana; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom katalitički krekiranog izbistrenog ulja vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-020-00-7	269-782-0	68333-26-6
Destilati (nafta), hidrodesfulfurizirani srednje kat. krekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom srednjih katalitički krekiranih destilata vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C30 i vriju u području približno od 205 °C do 450 °C. Sadrži razmjerno velik udio tricikličkih aromatskih ugljikovodika.)	649-021-00-2	269-783-6	68333-27-7
Destilati (nafta), hidrodesfulfurizirani teški kat. krekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom teških katalitički krekiranih destilata vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C35 i vriju u području približno od 260 °C do 500 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-022-00-8	269-784-1	68333-28-8
Loživo ulje, ostaci-primarna plinska ulja, visoko-sumporna; Teško loživo ulje	649-023-00-3	270-674-0	68476-32-4
Loživo ulje, ostatno; Teško loživo ulje (Tekući proizvod iz različitih rafinerijskih struja, obično ostaci. Sastav je složen i razlikuje se ovisno o izvoru sirove nafte.)	649-024-00-9	270-675-6	68476-33-5
Ostaci (nafta), ostatak frakcionatora kat. reforminga; Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz destilacije ostatka frakcionatora katalitičkog reforminga. Vrije iznad približno 399 °C.)	649-025-00-4	270-792-2	68478-13-7
Ostaci (nafta), teško koking plinsko ulje i vakuum plinsko ulje; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije teškog koking plinskog ulja i vakuumskog plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C13 i vriju iznad približno 230 °C.)	649-026-00-X	270-796-4	68478-17-1
Ostaci (nafta), teški koking i laki vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije teškog koking plinskog ulja i lakog vakuumskog plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C13 i vriju iznad približno 230 °C.)	649-027-00-5	270-983-0	68512-61-8
Ostaci (nafta), laki vakuum; Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz vakuumske destilacije ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C13 i vriju iznad približno 230 °C.)	649-028-00-0	270-984-6	68512-62-9
Ostaci (nafta), parno-krekirani laki; Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz destilacije proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma viši od C7 i vriju u području približno od 101 °C do 555 °C.)	649-029-00-6	271-013-9	68513-69-9
Loživo ulje, br. 6; Teško loživo ulje (Destilatno ulje koje ima viskoznost od najmanje 197 10-6 m2s-1 kod 37,7 °C do najviše 197 10-5 m2s-1 kod 37,7 °C.)	649-030-00-1	271-384-7	68553-00-4
Ostaci (nafta), postrojenje destilacije, nisko-sumporni Teško loživo ulje (Niskosumporni složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije sirove nafte u topping-postrojenju. To je ostatak nakon uklanjanja reza destilacijskog benzina, reza kerozina i reza plinskog ulja.)	649-031-00-7	271-763-7	68607-30-7
Plinska ulja (nafta), teško atmosfersko; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C35 i vriju u području približno od 121 °C do 510 °C.)	649-032-00-2	272-184-2	68783-08-4
Ostaci (nafta), pročistač plina kokinga, aromati s kondenziranim prstenovima - mogući; Teško loživo ulje (Vrlo složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije vakuumskog ostatka i proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-033-00-8	272-187-9	68783-13-1
Destilati (nafta), vacuum ostaci nafte; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte.)	649-034-00-3	273-263-4	68955-27-1
Ostaci (nafta), parno-krekirani, smolasti; Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz destilacije parno krekiranih naftnih ostataka.)	649-035-00-9	273-272-3	68955-36-2
Destilati (nafta), srednji vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C14 do C42 i vriju u području približno od 250 °C do 545 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-036-00-4	274-683-0	70592-76-6
Destilati (nafta), laki vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C35 i vriju u području približno od 250 °C do 545 °C.)	649-037-00-X	247-684-6	70592-77-7
Destilati (nafta), vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C50 i vriju u području približno od 270 °C do 600 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-038-00-5	274-685-1	70592-78-8
Plinska ulja (nafta), hidrodesulfurizirani koking teški vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven hidrodesulfurizacijom sirovine teških koking destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C18 do C44 i vriju u području približno od 304 °C do 548 °C. Obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-039-00-0	285-555-9	85117-03-9
Ostaci (nafta), parno-krekirani, destilati; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven tijekom proizvodnje rafiniranog naftnog katrana destilacijom parno krekiranog katrana. Sastoji se pretežito od aromatskih i drugih ugljikovodika i organskih spojeva sumpora.)	649-040-00-6	292-657-7	90669-75-3
Ostaci (nafta), vacuum, laki; Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz vakuumske destilacije ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C24 i vriju iznad približno 390 °C.)	649-041-00-1	292-658-2	90669-76-4
Loživo ulje, teško, visoko-sumporno; Teško loživo ulje Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom sirove nafte. Sastoji se pretežito od alifatskih, aromatskih i cikloalifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25 i vriju iznad približno 400 °C.)	649-042-00-7	295-396-7	92045-14-2
Ostaci (nafta), katalitički kreking; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C11 i vriju iznad približno 200 °C.)	649-043-00-2	295-511-0	92061-97-7
Destilati (nafta), srednje kat. krekirani, termički degradirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja koji je upotrijebljen kao prijenosnik topline. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji vriju u području približno od 220 °C do 450 °C. Ova struja obično sadrži organske spojeve sumpora.)	649-044-00-8	295-990-6	92201-59-7
Ostatna ulja (nafta); Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika, spojeva sumpora i organskih spojeva koji sadrže metale dobiven kao ostatak iz rafinerijskih postupaka frakcionacijskog krekiranja. Daje gotovo ulje viskoznosti iznad 2 10-6 m2.s-1 kod 100 °C.)	649-045-00-3	298-754-0	93821-66-0
Ostaci, parno-krekirani, termički obrađeni; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom i destilacijom sirovog parno krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji vriju u području iznad približno 180 °C.)	649-046-00-9	308-733-0	98219-64-8
Destilati (nafta), hidrodesulfurizirano puno srednje područje; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne sirovine vodikom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C25 i vriju u području približno od 150 °C do 400 °C.)	649-047-00-4	309-863-0	101316-57-8
Ostaci (nafta), frakcionator katalitičkog reforminga; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od pretežito aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C10 do C25 i vriju u području približno od 160 °C do 400 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-048-00-X	265-069-3	64741-67-9
Nafta; Sirova nafta (Složeni sastav ugljikovodika. Sastoji se pretežito od alifatskih, alicikličkih i aromatskih ugljikovodika. Može sadržavati i male količine spojeva dušika, kisika i sumpora. Ova kategorija obuhvaća lake, srednje i teške nafte kao i ulja ekstrahirana iz katranskih pijesaka. Ovom definicijom nisu obuhvaćeni ugljikovodični materijali koji kod regeneracije ili pretvorbe u rafinerijske sirovine moraju proći značajne kemijske promjene, kao što su sirova ulja iz uljnih škriljevaca, obogaćena ulja iz uljnih škriljevaca i tekuća goriva iz ugljena.)	649-049-00-5	232-298-5	8002-05-9
▼M5 —————
▼M14 —————
▼M5 —————
▼B
Ulje iz gačne faze (foots-oil) (nafta), obrađeno kiselinom; Ulje iz gačne faze (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ulja iz gačne faze sumpornom kiselinom. Sastoji se pretežito od razgrananih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50.)	649-175-00-0	300-225-7	93924-31-3	L
Ulje iz gačne faze (foots-oil) (nafta), obrađeno glinom; Ulje iz gačne faze (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ulja iz gačne faze prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja tragova polarnih spojeva i nečistoća. Sastoji se pretežito od razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50.)	649-176-00-6	300-226-2	93924-32-4	L
▼M5 —————
▼B
Ulje iz gačne faze (foots-oil) (nafta), obrađeno ugljikom; Ulje iz gačne faze (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ulja iz gačne faze aktivnim ugljikom radi uklanjanja sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.)	649-211-00-5	308-126-0	97862-76-5	L
Destilati (nafta), slađeni srednji; Plinsko ulje - nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog destilata radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C20 i vriju u području približno od 150 °C do 345 °C.)	649-212-00-0	265-088-7	64741-86-2	N
Plinska ulja (nafta), otapalom rafinirana; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C25 i vriju u području približno od 205 °C do 400 °C.)	649-213-00-6	265-092-9	64741-90-8	N
Destilati (nafta), otapalom rafinirani srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C20 i vriju u području približno od 150 °C do 345 °C.)	649-214-00-1	265-093-4	64741-91-9	N
Plinska ulja (nafta), kiselinom obrađena; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C25 i vriju u području približno od 230 °C do 400 °C.)	649-215-00-7	265-112-6	64742-12-7	N
Destilati (nafta), kis. obrađeni srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C20 i vriju u području približno od 205 °C do 345 °C.)	649-216-00-2	265-113-1	64742-13-8	N
Destilati (nafta), kis. obrađeni laki; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C16 i vriju u području približno od 150 °C do 290 °C.)	649-217-00-8	265-114-7	64742-14-9	N
Plinska ulja (nafta), kemijski neutralizirana; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C25 i vriju u području približno od 230 °C do 400 °C.)	649-218-00-3	265-129-9	64742-29-6	N
Destilati (nafta), kem. neutralizirani srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C20 i vriju u području približno od 205 °C do 345 °C.)	649-219-00-9	265-130-4	64742-30-9	N
Destilati (nafta), glinom obrađeni srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika nastao obradom naftne frakcije prirodnom ili modificiranom glinom, obično u perkolacijskom postupku za uklanjanje tragova polarnih spojeva i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C20 i vriju u području približno od 150 °C do 345 °C.)	649-220-00-4	265-139-3	64742-38-7	N
Destilati (nafta), hidroobrađeni srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C25 i vriju u području približno od 205 °C do 400 °C.)	649-221-00-X	265-148-2	64742-46-7	N
Plinska ulja (nafta), hidroobrađeno; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz naftne sirovine obradom vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C25 i vriju u području približno od 230 °C do 400 °C.)	649-222-00-5	265-182-8	64742-79-6	N
Destilati (nafta), hidrodesulfurizirani srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz naftne sirovine obradom vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C25 i vriju u području približno od 205 °C do 400 °C.)	649-223-00-0	265-183-3	64742-80-9	N
Destilati (nafta), ostatak frakcionatora katalitičkog reforminga, visoko-vrijući; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije ostatka frakcionatora katalitičkog reforminga. Vrije u području približno od 343 °C do 399 °C.)	649-228-00-8	270-719-4	68477-29-2	N
Destilati (nafta), ostatak frakcionatora katalitičkog reforminga, srednje-vrijući; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije ostatka frakcionatora katalitičkog reforminga. Vrije u području približno od 288 °C do 371 °C.)	649-229-00-3	270-721-5	68477-30-5	N
Destilati (nafta), ostatak frakcionatora katalitičkog reforminga, nisko-vrijući; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije ostatka frakcionatora katalitičkog reforminga. Vrije približno ispod 288 °C.)	649-230-00-9	270-722-0	68477-31-6	N
Destilati (nafta), visoko-rafinirani srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven podvrgavanjem naftne frakcije nekima od sljedećih postupaka: filtriranje, centrifugiranje, atmosferska destilacija, vakuumska destilacija, kiseljenje, neutralizacija i obrada glinom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C10 do C20.)	649-231-00-4	292-615-8	90640-93-0	N
Destilati (nafta), kat. reforming, teški aromatski konc.; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom katalitički reformiranog naftnog reza. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C10 do C16 i vriju u području približno od 200 °C do 300 °C.)	649-232-00-X	295-294-2	91995-34-5	N
Plinska ulja, parafinska; Plinsko ulje – nespecificirano (Destilat dobiven kod redestilacije složenog sastava ugljikovodika koji se dobije destilacijom otpadnih voda iz oštre katalitičke hidroobrade parafina. Vrije u području približno od 190 °C do 330 °C.)	649-233-00-5	300-227-8	93924-33-5	N
Benzin (nafta), otapalom rafiniran hidrodesulfuriziran teški; Plinsko ulje – nespecificirano	649-234-00-0	307-035-3	97488-96-5	N
Ugljikovodici, C16-20, hidrogenirani srednji destilat, laki dest.; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao prvi tok iz vakuumske destilacije otpadnih voda iz obrade srednjeg destilata vodikom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C20 i vriju u području približno od 290 °C do 350 °C. Daje gotovo ulje viskoznosti 2 10-6 m2.s-1 kod 100 °C.)	649-235-00-6	307-659-6	97675-85-9	N
Ugljikovodici, C12-20, hidrogenirani parafinski, laki dest.; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao prvi tok iz vakuumske destilacije otpadnih voda iz obrade teških parafina vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C12 do C20 i vriju u području približno od 230 °C do 350 °C. Daje gotovo ulje viskoznosti 2 10-6 m2.s-1 kod 100 °C.)	649-236-00-1	307-660-1	97675-86-0	N
Ugljikovodici, C11-17, otapalom ekst. laki naftenski; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom aromata iz lakog naftenskog destilata viskoznosti 2.2 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C17 i vriju u području približno od 200 °C do 300 °C.)	649-237-00-7	307-757-9	97722-08-2	N
Plinska ulja, hidroobrađena; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven redestilacijom otpadnih voda iz obrade parafina vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C17 do C27 i vriju u području približno od 330 °C do 340 °C.)	649-238-00-2	308-128-1	97862-78-7	N
Destilati (nafta), ugljikom obrađeni laki parafinski; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne uljne frakcije aktivnim ugljenom radi uklanjanja tragova polarnih sastojaka i nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C12 do C28.)	649-239-00-8	309-667-5	100683-97-4	N
Destilati (nafta), srednji parafinski, ugljikom obrađeni; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom nafte aktivnim ugljenom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C36.)	649-240-00-3	309-668-0	100683-98-5	N
Destilati (nafta), srednje parafinski, glinom obrađeni; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom nafte zemljom za bijeljenje radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C36.)	649-241-00-9	309-669-6	100683-99-6	N
Alkani, C12-26- razgranati i linearni	649-242-00-4	292-454-3	90622-53-0	N
Masti za podmazivanje; Masti (Složeni sastav ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C12 do C50. Mogu sadržavati organske soli alkalijskih metala, zemnoalkalijskih metala i/ili spojeve aluminija.)	649-243-00-X	278-011-7	74869-21-9	N
Parafinski mekani vosak (nafta); parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz naftne frakcije putem kristalizacije otapalom (odvoštavanja otapalom) ili kao destilacijska frakcija iz jako voštane sirove nafte. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.)	649-244-00-5	265-165-5	64742-61-6	N
Parafinski mekani vosak (nafta), obrađen kiselinom; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat obradom frakcije naftnog parafinskog mekanog voska u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.)	649-245-00-0	292-659-8	90669-77-5	N
Parafinski mekani vosak (nafta), obrađen glinom; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom frakcije naftnog parafinskog mekanog voska prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.)	649-246-00-6	292-660-3	90669-78-6	N
Parafinski mekani vosak (nafta), hidroobrađeni; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom parafinskog mekanog voska vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.)	649-247-00-1	295-523-6	92062-09-4	N
Parafinski mekani vosak (nafta), s niskim talištem; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz naftne frakcije deparafinizacijom otapalom. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.)	649-248-00-7	295-524-1	92062-10-7	N
Parafinski mekani vosak (nafta), s niskim talištem, hidroobrađeni; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftnog parafinskog mekanog voska niskoga tališta vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.)	649-249-00-2	295-525-7	92062-11-8	N
Parafinski mekani vosak (nafta), s niskim talištem, obrađen ugljikom; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom parafinskog mekanog voska niskoga tališta aktivnim ugljikom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.)	649-250-00-8	308-155-9	97863-04-2	N
Parafinski mekani vosak (nafta), s niskim talištem, obrađen glinom; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftnog parafinskog mekanog voska niskoga tališta betonitom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.)	649-251-00-3	308-156-4	97863-05-3	N
Parafinski mekani vosak (nafta), s niskim talištem, obrađen silicijskom kiselinom; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftnog parafinskog mekanog voska niskoga tališta silicijskom kiselinom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.)	649-252-00-9	308-158-5	97863-06-4	N
Parafinski mekani vosak (nafta), obrađen ugljikom; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftnog parafinskog mekanog voska aktivnim ugljenom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća.)	649-253-00-4	309-723-9	100684-49-9	N
Amorfni parafin Amorfni parafin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao polukruta tvar kod odvoštavanja parafinskog ostatnog ulja. Sastoji se pretežito od zasićenih kristaličnih i tekućih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25.)	649-254-00-X	232-373-2	8009-03-8	N
Amorfni parafin (nafta), oksidiran; Amorfni parafin (Složeni sastav organskih spojeva, pretežito karboksilnih kiselina velike molekularne mase, dobiven zračnom oksidacijom amorfnog parafina.)	649-255-00-5	265-206-7	64743-01-7	N
Amorfni parafin (nafta), Al-oksidom („glinicom”) obrađen; Amorfni parafin (Složeni sastav ugljikovodika koji se dobije kad se petrolatum obradi s Al2O3 radi uklanjanja polarnih komponenti i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih kristaličnih i tekućih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25.)	649-256-00-0	285-098-5	85029-74-9	N
Amorfni parafin (nafta), hidroobrađen; Amorfni parafin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao polukruta tvar iz odvoštenog parafinskog ostatnog ulja obrađenog vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih mikrokristaličnih i tekućih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.)	649-257-00-6	295-459-9	92045-77-7	N
Amorfni parafin (nafta), ugljikom obrađen; Amorfni parafin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftnog petrolatuma aktivnim ugljikom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.)	649-258-00-1	308-149-6	97862-97-0	N
Amorfni parafin (nafta), silicijskom kiselinom obrađen; Amorfni parafin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftnog petrolatuma silicijskom kiselinom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.)	649-259-00-7	308-150-1	97862-98-1	N
Amorfni parafin (nafta), glinom obrađen; Amorfni parafin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom petrolatuma zemljom za bijeljenje radi uklanjanja tragova polarnih sastojaka i nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području iznad C25.)	649-260-00-2	309-706-6	100684-33-1	N
Benzin, prirodni; Nisko-vrijući benzin (Složeni sastav ugljikovodika izvojen iz prirodnog plina postupcima kao što je hlađenje ili apsorpcija. Sastoji se pretežito od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C8 i vriju u području približno od -20 °C do 120 °C.)	649-261-00-8	232-349-1	8006-61-9	P
Teški benzin; Nisko-vrijući benzin (Rafinirani, djelomično rafinirani ili nerafinirani naftni proizvodi destilacije prirodnog plina. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C6 i vriju u području približno od 100 °C do 200 °C.)	649-262-00-3	232-443-2	8030-30-6	P
Ligroin (petroleter); Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcijskom destilacijom nafte. Ova frakcija vrije u području približno od 20 °C do 135 °C.)	649-263-00-9	232-453-7	8032-32-4	P
Teški benzin (nafta), teški primarni; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C.)	649-264-00-4	265-041-0	64741-41-9	P
Teški benzin (nafta), prim. punog područja vrenja; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 220 °C.)	649-265-00-X	265-042-6	64741-42-0	P
Benzin (nafta), prim. laki; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C10 i vriju u području približno od -20 °C do 180 °C.)	649-266-00-5	265-046-8	64741-46-4	P
Benzinsko otapalo (nafta), laki alifatski; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom sirove nafte ili prirodnog benzina. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C10 i vriju u području približno od 35 °C do 160 °C.)	649-267-00-0	265-192-2	64742-89-8	P
Destilati (nafta), primarni laki; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C7 i vriju u području približno od -88 °C to 99 °C.)	649-268-00-6	270-077-5	68410-05-9	P
Benzin; rekuperacija para; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika izdvojen hlađenjem iz plinova iz sustava za regeneraciju pare. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 196 °C.)	649-269-00-1	271-025-4	68514-15-8	P
Benzin; primarni, atm. destilacija; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika iz topping-postrojenja proizveden destilacijom sirove nafte. Vrije u području približno od 36,1 °C do 193,3 °C.)	649-270-00-7	271-727-0	68606-11-1	P
Benzin (nafta), neslađeni; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom benzinskih struja iz različitih rafinerijskih postupaka. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12 i vriju u području približno od 0 °C do 230 °C.)	649-271-00-2	272-186-3	68783-12-0	P
Destilati (nafta), vršni produkti stab. frakcionacije prim. benzina; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6.)	649-272-00-8	272-931-2	68921-08-4	P
Teški benzin (nafta), prim. teški, aromati - mogući; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven postupkom destilacije sirove nafte. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C8 do C12 i vriju u području približno od 130 °C do 210 °C.)	649-273-00-3	309-945-6	101631-20-3	P
Teški benzin (nafta), alkilat punog područja vrenja; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 220 °C.)	649-274-00-9	265-066-7	64741-64-6	P
Teški benzin (nafta), teški alkilat; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C12 i vriju u području približno od 150 °C do 220 °C.)	649-275-00-4	265-067-2	64741-65-7	P
Benzin (nafta), laki alkilat; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C10 i vriju u području približno od 90 °C do 160 °C.)	649-276-00-X	265-068-8	64741-66-8	P
Benzin (nafta), izomerizacija; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod katalitičke izomeracije ravnolančanih parafinskih ugljikovodika od C4 do C6. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika kao što je izobutan, izopentan, 2,2- dimetilbutan, 2-metilpentan i 3-metilpentan.)	649-277-00-5	265-073-5	64741-70-4	P
Benzin (nafta), otapalom rafiniran laki; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 190 °C.)	649-278-00-0	265-086-6	64741-84-0	P
Teški benzin (nafta), otapalom rafiniran teški; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C.)	649-279-00-6	265-095-5	64741-92-0	P
Rafinati (nafta), glikol-voda protustrujna ekst. Etilena kat. reformera; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije UDEX na struji iz katalitičkog reforminga. Sastoji se od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C9.)	649-280-00-1	270-088-5	68410-71-9	P
Rafinati (nafta), reforming, Lurgi jedinica- sep.; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat iz jedinice za odvajanje Lurgi. Sastoji se pretežito od nearomatskih ugljikovodika i različitih malih količina aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C8.)	649-281-00-7	270-349-3	68425-35-4	P
Benzin (nafta), alkilat punog područja vrenja, butan - moguć; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12, uz nešto butana, i vriju u području približno od 35 °C do 200 °C.)	649-282-00-2	271-267-0	68527-27-5	P
Destilati (nafta), dobiveni iz parnog krekinga teškog benzina, otapalom rafinirani laki hidroobrađeni; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika koji su dobiveni kao rafinati u postupku ekstrakcije otapalom hidroobrađenog lakog destilata iz parno krekiranog benzina.)	649-283-00-8	295-315-5	91995-53-8	P
Benzin (nafta), C4-12 butanski alkilat, s visokim udjelom izooktana; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven alkilacijom butana. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12, s visokim udjelom izooktana, koji vriju u području približno od 35 °C do 210 °C.)	649-284-00-3	295-430-0	92045-49-3	P
Ugljikovodici, hidroobrađeni laki benzinski destilati, otapalom rafinirani; Nisko-vrijući modificirani benzin (Sastav ugljikovodika dobiven destilacijom hidroobrađenog benzina i naknadnim postupkom ekstrakcije otapalom i destilacije. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji vriju u području približno od 94 °C do 99 °C.)	649-285-00-9	295-436-3	92045-55-1	P
Benzin (nafta), izomerizacija, C6-frakcija; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom benzina koji je katalitički izomeriziran. Sastoji se pretežito od izomera heksana koji vriju u području približno od 60 °C do 66 °C.)	649-286-00-4	295-440-5	92045-58-4	P
Ugljikovodici, C6-7, kreking benzin, otapalom rafiniran; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven sorpcijom benzena iz potpuno katalitički hidrogeniranoga ugljikovodičnog reza s visokim udjelom benzena koji je dobiven destilacijskim putem iz prethodno hidrogeniranog krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od parafinskih i naftenskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C7 i vriju u području približno od 70 °C do 100 °C.)	649-287-00-X	295-446-8	92045-64-2	P
Ugljikovodici, s visokim udjelom C6, hidroobrađeni laki benzinski destilati, otapalom rafinirani; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom hidroobrađenog benzina i naknadnom ekstrakcijom otapalom. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika i vrije u području približno od 65 °C do 70 °C.)	649-288-00-5	309-871-4	101316-67-0	P
Teški benzin (nafta), teški kat. krekiran; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C. Sadrži razmjerno velik udio nezasićenih ugljikovodika.)	649-289-00-0	265-055-7	64741-54-4	P
Benzin (nafta), laki kat. krekiran; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 190 °C. Sadrži razmjerno velik udio nezasićenih ugljikovodika.)	649-290-00-6	265-056-2	64741-55-5	P
Ugljikovodici, C3-11, destilati katalitičkog krekinga Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijama proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C11 i vriju u području do približno 204 °C.)	649-291-00-1	270-686-6	68476-46-0	P
Benzin (nafta), kat. krekiran laki dest.; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-292-00-7	272-185-8	68783-09-5	P
Destilati (nafta), dobiveni iz parnog krekinga teškog benzina, hidroobrađeni laki arom.; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom lakog destilata iz parno krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika.)	649-293-00-2	295-311-3	91995-50-5	P
Teški benzin (nafta), teški kat. krekiran, slađen; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem katalitički krekiranog naftnog destilata radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 60 °C do 200 °C.)	649-294-00-8	295-431-6	92045-50-6	P
Benzin (nafta), laki kat. krekiran, slađen; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem benzina iz postupka katalitičkog krekiranja radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji vriju u području približno od 35 °C do 210 °C.)	649-295-00-3	295-441-0	92045-59-5	P
Ugljikovodici C8-12; katalitički krekirani, kem. neutralizirani; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom reza iz postupka katalitičkog krekiranja koji je prošao alkalno pranje. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C8 do C12 i vriju u području približno od 130 °C do 210 °C.)	649-296-00-9	295-794-0	92128-94-4	P
Ugljikovodici, C8-12; katalitički krekirani destilati; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C12 i vriju u području približno od 140 °C do 210 °C.)	649-297-00-4	309-974-4	101794-97-2	P
Ugljikovodici, C8-12; katalitički kreking, kem. neutralizirani, slađeni; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin	649-298-00-X	309-987-5	101896-28-0	P
Benzin (nafta), laki katalitički reformiran; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kod destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 190 °C. Sadrži razmjerno velik udio aromatskih i razgrananih ugljikovodika. Ova struja može sadržavati 10 % ili više volumnog udjela benzena.)	649-299-00-5	265-065-1	64741-63-5	P
Teški benzin (nafta), teški katalitički reformiran; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kod destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od pretežito aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C.)	649-300-00-9	265-070-9	64741-68-0	P
Destilati (nafta), depentanizer kat. reforminga; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6 i vriju u području približno od -49 °C do 63 °C.)	649-301-00-4	270-660-4	68475-79-6	P
Ugljikovodici, C2-6, C6-8 katalitički reforming; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin	649-302-00-X	270-687-1	68476-47-1	P
Ostaci (nafta), C6-8 katalitički reforming; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni ostatak iz katalitičnog reforminga sirovine C6-8. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.)	649-303-00-5	270-794-3	68478-15-9	P
Benzin (nafta), laki kat. reformiran, bez aromata; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C8 i vriju u području približno od 35 °C do 120 °C. Sadrži razmjerno velik udio razgrananih ugljikovodika iz kojih su uklonjene aromatske komponente.)	649-304-00-0	270-993-5	68513-03-1	P
Destilati (nafta), vršni produkti kat. reformiranog primarnog benzina; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven katalitičkim reformingom destilacijskog benzina i frakcioniranjem ukupne otpadne vode. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.)	649-305-00-6	271-008-1	68513-63-3	P
Naftni produkti, reformati iz jedinice „hydrofiner-powerformer”; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog reforminga s pročišćivanjem vodikom („hydrofiner-powerformer”) koji vrije u području približno od 27 °C do 210 °C.)	649-306-00-1	271-058-4	68514-79-4	P
Teški benzin (nafta), reformiran punog područja vrenja; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12 i vriju u području približno od 35 °C do 230 °C.)	649-307-00-7	272-895-8	68919-37-9	P
Benzin (nafta), katalitički reformiran; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od 30 °C do 220 °C. Sadrži razmjerno velik udio aromatskih i razgrananih ugljikovodika. Ova struja može sadržavati 10 % ili više volumnog udjela benzena.)	649-308-00-2	273-271-8	68955-35-1	P
Destilati (nafta), katalitički reformirani hidroobrađeni laki, C8-12 aromatska frakcija; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav alkilbenzena dobiven katalitičkim reformingom naftnog benzina. Sastoji se pretežito od alkilbenzena koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C10 i vriju u području približno od 160 °C do 180 °C.)	649-309-00-8	285-509-8	85116-58-1	P
Aromatski ugljikovodici, C8, dobiveni kat. reformiranjem; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin	649-310-00-3	295-279-0	91995-18-5	P
Aromatski ugljikovodici, C7-12, s visokim udjelom C8; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvajanjem iz frakcije koja sadrži platformat. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 (primarno C8), a može sadržavati i nearomatske ugljikovodike, i jedni i drugi s vrelištem u području približno od 130 °C do 200 °C.)	649-311-00-9	297-401-8	93571-75-6	P
Benzin, C5-11, visoko-oktanski stabilizirani reformat; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni visokooktanski sastav ugljikovodika dobiven katalitičkim dehidrogeniranjem pretežito naftenskog benzina. Sastoji se pretežito od aromata i nearomata koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 45 °C do 185 °C.)	649-312-00-4	297-458-9	93572-29-3	P
Ugljikovodici, C7-12, s C > 9- s visokim udjelom aromata, teška frakcija reforminga; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvajanjem iz frakcije koja sadrži platformat. Sastoji se pretežito od nearomatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 120 °C do 210 °C te aromatskih ugljikovodika C9 i viših.)	649-313-00-X	297-465-7	93572-35-1	P
Ugljikovodici, C5-11, s visokim udjelom nearomata, laka frakcija reforminga; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvajanjem iz frakcije koja sadrži platformat. Sastoji se pretežito od nearomatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 125 °C, benzena i toluena.)	649-314-00-5	297-466-2	93572-36-2	P
Ulje iz gačne faze (foots-oil) (nafta), obrađeno silicijskom kiselinom; ulje iz gačne faze (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ulja iz gačne faze silicijskom kiselinom radi uklanjanja sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od ravnolančanih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.)	649-315-00-0	308-127-6	97862-77-6	L
Benzin (nafta), laki termički krekiran; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C8 i vriju u području približno od -10 °C do 130 °C.)	649-316-00-6	265-075-6	64741-74-8	P
Teški benzin (nafta), teški termički krekiran; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 220 °C.)	649-317-00-1	265-085-0	64741-83-9	P
Destilati (nafta), teški aromatski; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz termičkog krekinga etana i propana. Ova se frakcija s višim vrelištem sastoji pretežito od aromatskih ugljikovodika C5-C7, uz nešto nezasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito C5. Ova struja može sadržavati benzen.)	649-318-00-7	267-563-4	67891-79-6	P
Destilati (nafta), laki aromatski; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz termičkog krekinga etana i propana. Ova se frakcija s nižim vrelištem sastoji pretežito od aromatskih ugljikovodika C5-C7, uz nešto nezasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito C5. Ova struja može sadržavati benzen.)	649-319-00-2	267-565-5	67891-80-9	P
Destilati (nafta), dobiveni iz piroliziranog rafinata benzina, blending benzina; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven pirolitičkim frakcioniranjem benzina i rafinata na 816 °C. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C9 i vriju kod približno 204 °C.)	649-320-00-8	270-344-6	68425-29-6	P
Aromatski ugljikovodici, C6-8, dobiveni iz piroliziranog rafinata benzina; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcijskom pirolizom benzina i rafinata na 816 °C. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C8, uključujući benzen.)	649-321-00-3	270-658-3	68475-70-7	P
Destilati (nafta), termički krekiran benzin i plinsko ulje; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom termički krekiranog benzina i/ili plinskog ulja. Sastoji se pretežito od olefinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C5 i vriju u području približno od 33 °C do 60 °C.)	649-322-00-9	271-631-9	68603-00-9	P
Destilati (nafta), termički krekiran benzin i plinsko ulje, C5-dimer - mogući; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden ekstrakcijskom destilacijom termički krekiranog benzina i/ili plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C5, uz nešto dimeriziranih olefina C5, i vriju u području približno od 33 °C do 184 °C.)	649-323-00-4	271-632-4	68603-01-0	P
Destilati (nafta), termički krekiran benzin i plinsko ulje, ekstraktivni; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden ekstrakcijskom destilacijom termički krekiranog benzina i/ili plinskog ulja. Sastoji se od parafinskih i olefinskih ugljikovodika, pretežito izoamilena kao što su 2-metil-1-buten i 2-metil-2-buten i vrije u području približno od 31 °C do 40 °C.)	649-324-00-X	271-634-5	68603-03-2	P
Destilati (nafta), laki termički krekirani, debutanizirani arom.; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika, primarno benzena.)	649-325-00-5	273-266-0	68955-29-3	P
Benzin (nafta), laki termički krekiran, slađen; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog destilata iz visokotemperaturnog termičkog krekinga frakcija teškog ulja radi pretvorbe merkaptana. Sastoji se pretežito od aromata, olefina i zasićenih ugljikovodika koji vriju u području približno od 20 °C do 100 °C.)	649-326-00-0	295-447-3	92045-65-3	P
Teški benzin (nafta), hidroobrađen teški; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C13 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C.)	649-327-00-6	265-150-3	64742-48-9	P
Benzin (nafta), hidroobrađen laki; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 190 °C.)	649-328-00-1	265-151-9	64742-49-0	P
Benzin (nafta), hidrodesulfuriziran laki; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven postupkom katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 190 °C.)	649-329-00-7	265-178-6	64742-73-0	P
Teški benzin (nafta), hidrodesulfuriziran teški; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven postupkom katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C.)	649-330-00-2	265-185-4	64742-82-1	P
Destilati (nafta), hidroobrađeni srednji, srednje-vrijući; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka hidroobrade srednjeg destilata. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C10 i vriju u području približno od 127 °C do 188 °C.)	649-331-00-8	270-092-7	68410-96-8	P
Destilati (nafta), proces hidroobrade lakog destilata, nisko-vrijući; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka hidroobrade lakog destilata. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C9 i vriju u području približno od 3 °C do 194 °C.)	649-332-00-3	270-093-2	68410-97-9	P
Destilati (nafta), hidroobrađen teški benzin, vršni produkti deizoheksanizera; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda u postupku hidroobrade teškog benzina. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6 i vriju u području približno od -49 °C do 68 °C.)	649-333-00-9	270-094-8	68410-98-0	P
Benzinsko otapalo (nafta), lako aromatsko, hidroobrađeno; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C10 i vriju u području približno od 135 °C do 210 °C.)	649-334-00-4	270-988-8	68512-78-7	P
Benzin (nafta), hidroobrađen termički krekiran laki; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem hidrodesulfuriziranog termički krekiranog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 23 °C do 195 °C.)	649-335-00-X	285-511-9	85116-60-5	P
Benzin (nafta), hidroobrađen laki, cikoloalkani-mogući; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod destilacije naftne frakcije. Sastoji se pretežito od alkana i cikloalkana koji vriju u području približno od -20 °C do 190 °C.)	649-336-00-5	285-512-4	85116-61-6	P
Benzin (nafta), teški parom krekiran, hidrogeniran; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin	649-337-00-0	295-432-1	92045-51-7	P
Benzin (nafta), hidrodesulfuriziran punog područja vrenja; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od 30 °C do 250 °C.)	649-338-00-6	295-433-7	92045-52-8	P
Benzin (nafta), hidroobrađen laki parom krekiran; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije iz postupka pirolize vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 190 °C.)	649-339-00-1	295-438-4	92045-57-3	P
Ugljikovodici, C4-12, kreking teškog benzina, hidroobrađeni; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom iz proizvoda postupka parnog krekiranja benzina i naknadnim katalitičkim selektivnim hidrogeniranjem komponenti sklonih osmoljavaju. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od 30 °C do 230 °C.)	649-340-00-7	295-443-1	92045-61-9	P
Benzinsko otapalo (nafta), hidroobrađeno lako naftensko; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od cikloparafinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C7 i vriju u području približno od 73 °C do 85 °C.)	649-341-00-2	295-529-9	92062-15-2	P
Benzin (nafta), laki parom krekiran, hidrogeniran; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden odvajanjem i naknadnim hidrogeniranjem proizvoda postupka parnog krekiranja u proizvodnji etilena. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih parafina, cikličkih parafina i cikličkih aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C10 i vriju u području približno od 50 °C do 200 °C. Maseni udio benzenskih ugljikovodika može varirati do 30 %, a struja može sadržavati i male količine sumpora i oksigeniranih spojeva.)	649-342-00-8	296-942-7	93165-55-0	P
Ugljikovodici, C6-11, hidroobrađeni, dearomatizirani; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika koji se dobiju kao otapala koja su podvrgnuta hidroobradi radi pretvorbe aromata u naftene katalitičkim hidrogeniranjem.)	649-343-00-3	297-852-0	93763-33-8	P
Ugljikovodici, C9-12, hidroobrađeni, dearomatizirani; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika koji se dobiju kao otapala koja su podvrgnuta hidroobradi radi pretvorbe aromata u naftene katalitičkim hidrogeniranjem.)	649-344-00-9	297-853-6	93763-34-9	P
„Stoddard” otapalo; Nisko-vrijući benzin - nespecificiran (Bezbojni pročišćeni naftni destilat bez užeglog ili neugodnog mirisa koji vrije u području približno od 149 °C do 205 °C.)	649-345-00-4	232-489-3	8052-41-3	P
Kondenzati prirodnog plina (nafta); Nisko-vrijući benzin - nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika izdvojen kao tekućina iz prirodnog plina retrogradnom kondenzacijom u površinskom separatoru. Sastoji se uglavnom od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C20. Na atmosferskoj temperaturi i pri atmosferskom tlaku je u tekućem stanju.)	649-346-00-X	265-047-3	64741-47-5	P
Prirodni plin (nafta), sirova ukapljena smjesa; Nisko-vrijući benzin - nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika izdvojen kao tekućina iz prirodnog plina u postrojenju za recikliranje plina postupcima kao što je hlađenje ili aposorpcija. Uglavnom se sastoji od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C2 do C8.)	649-347-00-5	265-048-9	64741-48-6	P
Benzin (nafta), laki hidrokrekiran; Nisko-vrijući benzin - nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka hidrokrekiranja. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C10 i vriju u području približno od -20 °C do 180 °C.)	649-348-00-0	265-071-4	64741-69-1	P
Benzin (nafta), teški hidrokrekirani; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka hidrokrekiranja. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C.)	649-349-00-6	265-079-8	64741-78-2	P
Benzin (nafta), slađeni; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog benzina radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od -10 °C do 230 °C.)	649-350-00-1	265-089-2	64741-87-3	P
Benzin (nafta), kis. obrađen; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C.)	649-351-00-7	265-115-2	64742-15-0	P
Benzin (nafta), teški kem. neutraliziran; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C.)	649-352-00-2	265-122-0	64742-22-9	P
Benzin (nafta), laki kem. neutraliziran; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 190 °C.)	649-353-00-8	265-123-6	64742-23-0	P
Benzin (nafta), katalitički deparafiniran; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod katalitičkog odvoštavanja naftne frakcije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12 i vriju u području približno od 35 °C do 230 °C.)	649-354-00-3	265-170-2	64742-66-1	P
