4.2 Utvrđivanje IRRBB - a i upravljanje njime

Institucije bi trebale razmotriti sve instrumente osjetljive na kamatne stope u knjizi banke u kontekstu procjene izloženosti IRRBB - u i upravljanju njima, uključujući imovinu, obveze, kamatne izvedenice, izvedenice koje nisu kamatne izvedenice a u kojima se navodi kamatna stopa i druge izvanbilančne stavke (kao što su obveze po kreditima).

Institucije bi trebale razmotriti neprihodujuće izloženosti⁶ (nakon umanjenja vrijednosti i rezerviranja) kao instrumente osjetljive na kamatne stope u kojima se odražavaju očekivani novčani tokovi i njihova ročnost.

⁶ Neprihodujuće izloženosti kako su definirane u Prilogu V. Uredbi (EU) 680/2014.

Ne dovodeći u pitanje točku 10., uključen je i mali obujam poslova iz knjige trgovanja, kako je definiran člankom 94. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, ako njegov kamatni rizik nije obuhvaćen drugom mjerom rizika.

4.2.2 Utvrđivanje, izračun i raspodjela kapitala za potrebe IRRBB -a

Pri procjeni iznosa, vrste i raspodjele internoga kapitala u skladu s člankom 73. Direktive 2013/36/EU institucije bi trebale temeljiti doprinos IRRBB - a ukupnoj procjeni internog kapitala na rezultatima internih sustava mjerenja institucije, uzimajući u obzir ključne pretpostavke i limite rizika. Ukupna razina kapitala trebala bi biti razmjerna stvarnoj izmjerenoj razini rizika institucije (uključujući za IRRBB) i njezinoj sklonosti preuzimanju rizika te biti pravilno dokumentirana u njezinu izvješću o postupku procjene adekvatnosti internog kapitala (izvješće ICAAP).

Institucije bi trebale dokazati da je njihov interni kapital razmjeran razini IRRBB - a, uzimajući pritom u obzir učinak na interni kapital mogućih promjena mjera ekonomske vrijednosti institucije i budućih neto kamatnih prihoda nakon promjena tržišne vrijednosti institucije koje proizlaze iz promjena kamatnih stopa. Institucije bi trebale vrednovati mjere rizika povezane s IRRBB- om pri određivanju internog kapitala posebno imajući na umu da mjere IRRBB - a obuhvaćaju rizik na komplementaran način (npr. razmatranje IRRBB - a iz druge vremenske perspektive). Od institucija se ne očekuje da dvostruko računaju svoj interni kapital za mjere ekonomske vrijednosti i neto kamatnih prihoda nakon promjena tržišne vrijednosti, no bez obzira na to metodologijom raspodjele internog kapitala trebalo bi uzeti u obzir obje mjere rizika povezane s IRRBB - om i jasno procijeniti njihov mogući učinak na interni kapital.

U svojoj analizi u okviru ICAAP - a usmjerenoj na iznos internog kapitala potrebnog za IRRBB institucije bi trebale razmotriti sljedeće:

• (a) interni kapital koji se drži zbog rizika za ekonomsku vrijednost koji bi mogli proizaći iz nepovoljnih kretanja kamatnih stopa; i
• (b) potrebe za internim kapitalom koje proizlaze iz učinka promjena kamatne stope na kapacitet budućih neto kamatnih prihoda nakon promjena tržišne vrijednosti te posljedice koje iz toga nastaju za razine zaštitnog sloja internog kapitala.

Institucije se ne bi trebale oslanjati samo na nadzorne procjene adekvatnosti kapitala za IRRBB ili na rezultate nadzornog ispitivanja netipičnih vrijednosti, već bi trebale razviti i upotrebljavati vlastite metodologije za raspodjelu kapitala na temelju sklonosti preuzimanju rizika, razine rizika i politika upravljanja rizicima. Pri određivanju odgovarajuće razine kapitala institucije bi trebale uzeti u obzir i iznos i kvalitetu potrebnog kapitala.

