12. Glava 12. Procjena podružnica iz trećih zemalja

1. Pregled

494. Ova se glava bavi primjenom postupaka i metodologije SREP-a, kako je navedeno u ovim …

Ova se glava bavi primjenom postupaka i metodologije SREP-a, kako je navedeno u ovim smjernicama, u odnosu na podružnice iz trećih zemalja kako su definirane u članku 47. stavku 3. Direktive 2013/36/EU. U njoj se obrađuju i nadzorne mjere koje nadležna tijela primjenjuju u svrhu otklanjanja nedostataka utvrđenih procjenom podružnica iz trećih zemalja u okviru SREP-a.

495. Pri provedbi procjene u okviru SREP-a za podružnice iz trećih zemalja nadležna tijela trebaju …

Pri provedbi procjene u okviru SREP-a za podružnice iz trećih zemalja nadležna tijela trebaju, među ostalim, ocijeniti usklađenost institucije s pravnim aktima koji su zasebno objavljeni na mrežnom mjestu EBA-e kako je navedeno u točki 12.

496. Procjena podružnica iz trećih zemalja u okviru SREP-a trebaju uključivati procjenu poslovnog …

Procjena podružnica iz trećih zemalja u okviru SREP-a trebaju uključivati procjenu poslovnog modela podružnice, sustava internog upravljanja i kontrola, dotacijskog kapitala i izvora likvidnosti te aranžmana za vođenje poslovnih knjiga (elementi SREP-a za podružnice iz trećih zemalja). U skladu s postupkom nadzorne provjere i ocjene kreditnih institucija (SREP za kreditne institucije), procjena tih područja treba se provoditi kontinuirano i biti popraćena stalnim praćenjem ključnih pokazatelja.

497. Pregled bi se trebao provoditi s učestalošću i intenzitetom koji su proporcionalni …

Pregled bi se trebao provoditi s učestalošću i intenzitetom koji su proporcionalni klasifikaciji podružnice iz trećih zemalja kao institucije 1. ili 2. razreda u skladu s člankom 48.a Direktive 2013/36/EU te prirodi, opsegu i složenosti aktivnosti podružnica iz trećih zemalja. Za podružnice iz trećih zemalja 1. razreda nadležna tijela trebala bi primijeniti najmanje razinu nadzornog angažmana za institucije 3. kategorije kako je navedeno u tablici 1. odjeljka 2.4. Za podružnice iz trećih zemalja 2. razreda nadležna tijela trebala bi primijeniti najmanje razinu nadzornog angažmana za institucije 4. kategorije kako je navedeno u tablici 1. odjeljka 2.4.

498. Osim procjene ključnih elemenata SREP-a za podružnice iz trećih zemalja, nadležna tijela …

Osim procjene ključnih elemenata SREP-a za podružnice iz trećih zemalja, nadležna tijela trebaju osigurati da razumiju ostale značajne rizike podružnice i način na koji se oni ublažavaju. To uključuje sve značajne izloženosti kreditnom riziku, tržišnom riziku, operativnom riziku i IRRBB-u. Nadležna tijela mogu smatrati primjerenim provesti detaljniju procjenu jednog ili više tih područja na temelju relevantnosti i značajnosti rizika za podružnicu iz treće zemlje. U takvim bi slučajevima nadležna tijela trebala upotrijebiti smjernice iz relevantnih odgovarajućih glava ovih Smjernica kao osnovu za procjenu i nastojati primijeniti sadržana načela na način razmjeran podružnici iz trećih zemalja.

499. Ako nadležna tijela ostvaruju svoje pravo u skladu s člankom 48.a Direktive 2013/36/EU da na …

Ako nadležna tijela ostvaruju svoje pravo u skladu s člankom 48.a Direktive 2013/36/EU da na podružnicu iz trećih zemalja primjenjuju zahtjeve za kreditne institucije u skladu s Direktivom, pri čemu se prema podružnici iz trećih zemalja postupa kao prema društvu kćeri, nadležna tijela trebaju primijeniti SREP za kreditne institucije na predmetnu podružnicu iz trećih zemalja i uputiti na relevantne glave ovih Smjernica (glave 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11., kao i odjeljak 12.1.2. ovog odjeljka o analizi poslovnog modela).