Benzin (nafta), laki parom krekiran; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 190 °C. Ova struja obično sadrži 10 % ili više volumnog udjela benzena.)	649-355-00-9	265-187-5	64742-83-2	P
Benzinsko otapalo (nafta), lako aromatsko; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod destilacije aromatskih struja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C10 i vriju u području približno od 135 °C do 210 °C.)	649-356-00-4	265-199-0	64742-95-6	P
Aromatski ugljikovodici, C6-10, kis. obrađeni, neutralizirani; Nisko-vrijući benzin - nespecificiran	649-357-00-X	268-618-5	68131-49-7	P
Destilati (nafta), C3-5, s visokim udjelom 2-metil-2-butena; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma obično u području od C3 do C5, pretežito izopentana i 3-metil-1-butena. Sastoji se od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5, pretežito 2-metil-2-butena.)	649-358-00-5	270-725-7	68477-34-9	P
Destilati (nafta), polim. parom krekirani naftni destilati, C5-12 frakcija; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz destilacije polimeriziranog parno krekiranog naftnog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12.)	649-359-00-0	270-735-1	68477-50-9	P
Destilati (nafta), parom krekirani, C5-12 frakcija; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav organskih spojeva dobiven destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12.)	649-360-00-6	270-736-7	68477-53-2	P
Destilati (nafta), parom krekirani, C5-10 frakcija, pomiješana s lakom parom krekiranom C5 benzinskom frakcijom; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran	649-361-00-1	270-738-8	68477-55-4	P
Ekstrakti (nafta), hladno-kis., C4-6; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav organskih spojeva proizveden ekstrakcijom zasićenih i nezasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma obično u području od C3 do C6, pretežito pentana i amilena, u jedinici za ekstrakciju hladnom kiselinom. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C6, pretežito C5.)	649-362-00-7	270-741-4	68477-61-2	P
Destilati (nafta), vršni produkti depentanizera; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz katalitički krekirane plinske struje. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6.)	649-363-00-2	270-771-8	68477-894-4	P
Ostaci (nafta), dno splitera butana; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni ostatak iz destilacije butanske struje. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6.)	649-364-00-8	270-791-7	68478-12-6	P
Ostatna ulja (nafta), kolona deizobutanizera; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni ostatak iz atmosferske destilacije butansko-butilenske struje. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6.)	649-365-00-3	270-795-9	68478-16-0	P
Benzin (nafta), koking punog područja vrenja; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postrojenja za tekuće koksiranje. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C15 i vriju u području približno od 43 °C do 250 °C.)	649-366-00-9	270-991-4	68513-02-0	P
Benzin (nafta), parom krekiran srednje arom.; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 130 °C do 220 °C.)	649-367-00-4	271-138-9	68516-20-1	P
Benzin (nafta), glinom obrađen primarni punog područja vrenja; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika koji nastaje kod obrade cjelokupnog destilacijskog benzina prirodnom ili modificiranom glinom, obično u perkolacijskom postupku za uklanjanje tragova polarnih spojeva i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 220 °C.)	649-368-00-X	271-262-3	68527-21-9	P
Benzin (nafta), glinom obrađen laki primarni; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika koji nastaje kod obrade lakog destilacijskog benzina prirodnom ili modificiranom glinom, obično u perkolacijskom postupku za uklanjanje tragova polarnih spojeva i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C10 i vriju u području približno od 93 °C do 180 °C.)	649-369-00-5	271-263-9	68527-22-0	P
Benzin (nafta), laki parom krekirani arom.; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C9 i vriju u području približno od 110 °C do 165 °C.)	649-370-00-0	271-264-4	68527-23-1	P
Benzin (nafta), laki parom krekirani, benzen uklonjen; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od 80 °C do 218 °C.)	649-371-00-6	271-266-5	68527-26-4	P
Benzin (nafta), aromati - mogući; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran	649-372-00-1	271-635-0	68603-08-7	P
Benzin, piroliza, dno debutanizera; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod frakcioniranja proizvoda s dna depropanizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C5.)	649-373-00-7	271-726-5	68606-10-0	P
Benzin (nafta), laki, slađeni; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog destilata radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6 i vriju u području približno od -20 °C do 100 °C.)	649-374-00-2	272-206-0	68783-66-4	P
Kondenzati prirodnog plina; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika koji se izdvaja i/ili kondenzira iz prirodnog plina tijekom transporta i skuplja na vrhu bušotine i/ili kod proizvodnje, sabiranja, prijenosa te u rovovima i skruberima distribucijskih cjevovoda itd. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C8.)	649-375-00-8	272-896-3	68919-39-1	J
Destilati (nafta), striper „unifininga” benzina; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden stripiranjem proizvoda iz jedinice za unifining benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.)	649-376-00-3	272-932-8	68921-09-5	P
Benzin (nafta), laki katalitički reformiran, frakcija bez aromata; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika preostao nakon uklanjanja aromatskih spojeva iz katalitički reformiranog lakog benzina u postupku selektivne apsorpcije. Sastoji se pretežito od parafinskih i cikličkih spojeva koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C8 i vriju u području približno od 66 °C do 121 °C.)	649-377-00-9	285-510-3	85116-59-2	P
Benzin; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika koji se sastoji primarno od parafina, cikloparafina, aromatskih i olefinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C3 i vriju u području od 30 °C do 260 °C.)	649-378-00-4	289-220-8	86290-81-5	P
Aromatski ugljikovodici, C7-8, produkti dealkilacije, ostaci dest.; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran	649-379-00-X	292-698-0	90989-42-7	P
Ugljikovodici, C4-6, depentanizer lakih, jedinica za hidroobradu arom.; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao prvi tok iz kolone depentanizatora prije hidroobrade aromatskih šarži. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6, pretežito pentana i pentena, i vriju u području približno od 25 °C do 40 °C.)	649-380-00-5	295-298-4	91995-38-9	P
Destilati (nafta), parom krekirani benzin izložen produženom toplinskom djelovanju, s visokim udjelom C5; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom parno krekiranog benzina koji je podvrgnut toplinskoj apsorpciji. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C6, pretežito C5.)	649-381-00-0	295-302-4	91995-41-4	P
Ekstrakti (nafta), katalitički reformirano lako benzinsko otapalo; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ekstrakt kod ekstrakcije otapalom katalitički reformiranog naftnog reza. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u pretežito području od C7 do C8 i vriju u području približno od 100 °C do 200 °C.)	649-382-00-6	295-331-2	91995-68-5	P
Benzin, (nafta), laki hidrodesulfurizirani, dearomatizirani; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom hidrodesulfuriziranih i dearomatiziranih lakih naftnih frakcija. Sastoji se pretežito od parafina C7 i cikloparafina koji vriju u području približno od 90 °C do 100 °C.)	649-383-00-1	295-434-2	92045-53-9	P
Benzin, (nafta), laki, s visokim udjelom C5, slađen; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog benzina radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C5, pretežito C5, i vriju u području približno od -10 °C do 35 °C.)	649-384-00-7	295-442-6	92045-60-8	P
Ugljikovodici, C8-11, kreking benzina, rez toluena; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom prethodno hidrogeniranog krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C11 i vriju u području približno od 130 °C do 205 °C.)	649-385-00-2	295-444-7	92045-62-0	P
Ugljikovodici, C4-11, kreking benzina, bez aromata; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz prethodno hidrogeniranog krekiranog benzina nakon destilativnog odvajanja ugljikovodičnih rezova koji sadrže benzen i toluen i frakcije višeg vrelišta. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od 30 °C do 205 °C.)	649-386-00-8	295-445-2	92045-63-1	P
Benzin (nafta), laki, podvrgnut produženom djelovanju topline, parom krekiran; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem parno krekiranog benzina nakon regeneracije iz postupka toplinske apsorpcije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6 i vriju u području približno od 0 °C do 80 °C.)	649-387-00-3	296-028-8	92201-97-3	P
Destilati (nafta), s visokim udjelom C6 Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz destilacije naftne sirovine. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma od C5 do C7, s visokim udjelom C6, i vriju u području približno od 60 °C do 70 °C.)	649-388-00-9	296-903-4	93165-19-6	P
Benzin, piroliza, hidrogeniran; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Destilacijska frakcija iz hidrogeniranja pirolitičkog benzina koji vrije u području približno od 20 °C do 200 °C.)	649-389-00-4	302-639-3	94114-03-1	P
Destilati (nafta), parom krekirani, C8-12 frakcija, polim., lagani dest.; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom polimerizirane frakcije od C8 do C12 iz parno krekiranih naftnih destilata. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C12.)	649-390-00-X	305-750-5	95009-23-7	P
Ekstrakti (nafta), teško benzinsko otapalo, glinom obrađeno; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom teškog benzinskog ekstrakta otapala iz nafte zemljom za bijeljenje. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C10 i vriju u području približno od 80 °C do 180 °C.)	649-391-00-5	308-261-5	97926-43-7	P
Benzin (nafta), laki parom krekirani, uklonjen benzen, termički obrađen; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom i destilacijom debenzeniziranog lakog parno krekiranog naftnog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 95 °C do 200 °C.)	649-392-00-0	308-713-1	98219-46-6	P
Benzin (nafta), laki parom krekiran, termički obrađen; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom i destilacijom lakog parno krekiranog naftnog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C6 i vriju u području približno od 35 °C do 80 °C.)	649-393-00-6	308-714-7	98219-47-7	P
Destilati (nafta), C7-9, s visokim udjelom C8, hidrodesulfurizirani dearomatizirani; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom naftne lake frakcije, hidrodesulfuriziran i dearomatiziran. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C7 do C9, pretežito parafina C8 i cikloparafina, i vriju u području približno od 120 °C do 130 °C.)	649-394-00-1	309-862-5	101316-56-7	P
Ugljikovodici, C6-8, hidrogenirani sorpcijom dearomatizirani, rafinacija toluena; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven tijekom sorpcije toluena iz ugljikovodične frakcije iz krekiranog benzina obrađenog vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C8 i vriju u području približno od 80 °C do 135 °C.)	649-395-00-7	309-870-9	101316-66-9	P
Benzin (nafta), hidrodesulfurizirani koking punog područja vrenja; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem iz hidrodesulfuriziranog koking destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 23 °C do 196 °C.)	649-396-00-2	309-879-8	101316-76-1	P
Benzin (nafta), laki slađeni; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog benzina radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C8 i vriju u području približno od 20 °C do 130 °C.)	649-397-00-8	309-976-5	101795-01-1	P
Ugljikovodici, C3-6, s visokim udjelom C5, parom krekirani benzin; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom parno krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C6, pretežito C5.)	649-398-00-3	310-012-0	102110-14-5	P
Ugljikovodici, s visokim udjelom C5, diciklopentadied-moguć; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C5 i diciklopentadiena i vriju u području približno od 30 °C do 170 °C.)	649-399-00-9	310-013-6	102110-15-6	P
Ostaci (nafta), laki parom krekirani, arom.; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda postupka parnog krekiranja ili sličnih postupaka nakon oduzimanja vrlo lakih proizvoda, pri čemu nastaje ostatak koji sadrži ugljikovodike koji počinju s brojem ugljikovih atoma višim od C5. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma viši od C5 i vriju iznad približno 40 °C.)	649-400-00-2	310-057-6	102110-55-4	P
Ugljikovodici, C ≥ 5, s visokim udjelom C5-6; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran	649-401-00-8	270-690-8	68476-50-6	P
Ugljikovodici, s visokim udjelom C5; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran	649-402-00-3	270-695-5	68476-55-1	P
Aromatski ugljikovodici, C8-10; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran	649-403-00-9	292-695-4	90989-39-2	P
Destilati (nafta), laki katalitički krekirani; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C25 i vriju u području približno od 150 °C do 400 °C. Sadrži razmjerno velik udio bicikličkih aromatskih ugljikovodika.)	649-435-00-3	265-060-4	64741-59-9
Destilati (nafta), srednji katalitički krekirani; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C30 i vriju u području približno od 205 °C do 450 °C. Sadrži razmjerno velik udio tricikličkih aromatskih ugljikovodika.)	649-436-00-9	265-062-5	64741-60-2
Destilati (nafta), laki termički krekirani; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C10 do C22 i vriju u području približno od 160 °C do 370 °C.)	649-438-00-X	265-084-5	64741-82-8
Destilati (nafta), hidrodesulfurizirani laki krekirani; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom lakog katalitički krekiranog destilata vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C25 i vriju u području približno od 150 °C do 400 °C. Sadrži razmjerno velik udio bicikličkih aromatskih ugljikovodika.)	649-439-00-5	269-781-5	68333-25-5
Destilati (nafta), laki parom krekirani benzin; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika iz višestruke destilacije proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C10 do C18.)	649-440-00-0	270-662-5	68475-80-9
Destilati (nafta), krekirani parom krekirani naftni destilati; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destiliranjem krekiranog parno krekiranog destilata i/ili njegovih proizvoda frakcioniranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C10 do polimera male molekularne mase.)	649-441-00-6	270-727-8	68477-38-3
Plinska ulja (nafta), parom krekirana; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C9 i vriju u području približno od 205 °C do 400 °C.)	649-442-00-1	271-260-2	68527-18-4
Destilati (nafta), hidrodesulfurizirani termički krekirani srednji; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem iz hidrodesulfuriziranih termički krekiranih destilatnih sirovina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C25 i vriju u području približno od 205 °C do 400 °C.)	649-443-00-7	285-505-6	85116-53-6
Plinska ulja (nafta), termički krekirana, hidrodesulfurizirana; Krekirano plinsko ulje	649-444-00-2	295-411-7	92045-29-9
Ostaci (nafta), hidrogenirani parom krekiran benzin; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ostatna frakcija iz destilacije hidroobrađenog parno krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji vriju u području približno od 200 °C do 350 °C.)	649-445-00-8	295-514-7	92062-00-5
Ostaci (nafta), dest. parom krekiranog benzina; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao proizvod s dna kolone kod izdvajanja otpadnih voda iz parno krekiranog benzina na visokoj temperaturi. Vrije u području približno od 147 °C do 300 °C i daje gotovo ulje viskoznosti 18 10-6 m2.s-1 kod 50 °C.)	649-446-00-3	295-517-3	92062-04-9
Destilati (nafta), laki katalitički krekirani, termički degradirani; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja koji je upotrijebljen kao prijenosnik topline. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji vriju u području približno od 190 °C do 340 °C. Ova struja obično sadrži organske spojeve sumpora.)	649-447-00-9	295-991-1	92201-60-0
Ostaci (nafta), parom krekiran benzin izložen produženom djelovanju topline; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ostatak iz destilacije parno krekiranog benzina koji je podvrgnut toplinskoj apsorpciji; vrije u području približno od 150 °C do 350 °C.)	649-448-00-4	297-905-8	93763-85-0
Plinska ulja (nafta), laki vakuum, termički krekirana hidrodesulfurizirana; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven katalitičkom dehidrosulfurizacijom termički krekirane lake vakuumske nafte. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C14 do C20 i vriju u području približno od 270 °C do 370 °C.)	649-450-00-5	308-278-8	97926-59-5
Destilati (nafta), hidrodesulfurizirani srednji kokinga; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem iz hidrodesulfurizirane sirovine koking destilata. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C12 do C21 i vriju u području približno od 200 °C do 360 °C.)	649-451-00-0	309-865-1	101316-59-0
Destilati (nafta), teški parom krekirani; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom teških ostataka iz parnog krekinga. Sastoji se pretežito od visokoalkiliranih teških aromatskih ugljikovodika koji vriju u području približno od 250 °C do 400 °C.)	649-452-00-6	309-939-3	101631-14-5
Destilati (nafta), teški hidrokrekirani; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka hidrokrekiranja. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C15 do C39 i vriju u području približno od 260 °C do 600 °C.)	649-453-00-1	265-077-7	64741-76-0	L
Destilati (nafta), otapalom rafinirani teški parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 50 °C kod 40 °C.)	649-454-00-7	265-090-8	64741-88-4	L
Destilati (nafta), otapalom rafinirani laki parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-455-00-2	265-091-3	64741-89-5	L
Ostatna ulja (nafta), otapalom deasfaltirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao frakcija topljiva u otapalu kod deasfaltacije ostatka otapalom C3-C4. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25 i vriju iznad približno 400 °C.)	649-456-00-8	265-096-0	64741-95-3	L
Destilati (nafta), otapalom rafinirani teški naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-457-00-3	265-097-6	64741-96-4	L
Destilati (nafta), otapalom rafinirani laki naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-458-00-9	265-098-1	64741-97-5	L
Ostatna ulja (nafta), otapalom rafinirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao frakcija netopljiva u otapalu kod pročišćivanja ostatka otapalom uz uporabu polarnog organskog otapala kao što je fenol ili furfural. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25 i vriju iznad približno 400 °C.)	649-459-00-4	265-101-6	64742-01-4	L
Destilati (nafta), glinom obrađeni parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika nastao kod obrade naftne frakcije prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja polarnih spojeva u tragovima i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.)	649-460-00-X	265-137-2	64742-36-5	L
Destilati (nafta), glinom obrađeni laki parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika nastao kod obrade naftne frakcije prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja polarnih spojeva u tragovima i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.)	649-461-00-5	265-138-8	64742-37-6	L
Ostatna ulja (nafta), glinom obrađena; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ostatnog ulja prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja polarnih spojeva u tragovima i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25 i vriju iznad približno 400 °C.)	649-462-00-0	265-143-5	64742-41-2	L
Destilati (nafta), glinom obrađeni teški naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika nastao kod obrade naftne frakcije prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja polarnih spojeva u tragovima i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-463-00-6	265-146-1	64742-44-5	L
Destilati (nafta), glinom obrađeni laki naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika nastao kod obrade naftne frakcije prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja polarnih spojeva u tragovima i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-464-00-1	265-147-7	64742-45-6	L
Destilati (nafta), hidroobrađeni teški naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-465-00-7	265-155-0	64742-52-5	L
Destilati (nafta), hidroobrađeni laki naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-466-00-2	265-156-6	64742-53-6	L
Destilati (nafta), hidroobrađeni teški parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje od najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.)	649-467-00-8	265-157-1	64742-54-7	L
Destilati (nafta), hidroobrađeni laki parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.)	649-468-00-3	265-158-7	64742-55-8	L
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani laki parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem običnih parafina iz naftne frakcije putem kristalizacije otapalom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-469-00-9	265-159-2	64742-56-9	L
Ostatna ulja (nafta), hidroobrađena; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25 i vriju iznad približno 400 °C.)	649-470-00-4	265-160-8	64742-57-0	L
Ostatna ulja (nafta), otapalom deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem dugolančanih razgrananih ugljikovodika iz ostatnog ulja putem kristalizacije otapalom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25 i vriju iznad približno 400 °C.)	649-471-00-X	265-166-0	64742-62-7	L
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani teški naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem običnih parafina iz naftne frakcije putem kristalizacije otapalom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-472-00-5	265-167-6	64742-63-8	L
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani laki naftenski; Bazno ulje – nespecificirano Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem običnih parafina iz naftne frakcije putem kristalizacije otapalom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.	649-473-00-0	265-168-1	64742-64-9	L
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani teški parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem običnih parafina iz naftne frakcije putem kristalizacije otapalom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-474-00-6	265-169-7	64742-65-0	L
Naftenska ulja (nafta), katalitički deparafinirana teška; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog odvoštavanja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-475-00-1	265-172-3	64742-68-3	L
Naftenska ulja (nafta), katalitički deparafinirana laka; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog odvoštavanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-476-00-7	265-173-9	64742-69-4	L
Parafinska ulja (nafta), katalitički deparafinirana teška; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog odvoštavanja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-477-00-2	265-174-4	64742-70-7	L
Parafinska ulja (nafta), katalitički deparafinirana laka; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog odvoštavanja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-478-00-8	265-176-5	64742-71-8	L
Naftenska ulja (nafta), složeno deparafinirana teška; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem ravnolančanih parafinskih ugljikovodika kao krute tvari obradom sredstvom kao što je urea. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-479-00-3	265-179-1	64742-75-2	L
Naftenska ulja (nafta), složeno deparafinirana laka; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog odvoštavanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-480-00-9	265-180-7	64742-76-3	L
Maziva ulja (nafta), C20-50, hidroobrađeno neutralno ulje-bazno, visoko-viskozno; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom lakog vakuumskog plinskog ulja, teškog vakuumskog plinskog ulja i ostatnog otapalom deasfaltiranog ulja vodikom u prisutnosti katalizatora u dvofaznom postupku, uz odvoštavanje između faza. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti približno 112 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.)	649-481-00-4	276-736-3	72623-85-9	L
Maziva ulja (nafta), C15-30, hidroobrađeno neutralno ulje-bazno; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom lakog vakuumskog plinskog ulja i teškog vakuumskog plinskog ulja vodikom u prisutnosti katalizatora u dvofaznom postupku, uz odvoštavanje između faza. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti približno 15 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.)	649-482-00-X	276-737-9	72623-86-0	L
Maziva ulja (nafta), C20-50, hidroobrađeno neutralno ulje-bazno,; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom lakog vakuumskog plinskog ulja, teškog vakuumskog plinskog ulja i ostatnog otapalom deasfaltiranog ulja vodikom u prisutnosti katalizatora u dvofaznom postupku, uz odvoštavanje između faza. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti približno 32 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.)	649-483-00-5	276-738-4	72623-87-1	L
Maziva ulja; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupcima ekstrakcije otapalom i odvoštavanja. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C15 do C50.)	649-484-00-0	278-012-2	74869-22-0	L
Destilati (nafta), složeno deparafinirani teški parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvoštavanjem teškog parafinskog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C ili veće. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-485-00-6	292-613-7	90640-91-8	L
Destilati (nafta), složeno deparafinirani laki parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvoštavanjem lakog parafinskog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C12 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.)	649-486-00-1	292-614-2	90640-92-9	L
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani teški parafinski, glinom obrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom odvoštenog teškog parafinskog destilata neutralnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50.)	649-487-00-7	292-616-3	90640-94-1	L
Ugljikovodici, C20-50, otapalom deparafinirani teški parafinski, hidroobrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika proizveden obradom odvoštenog teškog parafinskog destilata vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50.)	649-488-00-2	292-617-9	90640-95-2	L
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani laki parafinski, glinom obrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika nastao kod obrade odvoštenog lakog parafinskog destilata prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30.)	649-489-00-8	292-618-4	90640-96-3	L
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani laki parafinski, hidroobrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika proizveden obradom odvoštenog lakog parafinskog destilata vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30.)	649-490-00-3	292-620-5	90640-97-4	L
Ostatna ulja (nafta), hidroobrađena otapalom deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano	649-491-00-9	292-656-1	90669-74-2	L
Ostatna ulja (nafta), katalitički deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano	649-492-00-4	294-843-3	91770-57-9	L
Destilati (nafta), deparafinirani teški parafinski, hidroobrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod intenzivne obrade odvoštenog destilata hidrogeniranjem u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C25 do C39 i daje gotovo ulje viskoznosti približno 44 10-6 m2.s-1 kod 50 °C.)	649-493-00-X	295-300-3	91995-39-0	L
Destilati (nafta), deparafinirani laki parafinski, hidroobrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod intenzivne obrade odvoštenog destilata hidrogeniranjem u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C21 do C29 i daje gotovo ulje viskoznosti približno 13 10-6 m2.s-1 kod 50 °C.)	649-494-00-5	295-301-9	91995-40-3	L
Destilati (nafta), hidrokrekirani otapalom rafinirani, deparafinirani; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav tekućih ugljikovodika dobiven rekristalizacijom odvoštenih hidrokrekiranih naftnih destilata pročišćenih otapalom.)	649-495-00-0	295-306-6	91995-45-8	L
Destilati (nafta), otapalom rafinirani laki naftenski, hidroobrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora i uklanjanjem aromatskih ugljikovodika ekstrakcijom otapalom. Sastoji se pretežito od naftenskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti od 13-15 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-496-00-6	295-316-0	91995-54-9	L
Maziva ulja (nafta), C17-35, otapalom ekst., deparafinirana, hidroobrađena; Bazno ulje – nespecificirano	649-497-00-1	295-423-2	92045-42-6	L
Maziva ulja (nafta), hidroobrađena nearomtska otapalom deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano	649-498-00-7	295-424-8	92045-43-7	L
Ostatna ulja (nafta), hidrokrekirana kis. obrađena otapalom deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika proizveden uklanjanjem parafina otapalom iz ostatka destilacije kiselinom obrađenih hidrokrekiranih teških parafina, koji vrije približno iznad 380 °C.)	649-499-00-2	295-499-7	92061-86-4	L
Parafinska ulja (nafta), otapalom rafinirana deparafinirana teška; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz parafinske sirove nafte koja sadrži sumpor. Sastoji se pretežito od otapalom pročišćenog deparafiniranog mazivog ulja viskoznosti 65 10-6 m2.s-1 kod 50 °C.)	649-500-00-6	295-810-6	92129-09-4	L
Maziva ulja (nafta), bazna ulja, parafinska; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven rafiniranjem sirove nafte. Sastoji se pretežito od aromata, naftena i parafina i daje gotovo ulje viskoznosti 23 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-501-00-1	297-474-6	93572-43-1	L
Ugljikovodici, hidrokrekirani parafinski dest. ostaci, otapalom deparafinirani; Bazno ulje – nespecificirano	649-502-00-7	297-857-8	93763-38-3	L
Ugljikovodici, C20-50, ostatno ulje hidrogenacije vacuum destilata; Bazno ulje – nespecificirano	649-503-00-2	300-257-1	93924-61-9	L
Destilati (nafta), otapalom rafinirani hidroobrađeni teški, hidrogenirani; Bazno ulje – nespecificirano	649-504-00-8	305-588-5	94733-08-1	L
Destilati (nafta), otapalom rafinirani hidrokrekirani laki; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven dearomatizacijom otapalom ostatka hidrokrekirane nafte. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C18 do C27 i vriju u području približno od 370 °C do 450 °C.)	649-505-00-3	305-589-0	94733-09-2	L
Maziva ulja (nafta), C18-40, otapalom deparafinirana hidrokrekirana destilatne baze; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven deparafiniranjem otapalom destilacijskog ostatka iz hidrokrekirane nafte. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C18 do C40 i vriju u području približno od 370 °C do 550 °C.)	649-506-00-9	305-594-8	94733-15-0	L
Maziva ulja (nafta), C18-40, otapalom deparafinirana hidrogenirana rafinatne baze; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven deparafiniranjem otapalom hidrogeniranog rafinata dobivenoga ekstrakcijom otapalom hidroobrađenog naftnog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C18 do C40 i vriju u području približno od 370 °C do 550 °C.)	649-507-00-4	305-595-3	94733-16-1	L
Ugljikovodici, C13-30, s visokim udjelom aromata, otapalom ekst. naftenski destilat; Bazno ulje – nespecificirano	649-508-00-X	305-971-7	95371-04-3	L
Ugljikovodici, C16-32, s visokim udjelom aromata, otapalom ekst. naftenski destilat; Bazno ulje – nespecificirano	649-509-00-5	305-972-2	95371-05-4	L
Ugljikovodici, C37-68, deparafinirani deasfaltirani hidroobrađeni ostaci vakuum dest.; Bazno ulje – nespecificirano	649-510-00-0	305-974-3	95371-07-6	L
Ugljikovodici, C37-65, hidroobrađeni deasfaltirani ostaci vakuum dest.; Bazno ulje – nespecificirano	649-511-00-6	305-975-9	95371-08-7	L
Destilati (nafta), hidrokrekirani otapalom rafinirani laki; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom otapalom destilata iz hidrokrekiranih naftnih destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C18 do C27 i vriju u području približno od 370 °C do 450 °C.)	649-512-00-1	307-010-7	97488-73-8	L
Destilati (nafta), otapalom rafinirani hidrogenirani teški; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom otapalom hidrogeniranog naftnog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C19 do C40 i vriju u području približno od 390 °C do 550 °C.)	649-513-00-7	307-011-2	97488-74-9	L
Maziva ulja (nafta), C18-27, hidrokrekirani otapalom deparafinirani; Bazno ulje – nespecificirano	649-514-00-2	307-034-8	97488-95-4	L
Ugljikovodici, C17-30, hidroobrađeni otapalom deasfaltirani ostatak atm. destilacije, lagani dest.; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao prvi tok iz vakuumske destilacije otpadnih voda iz obrade otapalom deasfaltiranog vakuumskog ostatka vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C17 do C30 i vriju u području približno od 300 °C do 400 °C. Daje gotovo ulje viskoznosti 4 10-6 m2.s-1 kod približno 100 °C.)	649-515-00-8	307-661-7	97675-87-1	L
Ugljikovodici, C17-40, hidroobrađeni otapalom deasfaltirani dest. ostatak, vakuum dest.lagani; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao prvi tok iz vakuumske destilacije otpadnih voda iz katalitičke hidroobrade otapalom deasfaltiranog vakuumskog ostatka viskoznosti 8 10-6 m2.s-1 kod približno 100 °C. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C17 do C40 i vriju u području približno od 300 °C do 500 °C.)	649-516-00-3	307-755-8	97722-06-0	L
Ugljikovodici, C13-27, otapalom ekst. laki naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom aromata iz lakog naftenskog destilata viskoznosti 9.5 10-6 m2.s-1 kod približno 40 °C. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C27 i vriju u području približno od 240 °C do 400 °C.)	649-517-00-9	307-758-4	97722-09-3	L
Ugljikovodici, C14-29, otapalom ekst. laki naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom aromata iz lakog naftenskog destilata viskoznosti 16 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C14 do C29 i vriju u području približno od 250 °C do 425 °C.)	649-518-00-4	307-760-5	97722-10-6	L
Ugljikovodici, C27-42, dearomatizirani; Bazno ulje – nespecificirano	649-519-00-X	308-131-8	97862-81-2	L
Ugljikovodici, C17-30, hidroobrađeni destilati, dest. laki; Bazno ulje – nespecificirano	649-520-00-5	308-132-3	97862-82-3	L
Ugljikovodici, C27-45, naftenski vakuum dest.; Bazno ulje – nespecificirano	649-521-00-0	308-133-9	97862-83-4	L
Ugljikovodici, C27-45, dearomatizirani; Bazno ulje – nespecificirano	649-522-00-6	308-287-7	97926-68-6	L
Ugljikovodici, C20-58, hidroobrađeni; Bazno ulje – nespecificirano	649-523-00-1	308-289-8	97926-70-0	L
Ugljikovodici, C27-42, naftenski; Bazno ulje – nespecificirano	649-524-00-7	308-290-3	97926-71-1	L
Ostatna ulja (nafta), ugljikom obrađena otapalom deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom otapalom odvoštenih naftnih ostatnih ulja aktivnim ugljenom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća.)	649-525-00-2	309-710-8	100684-37-5	L
Ostatna ulja (nafta), glinom obrađena otapalom deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom otapalom odvoštenih naftnih ostatnih ulja zemljom za bijeljenje radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća.)	649-526-00-8	309-711-3	100684-38-6	L
Maziva ulja (nafta), C25, otapalom ekst., deasfaltirana, deparafinirana, hidrogenirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom i hidrogeniranjem ostataka vakuumske destilacije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području iznad C25 i daje gotovo ulje viskoznosti u području od 32 10-6 m2.s-1 do 37 10-6 m2.s-1 kod 100 °C.)	649-527-00-3	309-874-0	101316-69-2	L
Maziva ulja (nafta), C 17-32, otapalom ekst., deparafinirana, hidrogenirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom i hidrogeniranjem ostataka atmosferske destilacije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C17 do C32 i daje gotovo ulje viskoznosti u području od 17 10-6 m2.s-1 do 23 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-528-00-9	309-875-6	101316-70-5	L
Maziva ulja (nafta), C 20-35, otapalom ekst., deparafinirana, hidrogenirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom i hidrogeniranjem ostataka atmosferske destilacije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C35 i daje gotovo ulje viskoznosti u području od 37 10-6 m2.s-1 do 44 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-529-00-4	309-876-1	101316-71-6	L
Maziva ulja (nafta), C 24-50, otapalom ekst., deparafinirana, hidrogenirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom i hidrogeniranjem ostataka atmosferske destilacije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C24 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti u području od 16 10-6 m2.s-1 do 75 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-530-00-X	309-877-7	101316-72-7	L
Ekstrakti (nafta), teško naftensko destilatno otapalo, arom. konc.; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Aromatski koncentrat proizveden dodavanjem vode ekstraktu otapala teškog naftenskog destilata i ekstrakcijskom otapalu.)	649-531-00-5	272-175-3	68783-00-6	L
Ekstrakti (nafta), otapalom rafinirano teško parafinsko destilatno otapalo; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ekstrakt kod reekstrakcije otapalom pročišćenog teškog parafinskog destilata. Sastoji se od zasićenih i aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50.)	649-532-00-0	272-180-0	68783-04-0	L
Ekstrakti (nafta), teški parafinski destilati, otapalom deasfaltirani; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ekstrakt kod ekstrakcije otapalom teškog parafinskog destilata.)	649-533-00-6	272-342-0	68814-89-1	L
Ekstrakti (nafta), teško naftensko destilatno otapalo, hidroobrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ekstrakta otapala iz teškog naftenskog destilata vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje od najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-534-00-1	292-631-5	90641-07-9	L
Ekstrakti (nafta), teško parafinsko destilatno otapalo, hidroobrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika proizveden obradom ekstrakta otapala iz teškog parafinskog destilata vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C21 do C33 i vriju u području približno od 350 °C do 480 °C.)	649-535-00-7	292-632-0	90641-08-0	L
Ekstrakti (nafta), lako parafinsko destilatno otapalo, hidroobrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika proizveden obradom ekstrakta otapala iz lakog parafinskog destilata vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C17 do C26 i vriju u području približno od 280 °C do 400 °C.)	649-536-00-2	292-633-6	90641-09-1	L
Ekstrakti (nafta), hidroobrađeno lako parafinsko destilatno otapalo; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ekstrakt kod ekstrakcije otapalom srednjeg parafinskog vršnog destilata otapala koji se obrađuje vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C36.)	649-537-00-8	295-335-4	91995-73-2	L
Ekstrakti (nafta), lako naftensko destilatno otapalo, hidrodesulfurizirano; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ekstrakta, dobivenog u postupku ekstrakcije otapalom, vodikom u prisutnosti katalizatora, primarno u uvjetima uklanjanja organskih spojeva sumpora. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.)	649-538-00-3	295-338-0	91995-75-4	L
Ekstrakti (nafta), lako parafinsko destilatno otapalo, kis. obrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao frakcija destilacije ekstrakta iz ekstrakcije otapalom lakih parafinskih vršnih naftnih destilata, koji se podvrgava pročišćivanju sumpornom kiselinom. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C32.)	649-539-00-9	295-339-6	91995-76-5	L
Ekstrakti (nafta), lako parafinsko destilatno otapalo, hidrodesulfurizirano; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom lakog parafinskog destilata i obrađen vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C40 i daje gotovo ulje viskoznosti više od 10-5 m2.s-1 kod 40 °C.	649-540-00-4	295-340-1	91995-77-6	L
Ekstrakti (nafta), lako vakuum plinsko uljno otapalo, hidroobrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom iz lakih vakuumskih naftnih plinskih ulja i obrađen vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C30.)	649-541-00-X	295-342-2	91995-79-8	L
Ekstrakti (nafta), teško parafinsko destilatno otapalo, glinom obrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika nastao kod obrade naftne frakcije prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja polarnih spojeva u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim prstenovima.)	649-542-00-5	296-437-1	92704-08-0	L
Ekstrakti (nafta), teško naftensko destilatno otapalo, hidrodesulfurizirano; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod obrade naftne sirovine vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti više od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-543-00-0	297-827-4	93763-10-1	L
Ekstrakti (nafta), otapalom deparafinirano teško parafinsko destilatno otapalo, hidrodesulfurizirano; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod obrade otapalom odvoštene naftne sirovine vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti više od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.)	649-544-00-6	297-829-5	93763-11-2	L
Ekstrakti (nafta), lako parafinsko destilatno otapalo, ugljikom obrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao frakcija iz destilacije ekstrakta regeneriranog putem ekstrakcije otapalom lakog parafinskog vršnog naftnog destilata, obrađen aktivnim ugljenom radi uklanjanja tragova polarnih sastojaka i nečistoća. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C32.)	649-545-00-1	309-672-2	100684-02-4	L
Ekstrakti (nafta), lako parafinsko destilatno otapalo, glinom obrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao frakcija iz destilacije ekstrakta regeneriranog putem ekstrakcije otapalom lakih parafinskih vršnih naftnih destilata, obrađen zemljom za bijeljenje radi uklanjanja tragova polarnih sastojaka i nečistoća. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C32.)	649-546-00-7	309-673-8	100684-03-5	L
Ekstrakti (nafta), lako vakuum plinsko uljno otapalo, ugljikom obrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom lakog vakuumskog naftnog plinskog ulja, obrađen aktivnim ugljenom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C30.)	649-547-00-2	309-674-3	100684-04-6	L
Ekstrakti (nafta), lako vakuum plinsko uljno otapalo, glinom obrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom lakih vakuumskih naftnih plinskih ulja, obrađen zemljom za bijeljenje radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C30.)	649-548-00-8	309-675-9	100684-05-7	L
Ulje iz gačne faze (foots oil) (nafta); Ulje iz gačne faze (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao uljna frakcija iz postupka deoilinga otapalom ili znojenja voska. Sastoji se pretežito od razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50.)	649-549-00-3	265-171-8	64742-67-2	L
Ulje iz gačne faze (foots-oil) (nafta), hidroobrađeno; Ulje iz gačne faze	649-550-00-9	295-394-6	92045-12-0	L
▼M73
Vatrootporna keramička vlakna, vlakna za posebnu namjenu, osim onih koja su navedena drugdje u Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008; [umjetna staklena (silikatna) vlakna proizvoljne orijentacije koja sadrže 18 % ili manje masenog udjela alkalijskog oksida i zemnoalkalijskog oksida (Na2O + K2O + CaO + MgO + BaO)]	650-017-00-8	—	—	A, R
▼B
Vatrootporna keramička vlakna, vlakna za posebnu namjenu, osim onih koja su navedena drugdje u Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008; [umjetna staklena (silikatna) vlakna proizvoljne orijentacije koja sadrže 18 % ili manje masenog udjela alkalijskog oksida i zemnoalkalijskog oksida (Na2O + K2O + CaO + MgO + BaO)]	650-017-00-8	—	—	A, R