U procjenama adekvatnosti kapitala za IRRBB trebalo bi se uzeti u obzir sljedeće:

• (a) veličinu i rok dospijeća internih ograničenja izloženosti IRRBB - u te jesu li ti limiti dostignuti u trenutku izračuna kapitala;
• (b) očekivani trošak zaštite otvorenih pozicija namijenjenih iskorištavanju unutarnjih očekivanja buduće razine kamatnih stopa;
• (c) osjetljivost internih mjera IRRBB - a na ključne ili nesavršene pretpostavke modeliranja;
• (d) učinak scenarija šoka i stresa na pozicije koje se vrednuju različitim indeksima kamatnih stopa (rizik osnove);
• (e) učinak na ekonomsku vrijednost i neto kamatne prihode nakon promjena tržišne vrijednosti neusklađenih pozicija u različitim valutama;
• (f) učinak ugrađenih gubitaka i dobitaka;
• (g) raspodjelu kapitala u odnosu na rizike u svim pravnim subjektima uključenima u bonitetni opseg konsolidacije grupe, uz adekvatnost ukupnog kapitala na konsolidiranoj osnovi
• (h) pokretače temeljnog rizika; i
• (i) okolnosti u kojima se rizik može ostvariti.

Rezultate adekvatnosti kapitala za IRRBB trebalo bi uzeti u obzir u okviru ICAAP - a institucije i oni bi trebali utjecati na procjene kapitala povezane s poslovnim linijama.

Pri kalibriranju iznosa internog kapitala koji treba držati za potrebe IRRBB - a, institucije bi trebale upotrebljavati sustave mjerenja i različite scenarija šoka i stresa kamatnih stopa koji su prilagođeni profilu rizičnosti institucije kako bi se kvantificirao potencijalni raspon svih učinaka IRRBB- a u nepovoljnim uvjetima.

Institucije koje se koriste modelima internog kapitala trebale bi osigurati da se raspodjela internog kapitala za IRRBB primjereno uključi u ukupnu raspodjelu internog kapitala, da se dokumentiraju sve pretpostavke o diversifikaciji te da se njihova pouzdanost i stabilnost provjeravaju korištenjem povijesnih podataka koji su primjereni za pojedinu instituciju i tržišta na kojima ona posluje. Troškovi internog kapitala mogu se ponovno raspodijeliti na poslovne jedinice i proizvode kako bi se osiguralo da svi troškovi osnovnih poslovnih jedinica ili proizvoda budu potpuno razumljivi onima koji su odgovorni za upravljanje njima.

Pri razmatranju toga je li potrebno izvršiti raspodjelu internog kapitala s obzirom na IRRBB na mjere neto kamatnih prihoda nakon promjena tržišne vrijednosti, institucije bi trebale uzeti u obzir sljedeće:

• (a) relativnu važnost neto kamatnih prihoda za ukupni neto prihod, a time i učinak značajnih promjena neto kamatnih prihoda iz godine u godinu;
• (b) stvarne razine neto kamatnih prihoda koje su ostvarive u različitim scenarijima (tj. je li raspon marže dovoljno širok da se apsorbira volatilnost koja proizlazi iz pozicija kamatnih stopa i promjena u trošku obveza);
• (c) potencijal ostvarenja gubitaka u stresnim uvjetima ili kao rezultat rijetkih promjena u tržišnom okruženju, npr. kada je potrebno likvidirati pozicije koje su namijenjene dugoročnom ulaganju radi stabilizacije mjera neto kamatnih prihoda nakon promjena tržišne vrijednosti;
• (d) relativnu važnost instrumenata osjetljivih na kamatne stope (uključujući kamatne izvedenice) u knjizi pozicija kojima se ne trguje, pri čemu se mogući učinci prikazuju ili u računu dobiti i gubitka ili izravno u vlasničkom kapitalu (npr. kroz ostalu sveobuhvatnu dobit); i
• (e) promjenjivost mjera neto kamatnih prihoda nakon promjena tržišne vrijednosti, snagu i stabilnost tokova neto kamatnih prihoda nakon promjena tržišne vrijednosti te razinu prihoda koja je potrebna za stvaranje i održavanje redovitog poslovanja. Institucije s visokom razinom IRRBB - a koja bi, u okviru vjerojatnog raspona tržišnih scenarija, dovela do gubitaka, smanjenja normalne isplate dividendi ili smanjenja poslovnih aktivnosti trebale bi osigurati da imaju dovoljno kapitala da izdrže negativan učinak tih scenarija.