500. Nadležna tijela trebaju koristiti nalaze procjene pojedinih elemenata SREP-a za podružnice iz …

Nadležna tijela trebaju koristiti nalaze procjene pojedinih elemenata SREP-a za podružnice iz trećih zemalja kako bi ocijenila svako područje. Nadležno tijelo trebalo bi upotrijebiti tu analizu za izradu ukupne procjene i ocjene podružnica iz trećih zemalja te bi kao smjernice u tom pogledu trebalo upotrijebiti razmatranja iz tablice 21. U ukupnoj procjeni i ocjeni treba uzeti u obzir i procjenu i ocjenu drugih značajnih rizika podružnice iz treće zemlje (ako je primjenjivo). Na temelju ukupne procjene u okviru SREP-a i procjene pojedinačnih elemenata SREP-a za podružnice iz trećih zemalja nadležna tijela trebaju poduzeti nadzorne mjere kako je navedeno u odjeljku 12.2. ove glave kako bi se otklonili svi utvrđeni nedostatci.

12.1. Primjena SREP-a na podružnice iz trećih zemalja

12.1.1. Opća razmatranja

12.2. Sažetak nalaza, ocjena i nadzorne mjere

Prilog I. – Potkategorije kreditnog rizika

Tablica u nastavku prikazuje neisključiv popis potkategorija kreditnog rizika koje nadležna tijela trebaju uzeti u obzir kada je to primjenjivo.

Potkategorije Pravna osnova / definicije Područja za procjenu Pravne osnove povezane s kreditnog rizika područjima za procjenu

Rizik kreditne Rizik da će institucija ostvariti koncentracije značajne kreditne gubitke koji proizlaze iz koncentracije izloženosti maloj grupi dužnika, nizu dužnika koji na sličan način ne ispunjavaju obveze ili usko povezanoj financijskoj imovini te iz koncentriranih mjera smanjenja kreditnog rizika	 Koncentracije prema jednoj osobi (uključujući klijenta ili grupu Uredba (EU) 575/2013: članci 129., povezanih osoba, kako su definirani za velike izloženosti) 170., 171., 184., 207., 209., 395.,  Sektorske koncentracije 400. – 401.  Geografske koncentracije Direktiva 2013/36/EU: članci 81. i  Koncentracije proizvoda 98.  Koncentracije izloženosti na temelju kolaterala i jamstava  Skriveni izvori koncentracije koja se može ostvariti u stresnim uvjetima, kada se razina korelacije kreditnog rizika može povećati u usporedbi s normalnim uvjetima
Kreditni rizik Rizik da druga ugovorna strana u druge ugovorne transakciji mogla doći u status strane neispunjavanja obveza prije konačne namire novčanih tokova transakcije	 Kvaliteta drugih ugovornih strana i relevantnih prilagodbi kreditnom Uredba (EU) 575/2013: članci 181, vrednovanju te složenost transakcija 246, dio treći, glava II., poglavlje 6.  Povratni rizik koji nastaje kada je izloženost prema drugoj ugovornoj Direktiva 2013/36/EU: Članak 79. strani u negativnoj korelaciji s njezinom kreditnom kvalitetom  Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane i riziku namire s aspekta trenutačne tržišne vrijednosti i nominalnog iznosa u odnosu na ukupnu kreditnu izloženost i regulatorni kapital  Udio transakcija koje se obrađuju kroz infrastrukture financijskog tržišta koje omogućuju namiru po načelu plaćanja po isporuci  Udio transakcija prema središnjoj drugoj ugovornoj strani i učinkovitost mehanizama zaštite od gubitka za njih  Udio transakcija u odnosu na središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećim zemljama i učinkovitost mehanizama za zaštitu od gubitaka povezanih s njima i način na koji se smanjuje svaka prekomjerna izloženost središnjim drugim ugovornim stranama izvan EU- a
Potkategorije Pravna osnova / definicije kreditnog rizika	Područja za procjenu Pravne osnove povezane s područjima za procjenu  Udio transakcija OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana i učinkovitost mehanizama za zaštitu od gubitaka povezanih s njima  Postojanje, značaj, učinkovitost i provedivost sporazuma o netiranju