Dodatak 3.

Unos 29. – Tvari s mutagenim učinkom na zametne stanice: kategorija 1.A

Dodatak 4.

Unos 29. – Tvari s mutagenim učinkom na zametne stanice: kategorija 1.B

Tvari	Indeksni broj	EZ broj	CAS broj	Napomene
▼M14
O-izobutil-N-etoksi karboniltiokarbamat	006-094-00-X	434-350-4	103122-66-3
O-heksil-N-etoksikarboniltiokarbamat	006-102-00-1	432-750-3	—
▼B
heksametil-fosforov triamid; heksametil-fosforoamid	015-106-00-2	211-653-8	680-31-9
▼M14
Smjesa: dimetil(2-(hidroksimetilkarbamoil)etil)fosfonat; dietil(2-(hidroksimetilkarbamoil)etil)fosfonat; metiletil(2-(hidroksimetilkarbamoil)etil)fosfonat	015-196-00-3	435-960-3	—
▼M82
dimetilpropilfosfonat	015-208-00-7	242-555-3	18755-43-6
▼B
dietil-sulfat	016-027-00-6	200-589-6	64-67-5
kromov (VI) trioksid	024-001-00-0	215-607-8	1333-82-0	►M21 — ◄
kalijev dikromat	024-002-00-6	231-906-6	7778-50-9	►M21 — ◄
amonijev dikromat	024-003-00-1	232-143-1	7789-09-5	►M21 — ◄
▼M14
natrijev dikromat	024-004-00-7	234-190-3	10588-01-9
▼M14 —————
▼B
kromil diklorid; kromov oksiklorid	024-005-00-2	239-056-8	14977-61-8
kalijev kromat	024-006-00-8	232-140-5	7789-00-6
natrijev kromat	024-018-00-3	231-889-5	7775-11-3	►M21 — ◄
kadmijev fluorid	048-006-00-2	232-222-0	7790-79-6	►M21 — ◄
kadmijev klorid	048-008-00-3	233-296-7	10108-64-2	►M21 — ◄
kadmijev sulfat	048-009-00-9	233-331-6	10124-36-4	►M21 — ◄
▼M49
kadmijev karbonat	048-012-00-5	208-168-9	513-78-0
kadmijev hidroksid; kadmijev dihidroksid	048-013-00-0	244-168-5	21041-95-2
kadmijev nitrat; kadmijev dinitrat	048-014-00-6	233-710-6	10325-94-7
▼B
butan [sadrži ≥ 0,1 % butadiena (203-450-8)] [1]	601-004-01-8	203-448-7 [1]	106-97-8 [1]	C ►M21 — ◄
izobutan [sadrži ≥ 0,1 % butadiena (203-450-8)] [2]	601-004-01-8	20-857-2 [2]	75-28-5 [2]	C ►M21 — ◄
1,3-butadien; buta-1,3-dien	601-013-00-X	203-450-8	106-99-0	D
benzen	601-020-00-8	200-753-7	71-43-2	►M21 — ◄
benzo[a]piren; benzo[def]krizen	601-032-00-3	200-028-5	50-32-8
1,2-dibromo-3-kloropropan	602-021-00-6	202-479-3	96-12-8
etilen oksid; oksiran	603-023-00-X	200-849-9	75-21-8
propilen oksid; 1,2-epoksipropan; metil-oksiran	603-055-00-4	200-879-2	75-56-9	►M21 — ◄
2,2′-bioksiran; 1,2:3,4-diepoksibutan	603-060-00-1	215-979-1	1464-53-5
▼M69
2,2-bis(brommetil)propan-1,3-diol	603-240-00-X	221-967-7	3296-90-0
▼M14
2-kloro-6-fluoro-fenol	604-082-00-4	433-890-8	2040-90-6
▼B
metil-akrilamidometoksiacetat (sadrži ≥ 0,1 % akrilamida)	607-190-00-X	401-890-7	77402-03-0
metil-akril-amidoglikolat (sadrži ≥ 0,1 % akrilamida)	607-210-00-7	403-230-3	77402-05-2
▼M45
3,7-dimetilokta-2,6-dienenitril	608-067-00-3	225-918-0	5146-66-7
▼B
2-nitrotoluen	609-065-00-5	201-853-3	88-72-2	►M21 — ◄
4,4′-oksidianilin [1] i njegove soli p-aminofenil eter [1]	612-199-00-7	202-977-0 [1]	101-80-4 [1]	►M21 — ◄
▼M14
(2-kloroetil)(3-hidroksipropil)amonijev klorid	612-246-00-1	429-740-6	40722-80-3
▼B
etilenimin; aziridin	613-001-00-1	205-793-9	151-56-4
karbendazim (ISO) metil benzimidazol-2-ilkarbamat	613-048-00-8	234-232-0	10605-21-7
benomil (ISO) metil-1-(butilkarbamoil) benzimidazol-2-ilkarbamat	613-049-00-3	241-775-7	17804-35-2
▼M14
Kolhicin	614-005-00-6	200-598-5	64-86-8
▼B
1,3,5-tris(oksiranilmetil)-1,3,5-triazin-2,4,6(1H,3H,5H)-trion; TGIC	615-021-00-6	219-514-3	2451-62-9
akrilamid	616-003-00-0	201-173-7	79-06-1
1,3,5-tris-[(2S i 2R)-2,3-epoksipropil]-1,3,5-triazin-2,4,6-(1H,3H,5H)-trion	616-091-00-0	423-400-0	59653-74-6	►M21 — ◄
▼M14
N-[6,9-dihdro-9-[[2-hidroksi-1-(hidroksimetil)etoksi]metil]-6-okso-1H-purin-2-il]acetamid	616-148-00-X	424-550-1	84245-12-5
▼M69
N-(hidroksimetil)akrilamid; metilolakrilamid; [NMA]	616-230-00-5	213-103-2	924-42-5
▼M14
Katranska ulja, smeđi ugljen; Lako ulje; [Destilat lignitnog katrana koji vrije u području približno od 80 °C do 250 °C (176 °F do 482 °F). Sastavljen primarno od alifatskih i aromatskih ugljikovodika i monobazičnih fenola.]	648-002-00-6	302-674-4	94114-40-6	J
Preteče benzena (ugljen); Laki uljni redestilat, niskovrijući; [Destilat lakog ulja iz koksne peći s područjem destilacije približno ispod 100 °C (212 °F). Sastavljen primarno od alifatskih ugljikovodika C4 do C6.]	648-003-00-1	266-023-5	65996-88-5	J
Destilati (katran kamenog ugljena), frakcija benzena, s velikim udjelom BTX (benzen, toluen, ksileni); Laki uljni redestilat, niskovrijući; [Ostatak iz destilacije sirovog benzena radi uklanjanja predbenzenskih tokova. Sastavljen primarno od benzena, toluena i ksilena koji vriju u području približno od 75 °C do 200 °C (167 °F do 392 °F).]	648-004-00-7	309-984-9	101896-26-8	J
Aromatski ugljikovodici, C6-10, s velikim udjelom C8; Laki uljni redestilat, niskovrijući	648-005-00-2	292-697-5	90989-41-6	J
Benzinsko otapalo (ugljen), lako; Laki uljni redestilat, niskovrijući	648-006-00-8	287-498-5	85536-17-0	J
Benzinsko otapalo (ugljen), rez ksilena-stirena; Laki uljni redestilat, srednjovrijući	648-007-00-3	287-502-5	85536-20-5	J
Benzinsko otapalo (ugljen), kumaron i stiren moguć; Laki uljni redestilat, srednjovrijući	648-008-00-9	287-500-4	85536-19-2	J
Teški benzin (ugljen), ostaci dest.; Laki uljni redestilat, visokovrijući; [Ostatak iz destilacije regeneriranog benzina. Sastavljen primarno od naftalena i kondenzacijskih proizvoda indena i stirena.]	648-009-00-4	292-636-2	90641-12-6	J
Aromatski ugljikovodici, C8; Laki uljni redestilat, visokovrijući	648-010-00-X	292-694-9	90989-38-1	J
Aromatski ugljikovodici, C8-9, ugljikovodični smolni polim. nusprodukt; Laki uljni redestilat, visokovrijući; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven isparavanjem otapala pod vakuumom iz polimerizirane ugljikovodične smole. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C9 i vriju u području približno od 120 °C do 215 °C (248 °F do 419 °F).]	648-012-00-0	295-281-1	91995-20-9	J
Aromatski ugljikovodici, C9-12, dest. benzena; Laki uljni redestilat, visokovrijući	648-013-00-6	295-551-9	92062-36-7	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alkalna frakcija benzena, kiseli ekstrakt; Ekst. ostaci lakog ulja, niskovrijući [Redestilat destilata visokotemperaturnog katrana bituminoznog ugljena, oslobođenog katranskih kiselina i katranskih baza, koji vrije u području približno od 90 °C do 160 °C (194 °F do 320 °F). Sastoji se pretežito od benzena, toluena i ksilena.]	648-014-00-1	295-323-9	91995-61-8	J
Ostaci ekstrakcije (katran kamenog ugljena), alkalna frakcija benzena, kis. ekstrakt; Ekst. ostaci lakog ulja, niskovrijući; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven redestilacijom destilata visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena (bez katranskih kiselina i katranskih baza). Sastoji se pretežito od nesupstituiranih i supstituiranih mononuklearnih aromatskih ugljikovodika koji vriju u području približno od 85 °C do 195 °C (185 °F do 383 °F).]	648-015-00-7	309-868-8	101316-63-6	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), kisela benzenska frakcija; Ekst. ostaci lakog ulja, niskovrijući; [Kiseli mulj koji nastaje kao nusproizvod pročišćavanja sirovog visokotemperaturnog ugljena sumpornom kiselinom. Sastavljen primarno od sumporne kiseline i organskih spojeva.]	648-016-00-2	298-725-2	93821-38-6	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, vršni produkti dest.; Ekst. ostaci lakog ulja, niskovrijući; [Prva frakcija iz destilacije aromatskih ugljikovodika, proizvoda s dna predfrakcionatora bogatih kumaronom, naftalenom i indenom ili ispranog karbolnog ulja koji vriju znatno ispod 145 °C (293 °F). Sastavljena primarno od alifatskih i aromatskih ugljikovodika C7 i C8.]	648-017-00-8	292-625-2	90641-02-4	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, kiseli ekst., indenska frakcija; Ekst. ostaci lakog ulja, srednjovrijući	648-018-00-3	309-867-2	101316-62-5	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, benzinska frakcija indena; Ekst. ostaci lakog ulja, visokovrijući; [Destilat aromatskih ugljikovodika, proizvoda s dna predfrakcionatora bogatih kumaronom, naftalenom i indenom ili ispranog karbolnog ulja s područjem vrenja približno od 155 °C do 180 °C (311 °F do 356 °F). Sastavljen primarno od indena, indana i trimetilbenzena.]	648-019-00-9	292-626-8	90641-03-5	J
Benzinsko otapalo (ugljen); [Destilat iz lakog ulja visokotemp. koksne peći katrana kam. ugljena ili iz alk. ekstrakta ostatka ulja katrana kamenog ugljena koji ima područje destilacije približno od 130 °C do 210 °C (266 °F do 410 °F). Sastavljen primarno od indena i drugih policikličkih prstenastih sustava koji sadrže jedan aromatski prsten. Može sadržavati fenolne spojeve i aromatske dušikove baze.]; Ekst. ostaci lakog ulja, visokovrijući	648-020-00-4	266-013-0	65996-79-4	J
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja, neutralna frakcija; Ekst. ostaci lakog ulja, visokovrijući; [Destilat iz frakcijske destilacije visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena. Sastavljen primarno od alkil-supstituiranih aromatskih ugljikovodika s jednim prstenom koji vriju u području približno od 135 °C do 210 °C (275 °F do 410 °F). Može sadržavati i nezasićene ugljikovodike, kao što su inden i kumaron.]	648-021-00-X	309-971-8	101794-90-5	J
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja, kiseli ekst.; Ekst. ostaci lakog ulja, visokovrijući; [To ulje je složena smjesa aromatskih ugljikovodika, primarno indena, naftalena, kumarona, fenola i o-, m- i p-krezola i vrije u području od 140 °C do 215 °C (284 °F do 419 °F).]	648-022-00-5	292-609-5	90640-87-2	J
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja; Karbolno ulje; [Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom katrana kamenog ugljena. Sastoji se od aromata i drugih ugljikovodika, spojeva fenola i aromatskih dušikovih spojeva i destilira u području približno od 150 °C do 210 °C (302 °F do 410 °F).]	648-023-00-0	283-483-2	84650-03-3	J
Katranska ulja, ugljen; Karbolno ulje; [Destilat iz visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena koji ima područje destilacije približno od 130 °C do 250 °C (266 °F do 410 °F). Sastavljen primarno od naftalena, alkilnaftalena, fenolnih spojeva i aromatskih dušikovih baza.]	648-024-00-6	266-016-7	65996-82-9	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, kiseli ekst.; Ekstrahirani ostatak karbolnog ulja; [Ulje nastalo iz kiselog pranja alkalno ispranog karbolnog ulja radi uklanjanja malih količina bazičnih spojeva (katranske baze). Sastavljeno primarno od indena, indana i alkilbenzena.]	648-026-00-7	292-624-7	90641-01-3	J
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. katransko ulje; Ekstrahirani ostatak karbolnog ulja; [Ostatak dobiven alkalnim pranjem ulja katrana kamenog ugljena, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida, nakon uklanjanja sirovih kiselina katrana kamenog ugljena. Sastavljen primarno od naftalena i aromatskih dušikovih baza.]	648-027-00-2	266-021-4	65996-87-4	J
Ekstrahirana ulja (ugljen), lako ulje; Kiseli ekstrakt; [Vodeni ekstrakt proizveden kiselim pranjem alkalno ispranog karbolnog ulja. Sastavljen primarno od kiselih soli različitih aromatskih dušikovih baza, uključujući piridin, kinolin i njihove alkil derivate.]	648-028-00-8	292-622-6	90640-99-6	J
Piridin, alkil derivati; Sirove katranske baze; [Složeni sastav polialkiliranih piridina koji su dobiveni iz destilacije katrana kamenog ugljena ili kao visoko-vrijući destilati približno iznad 150 °C (302 °F) iz reakcije amonijaka s acetaldehidom, formaldehidom ili paraformaldehidom.]	648-029-00-3	269-929-9	68391-11-7	J
Katranske baze, ugljen, pikolinska frakcija; Destilatne baze; [Piridinske baze koje vriju u području približno od 125 °C do 160 °C (257 °F do 320 °F) dobivene destilacijom neutraliziranog kiselog ekstrakta frakcije katrana koji sadrži baze dobivene destilacijom bituminoznih katrana kamenog ugljena. Sastavljene uglavnom od lutidina i pikolina.]	648-030-00-9	295-548-2	92062-33-4	J
Katranske baze, ugljen, lutidinska frakcija; Destilatne baze	648-031-00-4	293-766-2	91082-52-9	J
Ekstrahirana ulja (ugljen), katranska baza, kolidinska frakcija; Destilatne baze; [Ekstrakt proizveden kis. ekstrakcijom baza iz aromatskih ulja sirovog katrana kamenog ugljena, neutralizacijom i destilacijom baza. Sastavljen primarno od kolidina, anilina, toluidina, lutidina, ksilidina.]	648-032-00-X	273-077-3	68937-63-3	J
Katranske baze, ugljen, kolidinska frakcija; Destilatne baze; [Destilacijska frakcija koja vrije u području približno od 181 °C do 186 °C (356 °F do 367 °F) iz sirovih baza dobivenih iz neutraliziranih, kis. ekstrahiranih frakcija katrana koji sadrži baze dobivene destilacijom bituminoznog katrana kamenog ugljena. Sadrži uglavnom anilin i kolidine.]	648-033-00-5	295-543-5	92062-28-7	J
Katranske baze, ugljen, anilinska frakcija; Destilatne baze; [Frakcija destilacije koja vrije u području približno od 180 °C do 200 °C (356 °F do 392 °F) dobivena iz sirovih baza defenolizacijom i uklanjanjem baza iz karbolnog ulja iz destilacije katrana kamenog ugljena. Sadrži uglavnom anilin, kolidine, lutidine i toluidine.]	648-034-00-0	295-541-4	92062-27-6	J
Katranske baze, ugljen, toluidinska frakcija; Destilatne baze	648-035-00-6	293-767-8	91082-53-0	J
Destilati (nafta), alkeni-alkini dobiveni pirolizom ulja, pomiješani s visoko-temp. katranom kamenog ugljena, indenska frakcija; Redestilati; [Složeni sastav ugljikovodika koji su dobiveni kao redestilat iz frakcijske destilacije bituminoznog visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena i ostatnih ulja dobivenih pirolitičkom proizvodnjom alkena i alkina iz naftnih produkata ili prirodnog plina. Sastoji se pretežito od indena i vrije u području približno od 160 °C do 190 °C (320 °F do 374 °F).]	648-036-00-1	295-292-1	91995-31-2	J
Destilati (ugljen), katran kamenog ugljena - ostatna pirolitička ulja, naftalenska ulja; Redestilati; [Redestilat dobiven iz frakcijske destilacije bituminoznog visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena i pirolitičkih ostatnih ulja, koji vrije u području približno od 190 °C do 270 °C (374 °F d 518 °F). Sastavljen primarno od supstituiranih dinuklearnih aromata.]	648-037-00-7	295-295-8	91995-35-6	J
Ekstrahirana ulja (ugljen), katran kamenog ugljena - ostatna pirolitička ulja, naftalensko ulje; redestilat; Redestilati; [Redestilat iz frakcijske destilacije defenoliranog metilnaftalenskog ulja iz kojega su uklonjene baze, dobivenog iz bituminoznog visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena i pirolitičkih ostatnih ulja koja vriju u području približno od 220 °C do 230 °C (428 °F do 446 °F). Sastoji se pretežito od nesupstituiranih i supstituiranih dinuklearnih aromatskih ugljikovodika.]	648-038-00-2	295-329-1	91995-66-3	J
Ekstrahirana ulja (ugljen), katran kamenog ugljena - ostatna pirolitička ulja, naftalenska ulja; Redestilati; [Neutralno ulje dobiveno uklanjanjem baza i defenolacijom iz ulja dobivenog pri destilaciji visokotemperaturnog katrana i ostatnih pirolitičkih ulja, koje ima područje vrenja približno od 225 °C do 255 °C (437 °F d 491 °F). Sastavljeno primarno od supstituiranih dinuklearnih aromatskih ugljikovodika.]	648-039-00-8	310-170-0	122070-79-5	J
Ekstrahirana ulja (ugljen), katran kamenog ugljena - ostatna pirolitička ulja, naftalensko ulje; dest. ostaci; Redestilati; [Ostatak iz destilacije defenoliranog metilnaftalenskog ulja (iz bituminoznog katrana kamenog ugljena i ostatnih pirolitičkih ulja) iz kojega su uklonjene baze, s područjem vrenja približno od 240 °C do 260 °C (464 °F do 500 °F). Sastavljen primarno od supstituiranih dinuklearnih aromatskih i heterocikličkih ugljikovodika.]	648-040-00-3	310-171-6	122070-80-8	J
▼M26
Smola, katran kamenog ugljena, visokotemperaturna (Ostatak iz destilacije visokotemperaturnog ugljenog katrana. Crna kruta tvar s približnom točkom omekšavanja od 30 °C do 180 °C (86 °F do 356 °F). Sastavljena primarno od složene smjese aromatskih ugljikovodika s tročlanim ili višečlanim kondenziranim prstenovima.)	648-055-00-5	266-028-2	65996-93-2
▼M14
Destilati (ugljen), lako ulje koksne peći, naftalenski rez; Naftalensko ulje; [Složeni sastav ugljikovodika dobivenih pretodnim frakcioniranjem (kontinuirana destilacija) lakog ulja iz koksne peći. Sastoji se pretežito od naftalena, kumarona i indena i vrije iznad 148 °C (298 °F).]	648-084-00-3	285-076-5	85029-51-2	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja; Naftalensko ulje; [Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom katrana kamenog ugljena. Sastoji se primarno od aromatskih i drugih ugljikovodika, spojeva fenola i aromatskih spojeva dušika i destilira u području približno od 200 °C do 250 °C (392 °F do 482 °F).]	648-085-00-9	283-484-8	84650-04-4	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, nisko-naftalenska; Redestilat naftalenskog ulja; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kristalizacijom naftalenskog ulja. Sastavljen primarno od naftalena, alkilnaftalena i fenolnih spojeva.]	648-086-00-4	284-898-1	84989-09-3	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), kristalinična matična tekućina naftalenskog ulja; Redestilat naftalenskog ulja; [Složeni sastav organskih spojeva dobiven kao filtrat kod kristalizacije naftalenske frakcije iz katrana kamenog ugljena, koji vrije u području približno od 200 °C do 230 °C (392 °F do 446 °F). Sadrži uglevnom naftalen, tionaften i alkilnaftalene.]	648-087-00-X	295-310-8	91995-49-2	J, M
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje, alk.; Ekstrakt naftalenskog ulja, ostatak; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod alkalnog pranja naftalenskog ulja radi uklanjanja fenolnih spojeva (katranske kiseline). Sastavljen je od naftalena i alkilnaftalena.]	648-088-00-5	310-166-9	121620-47-1	J, M
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje, alk., nisko-naftalensko; Ekstrakt naftalenskog ulja, ostatak; [Složeni sastav ugljikovodika preostao nakon uklanjanja naftalena iz alkalno ispranog naftalenskog ulja postupkom kristalizacije. Sastavljen je primarno od naftalena i alkilnaftalena.]	648-089-00-0	310-167-4	121620-48-2	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, bez naftalena, alk. ekst.; Ekstrakt naftalenskog ulja, ostatak; [Ulje preostalo nakon uklanjanja fenolnih spojeva (katranske kiseline) iz ispuštenog naftalenskog ulja alkalnim pranjem. Sastavljeno primarno od naftalena i alkilnaftalena.]	648-090-00-6	292-612-1	90640-90-7	J, M
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje alk., vršni produkti dest.; Ekstrakt naftalenskog ulja, ostatak; [Destilat iz alkalno ispranog naftalenskog ulja s područjem destilacije približno od 180 °C do 220 °C (356 °F do 428 °F). Sastavljen primarno od naftalena, alkilbenzena, indena i indana.]	648-091-00-1	292-627-3	90641-04-6	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, frakcija metilnaftalena; Metilnaftalensko ulje; [ Destilat iz frakcijske destilacije visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena. Sastavljen primarno od supstituiranih aromatskih ugljikovodika s dva prstena i aromatskih dušikovih baza koji vriju u području približno od 225 °C do 255 °C (437 °F do 491 °F).]	648-092-00-7	309-985-4	101896-27-9	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, frakcija indol-metilnaftalen; Metilnaftalensko ulje; [Destilat iz frakcijske destilacije visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena. Sastavljen primarno od indola i metilnaftalena koji vriju u području približno od 235 °C do 255 °C (455 °F do 491 °F).]	648-093-00-2	309-972-3	101794-91-6	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, kiseli ekstrakti; Ekstrakt metilnaftalenskog ulja, ostatak; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem baza iz metilnaftalenske frakcije dobivene destilacijom katrana kamenog ugljena, koji vrije u području približno od 230 °C do 255 °C (446 °F do 491 °F). Sadrži uglavnom 1(2)-metilnaftalen, naftalen, dimetilnaftalen i bifenil.]	648-094-00-8	295-309-2	91995-48-1	J, M
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje alk., ostaci dest.; Ekstrakt metilnaftalenskog ulja, ostatak; [Ostatak iz destilacije alkalno ispranog naftalenskog ulja s područjem destilacije približno od 220 °C do 300 °C (428 °F do 572 °F). Sastavljen primarno od naftalena, alkilnaftalena i aromatskih dušikovih baza.]	648-095-00-3	292-628-9	90641-05-7	J, M
Ulja ekstrakcije (ugljen), kisela, bez katranske baze; Ekstrakt metilnaftalenskog ulja, ostatak; [Uljni ekstrakt iz ostatka alkalne ekstrakcije katrana kamenog ugljena proizveden kiselim pranjem, npr. vodenom otopinom sumporne kiseline, nakon destilacije radi uklanjanja katranskih baza, koji vrije u području približno od 220 °C do 265 °C (428 °F do 509 °F). Sastavljen primarno od alkilnaftalena.]	648-096-00-9	284-901-6	84989-12-8	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), frakcija benzena, dest. ostaci; Isprano ulje; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz destilacije sirovog benzena (visokotemperaturni katran kamenog ugljena). Može biti tekućina s područjem destilacije približno od 150 °C do 300 °C (302 °F do 572 °F) ili polukruta ili kruta tvar s talištem do 70 °C (158 °F). Sastavljen je primarno od naftalena i alkilnaftalena.]	648-097-00-4	310-165-3	121620-46-0	J, M
Antracensko ulje, antracenska kaša; Frakcija antracenskog ulja; [Kruta tvar bogata antracenom dobivena kristalizacijom i centrifugiranjem antracenskog ulja. Sastavljena je primarno od antracena, karbazola i fenantrena.]	648-103-00-5	292-603-2	90640-81-6	J, M
Antracensko ulje, nisko-antracensko; Frakcija antracenskog ulja; [Ulje preostalo nakon uklanjanja krute antracenom bogate tvari (antracenska kaša) iz antracenskog ulja postupkom kristalizacije. Sastavljeno je primarno od dvočlanih, tročlanih i četveročlanih aromatskih spojeva.]	648-104-00-0	292-604-8	90640-82-7	J, M
Ostaci (katran kamenog ugljena), dest. antracenskog ulja; Frakcija antracenskog ulja; [Ostatak iz frakcijske destilacije sirovog antracena koji vrije u području približno od 340 °C od 400 °C (644 °F do 752 °F). Sastoji se pretežito od tri- i polinuklearnih aromatskih i heterocikličkih ugljikovodika.]	648-105-00-6	295-505-8	92061-92-2	J, M
Antracensko ulje, antracenska kaša, frakcija antracena; Frakcija antracenskog ulja; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije antracena dobivenog kristalizacijom antracenskog ulja iz bituminoznog visokotemperaturnog katrana, koji vrije u području približno od 330 °C do 350 °C (626 °F do 662 °F). Sadrži uglavnom antracen, karbazol i fenantren.]	648-106-00-1	295-275-9	91995-15-2	J, M
Antracensko ulje, antracenska kaša, frakcija karbazola; Frakcija antracenskog ulja; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije antracena dobivenog kristalizacijom antracenskog ulja iz bituminoznog visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena, koji vrije u području približno od 350 °C do 360 °C (662 °F do 680 °F). Sadrži uglavnom antracen, karbazol i fenantren.]	648-107-00-7	295-276-4	91995-16-3	J, M
Antracensko ulje, antracenska kaša, laki dest.; Frakcija antracenskog ulja; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije antracena dobivenog kristalizacijom antracenskog ulja iz bituminoznog visokotemperaturnog katrana, koji vrije u području približno od 290 °C do 340 °C (554 °F do 644 °F). Sadrži uglavnom trinuklearne aromate i njihove dihidro-derivate.]	648-108-00-2	295-278-5	91995-17-4	J, M
Katranska ulja, ugljen, niskotemp.; Katransko ulje, visokovrijuće; [Destilat niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena. Sastavljen primarno od ugljikovodika, fenolnih spojeva i aromatskih dušikovih baza koji vriju u području približno od 160 °C do 340 °C (320 °F do 644 °F).]	648-109-00-8	309-889-2	101316-87-4	J, M
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. niskotemperaturni katran kamenog ugljena; [Ostatak ulja niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena nakon alkalnog pranja, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida, radi uklanjanja sirovih katranskih kiselina iz ugljena. Sastavljen primarno od ugljikovodika i aromatskih dušikovih baza.]	648-110-00-3	310-191-5	122384-78-5	J, M
Fenoli, ekst. amonijačne tekućine; Alkalni ekstrakt; [Sastav fenola ekstrahiran pomoću izobutil-acetata iz amonijačne otopine kondenzirane iz plina koji se razvija pri niskotemperaturnoj (ispod 700 °C (1 292 °F)) destruktivnoj destilaciji ugljena. Sastoji se pretežito od smjese monohidroksi- i dihidroksi-fenola.]	648-111-00-9	284-881-9	84988-93-2	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja, alk. ekstrakti; Alkalni ekstrakt; [Vodeni ekstrakt iz karbolnog ulja proizveden alkalnim pranjem, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida. Sastavljen primarno od alkalijskih soli različitih fenolnih spojeva.]	648-112-00-4	292-610-0	90640-88-3	J, M
Ekstrakti, alk. ulje katrana kamenog ugljena; Alkalni ekstrakt; [Ekstrakt iz ulja katrana kamenog ugljena proizveden alkalnim pranjem, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida. Sastavljen primarno od alkalijskih soli različitih fenolnih spojeva.]	648-113-00-X	266-017-2	65996-83-0	J, M
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, alk. ekstrakti; Alkalni ekstrakt; [Vodeni ekstrakt iz naftalenskog ulja proizveden alkalnim pranjem, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida. Sastavljen primarno od alkalijskih soli različitih fenolnih spojeva.]	648-114-00-5	292-611-6	90640-89-4	J, M
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. katransko ulje, karbonizirano, ovapnjeno; Sirovi fenoli; [Proizvod dobiven obradom alkalnog ekstrakta ulja katrana kamenog ugljena s CO2 i CaO. Sastavljen primarno od CaCO3, Ca(OH)2, Na2CO3 i drugih organskih i anorganskih nečistoća.]	648-115-00-0	292-629-4	90641-06-8	J, M
Katranske kiseline, ugljen, sirovina; Sirovi fenoli; [Reakcijski proizvod dobiven neutralizacijom alkalnog ekstrakta ulja katrana kamenog ugljena kiselom otopinom, npr. vodenom otopinom sumporne kiseline ili plinovitim ugljikovim dioksidom, radi dobivanja slobodnih kiselina. Sastavljen primarno od katranskih kiselina npr. fenola, krezola i ksilenola.]	648-116-00-6	266-019-3	65996-85-2	J, M
Katranske kiseline, smeđi ugljen, sirovina; Sirovi fenoli; [Kiseljeni alkalni ekstrakt destilata katrana smeđeg ugljena. Sastavljen primarno od fenola i homologa fenola.]	648-117-00-1	309-888-7	101316-86-3	J, M
Katranske kiseline, uplinjavanje smeđeg ugljena; Sirovi fenoli; [Složeni sastav organskih spojeva dobiven kod uplinjavanja smeđeg ugljena. Sastavljen primarno od hidroksi-aromatskih fenola C6-10 i njihovih homologa.]	648-118-00-7	295-536-7	92062-22-1	J, M
Katranske kiseline, ostaci dest.; Destilat fenola; [Ostatak iz destilacije sirovog fenola iz ugljena. Sastoji se pretežito od fenola koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C8 do C10 s točkom omekšavanja od 60 °C do 80 °C (140 °F do 176 °F).]	648-119-00-2	306-251-5	96690-55-0	J, M
Katranske kiseline, frakcija metilfenola; Destilat fenola; [Frakcija katranske kiseline bogata 3- i 4-metilfenolom, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena.]	648-120-00-8	284-892-9	84989-04-8	J, M
Katranske kiseline, frakcija polialkilfenola; Destilat fenola; [Frakcija katranskih kiselina regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena, s područjem vrenja približno od 225 °C do 320 °C (437 °F do 608 °F). Sastavljena primarno od polialkilfenola.]	648-121-00-3	284-893-4	84989-05-9	J, M
Katranske kiseline, frakcija ksilenola; Destilat fenola; [Frakcija katranskih kiselina bogata 2,4- i 2,5-dimetilfenolom, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena.]	648-122-00-9	284-895-5	84989-06-0	J, M
Katranske kiseline, frakcija etilfenola; Destilat fenola; [Frakcija katranskih kiselina bogata 3- i 4-etilfenolom, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena.]	648-123-00-4	284-891-3	84989-03-7	J, M
Katranske kiseline, 3,5-ksilenolna frakcija; Destilat fenola; [Frakcija katranskih kiselina bogata 3,5-dimetilfenolom, regenerirana destilacijom katranskih kiselina niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena.]	648-124-00-X	284-896-0	84989-07-1	J, M
Katranske kiseline, ostaci, destilati, prvi rez; Destilat fenola; [Ostatak iz destilacije lakog karbolnog ulja u području od 235 °C do 355 °C (481 °F do 697 °F).]	648-125-00-5	270-713-1	68477-23-6	J, M
Katranske kiseline, krezilne, ostaci; Destilat fenola; [Ostatak iz sirovih kiselina katrana kamenog ugljena nakon uklanjanja fenola, krezola, ksilenola i svih fenola s višim vrelištem. Crna kruta tvar s talištem na približno 80 °C (176 °F). Sastavljena primarno od polialkifenola, guma-smola i anorganskih soli.]	648-126-00-0	271-418-0	68555-24-8	J, M
Fenoli, C9-11; Destilat fenola	648-127-00-6	293-435-2	91079-47-9	J, M
Katranske kiseline, krezilne; Destilat fenola; [Složeni sastav organskih spojeva dobiven iz smeđeg ugljena, koji vrije u području približno od 200 °C do 230 °C (392 °F do 446 °F). Sadrži uglavnom fenole i piridinske baze.]	648-128-00-1	295-540-9	92062-26-5	J, M
Katranske kiseline, smeđi ugljen, C2-alkilfenolna frakcija; Destilat fenola; [Destilat iz kiseljenja alkalno ispranog destilata lignitnog katrana, koji vrije u području približno od 200 °C do 230 °C (392 °F do 446 °F). Sastavljen primarno od m- i p-etilfenola te krezola i ksilenola.]	648-129-00-7	302-662-9	94114-29-1	J, M
Ekstrahirana ulja (ugljen), naftalenska ulja; Kis. ekstrakt; [Vodeni ekstrakt proizveden kiselim pranjem alkalno ispranog naftalenskog ulja. Sastavljen primarno od kiselih soli različitih aromatskih dušikovih baza, uključujući piridin, kinolin i njihove alkil- derivate.]	648-130-00-2	292-623-1	90641-00-2	J, M
Katranske baze, derivati kinolina; Destilatne baze	648-131-00-8	271-020-7	68513-87-1	J, M
Katranske baze, ugljen, frakcija derivata kinolina; Destilatne baze	648-132-00-3	274-560-1	70321-67-4	J, M
Katranske baze, ugljen, ostaci dest.; Destilatne baze; [Destilacijski ostatak preostao nakon destilacije neutraliziranih, kiselinom ekstrahiranih frakcija katrana koje sadrže baze, dobivenih destilacijom katrana kamenog ugljena. Sadrži uglavnom anilin, kolidine, kinolin i derivate kinolina i toluidine.]	648-133-00-9	295-544-0	92062-29-8	J, M
Ugljikovodična ulja, aromati, miješana s polietilenom i polipropilenom, pirolizirana, frakcija lakog ulja; Proizvodi toplinske obrade; [Ulje dobiveno kod toplinske obrade smjese polietilen/polipropilen smolom katrana kamenog ugljena ili aromatskim uljima. Sastoji se pretežito od benzena i njegovih homologa koji vriju u području približno od 70 °C do 120 °C (158 °F do 248 °F).]	648-134-00-4	309-745-9	100801-63-6	J, M
Ugljikovodična ulja, aromati, miješana s polietilenom, pirolizirana, frakcija lakog ulja; Proizvodi toplinske obrade; [Ulje dobiveno kod toplinske obrade polietilena smolom katrana kamenog ugljena ili aromatskim uljima. Sastoji se pretežito od benzena i njegovih homologa koji vriju u području približno od 70 °C do 120 °C (158 °F do 248 °F).]	648-135-00-X	309-748-5	100801-65-8	J, M
Ugljikovodična ulja, arom., miješana s polistirenom, pirolizirana, frakcija lakog ulja; Proizvodi toplinske obrade; [Ulje dobiveno kod toplinske obrade polistirena smolom katrana kamenog ugljena ili aromatskim uljima. Sastoji se pretežito od benzena i njegovih homologa koji vriju u području približno od 70 °C do 210 °C (158 °F do 410 °F).]	648-136-00-5	309-749-0	100801-66-9	J, M
Ostaci ekstrakcije (ugljen), katransko ulje alk., dest. ostaci naftalena; Ekstrahirani ostatak naftalenskog ulja; [Ostatak dobiven iz kemijskog ulja ekstrahiran nakon uklanjanja naftalena destilacijom, sastavljen primarno od aromatskih ugljikovodika s dvočlanim do četveročlanim kondenziranim prstenovima i aromatskih dušikovih baza.]	648-137-00-0	277-567-8	73665-18-6	J, M
Katranske kiseline, krezilične, natrijeve soli, kaustične otopine; Alkalni ekstrakt	648-139-00-1	272-361-4	68815-21-4	J, M
Uljni ekstrakti (ugljen), katranska baza; Kiseli ekstrakt; [Ekstrakt iz ostatka alkalne ekstrakcije ulja katrana kamenog ugljena proizveden kiselim pranjem, npr. vodenom otopinom sumporne kiseline, nakon destilacije radi uklanjanja naftalena. Sastavljen primarno od kiselih soli različitih aromatskih dušikovih baza, uključujući piridin, kinolin i njihove alkil-derivate.]	648-140-00-7	266-020-9	65996-86-3	J, M
Katranske baze, ugljen, sirovina; Baze sirovog katrana; [Reakcijski proizvod dobiven neutralizacijom uljnog ekstrakta baza katrana kamenog ugljena alkalnom otopinom, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida, radi dobivanja slobodnih baza. Sastavljen primarno od organskih baza kao što su akridin, fenantridin, piridin, kinolin i njihovih alkil-derivata.]	648-141-00-2	266-018-8	65996-84-1	J, M
Lako ulje (ugljen), koksna peć; Sirovi benzen; [Hlapljiva organska tekućina ekstrahirana iz plina koji se razvija kod visokotemperaturne (iznad 700 °C (1 292 °F)) destruktivne destilacije ugljena. Sastavljena primarno od benzena, toluena i ksilena. Može sadržavati manje količine drugih ugljikovodičnih sastojaka.]	648-147-00-5	266-012-5	65996-78-3	J
Destilati (ugljen), ekstrakcija tek. otapalom, primarni; [Tekući proizvod kondenzacije para koje se oslobađaju tijekom digestije ugljena u tekućem otapalu i vriju u području približno od 30 °C do 300 °C (86 °F do 572 °F). Sastavljen primarno od djelomično hidrogeniranih aromatskih ugljikovodika s kondenziranim prstenovima, aromatskih spojeva koji sadrže dušik, kisik i sumpor i njihovih alkil-derivata koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C14.]	648-148-00-0	302-688-0	94114-52-0	J
Destilati (ugljen), ekst. otapalo, hidrokrekirano; [Destilat dobiven hidrokrekiranjem ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 30 °C do 300 °C (86 °F do 572 °F). Sastavljen primarno od aromatskih, hidrogeniranih aromatskih i naftenskih spojeva, njihovih alkil-derivata i alkana s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C14. Prisutni su i aromatski spojevi koji sadrže dušik, sumpor i kisik te hidrogenirani aromatski spojevi.]	648-149-00-6	302-689-6	94114-53-1	J
Teški benzin (ugljen), ekst. otapalo, hidrokrekirano; [Frakcija destilata dobivena hidrokrekiranjem ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom, koja vrije u području približno od 30 °C do 180 °C (86 °F do 356 °F). Sastavljena primarno od aromatskih, hidrogeniranih aromatskih i naftenskih spojeva, njihovih alkil-derivata i alkana s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C9. Prisutni su i aromatski i hidrogenirani aromatski spojevi koji sadrže dušik, sumpor i kisik.]	648-150-00-1	302-690-1	94114-54-2	J
Destilati (ugljen), ekst. otapalo, blago hidrokrekirano; [Destilat dobiven hidrokrekiranjem ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 180 °C do 300 °C (356 °F do 572 °F). Sastavljen primarno od aromatskih spojeva s dva prstena, hidrogeniranih aromatskih i naftenskih spojeva, njihovih alkil-derivata i alkana koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C14. Prisutni su i spojevi koji sadrže dušik, sumpor i kisik.]	648-152-00-2	302-692-2	94114-56-4	J
Destilati (ugljen), ekst. otapalo, blago hidrokrekirano hidrogenirano; [Destilat iz hidrogenacije hidrokrekiranog srednjeg destilata ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 180 °C do 280 °C (356 °F do 536 °F). Sastavljen primarno od hidrogeniranih ugljikovih spojeva s dva prstena i njihovih alkil-derivata koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C14.]	648-153-00-8	302-693-8	94114-57-5	J
Lako ulje (ugljen), semi-koking proces; Svježe ulje; [Hlapljiva organska tekućina kondenzirana iz plina koji se razvija kod niskotemperaturne (ispod 700 °C (1 292 °F)) destruktivne destilacije ugljena. Sastavljena primarno od ugljikovodika C6-10.]	648-156-00-4	292-635-7	90641-11-5	J
▼B
Plinovi (nafta), vršni produkt depropanizera katalitički krekiranog benzina, s visokim udjelom C3 bez kiselina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom ugljikovodika katalitičkog krekinga i obrađenih da se uklone kis. nečistoće. Sastoje se od ugljikovodika koji imaju brojeve ugljikovih atoma od C2 do C4, pretežito C3.)	649-062-00-6	270-755-0	68477-73-6	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), katalitički kreking; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih u procesu katalitičkog krekinga. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-063-00-1	270-756-6	68477-74-7	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), katalitički kreking, s visokim udjelom C1-5; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6, pretežito od C1 do C5.)	649-064-00-7	270-757-1	68477-75-8	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkt stabilizatora kat. polimernog benzina, s visokim udjelom C2-4; Naftnih plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionom stabilizacijom kat. polimernog benzina. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C2 do C6, pretežito od C2 do C4.)	649-065-00-2	270-758-7	68477-76-9	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), katalitički reforming, s visokim udjelom C1-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom produkata iz procesa katalitičkog reformiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6, pretežito od C1 do C4.)	649-066-00-8	270-760-8	68477-79-2	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), C3-5 olefinsko-parafinska sirovina za alkilaciju; Naftni plin (Složeni sastav olefinskih i parafinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5 koji služe kao sirovina za process alkilacije. Okolišna temperatura normalno prelazi kritičnu temperaturu ovog sastava.)	649-067-00-3	270-765-5	68477-83-8	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), s visokim udjelom C4 Naftnih plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičke frakcionacije. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5, pretežito C4.)	649-068-00-9	270-767-6	68477-85-0	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkti deeatanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom frakcija plina i benzina iz procesa katalitičkog krakinga. Sadrži pretežito etan i etilen.)	649-069-00-4	270-768-1	68477-86-1	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkti deizobutanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih atmosferskom destilacijom toka butan-butilen. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C4.)	649-070-00-X	270-769-7	68477-87-2	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), suhi depropanizer, s visokim udjelom propena; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom produkata iz frakcija plina i benzina iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoje se pretežito od propilena s nešto etana i propan.)	649-071-00-5	270-772-3	68477-90-7	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkt depropanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz frakcija plina i benzina iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoje se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.)	649-072-00-0	270-773-9	68477-91-8	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkti depropanizera za rekuperaciju plina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom različitih ugljikovodičnih tokova. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C4., pretežito propan.)	649-073-00-6	270-777-0	68477-94-1	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), sirovina za „Girbatol” jedinicu; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika koji se upotrebljava kao sirovina u Girbatol jedinici za uklanjanje vodikovog sulfida. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.)	649-074-00-1	270-778-6	68477-95-2	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), frakcionator izomernog benzina, s visokim udjelom C4, bez vodikovog sulfida; Naftni plin	649-075-00-7	270-782-8	68477-99-6	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), posuda pretoka frakcionatora izbistrenog ulja katalitičkog krekinga i termički krekiranog vacuum ostatka; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom izbistrenog ulja katalitičkog krekinga i termički krekiranog vakuum ostatka. Sastoje se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-076-00-2	270-802-5	68478-21-7	►M21 — ◄ K
Otpaadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizacijski apsorber benzina katalitičkog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom katalitički krekinog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6.)	649-077-00-8	270-803-0	68478-22-8	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), kombinirani frakcionator katalitičkog krekinga, katalitičkog reforminga i hidrodesulfurizacije; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga, katalitičkog reforminga i hidrodesulfurizacije obrađen da se uklone kisele nečistoće. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C5.)	649-078-00-3	270-804-6	68478-24-0	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator frakcionatora katalitički reformiranog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije katalitički reformiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C4.)	649-079-00-9	270-806-7	68478-26-2	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), miješani tok postrojenja za zasićenje plina, s visokim udjelom C4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije primarnog benzina, izlaznog plina destilacije i izlaznog plina stabilizatora katalitički reformiranog benzina. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C6, pretežito butan i izobutan.)	649-080-00-4	270-813-5	68478-32-0	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), postrojenje za rekuperaciju zasićenog plina, s visokim udjelom C1-2; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcionacije izlaznog plina destilacije, primarnog benzina, izlaznog plina stabilizatora reformiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C5, pretežito metan i etan.)	649-081-00-X	270-814-0	68478-33-1	►M21 — ◄ K
Otpadni olin iz raf. procesa (nafta), termički kreking vacuum ostataka; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz termičkog krekinga vacuum ostataka. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-082-00-5	270-815-6	68478-34-2	►M21 — ◄ K
Ugljikovodici, s visokim udjelom C3-4, naftni destilat; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom i kondenzacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5, pretežito od C3 do C4.)	649-083-00-0	270-990-9	68512-91-4	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz deheksanizera primarnog benzina punog područja vrenja; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom primarnog benzina punog područja vrenja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.)	649-084-00-6	271-000-8	68513-15-5	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz depropanizera hidrokrekinga, s visokim udjelom ugljikovodika; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom produkata iz procesa hidrokrekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4. Također može sadržavati male količine vodika i vodikovog sulfida.)	649-085-00-1	271-001-3	68513-16-6	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz stabilizatora lakog primarnog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom lakog primarnog benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.)	649-086-00-7	271-002-9	68513-17-7	►M21 — ◄ K
Ostaci (nafta), spliter alkilacije, s visokim udjelom C4; Naftni plin (Složeni ostatak iz destilacije tokova različitih rafinerijskih operacija. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C5, pretežito butan a vrije u području približno od – 11.7 °C do 27.8 °C.)	649-087-00-2	271-010-2	68513-66-6	►M21 — ◄ K
Ugljikovodici, C1-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika pripravljen operacijom termičkog krekiranja i apsorpcije i destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4 a vriju u području približno od – 164 °C do – 0.5 °C.)	649-088-00-8	271-032-2	68514-31-8	►M21 — ◄ K
▼M14
Ugljikovodici, C1-4, slađeni; Naftni plin; (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem ugljikovodičnih plinova procesu slađenja radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4 i vriju u području približno od – 164 °C do – 0,5 °C (– 263 °F do 31 °F).]	649-089-00-3	271-038-5	68514-36-3	K
▼B
Ugljikovodici, C1-3; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3 i vriju u području približno od – 164 °C do – 42 °C.)	649-090-00-9	271-259-7	68527-16-2	►M21 — ◄ K
Ugljikovodici, C1-4, frakcija debutanizera Naftni plin	649-091-00-4	271-261-8	68527-19-5	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), C1-5, vlažni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom sirove nafte i/ili krekiranjem plinskog ulja destilacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-092-00-X	271-624-0	68602-83-5	►M21 — ◄ K
Ugljikovodici, C2-4; Naftni plin	649-093-00-5	271-734-9	68606-25-7	►M21 — ◄ K
Ugljikovodici, C3; Naftni plin	649-094-00-0	271-735-4	68606-26-8	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), sirovina za alkilaciju; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih katalitičkim krekiranjem plinskog ulja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C4.)	649-095-00-6	271-737-5	68606-27-9	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz dna frakcionatora depropanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom dna depropanizera. Sastoji se pretežito od butana, izobutana i butadiena.)	649-096-00-1	271-742-2	68606-34-8	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), rafinerijska mješavina; Naftni plin (Složeni sastav dobiven iz različitih procesa. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida i ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-097-00-7	272-183-7	68783-07-3	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), katalitički kreking; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5.)	649-098-00-2	272-203-4	68783-64-2	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), C2-4, slađeni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem destilata nafte procesu slađenja za pretvaranje merkaptana ili uklanjanje kiselih nečistoće. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4 i vriju u području približno od – 51 °C do – 34 °C.)	649-099-00-8	272-205-5	68783-65-3	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz frakcionacije sirove nafte; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih frakcionacijom sirove nafte. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-100-00-1	272-871-7	68918-99-0	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz deheksanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom spojenih tokova benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-101-00-7	272-872-2	68919-00-6	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), laki primarni benzin iz stabilizatora frakcionacije; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom lakog primarnog benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-102-00-2	272-878-5	68919-05-1	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz stripera „unifining” desulfurizacije benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih u procesu desulfurizacije i stripiranih iz benzinskog produkta. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-103-00-8	272-879-0	68919-06-2	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz katalitičkog reforminga primarnog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformiranjem primarnog benzina frakcionacijom ukupnog efluenta. Sastoji se od metana, etana i propana.)	649-104-00-3	272-882-7	68919-09-5	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkti splitera katalitičkog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom sirovine za C3 – C4 spliter. Sastoji se pretežito od C3 ugljikovodika.)	649-105-00-9	272-893-7	68919-20-0	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz primarnog stabilizatora; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom tekućine iz prve kolone upotrebljene u destilaciji sirove nafte. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-106-00-4	272-883-2	68919-10-8	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), debitanizer benzina katalitičkog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom benzina katalitičkog krekinga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-107-00-X	273-169-3	68952-76-1	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator katalitički krekiranih destilata i benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom benzina i destilata katalitičkog krekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-108-00-5	273-170-9	68952-77-2	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber termički krekiranog destilata, plinskog ulja i benzina; Naftni plin (Složena kombinacija ugljikovodika dobivenih iz separacije termički krekiranih destilata, benzina i plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-109-00-0	273-175-6	68952-81-8	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcionacijski stabilizator termički krekiranih ugljikovodika, naftni koking; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije termički krekiranih ugljikovodika iz procesa kokinga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-110-00-6	273-176-1	68952-82-9	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), lagani parno-krekirani, konc. butadiena; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa termičkog krekinga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4.)	649-111-00-1	273-265-5	68955-28-2	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkt stabilizatora katalitičkog reforminga primarnog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformingom primarnog benzina i frakcionacijom ukupnog efluenta. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4)	649-112-00-7	273-270-2	68955-34-0	►M21 — ◄ K
Ugljikovodici, C4; Naftni plin	649-113-00-2	289-339-5	87741-01-3	►M21 — ◄ K
Alkani, C1-4, s visokim udjelom C3, Naftni plin	649-114-00-8	292-456-4	90622-55-2	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), parno-krekirani s visokim udjelom C3; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvednih destilacijom produkata iz procesa parnog krekinga. Sastoji se pretežito od propilena s nešto propana i vrije u području približno od – 70 °C do 0 °C.)	649-115-00-3	295-404-9	92045-22-2	►M21 — ◄ K
Ugljikovodici, C4, destilat parnog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa parnog krekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C4, pretežito 1-buten i 2-buten, koji sadrže također butan i izobuten a vriju u području približno od – 12 °C do 5 °C.)	649-116-00-9	295-405-4	92045-23-3	►M21 — ◄ K
Naftni plinovi, ukapljeni, slađeni, C4 frakcija; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem smjese ukapljenog naftnog plina procesu slađenja da se oksidiraju merkaptani ili uklone kisele nečistoće. Sastoji se pretežito od C4 zasićenih i nezasićenih ugljikovodika.)	649-117-00-4	295-463-0	92045-80-2	►M21 — ◄ K ►M21 — ◄
▼M14
Ugljikovodici, C4, bez 1,3-butadiena i izobutena; Naftni plin	649-118-00-X	306-004-1	95465-89-7	K
▼M14
Rafinati (nafta), parom krekirana C4 frakcija ekst. bakrenim amonijevim acetatom, C3-5 i C3-5 nezasićeni, bez butadiena; Naftni plin.	649-119-00-5	307-769-4	97722-19-5	K
▼B
Plinovi (nafta), sirovina aminskog sustava; Rafinerijski plin (Pojni plin za aminski sustav za uklanjanje vodikovog sulfida. Sastoji se od vodika. Također mogu biti prisutni ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, vodikov sulfid i alifatski ugljikovodici koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-120-00-0	270-746-1	68477-65-6	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz jedinice za hidrodesulfurizaciju benzena; Rafinerijski plin (Otpadni plinovi proizvedeni na benzenskoj jedinici. Sastoje se primarno od vodika. Također mogu biti prisutni ugljikov monoksid i ugljikovodici imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6, uključujući benzen.)	649-121-00-6	270-747-7	68477-66-7	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), jedinica za reciklaciju benzena, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih reciklacijom plinova benzenske jedinice. Sastoji se uglavnom od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida i ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6.)	649-122-00-1	270-748-2	68477-67-8	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), mješavina ulja, s visokim udjelom vodika-dušika; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom mješavine ulja. Sastoji se primarno od vodika i dušika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežitou području od C1 do C5.)	649-123-00-7	270-749-8	68477-68-9	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkti stripera katalitički reformiranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz stabilizatora katalitički reformiranog benzina. Sastoji se od vodika i zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-124-00-2	270-759-2	68477-77-0	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), C6-8 recilklirani tok katalitičkog reforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz katalitičkog reforminga C6-C8 sirovine i recikliranog da se očuva vodik. Sastoji se primarno od vodika. Također može sadržavati različite male količine ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika i ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6)	649-125-00-8	270-761-3	68477-80-5	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), C6-8 katalitički reforming; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz katalitičkog reforminga C6-C8 sirovine. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C5 i vodika.)	649-126-00-3	270-762-9	68477-81-6	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), C6-8 povratni tok kat. reforminga, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin	649-127-00-9	270-763-4	68477-82-7	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), C2 povratni tok; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih ekstrakcijom vodika iz plinskog toka koji se uglavnom sastoji od vodika s malim količinama dušika, ugljikovog monoksida, metana, etana i etilena. Sadrži pretežito ugljikovodike kao što su metan, etan i etilen s malim količinama vodika, dušika i ugljikovog monoksida.)	649-128-00-4	270-766-0	68477-84-9	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), suhi kiseli, iz plinsko-koncentracijske jedinice; Rafinerijski plin (Složeni sastav suhih plinova iz plinsko-koncentracijske jedinice. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.)	649-129-00-X	270-774-4	68477-92-9	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), plinsko-koncentracijski reapsorber dest.; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz spojenih plinskih tokova u plinsko-koncentacijskom reapsorberu. Sastoji se pretežito od vodika, ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika, vodikovog sulfida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C1 do C3.)	649-130-00-5	270-776-5	68477-93-0	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz apsorbera vodika.; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven apsorpcijom vodika iz toka s visokim udjelom vodika. Sastoji se od vodika, ugljikovog monoksida, dušika i metana s malim količinama C2 ugljikovodika.)	649-131-00-0	270-779-1	68477-96-3	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složen sastav separiran hlađenjem kao plin iz ugljikovodičnih plinova. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, dušika, metana i C2 ugljikovodika.)	649-132-00-6	270-780-7	68477-97-4	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), reciklirajući tok hidroobrađene mješavine ulja, s visokim udjelom vodika-dušika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz reciklirajućeg toka hidroobrađene mješavine ulja. Sastoji se primarno od vodika i dušika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-133-00-1	270-781-2	68477-98-5	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), reciklirajući tok, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz recikliranih reaktorskih plinova. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika, bodikovog sulfida i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C1 do C5.)	649-134-00-7	270-783-3	68478-00-2	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), dodavanje reformeru, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida i alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-135-00-2	270-784-9	68478-01-3	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), jedinica za hidroobradu reforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz procesa hidroobrade reforminga. Sastoji se primarno od vodika, metana i etana s različitim malim količinama vodokovog sulfida i alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5.)	649-136-00-8	270-785-4	68478-02-4	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), jedinica za hidroobradu reforminga, s visokim udjelom vodika-metana; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz procesa za hidroobradu reforminga. Sastoji se primarno od vodika i metana s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C5.)	649-137-00-3	270-787-5	68478-03-5	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), dodavanje jedinici za hidroobradu reforminga, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz procesa za hidroobradu reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida i alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-138-00-9	270-788-0	68478-04-6	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), dest. termičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden procesom termičkog krekinga. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida, ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-139-00-4	270-789-6	68478-05-7	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber refrakcionacije katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih refrakcionacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.)	649-140-00-X	270-805-1	68478-25-1	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator katalitički reformiranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformiranjem primarnog benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-141-00-5	270-807-2	68478-27-3	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator katalitički reformiranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom katalitički reformiranog benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-142-00-0	270-808-8	68478-28-4	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator jedinice hidroobrade krekiranog destilata; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih obradom krekiranih destilata s vodikom u prisustvu katalizatora. Sastoji se od vodika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-143-00-6	270-809-3	68478-29-5	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator hidrodesulfuriziranog primarnog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih hidrodesulfurizacijom primarnog benzina. Sastoji se od vodika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-144-00-1	270-810-9	68478-30-8	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni proizvodi stabilizatora kat. reformiranog promarnog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformiranjem primarnog benzina uz provođenje frakcionacije ukupnog efluenta. Sastoji se od vodika, metana, etana i propana.)	649-145-00-7	270-999-8	68513-14-4	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), reformirani efluent iz visoko-tlačne isparne posude; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden visoko-tlačnim isparavanjem efluenta iz reaktora reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama metana, etana i propana.)	649-146-00-2	271-003-4	68513-18-8	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz nisko-tlačne isparne posude efluenta reforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden nisko-tlačnim isparavanjem efluenta iz reaktora reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama metana, etana i propana.)	649-147-00-8	271-005-5	68513-19-9	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), plin iz raf. destilacije; Rafinerijski plin (Složeni sastav separiran destilacijom plinskog toka koji sadrži vodik, ugljikov monoksid, ugljikov dioksid i ugljikovodike s brojem ugljikovih atoma u području od C1 do C6 ili dobiven krekiranjem etana i propana. Sastoji se ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C2, vodika, dušika i ugljikovog monoksida.)	649-148-00-3	271-258-1	68527-15-1	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkti depentanizera jedinice za hidroobradu benzena; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden obradom sirovine iz jedinice benzena s vodikom u prisustvu katalizatora uz provođenje depentanizacije. Sastoji se primarno od vodika, etana i propana s različitim malim količinama dušika, ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6. Može sadržavati tragove benzena.)	649-149-00-9	271-623-5	68602-82-4	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz sekundarnog apsorbera, vršni produkti frakcionatora fluidiziranog katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden frakcionacijom vršnih produkata iz procesa fluid katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, dušika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.)	649-150-00-4	271-625-6	68602-84-6	►M21 — ◄ K
▼M14
Naftni proizvodi, rafinerijski plinovi; Rafinerijski plin; [Složeni sastav koji se primarno sastoji od vodika s različitim malim količinama metana, etana i propana.]	649-151-00-X	271-750-6	68607-11-4	K
▼B
Plinovi (nafta), nisko-tlačni separator hidrokrekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven separacijom tekućina-para efluenta reaktora hidrokrekinga. Sastoji se pretežito od vodika i zasićenih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.)	649-152-00-5	272-182-1	68783-06-2	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), rafinerija; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz različitih rafinerijskh operacija. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.)	649-153-00-0	272-338-9	68814-67-5	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz separatora produkata platforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven kemijskim reformiranjem naftena u aromate. Sastoji se od vodika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.)	649-154-00-6	272-343-6	68814-90-4	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz depentanizerskog stabilizatora hidroobrađenog kiseleog petroleja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz depentanizacijske stabilizacije hidroobrađenog petroleja. Sastoji se primarno od vodika, metana, etana i propana s različitim malim količinama dušika, vodikovog sulfida, ugljikovog monoksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C5.)	649-155-00-1	272-775-5	68911-58-0	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), isparna posuda hidroobrađenog kis. petroleja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz isparne posude jedinice za obradu kis. petroleja s vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se primarno od vodika i metana s različitim malim količinama dušika, ugljikovog monoksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C5.)	649-156-00-7	272-776-0	68911-59-1	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz stripera „unifining” jedinice za desulfurizaciju destilata; Rafinerijski plin (Složeni sastav stripiran iz tekućeg produkta „unifining” procesa desulfurizacije. Sastoji se od vodikovog sulfida, metana, etana i propana.)	649-157-00-2	272-873-8	68919-01-7	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz frakcionacije jedinice fluidiziranog katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden frakcionacijom vršnog produkta iz procesa fluidiziranog katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida, dušika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-158-00-8	272-874-3	68919-02-8	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz sekundarnog apsorbera pročistača plinova fluid katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden pročišćivanjem vršnog plina iz procesa fluid katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, dušika, metana, etana i propana.)	649-159-00-3	272-875-9	68919-03-9	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz stripera jedinice za hidrodesulfurizaciju teškog destilata; Rafinerijski plin (Složeni sastav stripiran iz tekućeg produkta teškog destilata iz procesa desulfurizacije hidroobradom. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-160-00-9	272-876-4	68919-04-0	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz stabilizatora platforminga, laki derivati frakcionacije; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven frakcionacijom lakih derivata iz reaktora s platinom jedinice platforminga. Sastoji se od vodika, metana, etana i propana.)	649-161-00-4	272-880-6	68919-07-3	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz predisparne kolone, destilacija nafte; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden u prvoj kolni upotrebljenoj u destilaciji nafte. Sastoji se od dušika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-162-00-X	272-881-1	68919-08-4	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz „katranskog” stripera; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven frakcionacijom stabilizirane nafte. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-163-00-5	272-884-8	68919-11-9	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz stripera „unifininga”; Rafinerijski plin (Kombinacija vodika i metana dobivena frakcionacijom produkata iz jedinice „unifininga”.)	649-164-00-0	272-885-3	68919-12-0	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator katalitički hidrodesulfuriziranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih hidrodesulfurizacijom benzina. Sastoji se od vodika, metana, etana i propana.)	649-165-00-6	273-173-5	68952-79-4	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), jedinica za hidrodesulfurizaciju primarnog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz jedinice za hidrodesulfurizaciju primarnog benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-166-00-1	273-174-0	68952-80-7	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz sekundarnog apsorbera, vršni produkt frakcionacije jedinice fluidiziranog katalitičkog krekinga i jedinice za desulfurizaciju plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobivena iz jedinice fluidiziranog katalitičkog krekinga i jedinice za desulfurizaciju plinskog ulja. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-167-00-7	273-269-7	68955-33-9	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), destilacija nafte i katalitički kreking; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden destilacijom nafte i u procesu katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida, dušika, ugljičnog monoksida i parafinskih i olefinskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-168-00-2	273-563-5	68989-88-8	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz dietanolaminskog pročistača plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden desulfurizacijom plinskog ulja s dietanolaminom. Sastoji se uglavnom od vodikovog sulfida, vodika i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C1 do C5.)	649-169-00-8	295-397-2	92045-15-3	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), hidrodesulfurizirani efluent plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobivena separacijom tekuće faze iz efluenta iz reakcije hidrogenacije. Sastoji se uglavnom od vodika, vodikovog sulfida i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.)	649-170-00-3	295-398-8	92045-16-4	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), hidrodesulfurizacijsko čišćenje plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav plinova dobiven iz reforminga i iz čišćenja iz reaktora za hidrogenizaciju. Sastoji se uglavnom od vodika i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-171-00-9	295-399-3	92045-17-5	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz isparne posude efluenta jedinice za hidrogenaciju; Rafinerijski plin (Složeni sastav plinova dobiven brzim isparavanjem efluenta nakon reakcije hidrogenacije. Sastoji se uglavnom od vodika i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-172-00-4	295-400-7	92045-18-6	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), ostatak visoko-tlačnog parnog krekinga teškog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven kao smjesa ne-kondenzabilnih dijelova iz produkata iz procesa parnog krekinga teškog benzina kao i ostalih plinova dobivenih za vrijeme pripremanja produkata koji slijede. Sastoji se uglavnom od vodika i parafinskih i olefinskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5 s kojima također može biti pomiješan prirodni plin.)	649-173-00-X	295-401-2	92045-19-7	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), iz „visbakinga” ostatka; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven postupkom smanjenja viskoznosti u peći. Sastoji se uglavnom od vodikovog sulfida i parafinskih i olefinskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-174-00-5	295-402-8	92045-20-0	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), C3-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz krekiranja nafte. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C3 do C4, pretežito od propana i propilena i vrije u području približno od – 51 °C to – 1 °C.)	649-177-00-1	268-629-5	68131-75-9	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber frakcionacije katalitički krekiranog destilata i katalitički krekiranog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije produkata katalitički krekiranih destilata i katalitički krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C1 do C4.)	649-178-00-7	269-617-2	68307-98-2	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcioni stabilizator katalitički polim. benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz frakcione stabilizacije produkata poimerizacije benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C1 do C4.)	649-179-00-2	269-618-8	68307-99-3	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcioni stabilizator katalitički reformiranog benzina, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije katalitički reformiranog benzina iz kojeih je uklonjen vodikov sulfid abradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-180-00-8	269-619-3	68308-00-9	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), striper jedinice za hidroobradu krekiranog destilata; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih obradom termički krekiranih destilata s vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-181-00-3	269-620-9	68308-01-0	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), jedinica za hidrodesulfurizaciju primarnog destilata, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz procesa katalitičke hidrodesulfurizacije primarnih destilata iz kojih je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-182-00-9	269-630-3	68308-10-1	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber katalitički krekranog plinskog ulja; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom produkata iz katalitičkog krekinga plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-183-00-4	269-623-5	68308-03-2	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), postrojenje za pridobivanje plina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije produkata iz različitih ugljikovodičnih tokova. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-184-00-X	269-624-0	68308-04-3	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), deetanizersko postrojenje za pridobivanje plina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije produkata iz različitih ugljikovodičnih tokova. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-185-00-5	269-625-6	68308-05-4	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcionator hidrodesulfuriziranog destilata i hidrodesulfuriziranog benzina, bez kiselina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom hidrodesulfuriziranih ugljikovodičnih tokova benzina i destilata i obrađenih da se uklone kisele nečistoće. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-186-00-0	269-626-1	68308-06-5	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), striper hidrodesulfuriziranog vakuum plinskog ulja, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom stripiranjem katalitički hidrodesulfuriziranog vakuum plinskog ulja iz kojeg je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-187-00-6	269-627-7	68308-07-6	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator lakog primarnog benzina, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionom stabilizacijom lakog primarnog benzina iz kojeg je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.)	649-188-00-1	269-629-8	68308-09-8	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), propan-propilen sirovina za alkilaciju iz deetanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom reakcijskih produkata propana s propilenom. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-189-00-7	269-631-9	68308-11-2	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), jedinica za hidrodesulfurizaciju vakuum plinskog ulja, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkom hidrodesulfurizacijom vakuum plinskog ulja iz kojih je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.)	649-190-00-2	269-632-4	68308-12-3	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), katalitički krekirani vršni produkti; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5 i vriju u području približno od – 48 °C do 32 °C.)	649-191-00-8	270-071-2	68409-99-4	►M21 — ◄ K
Alkani, C1-2; Naftni plin	649-193-00-9	270-651-5	68475-57-0	►M21 — ◄ K
Alkani, C2-3; Naftni plin	649-194-00-4	270-652-0	68475-58-1	►M21 — ◄ K
Alkani, C3-4; Naftni plin	649-195-00-X	270-653-6	68475-59-2	►M21 — ◄ K
Alkani, C4-5; Naftni plin	649-196-00-5	270-654-1	68475-60-5	►M21 — ◄ K
Loživi plinovi; Naftni plin (Kombinacija lakih plinova. Sastoji se pretežito od vodika i/ili ugljikovodika niske molekulske mase.)	649-197-00-0	270-667-2	68476-26-6	►M21 — ◄ K
Loživi plinovi, destilati nafte; Naftni plin (Složeni sastav lakih plinova proizvedenih destilacijom nafte i katalitičkim reformiranjem benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4 i vriju u području približno od – 217 °C do – 12 °C (– 423 °F to 10 °F).)	649-198-00-6	270-670-9	68476-29-9	►M21 — ◄ K
Ugljikovodici, C3-4; Naftni plin	649-199-00-1	270-681-9	68476-40-4	►M21 — ◄ K
Ugljikovodici, C4-5 Naftni plin	649-200-00-5	270-682-4	68476-42-6	►M21 — ◄ K
Ugljikovodici, C2-4, s visokim udjelom C3; Naftni plin	649-201-00-0	270-689-2	68476-49-3	►M21 — ◄ K
Naftni plinovi, ukapljeni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom nafte. Sastoji se od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C7 i vrijući u području približno od – 40 °C do 80 °C.)	649-202-00-6	270-704-2	68476-85-7	►M21 — ◄ K ►M21 — ◄
Naftni plinovi, ukapljeni, slađeni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem smjese ukapljenog naftog plina procesu slađenja za pretvaranje merkaptana ili uklanjanje kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C7 i koji vriju u području – 40 °C do 80 °C.)	649-203-00-1	270-705-8	68476-86-8	►M21 — ◄ K ►M21 — ◄
Plinovi (nafta), C3-4, s visokim udjelom izobutana; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije zasićenih i nezasićenih ugljikovodika obično u području broja ugljikovih atoma od C3 do C6, pretežito butan i izobutan. Sastoji se od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C3 do C4, pretežito izobutan.)	649-204-00-7	270-724-1	68477-33-8	►M21 — ◄ K
Destilati (nafta), C3-6, s visokim udjelom piperilena; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije zasićenih i nezasićenih alifatskih ugljikovodika obično u području broja ugljikovih atoma od C3 do C6. Sastoji se od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C3 do C6, pretežito piperileni.)	649-205-00-2	270-726-2	68477-35-0	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), vršni produkt splitera butana; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz destilacije toka butana. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C4.)	649-206-00-8	270-750-3	68477-69-0	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), C2-3; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičke frakcionacije. Sadrži pretežito etan, etilen, propan i propilen.)	649-207-00-3	270-751-9	68477-70-3	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), dno depropanizera kat. krekiranog plinskog ulja, s visokim udjelom C4 bez kis.; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom kat. krekiranog ugljikovodičnog toka kat. krekiranog plinskog ulja i obrađenog da se ukloni vodikov sulfid i druge kisele komponente. Sastoji se od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C3 do C5., pretežito C4.)	649-208-00-9	270-752-4	68477-71-4	►M21 — ◄ K
Plinovi (nafta), dno debutanizera katalitički krekiranog benzina, s visokim udjelom C3-5; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom kat. krekiranog benzina. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5.)	649-209-00-4	270-754-5	68477-72-5	►M21 — ◄ K
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator frakcionacije izomernog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionom stabilizacijom produkata iz izomeriziranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.)	649-210-00-X	269-628-2	68308-08-7	►M21 — ◄ K„
▼M14
Benzin, prirodni; Niskovrijući benzin; [Složeni sastav ugljikovodika izdvojen iz prirodnog plina postupcima kao što su hlađenje ili apsorpcija. Sastoji se pretežito od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C8 i vriju u području približno od minus 20 °C do 120 °C (– 4 °F do 248 °F).]	649-261-00-8	232-349-1	8006-61-9	P