Institucije bi trebale razmotriti prilagodbe zaštitnog sloja internog kapitala ako rezultati njihova testiranja otpornosti na stres upućuju na mogućnost smanjenja neto kamatnih prihoda nakon promjena tržišne vrijednosti (pa tako i smanjenja kapaciteta za stvaranje kapitala) u stresnim scenarijima.

4.2.3 Strategija upravljanja IRRBB-om

Strategija institucije u pogledu IRRBB - a, koja uključuje sklonost preuzimanju rizika za IRRBB i ublažavanje IRRBB - a, trebala bi biti dio opće strategije, posebno strateških ciljeva i ciljeva koji se odnose na rizik, koju upravljačko tijelo mora odobriti, kako je utvrđeno u članku 88. stavku 1. podstavku 2. točki (a) Direktive 2013/36/EU.

Sklonost institucije preuzimanju rizika u pogledu IRRBB - a trebala bi biti iskazana kao prihvatljivi učinak fluktuacije kamatnih stopa na obje mjere IRRBB - a te bi se trebala odraziti u limitima. Institucije sa značajnim izloženostima riziku jaza, riziku osnove ili riziku opcija trebale bi odrediti svoju sklonost preuzimanju rizika u odnosu na svaku od tih značajnih podvrsta IRRBB - a.

Opća strategija za IRRBB trebala bi sadržavati i odluku o tome u kojoj se mjeri poslovni model oslanja na ostvarivanje neto kamatnih prihoda „praćenjem krivulje prinosa”, tj. financiranje imovine s relativno dugim razdobljem ponovnog vrednovanja obvezama s razmjerno kratkim razdobljem ponovnog vrednovanja. Ako se poslovni model u velikoj mjeri oslanja na taj izvor neto kamatnih prihoda, upravljačko tijelo trebalo bi objasniti svoju strategiju za IRRBB i način na koji planira preživjeti razdoblja ravne ili inverzne krivulje prinosa.

Institucije bi trebale pravilno ocijeniti prijedloge za upotrebu novih proizvoda ili obavljanje novih djelatnosti, strategije preuzimanja rizika ili zaštite od rizika prije stjecanja ili provedbe kako bi se osiguralo da su predviđena sredstva potrebna za uspostavu dobrog i učinkovitog upravljanja IRRBB - om proizvoda ili djelatnosti, da su predložene aktivnosti u skladu s općom sklonošću institucije u pogledu preuzimanja rizika i da su uspostavljeni postupci za utvrđivanje, mjerenje, praćenje i kontrolu rizikâ predloženog proizvoda ili aktivnosti. Trebalo bi osigurati dobro razumijevanje značajki IRRBB - a tih novih proizvoda i aktivnosti.

Institucije koje se koriste izvedenim financijskim instrumentima za smanjenje izloženosti IRRBB- u trebale bi raspolagati potrebnim znanjem i stručnošću. Svaka institucija trebala bi dokazati da razumije posljedice zaštite od rizika kamatnim izvedenicama.

Institucije koje upotrebljavaju modele ponašanja klijenata kao ulazni parametar za mjerenje svojeg IRRBB - a trebale bi posjedovati potrebno znanje i stručnost. Svaka institucija trebala bi moći dokazati da razumije posljedice modeliranja ponašanja svoje baze klijenata.

Pri donošenju odluka o aktivnostima zaštite od rizika institucije bi trebale biti upoznate s učincima računovodstvenih politika, ali računovodstveni tretman ne bi trebao biti presudan u određivanju njihova pristupa upravljanju rizicima.