Rizik namire i Rizik koji nastaje u slučaju Uredba (EU) 575/2013: članci 1. i isporuke transakcija s dužničkim 92., dio treći, glava V. instrumentima, vlasničkim instrumentima, stranim valutama i robom (isključujući repo transakcije i pozajmljivanje vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane) ostaje nenamiren nakon datuma dospijeća

Rizik države Rizik da će institucija pretrpjeti kreditne gubitke povezane s poslovanjem u određenoj zemlji zbog nepovoljnih okolnosti i/ili događaja, uključujući utjecaj geopolitičkih događaja u toj zemlji	 • Rizik od pogoršanja kvalitete izloženosti institucije u određenoj zemlji (uključujući kolektivni rizik dužnika – tj. neispunjavanje obveza od strane velike grupe dužnika), koji proizlazi iz prijetnji, događaja i eskalacije nepovoljnih događaja povezanih s ratovima, terorizmom i napetostima među državama i političkim akterima koji utječu na međunarodne odnose  • Stupanj koncentracije unutar svih vrsta izloženosti riziku države, uključujući izloženosti javnom dugu, razmjerno cjelokupnom kreditnom portfelju institucije (po dužniku i iznosu)  • Ekonomska snaga i stabilnost dužnikove države i njezini dosadašnji rezultati u pogledu pravodobnog izvršavanja plaćanja i nastanka ozbiljnih događaja neispunjavanja obveza  • Rizik drugih oblika intervencije države koji mogu značajno narušiti kreditnu sposobnost dužnika (npr. zamrzavanje depozita, izvlaštenje ili kazneno oporezivanje)
Potkategorije Pravna osnova / definicije kreditnog rizika	Područja za procjenu Pravne osnove povezane s područjima za procjenu  • Rizik prijenosa koji je povezan s prekograničnim kreditiranjem u stranoj valuti za značajno prekogranično kreditiranje i izloženosti u stranoj valuti
Kreditni rizik Rizici koji proizlaze iz transakcija sekuritizacije sekuritizacije u kojima su kreditne institucije ulagači, inicijatori ili sponzori, uključujući reputacijske rizike, kao što su oni koji proizlaze iz složenih struktura ili proizvoda	 Primjerenost raspodjele sekuritizacijskih izloženosti u knjizi banke i knjizi Uredba (EU) 575/2013: Članak 67., trgovanja te usklađenost sa sekuritizacijskom strategijom institucije dio treći, glava II., poglavlje 5.  Rejting i svojstva sekuritizacijskih tranši koje drži institucija, kao i vrsta, Direktiva 2013/36/EU: članak 82. struktura i kvaliteta odnosne imovine  Usklađenost smanjenja kapitalnih zahtjeva s prijenosom stvarnog rizika za inicirane sekuritizacije  Postoji li jasna razlika između povučenih i nepovučenih iznosa za likvidnosne linije koje se pružaju sekuritizacijskom subjektu  Postoje li planovi postupanja u kriznim situacijama za subjekte koji izdaju komercijalne zapise osigurane imovinom, a kojima upravlja institucija, u slučaju da izdavanje određenog komercijalnog zapisa nije moguće zbog likvidnosnih uvjeta te utjecaj na sveukupnu izloženost institucije kreditnom riziku