Teški benzin; Niskovrijući benzin; [Rafinirani, djelomično rafinirani ili nerafinirani naftni proizvodi destilacije prirodnog plina. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C6 i vriju u području približno od 100 °C do 200 °C (212 °F do 392 °F).]	649-262-00-3	232-443-2	8030-30-6	P
Ligroin (petroleter); Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcijskom destilacijom nafte. Ta frakcija vrije u području približno od 20 °C do 135 °C (58 °F do 275 °F).]	649-263-00-9	232-453-7	8032-32-4	P
Teški benzin (nafta), teški primarni; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C (149 °F o 446 °F).]	649-264-00-4	265-041-0	64741-41-9	P
Teški benzin (nafta), prim. punog područja vrenja; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od – 20 °C do 220 °C (– 4 °F do 428 °F).]	649-265-00-X	265-042-6	64741-42-0	P
Benzin (nafta), prim. laki; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C10 i vriju u području približno od – 20 °C do 180 °C (– 4 °F do 356 °F).]	649-266-00-5	265-046-8	64741-46-4	P
Benzinsko otapalo (nafta), laki alifatski; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom sirove nafte ili prirodnog benzina. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C10 i vriju u području približno od 35 °C do 160 °C (95 °F do 320 °F).]	649-267-00-0	265-192-2	64742-89-8	P
Destilati (nafta), primarni laki; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C7 i vriju u području približno od – 88 °C do 99 °C (– 127 °F do 210 °F).]	649-268-00-6	270-077-5	68410-05-9	P
Benzin regeneracija para; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika izdvojen hlađenjem iz plinova iz sustava za regeneraciju pare. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od – 20 °C do 196 °C (– 4 °F do 384 °F).]	649-269-00-1	271-025-4	68514-15-8	P
Benzin, primarni, atm. destilacija; Nisko-vrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika iz topping-postrojenja proizveden destilacijom sirove nafte. Vrije u području približno od 36,1 °C do 193,3 °C (97 °F do 380 °F).]	649-270-00-7	271-727-0	68606-11-1	P
Benzin (nafta), neslađeni; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom benzinskih struja iz različitih rafinerijskih postupaka. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12 i vriju u području približno od 0 °C do 230 °C (25 °F do 446 °F).]	649-271-00-2	272-186-3	68783-12-0	P
Destilati (nafta), vršni produkti stab. frakcionacije prim. benzina; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem lakog primarnog benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6.]	649-272-00-8	272-931-2	68921-08-4	P
Teški benzin (nafta), primarni teški, koji sadrži aromate; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven postupkom destilacije sirove nafte. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C8 do C12 i vriju u području približno 130 °C do 210 °C (266 °F do 410 °F).]	649-273-00-3	309-945-6	101631-20-3	P
Teški benzin (nafta), alkilat punog područja vrenja; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 220 °C (194 °F do 428 °F).]	649-274-00-9	265-066-7	64741-64-6	P
Teški benzin (nafta), teški alkilat; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C12 i vriju u području približno od 150 °C do 220 °C (302 °F do 428 °F).]	649-275-00-4	265-067-2	64741-65-7	P
Benzin (nafta), laki alkilat; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C10 i vriju u području približno od 90 °C do 160 °C (194 °F do 320 °F).]	649-276-00-X	265-068-8	64741-66-8	P
Benzin (nafta), izomerizacija; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod katalitičke izomeracije ravnolančanih parafinskih ugljikovodika C4 do C6. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika kao što je izobutan, izopentan, 2,2- dimetilbutan, 2-metilpentan i 3-metilpentan.]	649-277-00-5	265-073-5	64741-70-4	P
Benzin (nafta), rafiniran otapalom laki; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 190 °C (95 °F do 374 °F).]	649-278-00-0	265-086-6	64741-84-0	P
Teški benzin (nafta), rafiniran otapalom teški; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C (194 °F do 446 °F).]	649-279-00-6	265-095-5	64741-92-0	P
Rafinati (nafta), glikol-voda protustrujna ekst. etilena kat. reformera; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije UDEX na struji iz katalitičkog reforminga. Sastoji se od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C9.]	649-280-00-1	270-088-5	68410-71-9	P
Rafinati (nafta), reforming, Lurgi jedinica - sep.; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat iz jedinice za odvajanje Lurgi. Sastoji se pretežito od nearomatskih ugljikovodika i različitih malih količina aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C8.]	649-281-00-7	270-349-3	68425-35-4	P
Benzin (nafta), alkilat punog područja vrenja, koji sadrži butan; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12, uz nešto butana, i vriju u području približno od 35 °C do 200 °C (95 °F do 428 °F).]	649-282-00-2	271-267-0	68527-27-5	P
Destilati (nafta), dobiveni iz parnog krekinga teškog benzina, rafinirani otapalom, laki, hidroobrađeni; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika koji su dobiveni kao rafinati u postupku ekstrakcije otapalom hidroobrađenog lakog destilata iz parno krekiranog benzina.]	649-283-00-8	295-315-5	91995-53-8	P
Benzin (nafta), C4-12 butanski alkilat, bogat izooktanom; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven alkilacijom butana. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12, bogatih izooktanom, koji vriju u području približno od 35 °C do 210 °C (95 °F do 410 °F).]	649-284-00-3	295-430-0	92045-49-3	P
Ugljikovodici, hidroobrađeni laki benzinski destilati, rafinirani otapalom; Niskovrijući modificirani benzin; [Sastav ugljikovodika dobiven destilacijom hidroobrađenog benzina i naknadnim postupkom ekstrakcije otapalom i destilacije. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji vriju u području približno od 94 °C do 99 °C (201 °F do 210 °F).]	649-285-00-9	295-436-3	92045-55-1	P
Benzin (nafta), izomerizacija, frakcija C6; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom benzina koji je katalitički izomeriziran. Sastoji se pretežito od izomera heksana koji vriju u području približno od 60 °C do 66 °C (140 °F do 151 °F).]	649-286-00-4	295-440-5	92045-58-4	P
Ugljikovodici, C6-7, kreking benzina, rafinirani otapalom; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven sorpcijom benzena iz potpuno katalitički hidrogeniranoga benzenom bogatog ugljikovodičnog reza koji je dobiven destilacijskim putem iz pretodno hidrogeniranog krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od parafinskih i naftenskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C7 i vriju u području približno od 70 °C do 100 °C (158 °F do 212 °F).]	649-287-00-X	295-446-8	92045-64-2	P
Ugljikovodici, s velikim udjelom C6, hidroobrađeni laki benzinski destilati, rafinirani otapalom; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom hidroobrađenog benzina i naknadnom ekstrakcijom otapalom. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika i vrije u području približno od 65 °C do 70 °C (149 °F do 158 °F).]	649-288-00-5	309-871-4	101316-67-0	P
Teški benzin (nafta), teški katalitički krekiran; Niskovrijući kat. krekiran benzin; (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C (148 °F do 446 °F). Sadrži razmjerno velik udjel nezasićenih ugljikovodika.)	649-289-00-0	265-055-7	64741-54-4	P
Benzin (nafta), laki katalitički krekiran; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od – 20 °C do 190 °C (– 4 °F do 374 °F). Sadrži razmjerno velik udjel nezasićenih ugljikovodika.]	649-290-00-6	265-056-2	64741-55-5	P
Ugljikovodici, C3-11, destilati katalitičkog krekinga; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijama proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C11 i vriju u području približno do 204 °C (400 °F).]	649-291-00-1	270-686-6	68476-46-0	P
Benzin (nafta), katalitički krekiran laki dest.; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.]	649-292-00-7	272-185-8	68783-09-5	P
Destilati (nafta), dobiveni iz parnog krekiranja teškog benzina, hidroobrađeni laki arom.; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom lakog destilata iz parno krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika.]	649-293-00-2	295-311-3	91995-50-5	P
Benzin (nafta), teški katalitički krekiran, slađen; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem katalitički krekiranog naftnog destilata radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 60 °C do 200 °C (140 °F do 392 °F).]	649-294-00-8	295-431-6	92045-50-6	P
Benzin (nafta), laki katalitički krekiran, slađen; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem benzina iz postupka katalitičkog krekiranja radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji vriju u području približno od 35 °C do 210 °C (95 °F do 410 °F).]	649-295-00-3	295-441-0	92045-59-5	P
Ugljikovodici, C8-12, katalitički krekirani, kem. neutralizirani; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom reza iz postupka katalitičkog krekiranja koji je prošao alkalno pranje. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C8 do C12 i vriju u području približno od 130 °C do 210 °C (266 °F do 410 °F).]	649-296-00-9	295-794-0	92128-94-4	P
Ugljikovodici, C8-12, katalitički krekirani destilati; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C12 i vriju u području približno od 140 °C do 210 °C (284 °F do 410 °F).]	649-297-00-4	309-974-4	101794-97-2	P
Ugljikovodici, C8-12, katalitički kreking, kem. neutralizirani, slađeni; Niskovrijući kat. krekiran benzin.	649-298-00-X	309-987-5	101896-28-0	P
Benzin (nafta), laki katalitički reformiran; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden kod destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 190 °C (95 °F do 374 °F).Sadrži razmjerno velik udio aromatskih i razgrananih ugljikovodika. Ova struja može sadržavati 10 % ili više volumnog udjela benzena.]	649-299-00-5	265-065-1	64741-63-5	P
Teški benzin (nafta), teški katalitički reformiran; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden kod destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od pretežito aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C (194 °F do 446 °F).]	649-300-00-9	265-070-9	64741-68-0	P
Destilati (nafta), depentanizer kat. reforminga; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6 i vriju u području približno od – 49 °C do 63 °C (– 57 °F do 145 °F).]	649-301-00-4	270-660-4	68475-79-6	P
Ugljikovodici, C2-6, C6-8 katalitički reforming; Niskovrijući kat. reformiran benzin.	649-302-00-X	270-687-1	68476-47-1	P
Ostaci (nafta), C6-8 katalitički reforming; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni ostatak iz katalitičnog reforminga sirovine C6-8. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.]	649-303-00-5	270-794-3	68478-15-9	P
Benzin (nafta), laki katalitički reformiran, bez aromata; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C8 i vriju u području približno od 35 °C do 120 °C (95 °F do 248 °F). Sadrži razmjerno velik udio razgrananih ugljikovodika iz kojih su uklonjene aromatske komponente.]	649-304-00-0	270-993-5	68513-03-1	P
Destilati (nafta), vršni produkti katalitički reformiranog primarnog benzina; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven katalitičkim reformingom destilacijskog benzina i frakcioniranjem ukupne otpadne vode. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.]	649-305-00-6	271-008-1	68513-63-3	P
Naftni produkti, reformati iz jedinice „hidrofiner-powerformer”; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog reforminga s pročišćavanjem vodikom („hidrofiner-powerformer”) koji vrije u području približno od 27 °C do 210 °C (80 °F do 410 °F).]	649-306-00-1	271-058-4	68514-79-4	P
Teški benzin (nafta), reformiran punog područja vrenja; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12 i vriju u području približno od 35 °C do 230 °C (95 °F do 446 °F).]	649-307-00-7	272-895-8	68919-37-9	P
Teški benzin (nafta), katalitički reformiran; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od 30 °C do 220 °C (90 °F do 430 °F). adrži razmjerno velik udjel aromatskih i razgrananih ugljikovodika. Ta struja može sadržavati 10 % ili više volumnog udjela benzena.]	649-308-00-2	273-271-8	68955-35-1	P
Destilati (nafta), katalitički reformirani hidroobrađeni laki, C8-12 aromatska frakcija; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav alkilbenzena dobiven katalitičkim reformingom naftnog benzina. Sastoji se pretežito od alkilbenzena koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C10 i vriju u području približno od 160 °C do 180 °C (320 °F do 356 °F).]	649-309-00-8	285-509-8	85116-58-1	P
Aromatski ugljikovodici, C8, dobiveni kat. reformiranjem; Niskovrijući kat. reformiran benzin;	649-310-00-3	295-279-0	91995-18-5	P
Aromatski ugljikovodici, C7-12, s velikim udjelom C8; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvajanjem iz frakcije koja sadrži platformat. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 (primarno C8), a može sadržavati i nearomatske ugljikovodike, i jedni i drugi s vrelištem u području približno od 130 °C do 200 °C (266 °F do 392 °F).]	649-311-00-9	297-401-8	93571-75-6	P
Benzin, C5-11, visokooktanski stabilizirani reformat; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni visokooktanski sastav ugljikovodika dobiven katalitičkim dehidrogeniranjem pretežito naftenskog benzina. Sastoji se pretežito od aromata i nearomata koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 45 °C do 185 °C (113 °F do 365 °F).]	649-312-00-4	297-458-9	93572-29-3	P
Ugljikovodici, C7-12, s velikim udjelom aromata C> 9, teška frakcija reforminga; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvajanjem iz frakcije koja sadrži platformat. Sastoji se pretežito od nearomatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 120 °C do 210 °C (248 °F do 380 °F) te aromatskih ugljikovodika C9 i viših.]	649-313-00-X	297-465-7	93572-35-1	P
Ugljikovodici, C5-11, bogati nearomatima, laka frakcija reforminga; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvajanjem iz frakcije koja sadrži platformat. Sastoji se pretežito od nearomatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 125 °C (94 °F do 257 °F), benzena i toluena.]	649-314-00-5	297-466-2	93572-36-2	P
Benzin (nafta), laki termički krekiran; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C8 i vriju u području približno od – 10 °C do 130 °C (14 °F do 266 °F).]	649-316-00-6	265-075-6	64741-74-8	P
Teški benzin (nafta), teški termički krekiran; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 220 °C (148 °F do 428 °F).]	649-317-00-1	265-085-0	64741-83-9	P
Destilati (nafta), teški aromatski; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz termičkog krekinga etana i propana. Ta se frakcija s višim vrelištem sastoji pretežito od aromatskih ugljikovodika C5-7, uz nešto nezasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito C5. Ta struja može sadržavati benzen.]	649-318-00-7	267-563-4	67891-79-6	P
Destilati (nafta), laki aromatski; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz termičkog krekinga etana i propana. Ta se frakcija s nižim vrelištem sastoji pretežito od aromatskih ugljikovodika C5-7, uz nešto nezasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito C5. Ta struja može sadržavati benzen.]	649-319-00-2	267-565-5	67891-80-9	P
Destilati (nafta), dobiveni iz piroliziranog rafinata benzina, blending benzina; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven pirolitičkim frakcioniranjem benzina i rafinata na 816 °C (1 500 °F). Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C9 i vriju na približno 204 °C (400 °F).]	649-320-00-8	270-344-6	68425-29-6	P
Aromatski ugljikovodici, C6-8, dobiveni iz piroliziranog rafinata benzina; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcijskom pirolizom benzina i rafinata na 816 °C (1 500 °F). Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C8, uključujući benzen.]	649-321-00-3	270-658-3	68475-70-7	P
Destilati (nafta), termički krekiran benzin i plinsko ulje; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom termički krekiranog benzina i/ili plinskog ulja. Sastoji se pretežito od olefinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C5 i vriju u području približno od 33 °C do 60 °C (91 °F do 140 °F).]	649-322-00-9	271-631-9	68603-00-9	P
Destilati (nafta), termički krekiran benzin i plinsko ulje, koji sadrže dimer C5; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden ekstrakcijskom destilacijom termički krekiranog benzina i/ili plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C5, uz nešto dimeriziranih olefina C5, i vriju u području približno od 33 °C do 184 °C (91 °F do 363 °F).]	649-323-00-4	271-632-4	68603-01-0	P
Destilati (nafta), termički krekiran benzin i plinsko ulje, ekstraktivni; Nisko-vrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden ekstrakcijskom destilacijom termički krekiranog benzina i/ili plinskog ulja. Sastoji se od parafinskih i olefinskih ugljikovodika, pretežito izoamilena kao što su 2-metil-1-buten i 2-metil-2-buten i vrije u području približno od 31 °C do 40 °C (88 °F do 104 °F).]	649-324-00-X	271-634-5	68603-03-2	P
Destilati (nafta), laki termički krekirani, debutanizirani arom.; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika, primarno benzena.]	649-325-00-5	273-266-0	68955-29-3	P
Benzin (nafta), laki termički krekiran, slađen; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog destilata iz visokotemperaturnog termičkog krekinga frakcija teškog ulja radi pretvorbe merkaptana. Sastoji se pretežito od aromata, olefina i zasićenih ugljikovodika koji vriju u području približno od 20 °C do 100 °C (68 °F do 212 °F).]	649-326-00-0	295-447-3	92045-65-3	P
Teški benzin (nafta), hidroobrađen teški; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C13 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C (149 °F do 446 °F).]	649-327-00-6	265-150-3	64742-48-9	P
Benzin (nafta), hidroobrađen laki; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od minus 20 °C do 190 °C (– 4 °F do 374 °F).]	649-328-00-1	265-151-9	64742-49-0	P
Benzin (nafta), hidrodesulfuriziran laki; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven postupkom katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od – 20 °C do 190 °C (– 4 °F do 374 °F).]	649-329-00-7	265-178-6	64742-73-0	P
Teški benzin (nafta), hidrodesulfuriziran teški; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven postupkom katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C (194 °F do 446 °F).]	649-330-00-2	265-185-4	64742-82-1	P
Destilati (nafta), hidroobrađeni srednji, srednjovrijući; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka hidroobrade srednjeg destilata. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C10 i vriju u području približno od 127 °C do 188 °C (262 °F do 370 °F).]	649-331-00-8	270-092-7	68410-96-8	P
Destilati (nafta), postupak hidroobrade lakog destilata, niskovrijući; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka hidroobrade lakog destilata. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C9 i vriju u području približno od 3 °C do 194 °C (37 °F do 382 °F).]	649-332-00-3	270-093-2	68410-97-9	P
Destilati (nafta), hidroobrađen teški benzin, vršni produkti deizoheksanizera; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda u postupku hidroobrade teškog benzina. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6 i vriju u području približno od – 49 °C do 68 °C (– 57 °F do 155 °F).]	649-333-00-9	270-094-8	68410-98-0	P
Benzinsko otapalo (nafta), lako aromatsko, hidroobrađeno; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C10 i vriju u području približno od 135 °C do 210 °C (275 °F do 410 °F).]	649-334-00-4	270-988-8	68512-78-7	P
Benzin (nafta), hidrodesulfuriziran termički krekirani laki; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem hidrodesulfuriziranog termički krekiranog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 23 °C do 195 °C (73 °F do 383 °F).]	649-335-00-X	285-511-9	85116-60-5	P
Benzin (nafta), hidroobrađeni laki, koji sadrži cikloalkane; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod destilacije naftne frakcije. Sastoji se pretežito od alkana i cikloalkana koji vriju u području približno od – 20 °C do 190 °C (– 4 °F do 374 °F).]	649-336-00-5	285-512-4	85116-61-6	P
Benzin (nafta), teški parom krekiran, hidrogeniran; Niskovrijući hidroobrađen benzin.	649-337-00-0	295-432-1	92045-51-7	P
Benzin (nafta), hidrodesulfuriziran punog područja vrenja; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od 30 °C do 250 °C (86 °F do 482 °F).]	649-338-00-6	295-433-7	92045-52-8	P
Benzin (nafta), hidroobrađen laki parom krekiran; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije iz postupka pirolize vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 190 °C (95 °F do 374 °F).]	649-339-00-1	295-438-4	92045-57-3	P
Ugljikovodici, C4-12, kreking teškog benzina, hidroobrađeni; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom iz proizvoda postupka parnog krekiranja benzina i naknadnim katalitičkim selektivnim hidrogeniranjem komponenti sklonih osmoljavaju. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od 30 °C do 230 °C (86 °F do 446 °F).]	649-340-00-7	295-443-1	92045-61-9	P
Benzinsko otapalo (nafta), hidroobrađeno lako naftensko; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od cikloparafinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C7 i vriju u području približno od 73 °C do 85 °C (163 °F do 185 °F).]	649-341-00-2	295-529-9	92062-15-2	P
Benzin (nafta), laki parom krekiran, hidrogeniran; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden odvajanjem i naknadnim hidrogeniranjem proizvoda postupka parnog krekiranja u proizvodnji etilena. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih parafina, cikličkih parafina i cikličkih aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C10 i vriju u području približno od 50 °C do 200 °C (122 °F do 392 °F). Maseni udjel benzenskih ugljikovodika može varirati do 30 %, a struja može sadržavati i male količine sumpora i oksigeniranih spojeva.]	649-342-00-8	296-942-7	93165-55-0	P
Ugljikovodici, C6-11, hidroobrađeni, dearomatizirani; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika koji se dobiju kao otapala koja su podvrgnuta hidroobradi radi pretvorbe aromata u naftene katalitičkim hidrogeniranjem.]	649-343-00-3	297-852-0	93763-33-8	P
Ugljikovodici, C9-12, hidroobrađeni, dearomatizirani; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika koji se dobiju kao otapala koja su podvrgnuta hidroobradi radi pretvorbe aromata u naftene katalitičkim hidrogeniranjem.]	649-344-00-9	297-853-6	93763-34-9	P
„Stoddard” otapalo; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Bezbojni pročišćeni naftni destilat bez užeglog ili neugodnog mirisa koji vrije u području približno od 148,8 °C do 204,4 °C (300 °F do 400 °F).]	649-345-00-4	232-489-3	8052-41-3	P
Kondenzati prirodnog plina (nafta); Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika izdvojen kao tekućina iz prirodnog plina retrogradnom kondenzacijom u površinskom separatoru. Sastoji se uglavnom od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C20. Na atmosferskoj temperaturi i pri atmosferskom tlaku je u tekućem stanju.]	649-346-00-X	265-047-3	64741-47-5	P
Prirodni plin (nafta), sirova ukapljena smjesa; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika izdvojen kao tekućina iz prirodnog plina u postrojenju za recikliranje plina postupcima kao što je hlađenje ili aposorpcija. Uglavnom se sastoji od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C2 do C8.]	649-347-00-5	265-048-9	64741-48-6	P
Benzin (nafta), laki hidrokrekiran; Niskovrijući benzin – nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka hidrokrekiranja. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C10 i vriju u području približno od – 20 °C do 180 °C (– 4 °F do 356 °F).]	649-348-00-0	265-071-4	64741-69-1	P
Benzin (nafta), teški hidrokrekirani; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka hidrokrekiranja. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C (148 °F do 446 °F).]	649-349-00-6	265-079-8	64741-78-2	P
Benzin (nafta), slađen; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog benzina radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od – 10 °C do 230 °C (14 °F do 446 °F).]	649-350-00-1	265-089-2	64741-87-3	P
Benzin (nafta), kis. obrađen; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C (194 °F do 446 °F).]	649-351-00-7	265-115-2	64742-15-0	P
Benzin (nafta), teški kem. neutraliziran; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C (149 °F do 446 °F).]	649-352-00-2	265-122-0	64742-22-9	P
Benzin (nafta), laki kem. neutraliziran; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od – 20 °C do 190 °C (– 4 °F do 374 °F).]	649-353-00-8	265-123-6	64742-23-0	P
Benzin (nafta), katalitički odvošten; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod katalitičkog odvoštavanja naftne frakcije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12 i vriju u području približno od 35 °C do 230 °C (95 °F do 446 °F).]	649-354-00-3	265-170-2	64742-66-1	P
Benzin (nafta), laki parom krekiran; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od minus 20 °C do 190 °C (– 4 °F do 374 °F). Ova struja obično sadrži 10 % ili više volumnog udjela benzena.]	649-355-00-9	265-187-5	64742-83-2	P
Benzinsko otapalo (nafta), lako aromatsko; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod destilacije aromatskih struja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C10 i vriju u području približno od 135 °C do 210 °C (275 °F do 410 °F).]	649-356-00-4	265-199-0	64742-95-6	P
Aromatski ugljikovodici, C6-10, obrađeni kiselinom, neutralizirani; Niskovrijući benzin - nespecificiran	649-357-00-X	268-618-5	68131-49-7	P
Destilati (nafta), C3-5, bogati 2-metil-2-butenom; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma obično u području od C3 do C5, pretežito izopentana i 3-metil-1-butena. Sastoji se od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5, pretežito 2-metil-2-butena.]	649-358-00-5	270-725-7	68477-34-9	P
Destilati (nafta), polimer. parom krekirani naftni destilati, C5-12 frakcija; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz destilacije polimeriziranog parno krekiranog naftnog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12.]	649-359-00-0	270-735-1	68477-50-9	P
Destilati (nafta), parom krekirani, C5-12 frakcija; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav organskih spojeva dobiven destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12.]	649-360-00-6	270-736-7	68477-53-2	P
Destilati (nafta), parom krekirani, C5-10 frakcija, pomiješana s lakom parom krekiranom C5 benzinskom frakcijom; Niskovrijući benzin - nespecificiran	649-361-00-1	270-738-8	68477-55-4	P
Ekstrakti (nafta), hladno-kis., C4-6; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav organskih spojeva proizveden ekstrakcijom zasićenih i nezasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma obično u području od C3 do C6, pretežito pentana i amilena, u jedinici za ekstrakciju hladnom kiselinom. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C6, pretežito C5.]	649-362-00-7	270-741-4	68477-61-2	P
Destilati (nafta), vršni produkti depentanizera; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz katalitički krekirane plinske struje. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6.]	649-363-00-2	270-771-8	68477-89-4	P
Ostaci (nafta), dno splitera butana; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni ostatak iz destilacije butanske struje. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6.]	649-364-00-8	270-791-7	68478-12-6	P
Ostatna ulja (nafta), kolona deizobutanizera; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni ostatak iz atmosferske destilacije butansko-butilenske struje. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6.]	649-365-00-3	270-795-9	68478-16-0	P
Benzin (nafta), koking punog područja vrenja; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postrojenja za tekuće koksiranje. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C15 i vriju u području približno od 43 °C do 250 °C (110 °F - 500 °F).]	649-366-00-9	270-991-4	68513-02-0	P
Benzin (nafta), parom krekiran srednje aromatski; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 130 °C do 220 °C (266 °F do 428 °F).]	649-367-00-4	271-138-9	68516-20-1	P
Benzin (nafta), glinom obrađen primarni punog područja vrenja; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika koji nastaje kod obrade cjelokupnog destilacijskog benzina prirodnom ili modificiranom glinom, obično u perkolacijskom postupku za uklanjanje tragova polarnih spojeva i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od – 20 °C do 220 °C (– 4 °F do 429 °F).]	649-368-00-X	271-262-3	68527-21-9	P
Benzin (nafta), glinom obrađen laki primarni; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika koji nastaje pri obradi lakog destilacijskog benzina prirodnom ili modificiranom glinom, obično u perkolacijskom postupku za uklanjanje tragova polarnih spojeva i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C10 i vriju u području približno od 93 °C do 180 °C (200 °F do 356 °F).]	649-369-00-5	271-263-9	68527-22-0	P
Benzin (nafta), laki parom krekirani arom.; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C9 i vriju u području približno od 110 °C do 165 °C (230 °F do 329 °F).]	649-370-00-0	271-264-4	68527-23-1	P
Benzin (nafta), laki parom krekirani, benzen uklonjen; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od 80 °C do 218 °C (176 °F do 424 °F).]	649-371-00-6	271-266-5	68527-26-4	P
Benzin (nafta), sadrži aromate; Niskovrijući benzin – nespecificiran.	649-372-00-1	271-635-0	68603-08-7	P
Benzin, piroliza, dno debutanizera; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven pri frakcioniranju proizvoda s dna depropanizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C5.]	649-373-00-7	271-726-5	68606-10-0	P
Benzin (nafta), laki, slađeni; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog destilata radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6 i vriju u području približno od – 20 °C do 100 °C (– 4 °F do 212 °F).]	649-374-00-2	272-206-0	68783-66-4	P
Kondenzati prirodnog plina; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika koji se izdvaja i/ili kondenzira iz prirodnog plina tijekom transporta i skuplja na vrhu bušotine i/ili pri proizvodnji, sabiranju, prijenosu te u rovovima i skruberima distribucijskih cjevovoda itd. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C8.]	649-375-00-8	272-896-3	68919-39-1	J
Destilati (nafta), striper „unifininga” benzina; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden stripiranjem proizvoda iz jedinice za unifining benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.]	649-376-00-3	272-932-8	68921-09-5	P
Benzin (nafta), laki katalitički reformiran, frakcija bez aromata; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika preostao nakon uklanjanja aromatskih spojeva iz katalitički reformiranog lakog benzina u postupku selektivne apsorpcije. Sastoji se pretežito od parafinskih i cikličkih spojeva koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C8 i vriju u području približno od 66 °C do 121 °C (151 °F do 250 °F).]	649-377-00-9	285-510-3	85116-59-2	P
Benzin; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika koji se sastoji primarno od parafina, cikloparafina, aromatskih i olefinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C3 i vriju u području od 30 °C do 260 °C (86 °F do 500 °F).]	649-378-00-4	289-220-8	86290-81-5	P
Aromatski ugljikovodici, C7-8, produkti dealkilacije, ostaci dest.; Niskovrijući benzin - nespecificiran	649-379-00-X	292-698-0	90989-42-7	P
Ugljikovodici, C4-6, laki proizvodi depentanizera, aromatski, obrađeni vodikom; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao prvi tok iz kolone depentanizera prije hidroobrade aromatskih šarži. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6, pretežito pentana i pentena, i vriju u području približno od 25 °C do 40 °C (77 °F do 104 °F).]	649-380-00-5	295-298-4	91995-38-9	P
Destilati (nafta), parom krekirani benzin, izložen produženom toplinskom djelovanju, s velikim udjelom C5; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom parno krekiranog benzina koji je podvrgnut toplinskoj apsorpciji. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C6, pretežito C5.]	649-381-00-0	295-302-4	91995-41-4	P
Ekstrakti (nafta), katalitički reformirano lako benzinsko otapalo; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ekstrakt kod ekstrakcije otapalom katalitički reformiranog naftnog reza. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u pretežito području od C7 do C8 i vriju u području približno od 100 °C do 200 °C (212 °F do 392 °F).]	649-382-00-6	295-331-2	91995-68-5	P
Benzin (nafta), laki hidrodesulfurizirani, dearomatizirani; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom hidrodesulfuriziranih i dearomatiziranih lakih naftnih frakcija. Sastoji se pretežito od parafina C7 i cikloparafina koji vriju u području približno od 90 °C do 100 °C (194 °F do 212 °F).]	649-383-00-1	295-434-2	92045-53-9	P
Benzin (nafta), laki, s velikim udjelom C5, slađen; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog benzina radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C5, pretežito C5, i vriju u području približno od minus 10 °C do 35 °C (14 °F do 95 °F).]	649-384-00-7	295-442-6	92045-60-8	P
Ugljikovodici, C8-11, kreking benzina, rez toluena; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom pretodno hidrogeniranog krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C11 i vriju u području približno od 130 °C do 205 °C (266 °F do 401 °F).]	649-385-00-2	295-444-7	92045-62-0	P
Ugljikovodici, C4-11, kreking benzina; bez aromata; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz pretodno hidrogeniranog krekiranog benzina nakon destilativnog odvajanja ugljikovodičnih rezova koji sadrže benzen i toluen i frakcije višeg vrelišta. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od 30 °C do 205 °C (86 °F do 401 °F).]	649-386-00-8	295-445-2	92045-63-1	P
Benzin (nafta), laki - podvrgnut produženom djelovanju topline, parom krekiran; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem parno krekiranog benzina nakon regeneracije iz postupka toplinske apsorpcije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6 i vriju u području približno od 0 °C do 80 °C (32 °F do 176 °F).]	649-387-00-3	296-028-8	92201-97-3	P
Destilati (nafta), s velikim udjelom C6; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz destilacije naftne sirovine. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma od C5 do C7, s velikim udjelom C6, i vriju u području približno od 60 °C do 70 °C (140 °F do 158 °F).]	649-388-00-9	296-903-4	93165-19-6	P
Benzin, piroliza, hidrogeniran; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Destilacijska frakcija iz hidrogeniranja pirolitičkog benzina koji vrije u području približno od 20 °C do 200 °C (68 °F do 392 °F).]	649-389-00-4	302-639-3	94114-03-1	P
Destilati (nafta), parom krekirani, C8-12 frakcija, polim., lagani dest.; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom polimerizirane frakcije C8 do C12 iz parno krekiranih naftnih destilata. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C12.]	649-390-00-X	305-750-5	95009-23-7	P
Ekstrakti (nafta), teško benzinsko otapalo, obrađeno glinom; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom teškog benzinskog ekstrakta otapala iz nafte zemljom za bijeljenje. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C10 i vriju u području približno od 80 °C do 180 °C (175 °F do 356 °F).]	649-391-00-5	308-261-5	97926-43-7	P
Benzin (nafta), laki parom krekiran, uklonjen benzen, termički obrađen; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom i destilacijom debenzeniziranog lakog parno krekiranog naftnog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 95 °C do 200 °C (203 °F do 392 °F).]	649-392-00-0	308-713-1	98219-46-6	P
Benzin (nafta), laki parom krekiran, termički obrađen; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom i destilacijom lakog parno krekiranog naftnog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C6 i vriju u području približno od 35 °C do 80 °C (95 °F do 176 °F).]	649-393-00-6	308-714-7	98219-47-7	P
Destilati (nafta), C7-9, s velikim udjelom C8, hidrodesulfurizirani dearomatizirani; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom naftne lake frakcije, hidrodesulfuriziran i dearomatiziran. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C7 do C9, pretežito parafina C8 i cikloparafina, i vriju u području približno od 120 °C do 130 °C (248 °F do 266 °F).]	649-394-00-1	309-862-5	101316-56-7	P
Ugljikovodici, C6-8, hidrogenirani sorpcijom dearomatizirani, rafinacija toluena; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven tijekom sorpcije toluena iz ugljikovodične frakcije iz krekiranog benzina obrađenog vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C8 i vriju u području približno od 80 °C do 135 °C (176 °F do 275 °F).]	649-395-00-7	309-870-9	101316-66-9	P
Benzin (nafta), hidrodesulfurizirani koking punog područja vrenja; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem iz hidrodesulfuriziranog koking destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 23 °C do 196 °C (73 °F do 385 °F).]	649-396-00-2	309-879-8	101316-76-1	P
Benzin (nafta), laki slađeni; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog benzina radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C8 i vriju u području približno od 20 °C do 130 °C (68 °F do 266 °F).]	649-397-00-8	309-976-5	101795-01-1	P
Ugljikovodici, C3-6, s velikim udjelom C5, parom krekirani benzin; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom parno krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C6, pretežito C5.]	649-398-00-3	310-012-0	102110-14-5	P
Ugljikovodici, s velikim udjelom C5, sadrže diciklopentadien; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C5 i diciklopentadiena i vriju u području približno od 30 °C do 170 °C (86 °F do 338 °F).]	649-399-00-9	310-013-6	102110-15-6	P
Ostaci (nafta), laki parom krekirani, arom.; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda postupka parnog krekiranja ili sličnih postupaka nakon oduzimanja vrlo lakih proizvoda, pri čemu nastaje ostatak koji sadrži ugljikovodike koji počinju s brojem ugljikovih atoma višim od C5. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma viši od C5 i vriju iznad približno 40 °C (104 °F).]	649-400-00-2	310-057-6	102110-55-4	P
Ugljikovodici, C≥5, s velikim udjelom C5-6; Niskovrijući benzin – nespecificiran.	649-401-00-8	270-690-8	68476-50-6	P
Ugljikovodici, s velikim udjelom C5; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran.	649-402-00-3	270-695-5	68476-55-1	P
Aromatski ugljikovodici, C8-10; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran.	649-403-00-9	292-695-4	90989-39-2	P
▼B