Konsolidirajuće institucije trebale bi osigurati da su sustavi internog upravljanja i postupci upravljanja IRRBB - om dosljedni i dobro integrirani na konsolidiranoj i na potkonsolidiranoj osnovi.

4.2.4 Okvir i odgovornosti upravljanja IRRBB-om

S obzirom na postojanje sustava internog upravljanja u skladu s člancima 74. i 88. Direktive 2013/36/EU, institucije bi trebale osigurati sljedeće u odnosu na IRRBB:

• (a) da njihovo upravljačko tijelo snosi krajnju odgovornost za kontrolu okvira upravljanja IRRBB- om, okvira za sklonost preuzimanju rizika institucije te za iznose, vrste i raspodjelu internoga kapitala kako bi se na odgovarajući način pokrili rizici. Upravljačko tijelo trebalo bi odrediti opću strategiju institucije za IRRBB i odobriti odgovarajuće politike i postupke. Međutim, upravljačko tijelo može delegirati praćenje IRRBB - a i upravljanje njime na više rukovodstvo, stručne osobe ili odbor za upravljanje imovinom i obvezama pod uvjetima koji su podrobnije navedeni u točki 42.;
• (b) da imaju okvir upravljanja IRRBB - om kojim se uspostavlja jasna linija odgovornosti i koji se sastoji od sustava limita, politika, postupaka i unutarnjih kontrola, uključujući redovita i neovisna provjere i ocjene učinkovitosti okvira;
• (c) da su sustavi, procesi i mehanizmi za procjenu IRRBB - a sveobuhvatni i proporcionalni vrsti, opsegu i složenosti rizika svojstvenih poslovnom modelu i djelatnostima institucije.

Upravljačko tijelo posebno bi trebalo biti odgovorno za sljedeće:

• (a) razumijevanje prirode i razine izloženosti IRRBB - u. Upravljačko tijelo trebalo bi osigurati da postoje jasne smjernice u pogledu sklonosti preuzimanju rizika za IRRBB s obzirom na poslovne strategije institucije;
• (b) utvrđivanje da su poduzete odgovarajuće mjere za utvrđivanje, mjerenje, praćenje i kontrolu IRRBB - a, u skladu s odobrenim strategijama i politikama. U tom su pogledu upravljačko tijelo ili njegovi predstavnici odgovorni za uspostavljanje:
• i. odgovarajućih limita za IRRBB, uključujući utvrđivanje posebnih postupaka i odobrenja potrebnih za iznimke te osiguravanje usklađenosti s tim limitima;
• ii. sustava i standarda za mjerenje IRRBB - a, vrednovanje pozicija i procjenu učinkovitosti, uključujući postupke za ažuriranje scenarija šoka, parametara i scenarija stresa kamatnih stopa te ključnih temeljnih pretpostavki koje usmjeravaju analizu IRRBB - a institucije;
• iii. sveobuhvatnog postupka izvješćivanja i preispitivanja IRRBB - a; i
• iv. djelotvornih unutarnjih kontrola i informacijskih sustava za podršku upravljanju (MIS);
• (c) odobravanje glavnih inicijativa za zaštitu od rizika ili preuzimanje rizika prije provedbe. Pozicije koje se odnose na interne prijenose rizika između knjige pozicija kojima se ne trguje i knjige trgovanja trebale bi biti pravilno dokumentirane;
• (d) provođenje kontrole nad odobravanjem, provedbom i preispitivanjem politika i postupaka upravljanja IRRBB - om i limita za IRRBB. Razinu i promjene izloženosti institucije IRRBB - u trebalo bi redovito prezentirati upravljačkom tijelu (najmanje kvartalno);
• (e) osiguravanje da su validacija metoda mjerenja IRRBB - a i procjena odgovarajućeg rizika modela uključene u formalni proces politike koji mora preispitati i odobriti upravljačko tijelo ili njegovi predstavnici;
• (f) razumijevanje i procjenu rada svojih predstavnika u pogledu praćenja i kontrole IRRBB - a, u skladu s politikama koje je odobrilo upravljačko tijelo, na temelju redovitih preispitivanja pravodobnih i dovoljno detaljnih informacija;
• (g) razumijevanje posljedica strategija institucije za IRRBB i njihovih mogućih veza s tržišnim, likvidnosnim, kreditnim i operativnim rizicima, a da se pritom ne zahtijeva od svih članova upravljačkog tijela da budu stručnjaci u tom području. Neki od članova trebali bi imati dovoljno tehničkog znanja za preispitivanje i provjeru izvješća upućenih upravljačkom tijelu. Institucija bi trebala utvrditi da su članovi upravljačkog tijela odgovorni za osiguravanje da je više rukovodstvo dovoljno stručno da razumije IRRBB i da su za upravljanje IRRBB - om osigurana odgovarajuća sredstva.