Potkategorije Pravna osnova / definicije kreditnog rizika Valutno Dodatni kreditni rizik koji proizlazi inducirani iz izloženosti kreditiranju kreditni rizik nezaštićenih dužnika (fizičkih osoba i MSP-ova) u stranim valutama	Područja za procjenu Pravne osnove povezane s područjima za procjenu  Bilo koji nelinearni odnos između tržišnog rizika i kreditnog rizika pri čemu devizni tečajevi mogu imati nesrazmjeran utjecaj na kreditni rizik deviznog kreditnog portfelja institucije, kao što su značajno povećanje i iznosa preostalog duga i toka plaćanja za otplatu takvog duga te povećanje iznosa preostalog duga u usporedbi s vrijednošću kolateralne imovine denominirane u domaćoj valuti
Rizik vlasničkih Rizik gubitka po financijskim instrumenata u instrumentima zbog promjena knjizi banke vlasničkih instrumenata objavljenih u knjizi pozicija kojima se ne trguje Rizik ulaganja u Rizik gubitka zbog promjena nekretnine tržišne vrijednosti nekretnina u vlasništvu ili financijskih instrumenata povezanih s nekretninama	 Rizik od pada vrijednosti vlasničkih ulaganja institucije i osiguranje da je Uredba (EU) 575/2013: Članak 133. taj rizik na odgovarajući način obuhvaćen okvirom rizika institucije  Prema potrebi, na rizik sudjelovanja u strateškim udjelima (bilo da se odnose na djelatnost osiguranja ili ne)  Rizik od pada vrijednosti ulaganja institucije u nekretnine Za nekretnine u vlasništvu  Prema potrebi, vrijednost financijskih instrumenata povezanih s institucije: Uredba (EU) nekretninama (npr. fondovi za ulaganja u nekretnine) br. 575/2013 članak 134. stavak 1. – standardizirani pristup članak 156. – IRB
Razrjeđivački članak 4. stavak 53. CRR-a rizik	 Razrjeđivački rizik za sve kreditne portfelje za koje nije usvojen IRB pristup i za one čiji se razrjeđivački rizik smatra neznačajnim iz perspektive portfelja  Način na koji se izloženosti koje nisu značajne unutar svakog portfelja ili kategorije izloženosti uzimaju u obzir u procjeni ukupnog razrjeđivačkog rizika institucije  Prema potrebi, je li procjena rizika izloženosti razrjeđivačkom riziku u poslovanju stjecanja za trgovačke platne sustave (na primjer, u portfelju potencijalnih obveza za pozicije povrata zaduženja) primjerena i temelji li se na dosljednoj segmentaciji osnovnih pozicija u skladu s njihovim ključnim ugovornim značajkama, odnosno prirodom temeljnih prodajnih transakcija, vremenom obrađenih plaćanja i primjenom standardnih mehanizama za smanjenje rizika.
Potkategorije Pravna osnova / definicije kreditnog rizika Rizik modela (za članak 4. stavak 1. točka 52.b modele koje su CRR-a odobrila regulatorna tijela)	Područja za procjenu Pravne osnove povezane s područjima za procjenu  Praćenje ispunjava li institucija i dalje minimalne zahtjeve i osiguranje Direktiva 2013/36/EU: članak 3. da se ne podcijene povezani kapitalni zahtjevi.  Procjena se može temeljiti na spoznajama stečenima u okviru drugih nadzornih aktivnosti, uključujući one provedene u skladu s člankom 101. Direktive 2013/36/EU