Dodatak 5.

Unos 30. – Reproduktivno toksične tvari: kategorija 1.A

Tvari	Indeksni broj	EZ broj	CAS broj	Napomene
ugljikov monoksid	006-001-00-2	211-128-3	630-08-0
olovni heksafluorosilikat	009-014-00-1	247-278-1	25808-74-6
▼M14
Muljevi iz elektrolitičkog pročišćavanja bakra, odbakreni	028-015-00-8	305-433-1	94551-87-8
Silicijska kiselina, olovna niklova sol	028-050-00-9	–	68130-19-8
▼M61
metilživin klorid	080-012-00-0	204-064-2	115-09-3
▼M73
spojevi olova osim onih koji su navedeni drugdje u Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008	082-001-00-6	—	—	A
▼B
olovni alkili	082-002-00-1			A ►M5 — ◄
olovni diazid; olovni azid	082-003-00-7	236-542-1	13424-46-9
olovni kromat	082-004-00-2	231-846-0	7758-97-6
olovni di(acetat)	082-005-00-8	206-104-4	301-04-2
triolovni bis(ortofosfat)	082-006-00-3	231-205-5	7446-27-7
olovni acetat, bazični; olovni acetat	082-007-00-9	215-630-3	1335-32-6
olovo(II) metansulfonat	082-008-00-4	401-750-5	17570-76-2
olovni sulfokromat žuti; C.I. Pigment žuto 34; (Ova je tvar u Indeksu boja označena brojem C.I. 77603.)	082-009-00-X	215-693-7	1344-37-2
olovni kromat molibdat sulfat crveni; C.I. Pigment crveno 104; (Ova je tvar u Indeksu boja označena brojem C.I. 77605.)	082-010-00-5	235-759-9	12656-85-8
olovni hidrogen arsenat	082-011-00-0	232-064-2	7784-40-9
▼M45
olovo u prahu; [čestice promjera < 1 mm]	082-013-00-1	231-100-4	7439-92-1
olovo u čvrstom stanju: [čestice promjera ≥ 1 mm]	082-014-00-7	231-100-4	7439-92-1
▼B
1,2-dibromo-3-kloropropan	602-021-00-6	202-479-3	96-12-8
2-bromopropan	602-085-00-5	200-855-1	75-26-3	►M5 — ◄
▼M45
varfarin (ISO); 4-hidroksi-3-(3-okso-1-fenilbutil)-2H-kromen-2-on; [1] (S)-4-hidroksi-3-(3-okso-1-fenilbutil)-2-benzopiron; [2] (R)-4-hidroksi-3-(3-okso-1-fenilbutil)-2-benzopiron [3]	607-056-00-0	201-377-6 [1] 226-907-3 [2] 226-908-9 [3]	81-81-2 [1] 5543-57-7 [2] 5543-58-8 [3]
▼M45
brodifakum (ISO); 4-hidroksi-3-(3-(4′-bromo-4-bifenilil)-1,2,3,4-tetrahidro-1-naftil)kumarin	607-172-00-1	259-980-5	56073-10-0
▼B
olovni 2,4,6-trinitrorezorcinat, olovov stifnat	609-019-00-4	239-290-0	15245-44-0

Dodatak 6.