Institucije bi trebale imati uspostavljene mehanizme i postupke o delegiranju za svako delegiranje zadataka praćenja IRRBB - a ili upravljanja njime koje izvrši upravljačko tijelo, uključujući među ostalim sljedeće:

• (a) osobe ili odbori kojima se delegiraju zadatci upravljačkog tijela u pogledu razvoja politika i praksi u vezi s IRRBB - om, kao što su više rukovodstvo, stručne osobe ili ALCO, trebali bi biti imenovani i imati jasne ciljeve koje je utvrdilo upravljačko tijelo;
• (b) upravljačko tijelo trebalo bi osigurati primjereno razdvajanje odgovornosti za IRRBB u postupku upravljanja rizikom. Funkcije zadužene za utvrđivanje, mjerenje, praćenje i kontrolu IRRBB - a trebale bi imati jasno definirane odgovornosti, trebale bi biti neovisne od funkcija koje preuzimaju rizike povezane s IRRBB - om te bi trebale izvještavati o izloženosti IRRBB- u izravno upravljačkom tijelu ili njegovim predstavnicima;
• (c) institucija bi trebala osigurati da predstavnici upravljačkog tijela imaju jasne linije nadležnosti nad jedinicama odgovornima za preuzimanje rizika za IRRBB. Komunikacijski kanal za prijenos uputa predstavnika tim podređenim jedinicama trebao bi biti jasan;
• (d) upravljačko tijelo trebalo bi utvrditi da struktura institucije omogućuje njegovim predstavnicima da obavljaju svoje dužnosti te da olakšava djelotvorno donošenje odluka i upravljanje. U tom bi se pogledu ALCO, ili istovjetan odbor, trebao redovito sastajati, a njegov sastav trebao bi odražavati svaki važan odjel povezan s IRRBB - om. Upravljačko tijelo trebalo bi poticati raspravu o postupku upravljanja IRRBB - om, između svojih članova i predstavnika te između svojih predstavnika i drugih osoba u instituciji. Upravljačko tijelo trebalo bi osigurati i da se redovitom komunikacijom između područja upravljanja rizikom i područja strateškog planiranja olakšava praćenje rizika koji proizlazi iz budućeg poslovanja.

4.2.5 Sklonost preuzimanju rizika i politika limita

Institucije bi trebale izraziti svoju sklonost preuzimanju rizika IRRBB - a u smislu rizika za obje mjere IRRBB - a, konkretno:

• (a) institucije bi trebale imati jasno definirane izjave o sklonosti preuzimanju rizika koje je odobrilo njihovo upravljačko tijelo i koje se provode putem sveobuhvatnih okvira za sklonost preuzimanju rizika, tj. politika i postupaka za limitiranje i kontrolu IRRBB - a;
• (b) njihovi okviri sklonosti preuzimanja rizika trebali bi:
• a. razgraničiti delegirane ovlasti, linije odgovornosti i odgovornosti u pogledu odluka
• o upravljanju IRRBB - om; i
• b. sadržavati popis instrumenata, strategija zaštite od rizika i mogućnosti preuzimanja rizika odobrenih za IRRBB.
• (c) pri utvrđivanju svoje sklonosti preuzimanju rizika institucije bi trebale voditi računa o rizicima za neto kamatne prihode koji mogu nastati kao posljedica računovodstvenog tretmana transakcija iz knjige pozicija kojima se ne trguje. Rizik ne smije biti ograničen na kamatne prihode i rashode: potrebno je zasebno uzeti u obzir učinke promjena kamatnih stopa na tržišnu vrijednost instrumenata koji se, ovisno o računovodstvenom tretmanu, prikazuju ili u računu dobiti i gubitka ili izravno u vlasničkom kapitalu (kroz ostalu sveobuhvatnu dobit). Institucije bi posebno trebale uzeti u obzir učinak koji je povezan sa stavkama s ugrađenim opcijama u instrumentima koji se mjere po fer vrijednosti u okviru kontinuiranih scenarija šoka i stresa kamatnih stopa. Institucije bi trebale uzeti u obzir i mogući učinak kamatnih izvedenica za zaštitu od rizika na račun dobiti i gubitka ako je njihova djelotvornost bila umanjena zbog promjena kamatnih stopa.

Institucije bi trebale uspostaviti limite čija je svrha održavanje izloženosti IRRBB - u u skladu sa svojom sklonošću preuzimanju rizika i cjelokupnim pristupom mjerenju IRRBB - a, a posebno sljedeće:

• (a) skupne limite rizika kojima se jasno određuje da bi se iznos IRRBB - a prihvatljiv za upravljačko tijelo trebao primijeniti na konsolidiranoj osnovi i, prema potrebi, na razini pojedinačnih povezanih društava;
• (b) limiti mogu biti povezani s konkretnim scenarijima promjena kamatnih stopa i ročnih struktura, kao što su njihovo povećanje ili smanjenje ili promjena oblika krivulje prinosa; kretanja kamatnih stopa koja se upotrebljavaju za određivanje tih limita trebala bi na odgovarajući način odražavati dovoljno nepovoljne situacije šoka i stresa, uzimajući u obzir povijesnu volatilnost kamatne stope i vrijeme potrebno upravljačkom tijelu za smanjivanje tih izloženosti riziku;
• (c) politika limita trebala bi biti primjerena prirodi, veličini, složenosti i adekvatnosti kapitala institucije te njezinoj sposobnosti mjerenja vlastitih rizika i upravljanja njima;
• (d) ovisno o prirodi djelatnosti i poslovnog modela institucije, mogu se utvrditi i podlimiti za pojedinačne poslovne jedinice, portfelje, vrste instrumenata, konkretne instrumente ili materijalno značajne podvrste rizika IRRBB, kao što su rizik jaza, rizik osnove i rizik opcije;
• (e) trebalo bi uspostaviti sustave s pomoću kojih rukovodstvo može brzo reagirati kada pozicije premaše ili je vjerojatno da će premašiti limite koje je odredilo upravljačko tijelo ili njegovi predstavnici te da može taj problem podići na višu razinu. Trebala bi postojati jasna politika
• o tome tko će biti obaviješten, kako će se odvijati komunikacija i koje će se mjere poduzeti;
• (f) izvješćivanje upravljačkog tijela ili njegovih predstavnika o mjerama rizika trebalo bi se odvijati najmanje jednom tromjesečno, a u njemu bi trebalo usporediti sadašnju izloženost s politikom limita.

Trebalo bi uspostaviti okvir za praćenje razvoja strategija zaštite od rizika koje se oslanjaju na instrumente kao što su izvedenice i za kontrolu tržišnih rizika u instrumentima koji se vode po fer vrijednosti.

4.2.6 Politike, postupci i kontrole u vezi s IRRBB-om

Politike i postupci u vezi s rizikom

Informacijski sustav za IRRBB i kvaliteta podataka

Interno izvješćivanje

Upravljanje modelima

Model governance