Prilog II. – Potkategorije tržišnog rizika

Tablica u nastavku prikazuje neisključiv popis potkategorija tržišnog rizika koje nadležna tijela trebaju uzeti u obzir kada je to primjenjivo.

Potkategorije tržišnog rizika (1. Pravna osnova / definicije⁵⁴

⁵⁴ U ovoj tablici vidjeti „Prethodni pregled knjige trgovanja (FRTB)” za definiciju i postupak koji se primjenjuju prije stupanja na snagu FRTB-a. Razdoblje nakon FRTB-a odnosi se na definicije i pristup koji se primjenjuju nakon stupanja FRTB-a na snagu.

Prilog III. – Potkategorije operativnog rizika

Tablica u nastavku prikazuje neisključiv popis potkategorija operativnog rizika koje nadležna tijela trebaju uzeti u obzir kada je to primjenjivo.

Potkategorije Potkategorije operativnog rizika (1. Pravna osnova / definicije operativnog rizika Pravna osnova / definicije

Prilog IV – potkategorije IRRBB-a

Tablica u nastavku prikazuje neisključiv popis potkategorija za IRRBB koje nadležna tijela trebaju uzeti u obzir kada je to primjenjivo.

Potkategorije Potkategorije IRRBB-a (2. Pravna osnova / definicije Pravna osnova / definicije

Prilog V. – Mjerenje rizika transfernih cijena

P2R za rizik određivanja transfernih cijena trebalo bi utvrditi zbrajanjem P2R-a koji odgovara riziku povezanom sa svakim mehanizmom za određivanje transfernih cijena koji se temelji na metodi transakcijske dobiti (TPM) kako je navedeno u točki 173. ovih smjernica. Ostale vrste mehanizma za određivanje transfernih cijena, koje na sličan način prenose materijalne gubitke na subjekt u EU-u, trebale bi se ocjenjivati na isti način. P2R koji odgovara mehanizmu za određivanje transfernih cijena koji pripada utvrđenoj metodi transakcijske dobiti treba se odrediti na sljedeći način:

a) Institucija bi trebala utvrditi portfelj čija se dobit i gubici koriste kao osnova za određivanje iznosa koji će se dodijeliti instituciji u skladu s mehanizmom za određivanje transfernih cijena.
b) Na temelju i. empirijskih dokaza i ii. ključnih pokazatelja uključenih u mehanizam za određivanje cijena kako je navedeno u stavku 174. točki (b) ovih smjernica, institucija bi trebala odrediti svoj marginalni doprinos „m” ključnim pokazateljima koji se upotrebljavaju za utvrđivanje dijela dobitaka i gubitaka koji se raspodjeljuje među subjektima koji sudjeluju u mehanizmu za određivanje transfernih cijena.
c) Institucija bi trebala pribaviti kapitalne zahtjeve za tržišni rizik ( C_MRPortfolio ) koji se odnose na portfelj utvrđen u točki (a).
d) P2R za mehanizam za određivanje transfernih cijena je m × C_MRPortfolio . To može biti ograničeno maksimalnim gubitkom koji se može pripisati instituciji u skladu s mehanizmom za određivanje transfernih cijena.

Instituciji može dostaviti C_MRPortfolio subjekt s kojim ima mehanizam za određivanje transfernih cijena s poslovnim nastanom izvan Europske unije. Taj subjekt može osigurati kapitalne zahtjeve na temelju pravila za tržišni rizik koja se primjenjuju u nadležnosti u kojoj je osnovan. Ako se te odredbe trećih zemalja temelje na okviru kapitala prvog stupa koji nije u skladu s okvirom kapitala tržišnog rizika prvog stupa koji se provodi u EU-u na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela trebala bi povećati zahtjev za faktor 1,5. Nadležna tijela mogu smanjiti ili povećati taj multiplikator kako bi odražavao značajnost razlika u pravilima o tržišnom riziku između EU-a i treće zemlje.

Nadležna tijela mogu utvrditi P2R mehanizma za određivanje transfernih cijena na vrijednost nižu od vrijednosti dobivene u skladu s prvim stavkom ovog Priloga kada su ispunjeni svi uvjeti navedeni u nastavku:

a. u kontekstu tog mehanizma za određivanje transfernih cijena, procjenjuje se da institucija drži i upravlja većinom tržišnog rizika koji se odnosi na portfelj na kojem se temelji mehanizam za određivanje transfernih cijena;
b. Sustav vođenja poslovnih knjiga podrazumijeva da institucija može pripisati gubitke iz knjige trgovanja drugim subjektima koji sudjeluju u mehanizmu za određivanje transfernih cijena;
c. Institucija pruža dovoljno dokaza da, s obzirom na svoju ulogu glavnog doprinositelja mehanizmu za određivanje transfernih cijena u smislu točke (a), kapitalni zahtjevi za tržišni rizik koji se odnose na pozicije podložne mehanizmu za određivanje transfernih cijena već pokrivaju potencijalne gubitke proizašle iz mehanizma za određivanje transfernih cijena.

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

Zahtjevi
Izvor	Zahtjev

3. Povezani standardi

Standardi
Izvor	Zahtjev

EBA -
EN: Guidelines and other publications of the European Banking Authority (EBA), https://www.eba.europa.eu/. © European Banking Authority. Reproduction is authorised provided the source is acknowledged (EBA legal notice). Divided into sections and converted into the GRCA format, the wording unchanged. Only the versions published by the EBA are authoritative.

DE: Leitlinien und weitere Veröffentlichungen der Europäischen Bankenaufsichtsbehörde (EBA), https://www.eba.europa.eu/. © European Banking Authority. Wiedergabe mit Quellenangabe gestattet (Rechtlicher Hinweis der EBA). In Abschnitte aufgeteilt und in das GRCA-Format umgewandelt, der Wortlaut unverändert. Maßgeblich sind allein die von der EBA veröffentlichten Fassungen.