Unos 30. – Reproduktivno toksične tvari: kategorija 1.B

Tvari	Indeksni broj	EZ broj	CAS broj	Napomene
▼M14
dibutil-kositrov hidrogen borat	005-006-00-7	401-040-5	75113-37-0
borna kiselina; [1]	005-007-00-2	233-139-2 [1]	10043-35-3 [1]
borna kiselina, prirodna nepročišćena, koja ne sadrži više od 85 % H3BO3 preračunato na suhu tvar; [2]	005-007-00-2	234-343-4 [2]	11113-50-1 [2]
diborov trioksid; borov oksid.	005-008-00-8	215-125-8	1303-86-2
dinatrijev tetraborat, bezvodni;	005-011-00-4
borna kiselina, dinatrijeva sol; [1]		215-540-4 [1]	1330-43-4 [1]
tetraborov dinatrijev heptaoksid, hidrat; [2]		235-541-3 [2]	12267-73-1 [2]
ortoborna kiselina, natrijeva sol; [3]		237-560-2 [3]	13840-56-7 [3]
dinatrijev tetraborat dekahidrat; boraks dekahidrat	005-011-01-1	215-540-4	1303-96-4
dinatrijev tetraborat pentahidrat; boraks pentahidrat.	005-011-02-9	215-540-4	12179-04-3
natrijev perborat; [1]	005-017-00-7	239-172-9 [1]	15120-21-5 [1]
natrijev peroksometaborat; [2]		231-556-4 [2]	7632-04-4 [2]
natrijev peroksoborat; [Sadrži < 0,1 % masenog udjela čestica s aerodinamičkim promjerom manjim od 50 μm.]
natrijev perborat; [1]	005-017-01-4	239-172-9 [1]	15120-21-5 [1]
natrijev peroksometaborat; [2]		231-556-4 [2]	7632-04-4 [2]
natrijev peroksoborat; [Sadrži < 0,1 % masenog udjela čestica s aerodinamičkim promjerom manjim od 50 μm.]
perborna kiselina (H3BO2(O2)), mononatrijeva sol, trihidrat; [1]	005-018-00-2	239-172-9 [1]	13517-20-9 [1]
perborna kiselina, natrijeva sol, tetrahidrat; [2]		234-390-0 [2]	37244-98-7 [2]
perborna kiselina (HBO(O2)), natrijeva sol, tetrahidrat; [3]		231-556-4 [3]	10486-00-7 [3]
natrijev peroksoborat heksahidrat; [Sadrži < 0,1 % masenog udjela čestica s aerodinamičkim promjerom manjim od 50 μm.]
Perborna kiselina (H3BO2(O2)), mononatrijeva sol, trihidrat; [1]	005-018-01-X	239-172-9 [1]	13517-20-9 [1]
Perborna kiselina, natrijeva sol, tetrahidrat; [2]		234-390-0 [2]	37244-98-7 [2]
Perborna kiselina (HBO(O2)), natrijeva sol, tetrahidrat; [3]		231-556-4 [3]	10486-00-7 [3]
Natrijev peroksoborat heksahidrat; [Sadrži ≥ 0,1 % masenog udjela čestica s aerodinamičkim promjerom manjim od 50 μm.]
Perborna kiselina, natrijeva sol; [1]	005-019-00-8	234-390-0 [1]	11138-47-9 [1]
Perborna kiselina, natrijeva sol, monohidrat; [2]		234-390-0 [2]	12040-72-1 [2]
Perborna kiselina (H3BO2(O2)), mononatrijeva sol, monohidrat; [3]		231-556-4 [3]	10332-33-9 [3]
Natrijev peroksoborat; [Sadrži < 0,1 % masenog udjela čestica s aerodinamičkim promjerom manjim od 50 μm.]
Perborna kiselina, natrijeva sol; [1]	005-019-01-5	234-390-0 [1]	11138-47-9 [1]
Perborna kiselina, natrijeva sol, monohidrat; [2]		234-390-0 [2]	12040-72-1 [2]
Perborna kiselina (H3BO2(O2)), mononatrijeva sol, monohidrat; [3]		231-556-4 [3]	10332-33-9 [3]
Natrijev peroksoborat; [Sadrži ≥ 0,1 % masenog udjela čestica s aerodinamičkim promjerom manjim od 50 μm.]
▼M45
dinatrijev oktaborat, bezvodni; [1] dinatrijev oktaborat tetrahidrat [2]		005-020-00-3	234-541-0 [1] 234-541-0 [2]		12008-41-2 [1] 12280-03-4 [2]
▼B
linuron (ISO); 3-(3,4-diklorofenil)-1-metoksi-1-metil-urea	006-021-00-1	206-356-5	330-55-2	►M5 — ◄
▼M69
mankozeb (ISO); manganov etilenbis(ditiokarbamat) (polimerni) kompleks s cinkovom soli	006-076-00-1	—	8018-01-7
▼B
6-(2-kloroetil)-6-(2-metoksietoksi)-2,5,7,10-tetraoksa-6-silaundekan; etakelasil	014-014-00-X	253-704-7	37894-46-5
flusilazol (ISO); bis(4-fluorofenil)(metil)(1H-1,2,4-triazol-1-il-metil)silan	014-017-00-6	—	85509-19-9	►M5 — ◄
Smjesa: 4-[[bis-(4-fluorofenil)metilsilil]metil]-4H-1,2,4-triazola i 1-[[bis-(4-fluorofenil)metilsilil]metil]-1H-1,2,4-triazola	014-019-00-7	403-250-2	—	►M5 — ◄
▼M14
(4-etoksifenil)(3-(4-fluoro-3-fenoksifenil)propil)dimetilsilan	014-036-00-X	405-020-7	105024-66-6
▼M69
tris(2-metoksietoksi)vinilsilan; 6-(2-metoksietoksi)-6-vinil-2,5,7,10-tetraoksa-6-silaundekan	014-050-00-6	213-934-0	1067-53-4
▼M14
tris(2-kloroetil)fosfat	015-102-00-0	204-118-5	115-96-8
glufosinat amonijak (ISO); Amonijev 2-amino-4-(hidroksimetilfosfinil)butirat.	015-155-00-X	278-636-5	77182-82-2
▼M26
triksilil fosfat	015-201-00-9	246-677-8	25155-23-1
▼M82
difenil(2,4,6-trimetilbenzoil)fosfin oksid	015-203-00-X	278-355-8	75980-60-8
benzil(dietilamino)difenilfosfonijev 4-[1,1,1,3,3,3-heksafluor-2-(4-hidroksifenil)propan-2-il]fenolat	015-204-00-5	479-100-5	577705-90-9
benziltrifenilfosfonij, sol s 4,4′-[2,2,2-trifluor-1-(trifluormetil)etiliden]bis[fenolom] (1:1)	015-205-00-0	278-305-5	75768-65-9
reakcijska smjesa 4,4′-[2,2,2-trifluor-1-(trifluormetil)etiliden]difenola i benzil(dietilamino)difenilfosfonijeva 4-[1,1,1,3,3,3-heksafluor-2-(4-hidroksifenil)propan-2-il]fenolata (1:1)	015-206-00-6	-	-
reakcijska smjesa 4,4′-[2,2,2-trifluor-1-(trifluormetil)etiliden]difenola i benziltrifenilfosfonija, soli s 4,4′-[2,2,2-trifluor-1-(trifluormetil)etiliden]difenolom (1:1)	015-207-00-1	-	-
dimetilpropilfosfonat	015-208-00-7	242-555-3	18755-43-6
▼B
kalijev dikromat	024-002-00-6	231-906-6	7778-50-9	►M5 — ◄
amonijev dikromat	024-003-00-1	232-143-1	7789-09-5	►M5 — ◄
▼M14
natrijev dikromat	024-004-00-7	234-190-3	10588-01-9
▼M14 —————
▼B
natrijev kromat	024-018-00-3	231-889-5	7775-11-3	►M5 — ◄
▼M61
kobalt	027-001-00-9	231-158-0	7440-48-4
▼M14
kobaltov diklorid	027-004-00-5	231-589-4	7646-79-9
kobaltov sulfat	027-005-00-0	233-334-2	10124-43-3
kobaltov acetat	027-006-00-6	200-755-8	71-48-7
kobaltov nitrat	027-009-00-2	233-402-1	10141-05-6
kobaltov karbonat	027-010-00-8	208-169-4	513-79-1
▼B
niklov tetrakarbonil	028-001-00-1	236-669-2	13463-39-3
▼M14
niklov dihidroksid; [1]	028-008-00-X	235-008-5 [1]	12054-48-7 [1]
niklov hidroksid; [2]	028-008-00-X	234-348-1 [2]	11113-74-9 [2]
niklov sulfat	028-009-00-5	232-104-9	7786-81-4
niklov karbonat;	028-010-00-0
bazni niklov karbonat;
karbonatna kiselina, niklova (2+) sol; [1]		222-068-2 [1]	3333-67-3 [1]
karbonatna kiselina, niklova sol; [2]		240-408-8 [2]	16337-84-1 [2]
[μ-[karbonat(2-)-O:O′]]dihidroksi trinikal; [3]		265-748-4 [3]	65405-96-1 [3]
[karbonat(2-)]tetrahidroksitrinikal; [4]		235-715-9 [4]	12607-70-4 [4]
niklov diklorid	028-011-00-6	231-743-0	7718-54-9
niklov dinitrat; [1]	028-012-00-1	236-068-5 [1]	13138-45-9 [1]
dušična kiselina, niklova sol; [2]	028-012-00-1	238-076-4 [2]	14216-75-2 [2]
muljevi iz elektrolitičkog pročišćavanja bakra, odbakreni, niklov sulfat	028-014-00-2	295-859-3	92129-57-2
niklov diperklorat; perklorna kiselina, niklova(II) sol.	028-016-00-3	237-124-1	13637-71-3
niklov dikalijev bis(sulfat); [1]	028-017-00-9	237-563-9 [1]	13842-46-1 [1]
diamonijev niklov bis(sulfat); [2]	028-017-00-9	239-793-2 [2]	15699-18-0 [2]
niklov bis(sulfamidat); niklov sulfamat.	028-018-00-4	237-396-1	13770-89-3
niklov bis(tetrafluoroborat)	028-019-00-X	238-753-4	14708-14-6
niklov diformat; [1]	028-021-00-0	222-101-0 [1]	3349-06-2 [1]
mravlja kiselina, niklova sol; [2]		239-946-6 [2]	15843-02-4 [2]
mravlja kiselina, bakrova niklova sol; [3]		268-755-0 [3]	68134-59-8 [3]
niklov di(acetat); [1]	niklov acetat; [2]	028-022-00-6	206-761-7 [1]
239-086-1 [2]	niklov acetat; [2]	373-02-4 [1]	14998-37-9 [2]
niklov dibenzoat	028-024-00-7	209-046-8	553-71-9
niklov bis(4-cikloheksibutirat)	028-025-00-2	223-463-2	3906-55-6
niklov(II) stearat; niklov(II) oktadekanoat	028-026-00-8	218-744-1	2223-95-2
niklov dilaktat	028-027-00-3	—	16039-61-5
niklov(II) oktanoat	028-028-00-9	225-656-7	4995-91-9
niklov difluorid; [1]	028-029-00-4	233-071-3 [1]	10028-18-9 [1]
niklov dibromid; [2]		236-665-0 [2]	13462-88-9 [2]
niklov dijodid; [3]		236-666-6 [3]	13462-90-3 [3]
niklov kalijev fluorid; [4]		- [4]	11132-10-8 [4]
niklov heksafluorosilikat	028-030-00-X	247-430-7	26043-11-8
niklov selenat	028-031-00-5	239-125-2	15060-62-5
niklov ditiocianat	028-046-00-7	237-205-1	13689-92-4
niklov dikromat	028-047-00-2	239-646-5	15586-38-6
niklov diklorat; [1]	028-053-00-5	267-897-0 [1]	67952-43-6 [1]
niklov dibromat; [2]		238-596-1 [2]	14550-87-9 [2]
etil hidrogen sulfat, niklova(II) sol; [3]		275-897-7 [3]	71720-48-4 [3]
niklov(II) trifluoroacetat; [1]	028-054-00-0	240-235-8 [1]	16083-14-0 [1]
niklov(II) propionat; [2]		222-102-6 [2]	3349-08-4 [2]
niklov bis(benzensulfonat); [3]		254-642-3 [3]	39819-65-3 [3]
niklov(II) hidrogen citrat; [4]		242-533-3 [4]	18721-51-2 [4]
limunska kiselina, amonijeva niklova sol; [5]		242-161-1 [5]	18283-82-4 [5]
limunska kiselina, niklova sol; [6]		245-119-0 [6]	22605-92-1 [6]
niklov bis(2-etilheksanoat); [7]		224-699-9 [7]	4454-16-4 [7]
2-etilheksanska kiselina, niklova sol; [8]		231-480-1 [8]	7580-31-6 [8]
dimetilheksanska kiselina, niklova sol; [9]		301-323-2 [9]	93983-68-7 [9]
niklov(II) izooktanoat; [10]		249-555-2 [10]	29317-63-3 [10]
niklov izooktanoat; [11]		248-585-3 [11]	27637-46-3 [11]
niklov bis(izononanoat); [12]		284-349-6 [12]	84852-37-9 [12]
niklov(II) neononanoat; [13]		300-094-6 [13]	93920-10-6 [13]
nikal(II) izodekanoat; [14]		287-468-1 [14]	85508-43-6 [14]
niklov(II) neodekanoat; [15]		287-469-7 [15]	85508-44-7 [15]
neodekanska kiselina, niklova sol; [16]		257-447-1 [16]	51818-56-5 [16]
niklov(II) neoundekanoat; [17]		300-093-0 [17]	93920-09-3 [17]
bis(d-glukonato-O 1 ‚O2 )nikal; [18]		276-205-6 [18]	71957-07-8 [18]
niklov 3,5-bis(tert-butil)-4-hidroksibenzoat (1:2); [19]		258-051-1 [19]	52625-25-9 [19]
niklov(II) palmitat; [20]		237-138-8 [20]	13654-40-5 [20]
(2-etilheksanoato-O)(izononanoato-O)nikal; [21]		287-470-2 [21]	85508-45-8 [21]
(izononanoato-O)(izooktanoato-O)nikal; [22]		287-471-8 [22]	85508-46-9 [22]
(izooktanoato-O)(neodekanoato-O)nikal; [23]		284-347-5 [23]	84852-35-7 [23]
(2-etilheksanoato-O)(izodekanoato-O)nikal; [24]		284-351-7 [24]	84852-39-1 [24]
(2-etilheksanoato-O)(neodekanoato-O)nikal; [25]		285-698-7 [25]	85135-77-9 [25]
(izodekanoato-O)(izooktanoato-O)nikal; [26]		285-909-2 [26]	85166-19-4 [26]
(izodekanoato-O)(izononanoato-O)nikal; [27]		284-348-0 [27]	84852-36-8 [27]
(izononanoato-O)(neodekanoato-O)nikal; [28]		287-592-6 [28]	85551-28-6 [28]
masne kiseline, C6-19-razgranate, niklove soli; [29]		294-302-1 [29]	91697-41-5 [29]
masne kiseline, C8-18 i C18-nezasićene, niklove soli; [30]		283-972-0 [30]	84776-45-4 [30]
2,7-naftalendisulfonska kiselina, niklova(II) sol; [31]		- [31]	72319-19-8 [31]
▼M45
galijev arsenid		031-001-00-4	215-114-8		1303-00-0
▼M73
amonijev bromid	035-005-00-7	235-183-8	12124-97-9
▼B
kadmijev fluorid	048-006-00-2	232-222-0	7790-79-6	►M5 — ◄
kadmijev klorid	048-008-00-3	233-296-7	10108-64-2	►M5 — ◄
kadmijev sulfat	048-009-00-9	233-331-6	10124-36-4	►M5 — ◄
▼M73
spojevi tributilkositra osim onih koji su navedeni drugdje u Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008	050-008-00-3	—	—
▼M69
diklordioktilstanan	050-021-00-4	222-583-2	3542-36-7
▼M14
dibutil-kositrov diklorid; (DBTC)	050-022-00-X	211-670-0	683-18-1
▼M26
2-etilheksil-10-etil-4,4-dioktil-7-okso-8-oksa-3,5-ditia-4-stanatetradekanoat	050-027-00-7	239-622-4	15571-58-1
▼M49
dibutilkositrov dilaurat; dibutil[bis(dodekanoiloksi)]stanan	050-030-00-3	201-039-8	77-58-7
▼M69
dioktilkositrov dilaurat; [1] stanan, dioktil-, bis(koko-aciloksi) derivati; [2]	050-031-00-9	222-883-3 [1] 293-901-5 [2]	3648-18-8 [1] 91648-39-4 [2]
▼M73
dibutilkositrov bis(2-etilheksanoat)	050-032-00-4	220-481-2	2781-10-4
dibutilkositrov di(acetat)	050-033-00-X	213-928-8	1067-33-0
▼M82
dibutilkositrov maleat	050-034-00-5	201-077-5	78-04-6
dibutilkositrov oksid	050-035-00-0	212-449-1	818-08-6
▼M73
telurij	052-001-00-0	236-813-4	13494-80-9
telurijev dioksid	052-002-00-6	231-193-1	7446-07-3
barij-diborov tetraoksid	056-005-00-3	237-222-4	13701-59-2
▼M14
živa	080-001-00-0	231-106-7	7439-97-6
▼B
benzo[a]piren; benzo[d,e,f]krizen	601-032-00-3	200-028-5	50-32-8
1-brompropan propil-bromid n-propil-bromid	602-019-00-5	203-445-0	106-94-5
1,2,3-trikloropropan	602-062-00-X	202-486-1	96-18-4	D
difenil-eter; oktabromo derivat	602-094-00-4	251-087-9	32536-52-0
2-metoksietanol; etilen-glikol-monometil-eter; metilglikol	603-011-00-4	203-713-7	109-86-4
2-metoksietanol; etilen-glikol monometil-eter; etilglikol	603-012-00-X	203-804-1	110-80-5
▼M61
etilen-oksid; oksiran	603-023-00-X	200-849-9	75-21-8
▼B
1,2-dimetoksietan; etilen-glikol dimetil-eter; EGDME	603-031-00-3	203-794-9	110-71-4
▼M45
tetrahidro-2-furil-metanol; tetrathidrofurfuril alkohol	603-061-00-7	202-625-6	97-99-4
▼B
2,3-epoksipropan-1-ol; glicidol oksiranmetanol	603-063-00-8	209-128-3	556-52-5	►M5 — ◄
▼M69
7-oksa-3-oksiranilbiciklo[4.1.0]heptan; 1,2-epoksi-4-epoksietilcikloheksan; 4-vinilcikloheksen diepoksid	603-066-00-4	203-437-7	106-87-6
▼B
2-metoksipropanol	603-106-00-0	216-455-5	1589-47-5
▼M73
2-(2-metoksietoksi)etanol; dietilen-glikol-monometil-eter	603-107-00-6	203-906-6	111-77-3
▼B
bis(2-metoksietil)eter	603-139-00-0	203-924-4	111-96-6
R-2,3-epoksi-1-propanol	603-143-002	404-660-4	57044-25-4	►M5 — ◄
1,2-bis(2-metoksietoksi)etan TEGDME; trietilen-glikol dimetil-eter; triglim	603-176-00-2	203-977-3	112-49-2
▼M14
2-(2-aminoetilamino)etanol (AEEA)	603-194-00-0	203-867-5	111-41-1
1,2-dietoksietan	603-208-00-5	211-076-1	629-14-1
▼M61
2,2’-iminobis-, N-(C13-15 razgranati i linearni alkilni) derivati etanola	603-236-00-8	308-208-6	97925-95-6
▼M69
ipkonazol (ISO); (1RS,2SR,5RS;1RS,2SR,5SR)-2-(4-klorbenzil)-5-izopropil-1-(1H-1,2,4-triazol-1-ilmetil)ciklopentanol	603-237-00-3	—	125225-28-7 115850-69-6 115937-89-8
bis(2-(2-metoksietoksi)etil)-eter; tetraglim	603-238-00-9	205-594-7	143-24-8
▼M82
reakcijska smjesa 1-(2,3-epoksipropoksi)-2,2-bis ((2,3-epoksipropoksi)metil) butana i 1-(2,3-epoksipropoksi)-2-((2,3-epoksipropoksi)metil)-2-hidroksimetil butana	603-244-00-1	-	-
▼B
4,4’-izobutiletilidendifenol; 2,2-bis(4’-hidroksifenil)-4-metilpentan	604-024-00-8	401-720-1	6807-17-6
▼M45
bisfenol A; 4,4′-izopropilidendifenol	604-030-00-0	201-245-8	80-05-7
▼M14
(E)-3-[l-[4-[2-(dimetilamino)etoksi]fenil]-2-fenilbut-l-enil]fenol	604-073-00-5	428-010-4	82413-20-5
▼M45
fenol, dodecil-, razgranani; [1] fenol, 2-dodecil-, razgranani; [2] fenol, 3-dodecil-, razgranani; [3] fenol, 4-dodecil-, razgranani; [4] fenol, (tetrapropenil) derivati [5]	604-092-00-9	310-154-3 [1] - [2] - [3] - [4] - [5]	121158-58-5 [1] - [2] - [3] 210555-94-5 [4] 74499-35-7 [5]
▼M69
6,6’-di-tert-butil-2,2’-metilendi-p-krezol; [DBMC]	604-095-00-5	204-327-1	119-47-1
▼M73
2,4,6-tri-tert-butilfenol	604-097-00-6	211-989-5	732-26-3
4,4′-sulfonildifenol; bisfenol S	604-098-00-1	201-250-5	80-09-1
▼M82
4,4′-[2,2,2-trifluor-1-(trifluormetil)etiliden]difenol; bisfenol AF	604-099-00-7	216-036-7	1478-61-1
▼M69
2-(4-tert-butilbenzil)propionaldehid	605-041-00-3	201-289-8	80-54-6
▼M45
klorofacinon (ISO); 2-[(4-klorofenil)(fenil)acetil]-1H-inden-1,3(2H)-dion	606-014-00-9	223-003-0	3691-35-8
▼M14
N-metil-2-pirolidon; 1-metil-2-pirolidon.	606-021-00-7	212-828-1	872-50-4
▼M49
2-metil-1-(4-metiltiofenil)-2-morfolinopropan-1-on	606-041-00-6	400-600-6	71868-10-5
▼M61
2-benzil-2-dimetilamino-4’-morfolinobutirofenon	606-047-00-9	404-360-3	119313-12-1
▼B
tetrahidrotiopiran-3-karboksaldehid	606-062-00-0	407-330-8	61571-06-0
▼M14
2-butiril-3-hidroksi-5-tiocikloheksan-3-il-cikloheks-2-en-1-on	606-100-00-6	425-150-8	94723-86-1
ciklični 3-(1,2-etandiilacetal)-estra-5(10),9(11)-dien-3,17-dion	606-131-00-5	427-230-8	5571-36-8
▼B
2-metoksietil-acetat; etilen-glikol-monometil eter acetat; metil-glikolacetat	607-036-00-1	203-772-9	110-49-6
2-etoksietil-acetat; etilen-glikol-monoetil eter acetat; etil-glikolacetat	607-037-00-7	203-839-2	111-15-9
▼M45
kumatetralil (ISO); 4-hidroksi-3-(1,2,3,4-tetrahidro-1-naftil)kumarin	607-059-00-7	227-424-0	5836-29-3
▼M49
2,3-epoksipropil-metakrilat; glicidil-metakrilat	607-123-00-4	203-441-9	106-91-2
▼M45
difenakum (ISO); 3-(3-bifenil-4-il-1,2,3,4-tetrahidro-1-naftil)-4-hidroksikumarin	607-157-00-X	259-978-4	56073-07-5
▼B
2-etil-heksil[[[3,5-bis(1,1-dimetil-etil)-4-hidroksifenil]metil]tio]acetat	607-203-00-9	279-452-8	80387-97-9
bis(2-metoksietil)ftalat	607-228-00-5	204-212-6	117-82-8
▼M73
2-etilheksanska kiselina i njezine soli osim onih koje su navedene drugdje u Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008	607-230-00-6	—	—
▼B
2-metoksipropil-acetat	607-251-00-0	274-724-2	70657-70-4
fluazifop-butil (ISO); butil-(RS)-2-[4-(5-trifluorometil-2-piridiloksi)fenoksi]propionat	607-304-00-8	274-125-6	69806-50-4
vinklozolin (ISO); N-3,5-diklorofenil-5-metil-5-vinil-1,3-oksazolidin-2,4-dion	607-307-00-4	256-599-6	50471-44-8
metoksioctena kiselina	607-312-00-1	210-894-6	625-45-6	►M5 — ◄
bis(2-etil-heksil)-ftalat; di-(2-etil-heksil)-ftalat; DEHP	607-317-00-9	204-211-0	117-81-7
dibutil-ftalat; DBP	607-318-00-4	201-557-4	84-74-2
(+/–)-tetrahidrofurfuril-(R)-2-[4-(6-klorokinoksalin-2-il-oksi)fenil-oksi]propionat	607-373-00-4	414-200-4	119738-06-6	►M5 — ◄
▼M45
flokumafen (ISO); reakcijska smjesa: cis-4-hidroksi-3-(1,2,3,4-tetrahidro-3-(4-(4-trifluorometilbenziloksi)fenil)-1-naftil)kumarina i trans-4-hidroksi-3-(1,2,3,4-tetrahidro-3-(4-(4-trifluorometilbenziloksi)fenil)-1-naftil)kumarina	607-375-00-5	421-960-0	90035-08-8
▼M21
1,2-benzendikarboksilna kiselina, dipentilester, razgranati i linearni [1]	607-426-00-1	284-032-2 [1]	84777-06-0 [1]
n-pentil-izopentilftalat [2]		[2]	[2]
di-n-pentil ftalat [3]		205-017-9 [3]	131-18-0 [3]
diizopentilftalat [4]		210-088-4 [4]	605-50-5 [4]
▼B
BBP; benzil butil ftalat	607-430-00-3	201-622-7	85-68-7
1,2-benzendikarboksilna kiselina; di-C7-11-razgranati i linearni alkilesteri	607-480-00-6	271-084-6	68515-42-4
▼M14
1,2-benzendikarboksilna kiselina; Di-C6-8-razgranani alkilesteri, s velikim udjelom C7.	607-483-00-2	276-158-1	71888-89-6
▼B
Smjesa: dinatrijeva 4-(3-etoksikarbonil-4-(5-(3-etoksikarbonil-5-hidroksi-1-(4-sulfonatofenil)pirazol-4-il)penta-2,4-dieniliden)-4,5-dihidro-5-oksopirazol-1-il)benzensulfonata i trinatrijeva 4-(3-etoksikarbonil-4-(5-(3-etoksikarbonil-5-oksido-1-(4-sulfonatofenil)pirazol-4-il)penta-2,4-dieniliden)-4,5-dihidro-5-oksopirazol-1-il)benzensulfonata	607-487-00-4	402-660-9	—
▼M14
diizobutil ftalat	607-623-00-2	201-553-2	84-69-5
perfluorooktan sulfonska kiselina;	607-624-00-8
▼M26
4-terc-butilbenzojeva kiselina	607-698-00-1	202-696-3	98-73-7
▼M14
heptadekafluorooktan-1-sulfonska kiselina; [1]		217-179-8 [1]	1763-23-1 [1]
kalijev perfluorooktansulfonat;
kalijev heptadekafluorooktan-1-sulfonat; [2]		220-527-1 [2]	2795-39-3 [2]
dietanolamin perfluorooktan sulfonat; [3]		274-460-8 [3]	70225-14-8 [3]
amonijev perfluorooktan sulfonat;
amonijev heptadekafluorooktansulfonat; [4]		249-415-0 [4]	29081-56-9 [4]
litijev perfluorooktan sulfonat;
litijev heptadekafluorooktansulfonat [5]		249-644-6 [5]	29457-72-5 [5]
▼M26
Diheksilftalat		607-702-00-1	201-559-5		84-75-3
Amonijev pentadekafluorooktanoat		607-703-00-7	223-320-4		3825-26-1
Perfluorooktanska kiselina	607-704-00-2	206-397-9	335-67-1
▼M45
1,2-benzendikarboksilna kiselina, diheksil-ester, razgranani i linearni	607-710-00-5	271-093-5	68515-50-4
bromadiolon (ISO); 3-[3-(4′-bromobifenil-4-il)-3-hidroksi-1-fenilpropil]-4-hidroksi-2H-kromen-2-on	607-716-00-8	249-205-9	28772-56-7
difetialon (ISO); 3-[3-(4′-bromobifenil-4-il)-1,2,3,4-tetrahidronaftalen-1-il]-4-hidroksi-2H-1-benzotiopiran-2-on	607-717-00-3	—	104653-34-1
perfluorononan-1-oična kiselina [1] i njezine natrijeve [2] i amonijeve [3] soli	607-718-00-9	206-801-3 [1] - [2] - [3]	375-95-1 [1] 21049-39-8 [2] 4149-60-4 [3]
dicikloheksil ftalat	607-719-00-4	201-545-9	84-61-7
▼M49
nonadekafluordekanska kiselina; [1] amonijev nonadekafluordekanoat; [2] natrijev nonadekafluordekanoat [3]	607-720-00-X	206-400-3 [1] 221-470-5 [2] [3]	335-76-2 [1] 3108-42-7 [2] 3830-45-3 [3]
▼M73
pentakalijev 2,2′,2′′,2′′′,2′′′′-(etan-1,2-diilnitrilo)pentaacetat	607-734-00-6	404-290-3	7216-95-7
N-karboksimetiliminobis(etilennitrilo)tetra(octena kiselina)	607-735-00-1	200-652-8	67-43-6
pentanatrijev (karboksilatometil)iminobis(etilennitrilo) tetraacetat	607-736-00-7	205-391-3	140-01-2
▼M61
diizoheksil-ftalat	607-737-00-2	276-090-2	71850-09-4
▼M69
diizooktil-ftalat	607-740-00-9	248-523-5	27554-26-3
2-metoksietil-akrilat	607-744-00-0	221-499-3	3121-61-7
▼M73
perfluorheptanska kiselina; tridekafluorheptanska kiselina	607-761-00-3	206-798-9	375-85-9
6-[C12-18-alkil-(razgranata, nezasićena)-2,5-dioksopirolidin-1-il]heksanska kiselina, natrijeve i tris(2-hidroksietil)amonijeve soli	607-763-00-4	—	—
6-[(C10-C13)-alkil-(razgranata, nezasićena)-2,5-dioksopirolidin-1-il]heksanska kiselina	607-764-00-X	—	2156592-54-8
6-[C12-18-alkil-(razgranata, nezasićena)-2,5-dioksopirolidin-1-il]heksanska kiselina	607-765-00-5	—	—
▼M26
Nitrobenzen	609-003-00-7	202-716-0	98-95-3
▼M14
dinokap (ISO); (RS)-2,6-dinitro-4-oktilfenil krotonati i (RS)-2,4-dinitro-6-oktilfenil krotonati u kojima je „oktil” reakcijska masa 1-metilheptilne, 1-etilheksilne i 1-propilpentilne skupine.	609-023-00-6	254-408-0	39300-45-3
▼B
binapakril (ISO); 2-sec-butil-4,6-dinitrofenil-3-metilkrotonat	609-024-00-1	207-612-9	485-31-4
dinoseb; 6-sec-butil-2,4-dinitrofenol	609-025-00-7	201-861-7	88-85-7
▼M73
soli i esteri dinoseba osim onih koji su navedeni drugdje u Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008	609-026-00-2	—	—
▼B
dinoterb (ISO); 2-tert-butil-4,6-dinitrofenol	609-030-00-4	215-813-8	1420-07-1
soli i esteri dinoterba	609-031-00-X
nitrofen (ISO); 2,4-diklorofenil 4-nitrofenil eter	609-040-00-9	217-406-0	1836-75-5
metil-ONN-azoksimetil acetat; metil azoksi metil acetat	611-004-00-2	209-765-7	592-62-1
2-[2-hidroksi-3-(2-klorofenil)karbamoil-1-naftilazo]-7-[2-hidroksi-3-(3-metilfenil)karbamoil-1-naftilazo]fluoren-9-on	611-131-00-3	420-580-2	—
azafenidin	611-140-00-2	—	68049-83-2
Kloro-N,N-dimetilformiminijev klorid	612-250-00-3	425-970-6	3724-43-4
7-metoksi-6-(3-morfolin-4-il-propoksi)-3H-kinazolin-4-on; [Sadrži ≥ 0,5 % formamida (EZ br. 200-842-0).]	612-253-01-7	429-400-7	199327-61-2
▼M45
triflumizol (ISO); (1E)-N-[4-kloro-2-(trifluorometil)fenil]-1-(1H-imidazol-1-il)-2-propoksietanimin	612-289-00-6	—	68694-11-1
▼M82
1,4-benzendiamin, N,N′-mješavina derivata fenila i tolila;	612-298-00-5	273-227-8	68953-84-4
▼B
tridemorf (ISO); 2,6-dimetil-4-tridecilmorfolin	613-020-00-5	246-347-3	24602-86-6
etilen tiourea; imidazolidin-2-tion; 2-imidazolin-2-tiol	613-039-00-9	202-506-9	96-45-7
karbendazim (ISO); metil benzimidazol-2-ilkarbamat	613-048-00-8	234-232-0	10605-21-7
benomil (ISO); metil 1-(butilkarbamoil)benzimidazol-2-ilkarbamat	613-049-00-3	241-775-7	17804-35-2
▼M69
dimetomorf (ISO); (E,Z)-4-(3-(4-klorfenil)-3-(3,4-dimetoksifenil)akriloil)morfolin	613-102-00-0	404-200–2	110488-70-5
1,2,4-triazol	613-111-00-X	206-022-9	288-88-0
▼B
cikloheksimid	613-140-00-8	200-636-0	66-81-9
▼M45
flumioksazin (ISO); 2-[7-fluoro-3-okso-4-(prop-2-in-1-il)-3,4-dihidro-2H-1,4-benzoksazin-6-il]-4,5,6,7-tetrahidro-1H-izoindol-1,3 (2H)-dion	613-166-00-X	—	103361-09-7
▼B
(2RS,3SR)-3-(2-klorofenil)-2-(4-fluorofenil)-[(1H-1,2,4-triazol-1-il)metil]oksiran	613-175-00-9	406-850-2	106325-08-0
▼M26
Epoksikonazol (ISO); (2RS,3SR)-3-(2-klorofenil)-2-(4-fluorofenil)-[(1H-1,2,4-triazol-1-il)metil]oksiran	613-175-00-9	406-850-2	133855-98-8
▼B
3-etil-2-metil-2-(3-metilbutil)-1,3-oksazolidin	613-191-00-6	421-150-7	143860-04-2
smjesa: 1,3,5-tris(3-aminometilfenil)-1,3,5-(1H,3H,5H)-triazin-2,4,6-triona; smjesa oligomera 3,5-bis(3-aminometilfenil)-1-poli[3,5-bis(3-aminometilfenil)-2,4,6-triokso-1,3,5-(1H,3H,5H)-triazin-1-il]-1,3,5-(1H,3H,5H)-triazin-2,4,6-triona	613-199-00-X	421-550-1	—
▼M61
propikonazol (ISO); (2RS,4RS;2RS,4SR)-1-{[2-(2,4-diklorfenil)-4-propil-1,3-dioksolan-2-il]metil}-1H-1,2,4-triazol	613-205-00-0	262-104-4	60207-90-1
▼M14
ketokonazol; l-[4-[4-[[(2SR,4RS)-2-(2,4-diklorofenil)-2-(imidazol-l-ilmetil)-l,3-dioksolan-4-il]metoksi]fenil]piperazin-l-il]etanon	613-283-00-6	265-667-4	65277-42-1
kalijev 1-metil-3-morfolinokarbonil-4-[3-(1-metil-3-morfolinokarbonil-5-okso-2-pirazolin-4-iliden)-1-propenil]pirazol-5-olat; [Sadrži ≥ 0,5 % N,N-dimetilformamida (EZ br. 200-679-5).]	613-286-01-X	418-260-2	183196-57-8
▼M45
imidazol	613-319-00-0	206-019-2	288-32-4
▼M49
triadimenol (ISO); (1RS,2RS;1RS,2SR)-1-(4-klorfenoksi)-3,3-dimetil-1-(1H-1,2,4-triazol-1-il)butan-2-ol; α-tert-butil-β-(4-klorfenoksi)-1H-1,2,4-triazol-1-etanol	613-322-00-7	259-537-6	55219-65-3
kinolin-8-ol; 8-hidroksikinolin	613-324-00-8	205-711-1	148-24-3
tiakloprid (ISO); (Z)-3-(6-klor-3-piridilmetil)-1,3-tiazolidin-2-ilidencijanamid; {(2Z)-3-[(6-klorpiridin-3-il)metil]-1,3-tiazolidin-2-iliden}cijanamid	613-325-00-3	—	111988-49-9
▼M61
1-vinilimidazol	613-328-00-X	214-012-0	1072-63-5
halosulfuron-metil (ISO); metil-3-klor-5-{[(4,6-dimetoksipirimidin-2-il)karbamoil]sulfamoil}-1-metil-1H-pirazol-4-karboksilat	613-329-00-5	–	100784-20-1
2-metilimidazol	613-330-00-0	211-765-7	693-98-1
▼M69
cinkov pirition; (T-4)-bis[1-(hidroksi-.kapa.O)piridin-2(1H)-tionato-.kapa.S]cink	613-333-00-7	236-671-3	13463-41-7
flurokloridon (ISO); 3-klor-4-(klormetil)-1-[3-(trifluormetil)fenil]pirolidin-2-on	613-334-00-2	262-661-3	61213-25-0
3-metilpirazol	613-339-00-X	215-925-7	1453-58-3
▼M73
teofilin; 1,3-dimetil-3,7-dihidro-1H-purin-2,6-dion	613-342-00-6	200-385-7	58-55-9
▼M82
4-metilimidazol	613-349-00-4	212-497-3	822-36-6
▼B
N,N-dimetilformamid; dimetil formamid	616-001-00-X	200-679-5	68-12-2
N,N-dimetilacetamid	616-011-00-4	204-826-4	127-19-5	►M5 — ◄
formamid	616-052-00-8	200-842-0	75-12-7
N-metilacetamid	616-053-00-3	201-182-6	79-16-3
N-metilformamid	616-056-00-X	204-624-6	123-39-7	►M5 — ◄
▼M14
N-[6,9-dihidro-9-[[2-hidroksi-l-(hidroksimetil)etoksi]metil]-6-okso-lH-purin-2-il]acetamid	616-148-00-X	424-550-1	84245-12-5
N,N-(dimetilamino)tioacetamid hidroklorid	616-180-00-4	435-470-1	27366-72-9
▼M26
N-etil-2-pirolidon; 1-ethilpirolidin-2-on	616-208-00-5	220-250-6	2687-91-4
▼M49
karbetamid (ISO); (R)-1-(etilkarbamoil)etilkarbanilat; (2R)-1-(etilamino)-1-oksopropan-2-il-fenilkarbamat	616-223-00-7	240-286-6	16118-49-3
▼M73
N-(2-nitrofenil)fosforni triamid	616-238-00-9	477-690-9	874819-71-3
reakcijska smjesa 3-(difluormetil)-1-metil-N-[(1RS,4SR,9RS)-1,2,3,4-tetrahidro-9-izopropil-1,4-metanonaftalen-5-il]pirazol-4-karboksamida i 3-(difluormetil)-1-metil-N-[(1RS,4SR,9SR)-1,2,3,4-tetrahidro-9-izopropil-1,4-metanonaftalen-5-il]pirazol-4-karboksamida [s relativnim udjelom > 78 % sin-izomera, < 15 % anti-izomera]; izopirazam	616-240-00-X	—	881685-58-1
▼M69
bis(α,α-dimetilbenzil)-peroksid	617-006-00-X	201-279-3	80-43-3
▼M26
Smola, katran kamenog ugljena, visokotemperaturna (Ostatak iz destilacije visokotemperaturnog ugljenog katrana. Crna kruta tvar s približnom točkom omekšavanja od 30 °C do 180 °C (86 °F do 356 °F). Sastavljena primarno od složene smjese aromatskih ugljikovodika s tročlanim ili višečlanim kondenziranim prstenovima.)	648-055-00-5	266-028-2	65996-93-2
▼M49
ciprokonazol (ISO); (2RS,3RS;2RS,3SR)-2-(4-klorofenil)-3-ciklopropil-1-(1H-1,2,4-triazol-1-il)butan-2-ol	650-032-00-X	—	94361-06-5
▼M61
dibutilbis(pentan-2,4-dionato-O,O’)kositar	650-056-00-0	245-152-0	22673-19-4
▼B

Dodatak 7.

Posebne odredbe o označivanju proizvoda koji sadrže azbest

1. Svi proizvodi koji sadrže azbest i njihovi spremnici moraju nositi oznaku u skladu sa sljedećom definicijom:

(a)

oznaka u skladu s oglednim primjerkom dolje mora biti najmanje 5 cm visoka (H) i 2,5 cm široka;

(b)

sastoji se od dva dijela:

—

gornji dio (h1 = 40 % H) sadrži slovo „a” u bijeloj boji na crnoj podlozi,

—

donji dio (h2 = 60 % H) sadrži standardni tekst u bijeloj i/ili crnoj boji na crvenoj podlozi, koji mora biti jasno čitljiv;

(c)

ako proizvod sadrži krokidolit, riječi „sadrži azbest” iz standardnog teksta treba zamijeniti riječima „sadrži krokidolit/plavi azbest”.

Države članice mogu od odredbe podstavka 1. izuzeti proizvode koji će se stavljati na tržište na njihovom državnom području. Ipak, oznake tih proizvoda moraju sadržavati tekst „sadrži azbest”;

(d)

ako se oznaka otiskuje izravno na proizvod, dovoljna je jedna boja u kontrastu s podlogom.

Tekst slike

UPOZORENJE SADRŽI AZBEST

Udisanje azbestne prašine opasno je za zdravlje

Slijedi upute o mjerama sigurnosti

Bijelo „a” na crnoj podlozi

Standardni tekst u bijeloj i/ili crnoj boji na crvenoj podlozi

h1 = 40 % H

h2 = 60 % H

2. Oznaku iz ovog Dodatka treba pričvrstiti u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)

na svaku i najmanju isporučenu jedinicu;

(b)

ako proizvod ima komponente na bazi azbesta, dovoljno je da se oznaka nalazi na tim komponentama. Označivanje se može izostaviti ako zbog malih dimenzija ili neprikladnosti ambalaže oznaku nije moguće pričvrstiti na komponentu.

3. Označivanje zapakiranih proizvoda koji sadrže azbest

3.1. Na jasno čitljivim i neizbrisivim oznakama na ambalaži zapakiranih proizvoda koji sadrže azbest treba navesti sljedeće podatke:

(a)

simbol i relevantne oznake opasnosti u skladu s ovim Prilogom;

(b)

upute o mjerama sigurnosti, koje treba odabrati u skladu s podacima iz ovog Priloga ako su one relevantne za odgovarajući proizvod.

Ako se na ambalaži navode dodatne informacije vezane uz sigurnost, one ne smiju ublažiti učinak podataka navedenih u skladu s točkom (a) i (b) ili biti u suprotnosti s tim podacima.

3.2. Označivanje u skladu s točkom 3.1. provodi se:

—

putem oznake koja je čvrsto pričvršćena na ambalažu, ili

—

putem (privjesne) oznake koja je sigurno pričvršćena na ambalažu, ili

—

izravnim otiskivanjem na ambalažu.

3.3. Proizvodi koji sadrže azbest i koji su samo lagano obavijeni plastičnim omotom i sl. smatraju se zapakiranim proizvodima i označavaju se u skladu s točkom 3.2. Ako se proizvodi odvoje od te ambalaže i stavljaju na tržište nezapakirani, uz svaku i najmanju isporučenu jedinicu treba dostaviti podatke za označivanje u skladu s točkom 3.1.

4. Označivanje nezapakiranih proizvoda koji sadrže azbest

U slučaju nezapakiranih proizvoda koji sadrže azbest, označivanje u skladu s točkom 3.1. treba provesti:

—

putem oznake koja je čvrsto pričvršćena na proizvod koji sadrži azbest,

—

putem (privjesne) oznake koja je sigurno pričvršćena na taj proizvod,

—

izravnim otiskivanjem na proizvode,

ili, ako to nije izvedivo npr. zbog malih dimenzija proizvoda, neprikladnih svojstava proizvoda ili određenih tehničkih teškoća, podatke za označivanje u skladu s točkom 3.1. treba uručiti zasebno.

5. Ne dovodeći u pitanje odredbe Zajednice o sigurnosti i higijeni na radnom mjestu, oznaci pričvršćenoj na proizvod koji se u kontekstu svoje uporabe može prerađivati ili dorađivati treba priložiti sve prikladne upute o mjerama sigurnosti za taj proizvod, a posebno:

—

po mogućnosti koristiti na otvorenome ili u dobro zračenim prostorijama,

—

po mogućnosti koristiti ručne alate ili alate male brzine, prema potrebi opremljene odgovarajućim uređajem za uklanjanje prašine. Ako se koriste alati velike brzine, oni obvezno moraju biti opremljeni takvim uređajem,

—

po mogućnosti ovlažiti prije rezanja ili bušenja,

—

prašinu ovlažiti i staviti u dobro zatvoreni spremnik te sigurno zbrinuti.

6. Kod označivanja svih proizvoda namijenjenih uporabi u kućanstvima koji nisu obuhvaćeni odjeljkom 5. i koji bi tijekom uporabe mogli otpuštati azbestna vlakna treba prema potrebi navesti sljedeću uputu o mjerama sigurnosti: „zamijeniti kad se istroši”.

7. Kod označivanja proizvoda koji sadrže azbest treba koristiti službeni jezik ili jezike države članice odnosno država članica u kojima se proizvod stavlja na tržište.

Dodatak 8.

Unos 43. – Azo bojila – Popis aromatskih amina

Popis aromatskih amina

	CAS broj	Indeksni broj	EZ broj	Tvari
1	92-67-1	612-072-00-6	202-177-1	bifenil-4-ilamin 4-aminobifenil ksenilamin
2	92-87-5	612-042-00-2	202-199-1	benzidin
3	95-69-2		202-441-6	4-kloro-o-toluidin
4	91-59-8	612-022-00-3	202-080-4	2-naftilamin
5	97-56-3	611-006-00-3	202-591-2	o-aminoazotoluen 4-amino-2′,3-dimetilazobenzen 4-o-tolilazo-o-toluidin
6	99-55-8		202-765-8	5-nitro-o-toluidin
7	106-47-8	612-137-00-9	203-401-0	4-kloranilin
8	615-05-4		210-406-1	4-metoksi-m-fenilendiamin
9	101-77-9	612-051-00-1	202-974-4	4,4′-metilendianilin 4,4′-diaminodifenilmetan
10	91-94-1	612-068-00-4	202-109-0	3,3′-diklorbenzidin 3,3′-diklorobifenil-4,4′-ilendiamin
11	119-90-4	612-036-00-X	204-355-4	3,3′-dimetoksibenzidin o-dianisidin
12	119-93-7	612-041-00-7	204-358-0	3,3′-dimetilbenzidin 4,4′-bi-o-toluidin
13	838-88-0	612-085-00-7	212-658-8	4,4′-metilen-di-o-toluidin
14	120-71-8		204-419-1	6-metoksi-m-toluidin; p-krezidin
15	101-14-4	612-078-00-9	202-918-9	4,4′-metilen bis(2-kloroanilin) 2,2′-dikloro-4,4′-metilendianilin
16	101-80-4		202-977-0	4,4′-oksidianilin
17	139-65-1		205-370-9	4,4′-tiodianilin
18	95-53-4	612-091-00-X	202-429-0	o-toluidin 2-aminotoluen
19	95-80-7	612-099-00-3	202-453-1	4-metil-m-fenilendiamin
20	137-17-7		205-282-0	2,4,5-trimetilanilin
21	90-04-0	612-035-00-4	201-963-1	o-anisidin 2-metoksianilin
22	60-09-3	611-008-00-4	200-453-6	4-aminoazobenzen

Dodatak 9.

Unos 43. – Azo bojila – Popis azo boja

Popis azo boja

CAS broj

Indeksni broj

EZ broj

Tvari

Nije dodijeljen

komponenta 1.:

CAS br.: 118685-33-9

C39H23ClCrN7O12S.2Na

komponenta 2.:

C46H30CrN10O20S2.3Na

611-070-00-2

405-665-4

Smjesa: dinatrijeva (6-(4-anisidino)-3-sulfonato-2-(3,5-dinitro-2-oksidofenilazo)-1-naftolato)(1-(5-kloro-2-oksidofenilazo)-2-naftolato)kromata(1-)

trinatrijeva bis(6-(4-anisidino)-3-sulfonato-2-(3,5-dinitro-2-oksidofenilazo)-1-naftolato)kromata(1-)

▼M21

Dodatak 10.

Unos 43. – Azo bojila – Popis ispitnih metoda

Popis ispitnih metoda